Ko e Veesi Kotoa pe ʻi he Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fakamatala – 359 ngaahi potufolofola
JENESI 2:16-17
“
Bea nae fekau e Jihova koe Otua ki he tagata, o behe, E gofua a hoo kai mei he akau kotoabe oe goue, Ka koe akau oe ilo oe lelei moe kovi, e ikai te ke kai mei ai: he koe aho koia te ke kai ai, koe mooni te ke mate.
”
JENESI 3:6
“
Bea i he mamata e he fefine oku lelei ae akau ki he kai, mo matamatalelei ki he mata, bea koe akau ke velevele ki ai ke fakaboto‘i, naa ne too ai hono fua, o kai, bea naa ne age foki ki hono unoho, bea naa ne kai.
”
JENESI 3:7-11
“
Bea nae a ai ae mata o kinaua oji be, bea na ilo kuo na telefua; bea naa na tui ae lou fiki, o na vala aki ia. Bea naa na fanogo ki he le‘o o Jihova koe Otua, i he alu i he goue i he mokomoko oe aho: bea nae toitoi a Atama mo hono unoho, mei he ao o Jihova koe Otua, i he gaahi akau oe goue. Bea nae ui e Jihova koe Otua kia Atama, o ne behe kiate ia, Oku ke ife? Bea behe eia, Naaku fanogo ki ho le‘o i he goue, bea naaku manavahe, koeuhi kuou telefua; beau toitoi ai. Bea behe eia, Kohai kuo fakaha kiate koe oku ke telefua? Kuo ke kai i he akau, aia naaku fekau kiate koe, ke oua naa ke kai ai?
”
JENESI 3:12-13
“
Bea behe e he tagata, Koe fefine aia naa ke foaki ke ma nonofo, nae omi eia kiate au mei he akau, beau kai ai. Bea nae folofola a Jihova koe Otua ki he fefine, Koeha eni kuo ke fai? Bea behe e he fefine, Nae kākā‘i au e he gata, beau kai.
”
JENESI 3:22-24
“
Bea nae folofola a Jihova koe Otua, Vakai, kuo hoko ae tagata ke hage ko ha taha iate kitautolu, ke ne ilo ae lelei moe kovi: bea koeni, telia naa mafao atu eia hono nima, bea ne toli foki mei he akau oe moui, o kai, bea moui o taegata: Koia nae fekau atu ia e Jihova koe Otua mei he goue o Iteni, ke ne gaue ki he kelekele aia nae too ia mei ai. Bea naa ne kabuji ai ae tagata; bea ne tuku ki he botu hahake oe goue o Iteni, ae jelubimi, moe heleta ulo, aia nae foli fakatakamilo, ke leohi ae hala oe akau oe moui.
”
JENESI 4:5-8
“
Ka nae ikai te ne leleiia kia Keini mo ene feilaulau. Bea nae ita aubito a Keini, bea kehe hono mata. Bea nae folofola a Jihova kia Keini, Koeha oku ke ita ai? bea koeha oku kehe ai ho mata? Kabau te ke fai lelei, ikai e ma‘u koe? bea ka ikai te ke fai lelei, oku i he mataba ae agahala. Bea e aganofo ia kiate koe, bea te ke bule kiate ia. Bea nae alea a Ebeli mo hono tokoua: bea lolotoga e na i he goue, nae tuu hake a Keini ki hono tehina ko Ebeli, o ne tamate‘i ia.
”
JENESI 6:5
“
Bea nae afio e he Otua kuo lahi ae agahala ae tagata i mamani, bea kuo kovi mau ai be ae filioi kotoabe oe gaahi mahalo a hono loto.
”
JENESI 18:20
“
Bea behe e Jihova, Koeuhi kuo lahi ae tagi a Sotoma mo Komola, bea kuo hoko o kovi aubito e nau agahala;
”
EKESOTOSI 20:3-6
“
Oua naa ke ma‘u mo au ha otua kehe i hoku ao. Oua naa ke gaohi kiate koe ha fakatātā, be ha mea fakatatau e taha i ha mea i he lagi i oluga, be ha mea oku i he fonua i lalo ni, be ki ha mea oku i he vai i he lalo fonua: Oua naa ke bunou hifo koe kiate kinautolu, be tauhi ki ai: he ko au Jihova ko ho Otua koe Otua fuaa au, oku ou totogi ae hia ae gaahi tamai ki he fānau, o a‘u ki hono tolu mo hono fa oe toutagata o kinautolu oku fehia kiate au; Beau fakaha ae aloofa ki he gaahi toko afe o kinautolu oku ofa kiate au mo tauhi eku gaahi fekau.
”
EKESOTOSI 20:7
“
Oua naa ke takuanoa ae huafa o Jihova ko ho Otua; koeuhi e ikai lau e Jihova koe tae halaia ia, aia oku ne takuanoa hono huafa.
”
EKESOTOSI 20:13-17
“
Oua naa ke fakabo. Oua naa ke tonofefine. Oua naa ke kaihaa. Oua naa ke tukuaki‘i a ho kaugaabi. Oua naa ke manumanu ki he fale o ho kaugaabi, oua naa ke manumanu ki he unoho o ho kaugaabi, be ki he ene tamaioeiki, be ki he ene kaunaga, be ki he ene faga bulu, be ki he ene asi, be ki ha mea e taha oku a ho kaugaabi.
”
EKESOTOSI 20:20
“
Bea talaage e Mosese ki he kakai, Oua e manavahe; he kuo haele mai ae Otua, ko ho mou ahiahi‘i, bea ke i ho mou ao ene manavahe, ke oua naa mou fai agahala.
”
EKESOTOSI 21:15-17
“
Bea koia oku ne ta‘i ene tamai, be ko ene fa‘e, koe mooni e tamate‘i ia. Bea koia oku ne kaihaaji ha tagata, o fakatau ia, bea kabau oku ilo ia i hono nima, e tamate‘i mooni ia. Bea koia oku ne kabe‘i ene tamai be ko ene fa‘e, e tamate‘i mooni ia.
”
EKESOTOSI 22:19
“
Koia e mohe moe manu koe mooni e tamate‘i ia.
”
EKESOTOSI 23:1
“
OUA naa ke fakatubu ae ogoogo loi; oua naa ke kuku nima moe kau agakovi ke hoko ae fakamooni tae totonu.
”
LEVITIKO 5:5
“
Bea e behe, i he ene halaia i ha taha oe gaahi mea ni bea oku totonu a ene vete ene hala i he mea koia:
”
LEVITIKO 18:20
“
Bea oua foki naa ke mohe agahala moe unoho o ho kaugaabi, ke fakauli‘i koe mo ia.
”
LEVITIKO 18:21
“
Bea oua naa ke tuku ke alu a ho hako i he afi kia Moleki, bea oua naa ke fakaogokovi ae huafa o ho Otua; Ko au ko Jihova.
”
LEVITIKO 18:22
“
Oua naa ke mohe mo ha tagata, o hage koe mohe moe fefine: koe mea fakalielia ia.
”
LEVITIKO 18:23
“
Bea e ikai te ke mohe mo ha manu ke fakauli‘i koe i ai: bea oua naa tuu ha fefine i he ao oe manu ke tokoto ki ai: koe mea kovi fakaulia ia.
”
LEVITIKO 18:29
“
He koia e fai ha mea i he gaahi mea fakalielia ni, io, koe laumalie e fai ia e motuhi ia mei hono kakai.
”
LEVITIKO 19:11
“
Oua naa mou kaihaa, be fai fakakākā, be feloiaki ae taha ki he taha.
”
LEVITIKO 19:18
“
Oua naa ke totogi kovi be agafakamolokau ki he fānau a ho kakai, ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe: Ko au ko Jihova.
”
LEVITIKO 19:35-36
“
Oua naa mou fai tae totonu i he fakamāu, be i he mea fuofua, be i he fakamamafa, be i he fakafuofua mea. Te mou fua aki ae mea fakatatau totonu, moe fakamamafa totonu moe efa totonu, moe hini totonu: Ko au ko Jihova ko ho mou Otua, aia nae omi akimoutolu mei he fonua ko Ijibite.
”
LEVITIKO 20:7
“
Koia mou fakamaonioni‘i akimoutolu, bea ke mou maonioni: he ko au ko Jihova ko ho mou Otua.
”
LEVITIKO 24:15-16
“
Bea ke lea koe ki he fānau a Isileli, o behe, Koia oku kabe‘i hono Otua e fua eia ene agahala. Bea koia oku ne kabe‘i ae huafa o Jihova, koe mooni e tamate‘i ia, e tologaki ia aki ae maka e he kakai kotoabe: koe muli ia be koia kuo tubu i he fonua, oka kabe‘i eia ae huafa o Jihova e tamate‘i ia.
”
LEVITIKO 24:19-20
“
Bea kabau e fakamele‘i e ha tagata hono kaugaabi; e fai kiate ia o hage koia kuo ne fai; Koe lavea ki he lavea, koe mata ki he mata, koe nifo ki he nifo: o hage ko ene fakamele‘i ha tagata, e behe be hono fai kiate ia.
”
LEVITIKO 26:40
“
Kabau te nau vete e nau gaahi hia, bea moe hia ae nau gaahi tamai, moe nau gaahi fai hala aia kuo nau agahala ai kiate au, bea behe mai foki, kuo nau alu o agatuu kiate au;
”
NOMIBA 5:6
“
Ke ke fakaha ki he fānau a Isileli, Oka fai e ha tagata be e ha fefine ae agahala oku fai e he kakai, ke fai ha talagataa kia Jihova, bea halaia mooni ae toko taha koia;
”
NOMIBA 21:7
“
Koia nae ha‘u ai ae kakai kia Mosese, o behe, Kuo mau agahala he kuo mau lāuga kia Jihova, bea mo koe; ke ke lotu kia Jihova, ke ne ave ae faga gata ni iate kimautolu. Bea nae hufia e Mosese ae kakai.
”
NOMIBA 32:23
“
Bea kabau e ikai te mou fai behe, vakai, kuo mou agahala i he ao o Jihova: bea mou ilo bau eni e moua akimoutolu i hoo mou agahala.
”
TEUTALONOME 5:7-10
“
Oua naa ke ma‘u mo au ha otua kehe i hoku ao. Oua naa ke gaohi kiate koe ha fakatātā, be ha mea fakatatau e taha i ha mea e taha i he lagi i oluga, be ha mea oku i he fonua i lalo ni, be ki ha mea oku i he vai i he lalo fonua: Oua naa ke bunou hifo koe ki ai, be tauhi ki ai: he ko au Jihova ko ho Otua, koe Otua fuaa au, oku ou totogi ae hia ae gaahi tamai ki he fānau o a‘u ki hono tolu mo hono fa oe toutagata okinautolu oku fehia kiate au, Beau fakaha ae aloofa ki he gaahi toko afe okinautolu oku ofa kiate au mo tauhi eku gaahi fekau.
”
TEUTALONOME 5:11
“
Oua naa ke takuanoa ae huafa o Jihova ko ho Otua: koeuhi e ikai lau e Jihova koe tae halaia ia aia oku ne takuanoa hono huafa.
”
TEUTALONOME 5:17-21
“
Oua naa ke fakabo. Bea oua naa ke tonofefine. Bea oua naa ke kaihaa. Bea oua naa ke tukuaki‘i a ho kaugaabi. Bea oua naa ke holi ki he unoho o ho kaugaabi, bea oua naa ke manumanu ki he fale o ho kaugaabi, be ki he ene goue, be ki he ene tamaioeiki, be ki he ene kaunaga, be ki he ene bulu, be ki he ene asi, be ki ha mea e taha oku a ho kaugaabi.
”
TEUTALONOME 5:32
“
Koia ke mou tokaga o fai ia o hage koe fekau a Jihova ko ho mou Otua kiate kimoutolu: oua naa mou tafoki ki he nima toomatau be ki he toohema.
”
TEUTALONOME 7:25-26
“
Ke mou tutu aki ae afi ae gaahi mea fakatātā kuo ta oe nau gaahi otua: oua naa ke holi ki he siliva be koe koula oku iate kinautolu, be too ia kiate koe, telia naa hele‘i ai koe: he koe mea fakalielia ia kia Jihova ko ho Otua. Bea oua naa ke omi ae mea fakalielia ki ho fale, telia naa ke hoko koe mea malaia o hage koia: ka ke fehia matemate ki ai, bea ke fākalilia ki ai; he koe mea fakamalaia ia.
”
TEUTALONOME 25:13-16
“
Oua naa ke ai i hoo kato ae gaahi maka fakamamafa kehekehe, ae lahi moe jii. Oua naa ke ma‘u i ho fale ae buha fua kehekehe, ae lahi moe jii. Ka ke ma‘u ekoe ae maka haohaoa mo totonu, moe buha fua haohaoa mo totonu koia te ke ma‘u: koeuhi ke fakaloloa ai ho gaahi aho i he fonua aia oku foaki e Jihova ko ho Otua kiate koe. He ko kinautolu kotoabe oku fai mea behe, mo ia kotoabe oku fai tae maonioni, koe mea kovi lahi ia kia Jihova ko ho Otua.
”
TEUTALONOME 27:15
“
E malaia ae tagata aia oku ne gaohi ha mea fakatātā kuo ta be haka, koe mea fakalielia kia Jihova, koe gaue ae nima oe tufuga, bea oku ne tuku ia i he botu lilo. Bea e tali e he kakai kotoabe o behe, Emeni.
”
TEUTALONOME 27:19
“
Ke malaia ia oku ne fakahala‘i ae fakamāu‘i oe muli, moe tamai mate, moe nitou. Bea e lea behe e he kakai kotoabe, Emeni.
”
TEUTALONOME 27:24
“
Me malaia ia oku ne ta‘i fakalilolilo a hono kaugaabi. Bea e behe e he kakai kotoabe, Emeni.
”
TEUTALONOME 27:25
“
Ke malaia ia aia oku ne too ae totogi ke tamate‘i ae toko taha oku agatonu. Bea e behe e he kakai kotoabe, Emeni.
”
TEUTALONOME 27:26
“
Ke malaia ia aia oku ikai te ne fakamooni ae lea kotoabe oe fono ni ke fai ki ai. Bea e lea behe e he kakai kotoabe, Emeni.
”
TEUTALONOME 28:15
“
Ka e hoko o behe, o kabau e ikai te ke fanogo ki he le‘o o Jihova ko ho Otua, ke tokaga o fai ki he ene gaahi fekau kotoabe mo ene gaahi tuutuuni aia oku ou fekau kiate koe he aho ni; e hoko ai ae gaahi malaia ni kiate koe o ne fetaomi kiate koe:
”
TEUTALONOME 32:16-17
“
Naa nau laga‘i aki hono fuaa ae gaahi otua kehe, naa nau fakatubu hono houhau aki e nau gaahi agakovi. Naa nau feilaulau ki he gaahi tevolo, kae ikai ki he Otua; ki he gaahi otua nae ikai te nau ilo, koe foou nae toki tubu foou hake, aia nae ikai manavahe hoo mou tamai ki ai.
”
KOE KAU FAKAMAU 10:15
“
Bea nae behe e he fānau a Isileli kia Jihova, Kuo mau fai agahala: ke ke fai ekoe aia oku lelei kiate koe kiate kimautolu: ka oku mau kole kiate koe ke ke fakamoui akimautolu he aho ni.
”
KOE KAU FAKAMAU 17:6
“
Bea i he gaahi aho koia nae ikai ha tu‘i i Isileli, ka nae fai e he tagata kotoabe aia nae lelei i hono mata oona.
”
1 SAMUELA 2:17
“
Koia nae lahi aubito ae agahala ae ogo talavou i he ao o Jihova: he nae fehia ae kakai ki he feilaulau ki Jihova.
”
1 SAMUELA 15:23
“
He oku tatau ae agatuu moe hia koe tuki fakatevolo, bea koe baogataa oku tatau ia moe hia oe tauhi otua loi. Koe mea i hoo liaki ae folofola a Jihova, kuo ne liaki foki koe ke oua naa ke tu‘i.
”
1 KOE GAAHI TU‘I 8:46
“
Kabau te nau agahala kiate koe, (he oku ikai ha tagata oku tae ha agahala,) bea te ke houhau kiate kinautolu, mo ke tukuage akinautolu ki he fili, koeuhi ke nau fetuku akinautolu koe kau bobula ki he fonua oe fili, be koe mamao be koe ofi;
”
II KOE GAAHI TU‘I 17:17-18
“
Bea naa nau bule ki ho nau gaahi foha mo ho nau gaahi ofefine ke nau alu atu i he lotolotoga oe afi, bea naa nau fai fakatevolo mo nau fai ae sausau, bea naa nau fakatau atu akinautolu ke fai ae kovi i he ao o Jihova, ke fakatubu ai a hono houhau. Koia nae houhau lahi ai a Jihova ki Isileli, mo ne fetuku atu akinautolu mei hono ao: nae ikai tuku ha taha ka koe faahiga be taha o Juta.
”
II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 6:39
“
Ke ke toki fanogo ekoe mei he lagi ko ho afioaga ki he e nau lotu moe nau kole, bea ke tokonia akinautolu i he mea totonu, bea ke fakamolemole a hoo kakai aia kuo agahala kiate koe.
”
II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 33:6
“
Bea naa ne bule eia ke alu ene fānau o aji i he afi i he telea oe foha o Henomi: bea naa ne tokaga foki ki he gaahi kuoga, bea ne fai ae hu fakatevolo, bea fai ae tuki fakatevolo, bea nae kaumea ia ki he laumalie kovi, bea ki he kau kikite loi: naa ne fai ae kovi lahi i he ao o Jihova, ke fakatubu ai ae houhau kiate ia.
”
KOE TOHI A JOBE 8:13
“
Oku behe be ae aluaga okinautolu oku fakagalo‘i ae Otua; bea koe amanaki ae malualoi e auha ia:
”
KOE TOHI A JOBE 10:14
“
Kabau teu fai hala, oku ke fakailoga‘i au, bea e ikai te ke fakatonuliia‘i au mei he eku agahia.
”
KOE TOHI A JOBE 13:4
“
Ka koe kau fakatubu loi akimoutolu, koe kau faitoo taeaoga akimoutolu kotoabe.
”
KOE TOHI A JOBE 13:23
“
Oku fiha eku gaahi hia mo eku agahala? fakailo mai kiate au eku talagataa mo eku agahala.
”
KOE TOHI A JOBE 15:14
“
Koeha ae tagata, ke behe oku maa ia? be ha taha oku fanau‘i e he fefine, ke behe oku tonuhia ia?
”
KOE TOHI A JOBE 33:27-28
“
Oku ne vakai ki he kakai, bea ka behe e ha taha, kuou agahala, bea fakakehe aia oku totonu, bea kuo taeaoga ia kiate au; E fakahaofi eia a hono laumalie ke oua naa alu hifo ki he luo, bea e mamata ene moui ki he māma.
”
KOE GAAHI SAME 1:1
“
OKU monuia ae tagata oku ikai eveeva i he fakakaukau ae agakovi, be tuu i he hala oe kau agahala, be nofo i he nofoa oe manuki.
”
KOE GAAHI SAME 1:4-6
“
Oku ikai behe ae agakovi: ka oku tatau ia moe kafukafu aia oku viligia i he matagi. Koia e ikai tuu ae agakovi i he fakamāu, be koe agahala i he fakataha oe maonioni. He oku ilo e Jihova ae hala oe maonioni: ka koe hala oe agakovi e auha ia.
”
KOE GAAHI SAME 4:2
“
Ae gaahi foha oe tagata, e gata afe hoo mou liliu hoku nāunāu koe mea fakama? e gata afe hoo mou ofa ki he mea vaiga be, o kumi ki he loi? Sila.
”
KOE GAAHI SAME 5:5-6
“
E ikai tuu i ho ao ae kau vale: oku ke fehia ki he kakai fai kovi kotoabe. Te ke fakaauha akinautolu oku lea loi: e fākalilia a Jihova ki he tagata bani toto mo kākā.
”
KOE GAAHI SAME 10:2-4
“
I he fielahi ae agakovi oku ne fakataga‘i ae majiva: tuku ke moua akinautolu i he gaahi filioi aia kuo nau fakakaukau ki ai. He oku bolebole ae agahala i he holi a hono loto, o ne fakamalo ki he manumanu aia oku fehia ki ai a Jihova. Koe agahala, i he fielahi o hono mata, e ikai te ne kumi ki he Otua: oku ikai kau ki he Otua ene gaahi mahalo kotoabe.
”
KOE GAAHI SAME 10:7
“
Oku fonu hono gutu i he kabe, moe kākā, moe loi: oku i hono lalo elelo ae bauu moe kovi.
”
KOE GAAHI SAME 14:1
“
KUO behe e he vale i hono loto, Oku ikai ha Otua. Kuo kovi akinautolu, kuo nau fai ae gaahi gaue fakalielia, oku ikai ha toko taha oku fai lelei.
”
KOE GAAHI SAME 25:18
“
Ke ke afio ki hoku mahaki mo eku mamahi; bea fakamolemole eku agahala kotoabe.
”
KOE GAAHI SAME 32:1
“
OKU monuia ia aia kuo fakamolemole a ene talagataa, bea kuo ufiufi ene agahala.
”
KOE GAAHI SAME 32:5
“
Naaku vete eku agahala kiate koe, bea nae ikai teu fufu eku hia. Naaku behe, teu vete eku gaahi talagataa kia Jihova: bea naa ke fakamolemole ae hia o eku agahala. Sila.
”
KOE GAAHI SAME 36:3
“
Koe gaahi lea a hono gutu koe kovi moe kākā: kuo tuku eia ene boto moe fai lelei.
”
KOE GAAHI SAME 37:8
“
Tukuage ae ita, bea liaki ae lili: oua naa ke fakamamahi‘i foki koe i ha mea ke fai kovi.
”
KOE GAAHI SAME 38:18
“
He teu fakaha eku hia; beau mamahi koeuhi ko eku agahala.
”
KOE GAAHI SAME 41:4
“
Naaku behe, E Jihova, ke ke aloofa mai kiate au: fakamoui hoku laumalie; he kuou fai agahala kiate koe.
”
KOE GAAHI SAME 51:1-4
“
ALOOFA mai kiate au, E Otua, o fakatatau ki hoo manavaofa: ke ke tamate‘i eku gaahi agahala o fakatatau ki hono lahi o hoo gaahi aloofa ogogofua. Ke ke fufulu aubito au mei he eku hia, mo fakamaa au mei he eku agahala: He oku ou fakamooni eku gaahi talagataa: bea oku tuu mau ai be i hoku ao eku agahala. Naaku fai agahala kiate koe, io, kiate koe be kuou fai ae kovi ni i ho ao; koeuhi ke tonuhia be akoe oka ke ka folofola, bea maonioni oka ke ka fai ae fakamāu.
”
KOE GAAHI SAME 51:5
“
Vakai, nae fanau‘i au i he agakovi; bea nae tuituia eku fa‘e iate au koe agahala.
”
KOE GAAHI SAME 51:9-11
“
Ke ke fufu ho fofoga mei he eku agahala, mo ke tamate‘i eku gaahi hia kotoabe. E Otua, ke ke fakatubu iate au ae loto maa; mo ke fakafoou iate au ha laumalie tuu mau. Oua naa ke liaki au mei ho ao; bea oua naa ke too iate au ho laumalie maonioni.
”
KOE GAAHI SAME 52:2
“
Oku laga‘i e ho elelo ae gaahi mea kovi; o ne fai kākā, o hage koe tele majila.
”
KOE GAAHI SAME 53:1-3
“
KUO behe e he vale i hono loto, Oku ikai ha Otua. Kuo kovi akinautolu, bea kuo nau fai ae kovi fakalielia: oku ikai ha toko taha oku fai lelei. Nae afio hifo ae Otua mei he lagi ki he fānau ae tagata, ke vakai be oku ai ha niihi oku ilo, mo kumi ki he Otua. Kuo foki kotoabe kimui akinautolu: kuo nau hoko o fakalielia kotoabe: oku ikai ha toko taha oku fai lelei, oku ikai aubito ha taha.
”
KOE GAAHI SAME 59:12
“
Koe mea i he agahala a ho nau gutu, moe gaahi lea a ho nau lougutu, tuku ke moua ai akinautolu i he e nau laukau: koeuhi koe kabe moe loi oku nau lea aki.
”
KOE GAAHI SAME 69:5
“
E Otua, oku ke ilo‘i eku vale; bea oku ikai lilo iate koe eku gaahi agahala.
”
KOE GAAHI SAME 78:10
“
Nae ikai te nau fai ki he fuakava ae Otua, bea nae ikai jii te nau loto ke aeva i he ene akonaki;
”
KOE GAAHI SAME 78:17
“
Bea naa nau toe fai aganala kiate ia, i he e nau fakahouhau ki he Fugani Maoluga i he toafa.
”
KOE GAAHI SAME 79:8-9
“
Oua naa ke fakamanatu kiate kimautolu e mau gaahi muaki hia: tuku ke tokoni vave akimautolu e hoo aloofa ogogofua: he kuo o hifo ki lalo aubito akimautolu. E Otua ko ho mau fakamoui, ke ke tokoni akimautolu, koeuhi koe ogoogolelei o ho huafa: bea fakahaofi akimautolu, o fakamaa ke oji e mau gaahi agahala, koeuhi ko ho huafa.
”
KOE GAAHI SAME 90:8
“
Kuo ke tuku e mau gaahi hia i ho ao, bea moe mau gaahi agahala fufu i he māma o ho fofoga.
”
KOE GAAHI SAME 97:10
“
Akimoutolu oku ofa kia Jihova, mou fehia ki he kovi: oku fakamoui eia ae laumalie o ene kakai maonioni; oku ne fakamoui akinautolu mei he nima oe kau agahala.
”
KOE GAAHI SAME 101:7
“
Ko ia oku ne fai kākā e ikai nofo ia i hoku fale: ko ia oku faa loi e ikai te ne nofo i hoku ao.
”
KOE GAAHI SAME 103:10-12
“
Nae ikai fai eia kiate kitautolu o fakatatau moe tau gaahi agahala; be totogi kiate kitautolu o fakatatau moe tau gaahi hia. Kae hage ko hono maoluga oe lagi ki mamani, oku behe hono lahi o ene aloofa kiate kinautolu oku nau manavahe kiate ia. Oku hage ko hono va mamao oe botu hahake mei he botu luluga, oku behe hono mamao o ene ave e tau gaahi agahala iate kitautolu.
”
KOE GAAHI SAME 106:6
“
Ko kimautolu moe mau gaahi tamai kuo mau fai agahala, kuo mau fai ae gaahi hia, kuo mau fai kovi.
”
KOE GAAHI SAME 106:35-39
“
Ka naa nau nofo fakataha moe hiteni, bea nau ilo e nau gaahi gaue. Bea naa nau tauhi ho nau gaahi tamabua: aia nae hoko koe tauhele kiate kinautolu. Io, naa nau feilaulau aki ho nau gaahi foha mo ho nau gaahi ofefine ki he kau tevolo, Mo liligi ae toto maonioni, koe toto o ho nau gaahi foha mo ho nau gaahi ofefine, akinautolu naa nau feilaulau aki ki he gaahi tamabua o Kenani: bea nae fakakovi‘i ae fonua i he toto. Bea nae fakauli‘i behe akinautolu i he e nau gaahi gaue, bea nau fai feauaki i he e nau gaahi filioi.
”
KOE GAAHI SAME 119:1
“
Oku fakaha e he same ni ae gaahi lotu, moe gaahi fakamalo, bea moe gaahi fakailoga oe talagofua. OKU monui ae haohaoa i he hala, aia oku eveeva i he fono a Jihova.
”
KOE GAAHI SAME 119:11
“
Kuou fufu hoo folofola i hoku loto, koeuhi ke oua naaku agahala kiate koe.
”
KOE GAAHI SAME 119:118
“
Kuo ke malaki hifo akinautolu kotoabe oku he mei hoo gaahi tuutuuni: he koe nau kākā koe loi ia.
”
KOE GAAHI SAME 119:136
“
Oku tafe hifo ae gaahi vaitafe i hoku mata, koeuhi oku ikai te nau tokaga ki hoo fono.
”
KOE GAAHI SAME 139:23-24
“
E Otua, afio‘i au, bea ke ilo‘i hoku loto: ahiahi‘i au, mo ke ilo‘i eku gaahi mahalo: Bea ke vakai be oku ai ha hala kovi iate au, bea ke tataki au i he hala taegata.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 1:10
“
E hoku foha, kabau e fakatauvele‘i koe e he kau agahala, oua naa ke loto ki ai.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 6:12-14
“
Oku alu moe gutu kovi, ae tagata oku agakovi, moe tagata agahala. Oku kakamo eia aki hono mata, oku lea aki eia hono va‘e, oku ako aki eia hono louhi‘i nima; Oku i hono loto ae kovi, oku ne fakatubu mau ai be ae kovi; oku tūtū‘i eia ae maveuveu.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 6:16-19
“
Oku fehia a Jihova ki he mea ni e ono: io, koe mea e fitu oku fakalielia i hono ao: Koe mata fielahi, koe elelo oku loi, moe nima oku liligi ae toto oe taehalaia, Koe loto oku fakatubu ae gaahi mahalo kovi, moe va‘e oku vee vave ki he fai kovi, Koe fakamooni loi oku lea aki ae gaahi loi, mo ia oku fakatubu maveuveu i he kaiga.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 8:13
“
Koe manavahe kia Jihova, koe fehia ia ki he kovi: koe fielahi, moe fakabuhobuha, moe agakovi moe gutu kovi, oku ou fehia ki ai.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 11:20-21
“
Ko kinautolu oku loto bikobiko oku fakalielia kia Jihova: ka oku fiemalie ia iate kinautolu oku totonu ho nau hala. Ne ogo ae febukeaki ae nima oe kakai agahala e ikai tae tautea akinautolu: ka e fakamoui ae hako oe maonioni.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 14:12
“
Oku ai ae hala oku matamata totonu ki he tagata, ka ko hono gataaga koe gaahi hala oe mate.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 15:26-27
“
Koe mea fakalielia kia Jihova ae gaahi mahalo ae agakovi: ka koe gaahi lea ae maonioni koe gaahi lea ia oku lelei. Koia oku manumanu ki he koloa oku fakafiu‘i eia hono fale oona; ka koia oku fehia ki he gaahi mea foaki e moui ia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 16:5
“
Oku fakalielia kia Jihova akinautolu kotoabe oku loto fielahi: bea kabau e buke ae nima ki he nima, e ikai tae hoko hono tautea.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 16:28
“
Oku tūtū‘i e he tagata agakovi ae feiteitani: bea oku fakamavae e he tagata faa fafana ae kaumea feofoofani.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 17:13
“
Koia oku ne totogi aki ae kovi ki he lelei, e ikai mavahe ae kovi mei hono fale.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 17:15
“
Oku fakatou fakalielia kia Jihova aia oku ne fakatonuhia‘i ae halaia, mo ia oku ne talatalaaki‘i ae maonioni.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 19:5
“
E ikai tuku ke tae tautea ae fakamooni loi, bea e ikai hao ia aia oku faa lea aki ae loi.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 24:9
“
Koe mahalo ae vale koe agahala ia: bea koia oku faa manuki koe fakalielia ia ki he kakai.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 26:28
“
Oku fehia ae elelo loi kiate kinautolu oku mamahi ai; bea oku tubu ae malaia mei he gutu oku labu.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 28:9
“
Ko ia oku fakatafoki hono teliga ke oua naa ne fanogo ki he fono, e hoko ene lotu aana koe mea fakalielia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 28:13-14
“
E ikai monuia ia aia oku ufiufi ene gaahi agahala: ka ko ia oku vete ia mo liaki e ma‘u eia ae aloofa. Oku monuia ae tagata oku manavahe mau ai be: ka e to ki he kovi aia oku fakafefeka hono loto.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 29:12
“
Kabau oku faa tokaga aia oku bule ki he gaahi loi, e hoko o kovi a ene kau tamaioeiki kotoabe.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 30:12
“
Oku ai ae toutagata e taha oku nau maonioni i ho nau mata onautolu, ka oku heeki ke fufulu e nau aga fakalielia.
”
KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 7:9
“
Oua naa ke ita vave i ho laumalie: he oku nofo ae ita i he fatafata oe kau vale.
”
KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 7:20
“
He oku ikai i mamani ha tagata agatonu oku fai lelei, bea tae halaia.
”
KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 12:13-14
“
Ke tau fanogo ki he fakaoji oe gaahi mea ni kotoabe: Ke ke manavahe ki he Otua, bea ke fai ki he ene gaahi fekau: he oku katoa i he mea ni ae gaue totonu ae tagata. Koeuhi e omi e he Otua ae gaue kotoabe ki he fakamāu, moe mea fufu kotoabe, be ko ha mea lelei ia be kovi.
”
KOE TOHI A ISAIA 1:16
“
Fufulu akimoutolu, o gaohi ke mou maa; hiki ke mamao meiate au ae kovi o hoo mou faiaga; tuku ae fai kovi;
”
KOE TOHI A ISAIA 1:18
“
Oku behe e Jihova, Mou ha‘u, bea ke tau alea fakataha: he ne ogo ae tatau o hoo mou agahala moe kulaahoaho, e hoko ia ke hinehina o hage koe uha hinaekiaki; kabau oku kulokula ia o hage koe kulamumu, e tatau ia moe fulufulu‘i sibi.
”
KOE TOHI A ISAIA 1:28
“
Bea e fakaauha fakataha ae kau talagataa moe agahala, bea e auha akinautolu oku liaki a Jihova.
”
KOE TOHI A ISAIA 3:9
“
Koe aga o ho nau mata koe fakailoga onautolu; bea oku nau fakaha ae nau agahala o hage ko Sotoma, oku ikai te nau fufu ia. E malaia ho nau laumalie! he kuo nau fakahoko ae kovi kiate kinautolu.
”
KOE TOHI A ISAIA 5:20-21
“
E malaia akinautolu oku ui ae kovi koe lelei, moe lelei koe kovi; oku ui ae bouli koe māma, moe māma koe bouli; oku ui ae kona koe melie, moe melie koe kona! E malaia akinautolu oku boto i ho nau mata onautolu, mo kinautolu oku behe oku nau fai fakabotoboto!
”
KOE TOHI A ISAIA 5:24
“
Koia, hage oku keina e he afi ae veve, bea fakaauha e he ulo afi ae louveve, e bobo behe ho nau aka, bea e buna hake ho nau fiji o hage koe efu: koeuhi kuo nau liaki ae fono a Jihova oe gaahi kau tau, bea kuo nau fehia ki he folofola ae Toko Taha Maonioni o Isileli.
”
KOE TOHI A ISAIA 13:11
“
Bea teu tautea a mamani koeuhi koe nau hia, bea moe kakai agakovi koeuhi koe nau agahala; bea teu bule ke gata ae fielahi oe laukau, bea teu li ki lalo ae fieeiki oe kakai fakamana.
”
KOE TOHI A ISAIA 30:9
“
O behe, koe kakai agatuu eni, koe fānau loi, koe fānau oku ikai fie fanogo ki he fono a Jihova:
”
KOE TOHI A ISAIA 32:6-7
“
He koe tagata vale te ne lea vale, bea e gaue kovi hono loto, ke fai kākā, bea lea hala kia Jihova, ke fakamaha ae laumalie oe fiekaia, bea taofi eia ae inu mei he fieinua. Koe gaahi mea gaue oe agakovi oku kovi: oku ne fakakaukau kovi ke fakafihi ae majiva aki ae lea loi, bea ke mio‘i ae lea totonu ae majiva i he fakamāu.
”
KOE TOHI A ISAIA 43:25-26
“
Ko au, io ko au ia, aia oku tamate‘i hoo gaahi hia koeuhi ko au, bea e ikai teu manatu hoo gaahi agahala. Fakamanatu‘i au: ke tau fefakamāuaki: fai hoo fakamatala, koeuhi ke ke tonuhia.
”
KOE TOHI A ISAIA 53:5-6
“
Ka nae lavea ia koeuhi koe tau gaahi agahala, nae fakavolu ia koeuhi koe tau gaahi hia: nae iate ia ae tautea koeuhi ke tau fiemalie; bea i hono gaahi ta oku tau moui ai. Kuo tau he kotoabe o hage koe faga sibi; kuo tau afe taki taha kotoabe ki hono hala; bea kuo hilifaki kiate ia e Jihova ae hia atautolu kotoabe.
”
KOE TOHI A ISAIA 56:11
“
Io koe faga kuli uakai oku ikai aubito makona, bea koe kau tauhi tae ilo akinautolu: oku nau vakai kotoabe ki ho nau hala taki taha, ke ma‘u mea mei hono botu.
”
KOE TOHI A ISAIA 57:4
“
Oku mou manuki ki ahai? oku fakamaga ho mou gutu ki ahai, bea fakatetee ae elelo? ikai koe fānau akimoutolu oe agatuu, koe hako oe loi,
”
KOE TOHI A ISAIA 59:2-4
“
Ka ko hoo mou gaahi hia kuo fakamavae akimoutolu mo ho mou Otua, bea i hoo mou agahala kuo ne fakafufu hono fofoga meiate kimoutolu, koeuhi e ikai te ne fanogo. He kuo fakauli ho mou nima aki ae toto, mo ho mou louhi‘i nima aki ae fai kovi; kuo lea loi ho mou lougutu, kuo buaki e ho mou elelo ae kovi. Oku ikai ui ha taha ki he agatonu, be lea ha niihi ki he mooni: oku nau faaki ki he vaiga, bea lea loi; oku nau tuituia i he fai kovi, bea nau fanau‘i ae agahala.
”
KOE TOHI A ISAIA 64:6
“
Oku mau tatau kotoabe moe tae maa, bea oku tatau e mau maonioni kotoabe moe gaahi koga holoholo fakalielia; bea oku mau mae kotoabe o hage koe louakau; bea koe mau gaahi hia, o hage koe matagi, kuo ne avea akimautolu.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 2:22
“
He oku behe mai e he Eiki ko Jihova, kabau te ke fufulu koe aki ae naita, bea too kiate koe ae koa lahi, ka oku kei iloga a hoo hia i hoku ao.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 3:13
“
Ke vete be hoo hia, aia kuo ke fai kia Jihova ko ho Otua, bea moe fakauli a hoo ulugaaga moe kau muli i he lolo akau mata kotoabe, bea oku behe e Jihova, nae ikai te mou talagofua ki hoku le‘o.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 3:25
“
Oku tau tokoto i he ma, bea oku ufiufi akitautolu e he fakama: koeuhi kuo tau fai kovi kia Jihova ko ho tau Otua, ko kitautolu moe tau gaahi tamai, talu e tau kei jii o a‘u ki he aho ni, bea nae ikai te tau talagofua ki he le‘o Jihova ko ho tau Otua.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 4:14
“
E Jelusalema, ke ke fakamaa ho loto mei he agahala, koeuhi ke ke moui. E fefe hono fuoloa ae nofo a hoo gaahi mahalo kovi iate koe?
”
KOE TOHI A JELEMAIA 6:15
“
He naa nau ma i he e nau fai mea fakalielia? Nae ikai, nae ikai aubito te nau ma, bea nae ikai te nau fekula‘i i he ma; koia te nau higa mo kinautolu oku higa: o kau ka aahi kiate kinautolu e li ki lalo akinautolu oku behe e Jihova.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 6:19
“
Fanogo, e mamani: vakai, teu omi ae kovi ki he kakai ni, koe fua oe nau gaahi mahalo, koeuhi nae ikai te nau fanogo ki he eku gaahi lea, be ki he eku fono, ka kuo nau jiaki ia.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 7:8-10
“
Vakai, oku mou falala ki he gaahi lea loi, aia oku taeaoga. Te mou kaihaa, mo fakabo, mo feauaki, mo fuakava loi, mo tutu mea namu kakala kia Beali, bea muimui ki he gaahi otua kehe aia oku ikai te mou ilo‘i; Bea toki ha‘u o tuu i hoku ao i he fale ni, aia oku ui i hoku huafa, bea lea behe, Kuo tukuage akimautolu ke mau fai ki he gaahi mea fakalielia ni?
”
KOE TOHI A JELEMAIA 8:5
“
Ka koeha kuo fakaholomui ai ae kakai ni o Jelusalema o fakaholomui mau ai be? Oku nau kuku mau ki he kākā, oku ikai te nau fie tafoki mai.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 8:6
“
Bea naaku fakafanogo bea ogo‘i, ka nae ikai te nau lea totonu: nae ikai ha tagata kuo fakatomala i he ene kovi, o ne behe, Koeha kuou fai? kuo taki taha foki ki he ene aga aana, o hage koe oho ae hose ki he tau.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 9:3-5
“
Bea oku nau teke ho nau elelo ke loi o hage koe nau kaufana; ka oku ikai te nau to‘a koeuhi koe mooni i mamani; he kuo nau alu mei he kovi ki he kovi, bea oku ikai te nau ilo au, oku behe e Jihova. Mou taki taha vakai ki hono kaugaabi, bea oua naa mou tui ki ha tokoua: koeuhi e fai fakakākā ae tokoua kotoabe, bea koe kaugaabi kotoabe e alu fano moe fakakovi. Bea te nau taki taha kākā‘i hono kaugaabi, bea ikai te nau lea ki he mooni; kuo nau ako ho nau elelo ke lea loi, bea oku nau fakaogojia‘i akinautolu i he fai kovi.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 9:8
“
Oku tatau ho nau elelo moe gahau kuo fana‘i; oku ne lea aki ae kākā: oku ne lea fakafiemalie i hono gutu ki hono kaugaabi, ka ko hono loto oku toka malumu ki ai.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 9:13-14
“
Bea oku behe e Jihova, Koeuhi kuo nau liaki eku fono aia naaku tuku i ho nau ao, bea oku ikai te nau talagofua ki hoku le‘o, be eveeva ai; Ka kuo nau muimui ki he mahalo a ho nau loto, bea ia Beali, aia nae ako e he e nau gaahi tamai kiate kinautolu.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 14:7
“
E Jihova, ne ogo kuo talatalaaki‘i akimautolu e mau agahala, ke ke gaue koe koeuhi ko ho huafa: he kuo lahi e mau fakaholomui; kuo mau fai kovi kiate koe.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 14:20
“
E Jihova, oku mau vete e mau agahala, bea moe hia ae mau gaahi tamai: he kuo mau fai agahala kiate koe.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 17:9
“
Oku kākā lahi taha be ae loto i he gaahi mea kotoabe, bea oku fugani kovi: kohai te ne faa ilo ia?
”
KOE TOHI A JELEMAIA 23:14
“
Bea i he kau balofita o Jelusalema kuou mamata foki ki he mea fakailifia: kuo nau fai feauaki, bea aeva i he gaahi loi: kuo nau tokoni foki ae nima oe kau fai kovi, bea koia oku ikai tafoki ai ha taha mei he ene agahala: kuo nau hoko kotoabe o hage ko Sotoma kiate au, bea mo hono kakai o hage ko Komola.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 44:4
“
Koia naaku fekau ai kiate kimoutolu, eku kau tamaioeiki koe kau balofita, o tuu hegihegi hake be o fekau‘i akinautolu, o behe, Oiaue, oua naa fai ae mea fakalielia ni aia oku ou fehia ki ai.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 44:22
“
Koia nae ikai toe faa kataki a Jihova, koeuhi koe kovi a hoo mou gaahi faiaga, bea koeuhi koe gaahi mea fakalielia kuo mou fai; koia kuo lala ai ho mou fonua, bea koe mea fakaofo, bea koe malaia, bea tae hano kakai, o hage koia i he aho ni.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 3:7
“
Ka oku ikai fie fanogo e he fale o Isileli kiate koe: he naa mo au oku ikai te nau fanogo: he kuo fielahi mo loto fefeka ae fale kotoabe o Isileli.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 16:36
“
Oku behe e Jihova koe Otua; koeuhi nae liligi atu hoo fakalielia, bea fakaha hoo telefua, i hoo fai agahala mo ho kau mamana, moe gaahi tamabua o hoo fakalielia, bea moe toto o hoo fānau aia naa ke tuku kiate kinautolu:
”
KOE TOHI A ISIKIELI 16:49
“
Vakai, koe fai hala eni a ho tehina ko Sotoma, koe fielahi, moe fagabeji, moe fakabikobiko lahi, nae iate ia mo ene fānau fefine, bea nae ikai tokoni eia ki he nima oe majiva moe baea.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 18:4
“
Vakai, oku aaku ae laumalie kotoabe; hage oku aaku ae laumalie oe tamai, oku behe foki ae laumalie oe foha oku aaku ia: koe laumalie oku agahala e mate ia.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 18:20
“
Koe laumalie koia e agahala, e mate ia. E ikai fua e he foha ae fai kovi a ene tamai, bea e ikai fua e he tamai ae fai kovi ae foha: koe maonioni ae maonioni e iate ia be, bea koe fai kovi ae agahala e iate ia be.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 18:21-23
“
Ka koeni, kabau e tafoki ae agahala mei he agahala kotoabe kuo ne fai, bea tauhi eia eku gaahi fekau, mo ne fai aia oku lelei mo totonu, koe mooni e fakamoui ia, e ikai jii mate ia. Ko ene gaahi agahala kotoabe aia kuo ne fai, e ikai toe lau ia kiate ia: e moui be ia, koe mea i he ene maonioni aia kuo ne fai. He oku ou ma‘u ha momoi fiemalie jii i he mate ae agahala? Oku behe e Jihova koe Otua, ka e ikai mua, ke tafoki ia mei hono hala, bea moui?
”
KOE TOHI A ISIKIELI 18:24
“
Ka i he liliu ae maonioni mei he ene maonioni mo ne fai agahala, bea ne fai o tatau moe fakalielia kotoabe aia oku fai e he tagata agahala, e moui ia? Ko ene maonioni kotoabe aia kuo ne fai, e ikai ha lau ki ai: i he fai kovi kuo ne fai, moe agahala, kuo ne agahala ai, e mate be ia i ai.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 18:26
“
Oka liliu ae tagata maonioni mei he ene maonioni o ne fai agahala, bea mate ai ia; ko ene agahala kuo ne fai, koia ia te ne mate ai.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 18:27-28
“
Bea behe, oka liliu ae tagata agahala mei he ene agahala aia kuo ne fai, mo ne fai aia oku lelei mo totonu e fakamoui eia a hono laumalie ke moui. Koeuhi kuo ne tokaga, mo liliu mai mei he ene agahala kotoabe aia naa ne fai, e moui mooni ia, e ikai aubito te ne mate.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 18:30-32
“
Koia teu fakamāu ai akimoutolu, e fale o Isileli, o fakatatau ki ho mou hala taki taha, oku behe e Jihova koe Otua. Fakatomala bea fakatafoki akimoutolu mei hoo mou gaahi agahala; koia e ikai hoko ai hoo mou agahala ko ho mou auhaaga. Liaki meiate kimoutolu a hoo mou agahala kotoabe, aia kuo mou fai hala ai; bea gaohi kiate kimoutolu ae loto foou bea moe laumalie foou: he koeha te mou fie mate ai e fale o Isileli? He oku ikai teu fiemalie i he mate oia oku mate, oku behe e Jihova koe Otua: koia fakatafoki akimoutolu, bea mou moui.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 20:43
“
Bea te mou manatu i ai ki ho mou gaahi hala, bea mo hoo mou faiaga, aia kuo mou fakalielia ai; bea te mou fehia kiate kimoutolu i ho mou ao be omoutolu, koeuhi koe gaahi kovi aia kuo mou fai.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 33:18-19
“
Oka tafoki aia oku maonioni mei he ene maonioni, mo ne fai hala, e mate mooni ai ia. Ka koe agahala oka tafoki mai ia mei he ene agahala, mo ne fai eia aia oku totonu mo lelei, e moui ai ia.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 33:26
“
Oku mou tuu mo hoo mou heleta, oku mou fai mea fakalielia, bea oku mou tono‘i kotoabe ae unoho o hono kaugaabi: bea e omoutolu koa ae fonua?
”
KOE TOHI A HOSEA 4:2
“
Koe kabe, moe loi, moe fakabo, moe feauaki, oku ba mai mei ai, bea oku ala ae toto ki he toto.
”
KOE TOHI A AMOSI 2:4
“
Oku behe e Jihova; koeuhi koe talagataa e tolu a Juta, bea mo hono fa, e ikai teu fakaafe hono tautea oia; he kuo nau vaiga aki ae fono a Jihova, bea nae ikai te nau tauhi ene gaahi fekau, bea naa nau he koe mea i he e nau loi, aia nae muimui ki ai e nau gaahi tamai:
”
KOE TOHI A MAIKA 6:11-12
“
Teu lau akinautolu koe maa ka oku i ai ae gaahi mea fakamamafa kākā, bea moe kato mea fakamamafa kākā? He oku bito i he fakamalohi ae kau tagata koloaia i ai, bea kuo lea loi ae kakai oia; bea oku kākā a ho nau elelo i ho nau gutu.
”
KOE TOHI A MALAKAI 3:5
“
Bea teu unuunu atu kiate kimoutolu ke fakamāu; bea teu fakamooni tootoo ki he kau kikite kākā mo kinautolu oku fuakava loi, bea kiate kinautolu oku fakamalohi ae totogi oia oku gaue, ae fefine kuo mate a hono unoho, bea moe tamai mate, bea mo kinautolu oku kākā‘i ae muli, bea mo ia oku ikai ke manavahe kiate au, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau.
”
E MATIU 1:21
“
Bea te ne faele‘i ae tama, bea te ke ui hono huafa, ko JISU: koia ia te ne fakamoui hono kakai mei he e nau gaahi agahala.
”
E MATIU 3:5-6
“
Bea nae toki alu kiate ia a Jelusalema, mo Jutea kotoabe, moe botu fonua kotoabe nae tuu ofi ki Joatani, Ke babitaiso iate ia i Joatani, o vete e nau gaahi agahala.
”
E MATIU 5:21-22
“
Kuo mou fanogo nae behe kiate kinautolu i mua, Oua naa ke fakabo; bea ko ia e fakabo e tuutamaki ia ki he fakamāu. Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia e ita noabe ki hono kaiga, e tuutamaki ia ki he fakamāu: bea koia te ne ui hono kaiga, Koe vale, e tuutamaki ia ki he fakamāu lahi: ka ko ia te ne lea behe, Koe faha koe, e tuutamaki ia ki he afi o heli.
”
E MATIU 5:27-30
“
Kuo mou fanogo nae behe kiate kinautolu i mua, Oua naa ke tono fefine: Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia oku fakajio ki ha fefine ke holi ki ai, oku tono‘i ia eia i hono loto. Bea kabau oku fakahala‘i koe e ho mata toomatau, kabe‘i ia, o liaki ia iate koe: he oku aoga kiate koe ke auha ho koga e taha, kae oua naa li ho jino kotoa ki heli. Bea kabau e fakahala‘i koe e ho nima toomatau, tutuu ia, o liaki ia iate koe; he oku aoga kiate koe ke auha ho koga e taha, kae oua naa li ho jino kotoa ki heli.
”
E MATIU 5:31-32
“
Nae tala, o behe, Ko ia oku tukuage hono unoho, ke ne age kiate ia ae tohi mavae: Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia e tukuage hono unoho, ka i he ene tono tagata, oku ne fakato-notagata‘i ia: bea ko ia e mali mo ia kuo fakamavae, koe tono fefine ia.
”
E MATIU 5:48
“
Koia ke haohaoa akimoutolu he oku haohaoa a hoo mou Tamai oku he lagi.
”
E MATIU 6:13
“
Bea oua naa tuku akimautolu ki he ahiahi, kae fakamoui akimautolu mei he kovi: He oku oou ae bule, moe malohi, moe nāunāu, o taegata. Emeni.
”
E MATIU 6:14-15
“
He kabau te mou fakamolemole ae agahala ae kakai, e fakamolemolea akimoutolu e hoo mou Tamai i he lagi. Bea kabau e ikai te mou fakamolemole ae agahala ae kakai, bea e ikai fakamolemolea e hoo mou Tamai hoo mou agahala.
”
E MATIU 7:17-20
“
Bea behe, oku tubu i he akau lelei kotoabe ae fua lelei; kae tubu i he akau kovi ae fua kovi. E ikai faa tubu i he akau lelei ae fua kovi, be tubu i he akau kovi ae fua lelei. Koe akau kotoabe oku ikai tubu ai ae fua lelei oku ta hifo, bea laku ki he afi. Koia te mou ilo akinautolu i ho nau gaahi fua.
”
E MATIU 7:21-23
“
E ikai hu ki he buleaga oe lagi akinautolu kotoabe oku behe mai kiate au, Eiki, Eiki, ka ko ia oku ne fai ae finagalo o eku Tamai oku i he lagi. E behe kiate au e he toko lahi i he aho koia, Eiki, Eiki, ikai naa mau akonaki i ho huafa? bea i ho huafa naa mau kabuji kitua ae kau tevolo? bea i ho huafa naa mau fai ae gaahi mea mana lahi? Bea teu toki fakaha kiate kinautolu, Nae ikai aubito teu iloa akimoutolu: alu iate au akimoutolu oku fai kovi.
”
E MATIU 12:31-32
“
Koia oku ou tala atu kiate kimoutolu, Koe agahala kotoabe moe lohiaki‘i e fakamolemole ia ki he kakai: ka koe lohiaki‘i oe Laumalie Maonioni, e ikai fakamolemolea ia ki he kakai. Bea ko ia oku ne lea kovi ki he Foha oe tagata, e fakamolemolea ia: ka ko ia oku lea kovi ki he Laumalie Maonioni, e ikai fakamolemolea, i he mamani, be i he mama e ha‘u.
”
E MATIU 12:36-37
“
Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Koe lea kovi kotoabe oku lea aki e he kakai, e fakamāu ai akinautolu i he aho fakamāu. Koeuhi e fakatonuhia‘i koe e hoo gaahi lea, bea e fakahalaia‘i koe e hoo gaahi lea.
”
E MATIU 15:19
“
He oku ha‘u mei he loto ae mahalo kovi, moe fakabo, moe tono fefine, moe feauaki, moe kaihaa, moe fakamooni loi, moa lea kovi:
”
E MATIU 16:26
“
He koeha hono aoga ki he tagata, o kabau te ne ma‘u a mamani kotoabe, kae mole ai hono laumalie oona; be koeha e foaki e ha tagata ke fetogi aki hono laumalie?
”
E MATIU 18:6
“
Ka ko ia te ne fakahala‘i ha toko taha iate kinautolu ni oku jii oku tui kiate au, e lelei hake kiate ia o ka ne taubuga‘i aki ia ae maka momoji i hono kia, bea lomaki‘i ia i he loto moana.
”
E MATIU 18:8-9
“
Koia, kabau oku fakahala‘i koe e ho nima be ko ho va‘e, tutuu ia, o liaki ia iate koe: oku lelei kiate koe hao hu ki he moui oku ke ketu be nima mutu, i hoo mau ae nima e ua moe va‘e e ua, kae li koe ki he afi taegata. Bea kabau oku fakahala‘i koe e ho mata, kabe‘i ia, o liaki iate koe: oku lelei kiate koe hao hu ki he moui oku ke mata taha, i hoo ma‘u ae mata e ua, kae li koe ki he afi o heli.
”
E MATIU 18:15-17
“
Koia, kabau e fai agahala kiate koe e ho kaiga, alu o fakaha ene kovi kiate ia, akoe be mo ia: kabau e tokaga ia kiate koe, kuo ke fakalelei mo he kaiga. Bea kabau e ikai te ne tokaga kiate koe, bea ke toki ave ha toko taha be ha toko ua kehe, koeuhi e fakababau ae lea kotoabe mei he gutu oe fakamooni e toko au be toko tolu. Bea kabau e taetokaga ia kiate kinautolu, fakaha ia ki he jiaji: bea kabau e taetokaga ia ki he jiaji, tuku ke tatau ia kiate koe moe tagata hiteni moe tanaki tukuhau.
”
E MATIU 18:21-22
“
Bea nae toki ha‘u ai a Bita kiate ia, o ne behe, Eiki, e liuga fiha ae agahala a hoku tokoua kiate au mo eku fakamolemole ia? ke liuga fitu? Bea behe e Jisu kiate ia, Oku ikai teu behe kiate koe, Ke liuga fitu be: kae liuga fitugofulu lau e fitu.
”
E MATIU 18:35
“
E fai behe foki e he eku Tamai i he lagi kiate kimoutolu, o kabau e ikai te mou taki taha fakamolemolea mei hono loto ae gaahi agahala o hono kaiga.
”
E MATIU 19:9
“
Bea oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia e tukuage hono unoho, ka i he ene tono tagata be, bea fakamau ia mo ha toko taha kehe, koe tono fefine ia: bea ko ia e fakamau mo ia kuo tukuage, koe tono fefine ia.
”
E MATIU 19:16-19
“
Bea vakai, nae ha‘u ae toko taha kiate ia, o ne behe, E Eiki lelei, koeha ha mea lelei teu fai keu ma‘u ai ae moui taegata? Bea beheage eia kiate ia, Koeha oku ke ui ai au koe lelei? koe toko taha be oku lelei aia koe Otua: ka ko ho loto ke ke hu ki e moui. bea ke fai ki he gaahi fekau. Bea behe eia kiate ia, Aefe? bea behe e Jisu, Oua naa ke fakabo, Oua naa ke tono fefine, Oua naa ke kaihaa, Oua naa ke fakamooni loi, Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e: bea, Ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe.
”
E MATIU 23:25
“
E malaia akimoutolu, koe kau tagata tohi moe Falesi, koe malualoi! he oku mou fakamaa ae tua ibu inu moe ibu kai, ka oku fonu i loto i he fakamalohi moe holi kovi.
”
E MATIU 24:12
“
Bea koe mea i he lahi aubito oe agahala, e momoko ai ae ofa ae toko lahi.
”
E MATIU 26:28
“
He ko hoku toto eni oe fuakava foou, aia oku liligi ke fakamolemole ai ae agahala ae toko lahi.
”
E MATIU 26:41
“
Leo mo lotu, telia naa lava‘i akimoutolu e he ahiahi: koe mooni oku fie fai e he laumalie, ka oku vaivai ae kakano.
”
MAAKE 1:4-5
“
Nae babitaiso e Jone i he toafa, mo ne malaga aki ae babitaiso oe fakatomala ki he fakamolemole oe agahala. Bea nae alu atu kiate ia ae fonua kotoabe ko Jutea, bea mo kinautolu o Jelusalema, o nau babitaiso kotoabe iate ia i he vaitafe ko Joatani, o vete e nau gaahi agahala.
”
MAAKE 1:15
“
O ne behe, Kuo hokojia ae kuoga, bea oku ofi ae buleaga oe Otua: mou fakatomala, bea tui ki he ogoogolelei.
”
MAAKE 7:20-23
“
Bea behe eia, Koia oku ha‘u mei he tagata, koia ia oku fakauli‘i ae tagata. He oku mei loto, mei he loto oe tagata, ae mahalo kovi, moe tono‘i unoho moe feauaki, moe fakabo, Moe kaihaa, moe manumanu, moe agahala, moe kākā, moe aga fakalielia, moe mata kovi, moe lea kovi, moe laukau, moe vale: Koe gaahi mea kovi ni kotoabe oku ha‘u mei he loto, oku fakauli‘i ae tagata.
”
MAAKE 9:43-44
“
Bea kabau e fakahala‘i koe e ho nima, tutuu ia: oku lelei kiate koe ke ke hu ki he moui oku ke nima mutu, i hoo ma‘u ae nima e ua, kae alu ki heli, ki he afi e ikai aubito faa tamate‘i; Aia oku ikai mate ai ho nau uaga, bea ikai faa tamate‘i ae afi.
”
MAAKE 9:45-46
“
Bea kabau e fakahala‘i koe e ho va‘e, tutuu ia: oku lelei kiate koe ke ke hu ki he moui oku ke ketu, i hoo ma‘u ae va‘e e ua, kae li koe ki heli, ki he afi e ikai aubito faa tamate‘i; Aia oku ikai mate ai ho nau uaga, bea ikai faa tamate‘i ae afi.
”
MAAKE 9:47-48
“
Bea kabau e fakahala‘i koe e ho mata, kabe‘i ia: oku lelei kiate koe ke ke hu ki he buleaga oe Otua moe mata be taha, i hoo ma‘u ae mata e ua, kae li koe ki he afi o heli; Aia oku ikai mate ai ho nau uaga, bea ikai faa tamate‘i ae afi.
”
MAAKE 10:17-19
“
Bea i he ene haele atu ki he hala, nae lele mai ae toko taha, o tuulutui kiate ia, mo fehui kiate ia, o behe, Eiki lelei, koeha teu fai keu ma‘u ai ae moui taegata? Bea behe e Jisu kiate ia, Koeha oku ke ui ai au koe lelei? koe toko taha be oku lelei, aia koe Otua. Oku ke ilo ae gaahi fekau, Oua naa ke tono fefine, Oua naa ke fakabo, Oua naa ke kaihaa, Oua naa ke fakamooni loi, Oua naa ke kākā, Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e.
”
MAAKE 11:25
“
Bea oka mou ka tuu o lotu, fakamolemole, o kabau oku mou koviia i ha taha; koeuhi ke fakamolemolea e hoo mou Tamai oku i he lagi hoo mou gaahi hia.
”
MAAKE 11:26
“
Bea ka ikai te mou fakamolemole, bea e ikai fakamolemolea e hoo mou Tamai oku i he lagi hoo mou gaahi agahala.
”
MAAKE 14:38
“
Mou leo bea lotu, telia naa lava‘i akimoutolu e he ahiahi. Koe mooni oku fie fai e he laumalie, ka oku vaivai ae kakano.
”
LUKE 1:77
“
Ke fakailo ae fakamoui ki hono kakai i he fakamolemole oe nau hia,
”
LUKE 3:3
“
Bea ha‘u ia ki he botu fonua kotoabe o ofi ki Joatani, o ne malaga aki ae babitaiso oe fakatomala ki he fakamolemole oe agahala:
”
LUKE 5:31-32
“
Bea leaage a Jisu, o behe kiate kinautolu, Oku ikai aoga ae faitoo kiate kinautolu oku mālōlō; ka ki he mahaki. Nae ikai teu ha‘u ke ui ae maonioni, ka koe agahala ke fakatomala.
”
LUKE 7:47-49
“
Koia oku ou tala atu ai kiate koe, Ko ene agahala, aia oku lahi, kuo fakamolemole ia; koia oku lahi ai ene ofa: ka ko ia oku jii hono fakamolemole, oku jii ene ofa. Bea behe eia kiate ia, Kuo fakamolemole hoo gaahi agahala. Bea ko kinautolu naa nau nofo o kai mo ia, naa nau kamata behe i ho nau loto, Kohai eni oku ne fakamolemole foki ae agahala?
”
LUKE 8:13
“
Ko kinautolu eni i he maka, aia oku fanogo, bea ma‘u ae folofola i he fiefia; ka oku ikai ha nau aka, bea oku nau tui fuoloa jii be, bea i he aho oe ahiahi oku nau higa ai.
”
LUKE 11:4
“
Bea ke fakamolemole kiate kimautolu e mau agahala; he oku mau fakamolemole foki akinautolu kotoabe oku agahala mai kiate kimautolu. Bea oua naa tuku kimautolu ki he ahiahi; kae fakamoui akimautolu mei he kovi.
”
LUKE 15:7
“
Oku ou tala atu kiate kimoutolu, E behe fiki ae fiefia i he lagi o lahi i he fakatomala ae agahala e toko taha, i he agatonu e toko hivagofulu ma toko hiva, oku ikai aoga ke nau fakatomala.
”
LUKE 15:10
“
Oku ou tala atu kiate kimoutolu, Oku behe ae fiefia i he ao oe kau agelo ae Otua i he fakatomala ae agahala e toko taha.
”
LUKE 16:30-31
“
Bea behe eia, E ikai, e tamai ko Ebalahame, ka oka alu ha taha mei he mate kiate kinautolu, te nau fakatomala. Bea behe mai eia kiate ia, Kabau e ikai te nau fanogo kia Mosese moe kau balofita, e ikai te nau tui o kabau e toe tuu ha taha mei he mate.
”
LUKE 17:3-4
“
Mou vakai kiate kimoutolu: Kabau e fai agahala kiate koe e ho kaiga, valoki ia; bea kabau e fakatomala, fakamolemole ia. Bea kabau e fai agahala eia kiate koe o liuga fitu i ha aho, kae tafoki ia kiate koe o liuga fitu i ha aho, mo behe eia, Oku ou fakatomala; ke ke fakamolemole ia.
”
LUKE 18:13
“
Ka nae tuu mamao atu ae tanaki tukuhau, bea ikai faa haga hake hono mata ki he lagi, ka nae ji fatafata ia, mo behe, E Otua, ke ke aloofa mai kiate au koe agahala.
”
LUKE 18:18-20
“
Bea toki fehui ae matābule e taha kiate ia, o behe, Eiki lelei, koeha teu fai keu hoko ai ki he moui taehili? Bea behe e Jisu kiate ia, Koeha kuo ke ui ai au koe lelei? koe toko taha be oku lelei, aia koe Otua. Oku ke ilo ae gaahi fekau, Oua naa ke tono fefine, Oua naa ke fakabo, Oua naa ke kaihaa, Oua naa ke fakamooni loi, Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e.
”
LUKE 24:47
“
Bea ke malaga aki ae fakatomala, moe fakamolemole oe agahala i hono higoa, i he buleaga kotoabe, o fuofua fai i Jelusalema.
”
JONE 1:29
“
Bea koe aho naa na feholo‘i, nae mamata a Jone kia Jisu oku aluage kiate ia, bea ne behe, Vakai ki he Lami ae Otua, aia oku ne ave ae agahala a mamani.
”
JONE 3:14-21
“
Bea hage nae hiki hake e Mosese ae gata i he toafa, e behe hono hiki ae Foha oe tagata ki oluga: Koeuhi ko ia kotoabe oku tui kiate ia ke oua naa auha ia, kae ma‘u ae moui taegata. He nae ofa behe ae Otua ki mamani, naa ne foaki hono Alo be taha nae fakatubu, koeuhi ko ia kotoabe e tui kiate ia ke oua naa auha, kae ma‘u ae moui taegata. He nae ikai fekau e he Otua hono Alo ki mamani ke fakamalaia a mamani: ka koeuhi ke moui a mamani iate ia. Ko ia oku tui kiate ia, oku ikai fakamalaia ia: ka ko ia oku ikai tui, oku fakamalaia ni ia, koeuhi oku ikai tui ia i he huafa oe Alo be taha nae tubu i he Otua. Bea koe malaiaaga eni, koeuhi kuo ha‘u ae māma ki mamani, bea ofa lahi ae kakai ki he bouli i he māma, koeuhi oku kovi e nau gaahi gaue. He ko ia fulibe oku fai kovi oku fehia ki he māma, bea oku ikai ha‘u ia ki he māma, telia naa fakaha ai ene gaahi gaue. Ka ko ia oku fai ki he mooni, oku ha‘u ia ki he māma, koeuhi ke fakaha ai ene gaahi gaue, oku fai ia i he Otua.
”
JONE 5:14
“
Hili ia, nae ilo ia e Jisu i he fale lotu lahi, o ne behe kiate ia, Vakai, kuo fakamoui koe: oua naa ke toe fai agahala, telia naa to kiate koe ha kovi lahi hake.
”
JONE 8:4-11
“
Bea nau behe kiate ia, Akonaki, nae moua ae fefine ni lolotoga ene tono tagata. Bea ko eni, nae fekau e Mosese kiate kimautolu i he fono, ke tologaki ia aki ae maka: ka koeha hoo lea? Naa nau lea behe, ko‘e nau ahiahi‘i ia, koeuhi ke nau talakovi‘i ai ia. Ka nae tulolo hifo a Jisu, bea tohi aki hono tuhu ki he kelekele. Bea i he e nau kei fehui be kiate ia, nae tuu ki oluga ia, o ne behe kiate kinautolu, Ko ia ia iate kimoutolu oku taeagahala, ke li eia ae fuofua maka ki ai. Bea toe tulolo ia, o tohi ki he kelekele. Bea ko kinautolu nae fanogo ai, i he valokia akinautolu e ho nau atamai, naa nau taki taha alu kitua, o fuofua fai mei he ki mu‘a o a‘u ki he ki mui: bea toe toko taha a Jisu, kae tuu ae fefine i loto. Bea kuo tuu hake a Jisu, o ikai mamata ki ha taha ka koe fefine be, bea behe eia ki ai, Fefine, koefe akinautolu naa nau fakailo‘i koe? oku ikai fakahalaia koe e ha taha? Bea behe eia, Eiki, oku ikai ha taha. Bea talaage e Jisu kiate ia, Bea oku ikai teu fakahalaia koe: alu bea oua e toe fai agahala.
”
JONE 8:24
“
Koia naaku lea ai kiate kimoutolu, te mou mate i hoo mou agahala: he kabau oku ikai te mou tui ko au ia, te mou mate be i hoo mou agahala.
”
JONE 8:34
“
Bea talaage e Jisu kiate kinautolu, Koe mooni, koe mooni, oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia oku fai agahala, koe bobula ia ki he agahala.
”
JONE 9:31
“
Oku tau ilo oku ikai ogo‘i e he Otua ae kau agahala: ka oka lotu ha tagata ki he Otua, bea fai hono finagalo, oku ne ogo‘i ia.
”
JONE 12:48
“
Ko ia oku ne liaki au o ikai ma‘u eku gaahi lea, oku ai ha taha oku fakamāu‘i ia: koe lea kuou lea aki, ko ia te ne fakamāu‘i ia i he aho fakamui.
”
JONE 14:15
“
Kabau oku mou ofa kiate au, fai eku gaahi fekau.
”
JONE 16:8-11
“
Bea ka ha‘u ia, te ne valoki a mamani i he agahala, bea i he maonioni, bea i he fakamāu: I he agahala, koe mea i he ikai te nau tui kiate au; I he maonioni, koe mea i he eku alu ki he eku Tamai, bea e ikai te mou toe mamata kiate au; I he fakamāu, koe mea i he fakamāu‘i ae eiki o mamani.
”
KOE GAUE 2:38
“
Bea toki behe e Bita kiate kinautolu, Fakatomala, bea mou taki taha babitaiso i he huafa o Jisu Kalaisi, ke fakamolemole ai ae agahala, bea te mou ma‘u moe foaki oe Laumalie Maonioni.
”
KOE GAUE 3:19
“
Koia ke mou fakatomala, bea liliu, ke fakamolemole ai hoo mou agahala, koeuhi ke hoko mai ae gaahi aho oe fakamoui mei he ao oe Eiki;
”
KOE GAUE 7:51
“
Ae kau kia kekeva, bea taekamu ae loto moe teliga, oku mou teke‘i mau ai be ae Laumalie Maonioni: o hage ko hoo mou gaahi tamai.
”
KOE GAUE 8:22
“
Koia ke ke fakatomala i hoo agahala ni, bea hu ki he Otua, hei ilo e fakamolemole kiate koe ae mahalo o ho loto.
”
KOE GAUE 22:16
“
Bea koeha oku ke fakatuai ai? tuu, bea ke babitaiso, o fakamaa koe mei hoo agahala, bea ui ki he huafa oe Eiki.
”
LOMA 1:18
“
He oku fakaha mei he lagi ae houhau oe Otua ki he taelotu moe taemaonioni kotoabe oe kakai, akinautolu oku taofi ki he mooni i he taemaonioni;
”
LOMA 1:24-27
“
Koia nae fakatukutuku‘i ai e he Otua akinautolu ki he fakalielia i he gaahi holi kovi a ho nau loto, ke fefa-kalielia‘i ho nau jino iate kinautolu: Koe mea i he e nau fetogi ae Otua mooni aki ae loi, bea nae lahi hake e nau hu mo tauhi ki he mea kuo gaohi, kae jiaki ae Tubuaga, aia oku monuia o taegata, Emeni. Koia nae fakatukutuku‘i ai akinautolu e he Otua ki he gaahi holi kovi: he naa moe nau kau fefine, naa nau liaki aia oku totonu, kae fai aia oku taetāu mo e tau aga: Bea behe foki e he kau tagata, e nau jiaki ae kau fefine, o nau vela i he e nau feholi kovi aki iate kinautolu; o fefaiaki e he kau tagata aia oku taegali, bea naa nau ma‘u kiate kinautolu ae totogi totonu oe nau fai hala koia.
”
LOMA 1:28-32
“
Bea i he ikai te nau loto ke ilo‘i ae Otua, nae fakatukutuku‘i akinautolu e he Otua ki he loto kovi, ke fai ae gaahi mea koia oku ikai gali; Kuo fakafonu aki ae taemaonioni kotoabe, moe feauaki, moe agakovi, moe manumanu, moe fakafajifaji; o fonu i he meheka, moe fakabo, moe feiteitani, moe kākā, moe fajituu; Koe kau fefanafanahi kovi, moe kau fakakovi, moe kau fehia ki he Otua, moe fakamalohi, moe laukau, moe kau bolebole, moe kau fakatubu oe gaahi mea kovi, moe talagataa ki he mātua: Koe taeboto, koe kau maumau fuakava, mo taema‘u ae ofa fakafeo-foofani koe agafakamolokau, moe taemanavaofa: Akinautolu oku nau ilo ae tuutuuni ae Otua, kuo totonu ke mate akinautolu oku fai ae gaahi mea behe, bea oku ikai ke gata i he e nau fai behe be, ka oku nau kau malie foki mo kinautolu oku fai ia.
”
LOMA 2:1
“
KOIA, e tagata, akoe oku ke fakamāu, e ikai te ke hao koe: he koe mea koia oku ke fakamāu ai ha taha, oku ke fakamāu‘i ai koe; he ko koe oku ke fakamāu, oku ke fai ae gaahi mea behe.
”
LOMA 2:8-9
“
Ka koe mamahi moe houhau kiate kinautolu oku agatuu, bea ikai talagofua ki he mooni, kae talagofua ki he taemaonioni, Koe tautea moe feiga ki he laumalie oe tagata kotoabe oku fai kovi, o muomua ki he Jiu, bea ki he Jenitaile foki;
”
LOMA 2:16
“
I he aho e fakamāu ai e he Otua ia Jisu Kalaisi ae gaahi mea fufu i he kakai, o fakatatau ki he eku ogoogolelei.
”
LOMA 3:9-12
“
Bea fefe ai? oku lelei lahi hake akitautolu? Oku ikai aubito: he kuo oji e mau fakamooni oku fakatou moulaloa kotoabe ki he agahala, ae kakai Jiu moe kakai Jenitaile; O hage koia kuo tohi, Oku ikai ha toko taha oku maonioni, oku ikai aubito ha taha: Oku ikai ha taha oku ne ilo‘i, oku ikai ha taha oku kumi ki he Otua. Kuo nau he kotoabe, kuo nau hoko o taeaoga kotoabe; oku ikai ha toko taha oku fai lelei, oku ikai aubito ha taha,
”
LOMA 3:18-19
“
Bea oku ikai ha manavahe ki he Otua i ho nau ao. Koeni, oku tau ilo koia kotoabe oku fakaha i he fono, oku fakaha ia kiate kinautolu oku moulaloa ki he fono: koeuhi ke mabuni ae gutu kotoabe, kae nofo a mamani kotoabe kuo halaia i he ao oe Otua.
”
LOMA 3:20
“
Koia e ikai fakatonuhia‘i ha toko taha i hono ao e he gaahi gaue oe fono: he oku mei he fono ae ilo‘i oe agahala.
”
LOMA 3:23-25
“
He kuo fai agahala kotoabe, bea tomui i he fakamalo mei he Otua. Bea oku fakatonuhia‘i koe ofa mataataatā be i he ene aloofa, koeuhi koe totogi huhui aia oku ia Kalaisi Jisu: Aia kuo fakaha atu e he Otua koe feilaulau fakalelei ia, i he tui ki hono taataa, koeuhi ke fakaha ene maonioni i he fakamolemole oe agahala kuo fai, koe mea i he faa kataki ae Otua;
”
LOMA 4:7
“
O behe, Oku monuia akinautolu kuo fakamolemolea e nau gaahi taemaonioni, bea kuo ufiufi e nau gaahi agahala.
”
LOMA 5:8-9
“
Ka oku fakaha e he Otua ene ofa kiate kitautolu i he mea ni, lolotoga koe kau agahala akitautolu, ne bekia a Kalaisi maa tautolu. Bea ka koia, bea e ajili ae fakamoui o kitautolu mei he houhau iate ia, he kuo fakatonuhia‘i akitautolu i hono taataa.
”
LOMA 5:12-13
“
Bea koia, o hage nae hoko mai ae agahala ki mamani, moe mate mei he agahala, i he tagata be taha; bea nae behe ae hoko oe mate ki he kakai kotoabe, he kuo agahala kotoabe: (He nae i he mamani ae agahala o a‘u ki he fono: ka oku ikai lau ae agahala i he ikai ha fono.
”
LOMA 5:20-21
“
Ka nae fakahu mai ae fono, bea tubulekina be ae agahala. Ka koia nae tubulekina ai ae agahala, kuo lahi aubito ai hono tubulekina oe ofa: Koeuhi ke hage koe bule ae agahala o a‘u ki he mate, ke behe ae bule oe ofa i he fakatonuhia o a‘u ki he moui taegata i ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi.
”
LOMA 6:1-3
“
BEA ka koia, bea te tau behe koeha? Te tau kei fai agahala kae tubu-laki ae ofa? E ikai aubito. E fefe e tau kei moui i he agahala ka kuo tau mate ki ai? Ikai oku mou ilo ko kitautolu kotoabe nae babitaiso kia Jisu Kalaisi, naa tau babitaiso ki he ene bekia?
”
LOMA 6:4-7
“
Bea koia, kuo tau tanu fakataha mo ia i he babitaiso ki he mate: koeuhi ke hage hono fokotuu a Kalaisi mei he mate e he malohi oe tamai, ke behe foki e tau felaka‘i i he moui foou. He kabau kuo tau to fakataha mo ia i he tatau o ene bekia, te tau i he tatau foki o ene toetuu: O ilo eni, ko ho tau motua tagata kuo tamate‘i fakataha mo ia, koeuhi ke fakaauha ae jino oe agahala, koeuhi ke oua naa tau toe tauhi ae agahala. He ko ia oku mate, kuo movete ia mei he agahala.
”
LOMA 6:7-11
“
He ko ia oku mate, kuo movete ia mei he agahala. Koeni, kabau oku tau mate fakataha mo Kalaisi, oku tau tui te tau moui fakataha foki mo ia: I he e tau ilo kuo fokotuu a Kalaisi mei he bekia, bea e ikai toe bekia ia; e ikai toe bule‘i ia e he mate. He ko ene mate, koe mate tuo taha be koeuhi koe agahala: ka ko ene moui, koe moui ia ki he Otua. Bea ke behe foki ae lau akimoutolu koe mate mooni ki he agahala, ka koe moui ki he Otua i ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi.
”
LOMA 6:12-14
“
Koia ke oua naa tuku ke bule ae agahala i ho mou jino mategofua, ke mou talagofua ki ai i hono gaahi holi. Bea oua naa mou atu ho mou gaahi kubu‘i jino koe mea gaue aki i he taemaonioni ki he agahala: kae atu akimoutolu ki he Otua, o tāu mo kinautolu kuo hao mei he mate, bea mo ho mou gaahi kubu‘i jino koe mea gaue aki i he maonioni ki he Otua. He koeuhi e ikai bule‘i akimoutolu e he agahala: he oku ikai te mou moulaloa ki he fono, ka ki he ofa.
”
LOMA 6:15-16
“
Bea fefe ai? te tau fai agahala, koeuhi oku ikai te tau moulaloa ki he fono, ka ki he ofa? E ikai aubito. Ikai oku mou ilo ko ia ia te mou atu akimoutolu koe kau tamaioeiki ke talagofua ki ai, ko ene kau tamaioeiki akimoutolu oku mou talagofua ki ai; be koe agahala ki he mate, be koe talagofua ki he maonioni?
”
LOMA 6:17-19
“
Naa mou nofo koe kau tamaioeiki ki he agahala, kae fakafetai ki he Otua, i hoo mou talagofua mei he loto ki he aga oe akonaki nae atu kiate kimoutolu. Koia koe mea i he fakatauataina mei he agahala, kuo mou hoko ai o talagofua ki he maonioni. Oku ou lea o hage be koe tagata, koe mea i he vaivai o ho mou kakano: o hage naa mou tukuage ho mou gaahi kubu‘i jino koe kau tamaioeiki ki he aga fakalielia, bea moe fai agakovi ke fai kovi; ke behe eni hoo mou tuku atu ho mou gaahi kubu‘i jino koe kau tamaioeiki ki he agatonu ke fai maonioni.
”
LOMA 6:20-21
“
He koeuhi i hoo mou nofo koe kau tamaioeiki ki he agahala, naa mou ataatā mei he maonioni. Ka koeha ae fua ne mou ma‘u i he gaahi mea koia oku mou ma ai ni? he koe gataaga oe gaahi mea koia koe mate.
”
LOMA 6:22-23
“
Ka koeni, i hono fakatauataina akimoutolu mei he agahala, bea hoko koe kau tamaioeiki ki he Otua, kuo ai ho mou fua koe maonioni, bea ko hono gataaga koe moui taegata. He koe totogi oe agahala koe mate; ka koe moui taegata koe foaki ofa ia ae Otua ia Jisu Kalaisi ko ho tau Eiki.
”
LOMA 7:5-6
“
He nae lolotoga e tau i he aga fakakakano, koe gaahi holi oe agahala, aia nae mei he fono, ne gaue ia i ho tau gaahi kubu‘i jino, ke fakatubu ae fua ki he mate. Ka koeni, kuo fakahaofi akitautolu mei he fono, he kuo mate ia ne tau moua ki ai; koeuhi ke tau tauhi i he fakafoou oe loto, kae ikai i he matai tohi kuo motua.
”
LOMA 7:7-11
“
Bea ka koia, bea te tau behe koeha? Koe agahala ae fono? Ikai aubito. He ka ne taeoua ae fono, ne ikai teu ilo ae agahala: he nae ikai teu ilo ae holi kovi, o ka ne ikai behe e he fono, Oua naa ke manumanu. Ka koe agahala, i he ene mea gaue aki ae fono, ne fakatubu iate au ae gaahi holi kovi kotoabe. He nae mate ae agahala i he ikai ai ae fono. He naaku moui i mu‘a tae i ai ae fono: kae i he hoko mai ae fekau, ne ake ae agahala, beau mate ai. Bea koe fekau nae tuutuuni koe mouiaga, neu ilo‘i ia koe mateaga. He koe agahala, i he ene mea gaue aki ae fekau, ne kākā‘i au, bea ne tamate‘i aki au.
”
LOMA 7:8
“
Ka koe agahala, i he ene mea gaue aki ae fono, ne fakatubu iate au ae gaahi holi kovi kotoabe. He nae mate ae agahala i he ikai ai ae fono.
”
LOMA 7:13
“
Bea ka koia, bea kuo hoko aia oku lelei koe mateaga kiate au? Ikai aubito. Ka koe agahala, koeuhi ke ha ai ia koe agahala, ne ne mea gaue aki aia oku lelei, keu mate ai au; koeuhi ke ha i he fekau koe agahala koe fugani i he mea oku kovi.
”
LOMA 7:14-20
“
He oku tau ilo oku fakalaumalie ae fono: ka oku ou fakakakano, kuo fakatau au ke moulaloa ki he agahala. He koia oku ou fai, oku ikai teu loto ki ai: bea koia oku ou loto ki ai, koia oku ikai teu fai; ka koia oku ou fehia ki ai, koia ia oku ou fai. Bea kabau oku ou fai aia oku ikai teu loto ki ai, oku ou fakamooni ki he fono oku lelei ia. Bea koeni, oku ikai ko au oku kei fai ia, ka koe agahala oku ne nofoia au. He oku ou ilo oku ikai ha mea lelei e nofoia au i hoku kakano: oku iate au ae loto fiefai; ka ko hono mafai o ia oku lelei oku ikai teu ilo‘i. He koe lelei oku ou loto ki ai, oku ikai teu fai: ka koe kovi oku ikai teu loto ki ai, koia ia oku ou fai. Bea koeni, kabau oku ou fai aia oku ikai teu loto ki ai, bea oku ikai ko au be oku kei fai ia, ka koe agahala oku ne nofoia au.
”
LOMA 7:21-25
“
Koia oku ou ilo‘i ha fono iate au, koeuhi o kau ka fie fai lelei, oku ofi kiate au ae kovi. He oku malie ae tagata i loto iate au i he fono ae Otua: Ka oku ou mamata ki he fono e taha i hoku gaahi kubu‘i jino, oku ne tau‘i ae fono o hoku loto, mo ne fakabobula‘i au ki he fono oe agahala aia oku i hoku gaahi kubu‘i jino. Oiaue, ko au, koe tagata malaia! kohai te ne fakamoui au mei he jino oe mate ni? Oku ou fakafetai ki he Otua ia Jisu Kalaisi ko ho tau Eiki. Bea koeni, oku ou tauhi e au aki ae loto ae fono ae Otua; ka koe fono oe agahala aki ae kakano.
”
LOMA 8:1-8
“
BEA koia oku ikai ai ha fakamalaia kiate kinautolu oku ia Kalaisi Jisu, akinautolu oku ikai ke muimui ki he kakano, ka ki he Laumalie. He koe fono oe Laumalie oe moui ia Kalaisi Jisu, kuo ne fakatauataina au mei he fono oe agahala moe mate. He koia nae ikai mafai e he fono, koe mea i hono vaivai i he kakano, kuo fai e he Otua, i he ene fekau hono Alo oona i he tatau oe kakano agahala, bea koe feilaulau ki he agahala, bea ne fakavaivai ae agahala i he kakano: Koeuhi ke fakamooni ki he maonioni oe fono ekitautolu, oku ikai ke muimui ki he kakano, ka ki he Laumalie. He ko kinautolu oku oe kakano, oku nau tokaga ki he gaahi mea oe kakano; ka ko kinautolu oku oe Laumalie, ki he gaahi mea oe Laumalie. He koe loto fakakakano, koe mate ia; ka koe loto fakalaumalie, koe moui ia moe melino. Koeuhi koe loto fakakakano, koe taufehia ia ki he Otua: he oku ikai ke moulaloa ia ki he fono ae Otua, bea oku ikai aubito faa fai ke behe. Koia ko kinautolu oku i he kakano, oku ikai te nau faa fai ke fiemalie ae Otua.
”
LOMA 8:12-13
“
Koia, e kaiga, koe kau fai totogi akitautolu, kae ikai ki he kakano, ke tau moui ki he kakano. He kabau te mou moui ki he kakano, te mou mate: ka oka mou ka tamate‘i ae gaahi aga oe kakano aki ae Laumalie, te mou moui.
”
LOMA 11:27
“
He ko eku fuakava eni mo kinautolu, okau ka ave e nau gaahi agahala.
”
LOMA 12:9
“
Ke taemalualoi ae ofa. Fehia ki he mea oku kovi; biki mau ki he mea oku lelei.
”
LOMA 13:9
“
Koia foki, Oua naa ke tono fefine, Oua naa ke fakabo, Oua naa ke kaihaa, Oua naa ke fakamooni loi, Oua naa ke manumanu; bea ka ai mo ha fekau kehe, oku lau fakataha ia i he fekau ni, aeni, Ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe.
”
LOMA 13:13-14
“
Ke tau felaka‘i o matamata lelei, o tāu moe aho; ikai i he katoaga kai moe faa kona, be i he feauaki moe agafa-kalielia, bea ikai i he fekeikei moe meheka. Ka ke ai ekimoutolu ae Eiki ko Jisu Kalaisi, bea oua naa tokonaki ma ae gaahi holi oe kakano.
”
LOMA 14:10
“
Ka koeha oku ke fakamāu ai ho tokoua? bea koeha oku ke manuki ai ki ho tokoua? he te tau tutuu kotoabe i he fakamāuaga o Kalaisi.
”
LOMA 14:23
“
Ka ko ia oku lotolotoua, oku halaia ia, o kabau te ne kai, koeuhi oku ikai kai ia i he tui: he koia oku ikai i he tui, koe agahala ia.
”
LOMA 16:17-18
“
Bea koeni, oku ou kole kiate kimoutolu, e kaiga, mou fakailoga‘i akinautolu oku laga‘i ae gaahi mavahevahe moe gaahi tūkiaaga, oku taetāu moe akonaki kuo mou akonekina ai; bea mou alu meiate kinautolu. He ko kinautolu oku behe, oku ikai te nau tauhi ki ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, ka ko ho nau kete be; bea i he gaahi lea lelei moe talanoa fakalai oku nau oloa ai ae loto oe agatonu.
”
1 KOLINITO 3:16-17
“
Ikai oku mou ilo koe fale tabu oe Otua akimoutolu, bea oku nofoia akimoutolu e he Laumalie oe Otua? Kabau e maumau e ha taha ae fale tabu oe Otua, e maumau ia e he Otua; he koe fale tabu oe Otua oku maonioni, bea koe fale tabu koia akimoutolu.
”
1 KOLINITO 5:9-13
“
Kuou tohi i he tohi kiate kimoutolu, ke oua naa mou fakataha moe kau feauaki: Ka oku ikai koe behe be, ki he kau feauaki oe mamani, be koe kau manumanu, be koe kau fakamalohi, be koe kau tauhi tamabua; he ka ne behe, ta te mou alu be i he mamani. Ka kuou tohi eni kiate kimoutolu, ka ai ha taha oku ui koe kaiga, ka oku feauaki, be manumanu, be tauhi tamabua, be koe manuki, be koe kona, be koe fakamalohi; oua naa fakataha mo ha taha behe, bea oua naa kai mo ia. He kohai au keu fakamāu akinautolu oku ituaa? ikai oku mou fakamāu akinautolu oku i lotoa be? Ka ko kinautolu oku ituaa oku fakamāu‘i e he Otua. Koia ke tukuage iate kimoutolu ae tagata agahala koia.
”
1 KOLINITO 6:9-11
“
Ikai oku mou ilo, e ikai hoko e he tae fai totonu ki he buleaga oe Otua? Oua naa kākā‘i akimoutolu: koe kau feauaki, moe kau tauhi tamabua, moe kau tonofefine, moe kau moui fakafiemalie, moe kau fefai fakalieliaaki iate kinautolu, Moe kau kaihaa, moe manumanu, moe kau faa kona, moe kau lea kovi, moe kau fakamalohi, e ikai te nau lava‘i ae buleaga oe Otua. Bea nae behe be ho mou niihi; ka kuo fufulu akimoutolu, ka kuo faka-tabu‘i akimoutolu, ka kuo fakatonuhia akimoutolu, i he huafa oe Eiki ko Jisu, bea i he Laumalie o ho tau Otua.
”
1 KOLINITO 6:18-20
“
Buna mei he feauaki. Koe agahala fulibe oku fai e he tagata, oku itua i he jino, ka ko ia oku fai feauaki, oku fai agahala ia ki hono jino oona. Koeha? ikai oku mou ilo, ko ho mou jino koe fale tabu oe Laumalie Maonioni, oku iate kimoutolu, aia oku mou ma‘u mei he Otua, bea oku ikai amoutolu akimoutolu? He kuo fakatau akimoutolu aki ae totogi: koia ke fakaogolelei ae Otua i ho mou jino, bea i ho mou laumalie, aia oku oe Otua.
”
1 KOLINITO 10:8-12
“
Bea oua naa tau fai feauaki, o hage koe fai e ho nau niihi, bea to ai i he aho be taha ae toko ua mano moe toko tolu afe. Bea oua naa tau ahiahi kia Kalaisi, o hage koe ahiahi o ho nau niihi, bea tamate‘i akinautolu aki ae faga gata. Bea oua naa mou lāuga, o hage koe lāuga a ho nau niihi, bea nau auha i he fakaauha. Bea nae hoko ae gaahi mea ni kotoabe kiate kinautolu koe gaahi fakailoga: bea kuo tohi ia ko ho tau akonaki‘i, akitautolu kuo hoko ki ai hono gataaga oe kuoga. Bea ko ia oku mahalo oku ne tuu, ke vakai telia naa higa ia.
”
1 KOLINITO 10:13
“
Oku ikai ha ahiahi e to kiate kimoutolu ka koia oku faa hoko ki he tagata: ka oku mooni ae Otua, bea e ikai te ne tuku ke lahi hono ahiahi‘i akimoutolu i he mea te mou faa fai; ka i he ahiahi e tofa foki eia ae hala ke hao ai koeuhi ke mou faa kataki ia.
”
1 KOLINITO 15:3-4
“
He koe uluaki oe mea naaku aau atu kiate kimoutolu, aia naaku ma‘u foki, Koe bekia a Kalaisi i he e tau gaahi agahala, o fakatatau ki he gaahi tohi; Bea nae fai ia, bea nae toetuu hake ia i hono tolu oe aho, o fakatatau ki he gaahi tohi:
”
1 KOLINITO 15:33-34
“
Oua naa kākāia akimoutolu: koe gaahi talanoa kovi oku fakahala‘i ae gaahi aga oku lelei. A hake ki he maonioni, bea oua naa fai agahala; ke oku teeki ma‘u e he niihi ae ilo‘i ae Otua: oku ou lea aki ia ko hoo mou fakama.
”
1 KOLINITO 15:56
“
Koe huhu oe mate koe agahala; bea koe malohi oe agahala koe fono.
”
2 KOLINITO 5:10
“
He kuo bau e fakaha akitautolu kotoabe i he ao oe nofoaga fakamāu o Kalaisi; koeuhi ke ma‘u taki taha kotoabe ae gaahi mea o fakatatau ki he mea naa ne fai i he jino, be ko ha lelei ia be ko ha kovi.
”
2 KOLINITO 5:21
“
He naa ne gaohi ia, aia nae ikai haane agahala, koe feilaulau i he agahala koeuhi ko kitautolu; kae hoko ai akitautolu koe maonioni ae Otua iate ia.
”
2 KOLINITO 7:1
“
KOIA, e kaiga ofeina, i he e tau ma‘u ae gaahi talaofa ni, ke tau fakamaa akitautolu mei he uli kotoabe oe kakano moe laumalie, o fakahaohaoa ae maonioni i he manavahe ki he Otua.
”
2 KOLINITO 12:20-21
“
He oku ou manavahe, telia i he eku hoko atu, e ikai teu ilo akimoutolu o tāu mo hoku loto, bea te mou ilo‘i au o taetāu mo ho mou loto: telia naa oku ai ae fakakikihi, ae femehekaaki, ae feiteitani, ae fekeikei, ae felauiaki, ae fefanafanahi, ae fakamofutofuta, ae maveuveu: Bea telia naa i he eku toe hoko atu e fakavaivai‘i au e hoku Otua iate kimoutolu, bea teu tagilaulau i he toko lahi kuo nau fai agahala bea oku teeki ai ke nau fakatomala i he gaue uli moe feauaki moe agafakalielia aia kuo nau fai.
”
KAKAI KALETIA 3:22
“
Ka oku fakaha e he tohi kuo moulaloa kotoabe ki he agahala, koeuhi ae foaki ai ae talaofa i he tui kia Jisu Kalaisi kiate kinautolu oku tui.
”
KAKAI KALETIA 5:16-18
“
Ka oku ou behe, Mou aeva i he Laumalie, bea e ikai te mou fai ai ki he holi oe kakano. He oku holi tuu ae kakano ki he Laumalie, moe Laumalie ki he kakano: bea oku fai kehekehe akinaua ni, koe taha ki he taha: koia oku ikai ai te mou faa fai aia oku mou loto ki ai. Kabau oku takiekina akimoutolu e he Laumalie, oku ikai te mou moulaloa ki he fono.
”
KAKAI KALETIA 5:19-21
“
Bea oku ha mai ae gaahi gaue ae kakano, ko eni ia; Koe tono fefine, moe feauaki, moe taemaa, moe fakalielia, Moe tauhi tamabua, moe fie mana, moe taufehia, moe fekeikei, moe fefie-lahiaki, moe lili, moe feiteitani, moe mavahevahe, moe gaahi he, Moe femehekaaki, moe fefaka-boaki, moe faa kona, moe gaahi katoaga kai, moe gaahi mea behe ni: aia oku ou tomua tala ni kiate kimoutolu, o hage ko eku tala i he kuoga kuo hili, ko kinautolu oku fai ae gaahi mea behe, e ikai te nau lava‘i ae buleaga oe Otua.
”
KAKAI KALETIA 5:24-25
“
Bea ko kinautolu oku a Kalaisi, kuo nau tutuki ki he akau ae kakano mo hono gaahi ofa mo hono gaahi holi. Kabau oku tau moui i he Laumalie, ke tau aeva foki i he Laumalie.
”
KAKAI KALETIA 6:1
“
E KAIGA, kabau e moua ha tagata i ha kovi, kokimoutolu oku fakalaumalie, fakamoui ia i he loto agavaivai; mo ke tokaga‘i koe, telia naa fakatauvele‘i koe foki.
”
KAKAI KALETIA 6:7-8
“
Oua naa kākā‘i akimoutolu; oku ikai faa kākā‘i ae Otua: he koia oku tūtūi e he tagata, koia te ne utu foki. He ko ia oku tūtūi ki hono kakano, te ne utu i he kakano ae auha; ka ko ia oku tūtūi ki he Laumalie, te ne utu i he Laumalie ae moui taegata.
”
KAKAI EFESO 1:7
“
Aia oku tau ma’u ai ae huhui i hono taataa, koe fakamolemole oe gaahi agahala, o fakatatau mo hono lahi aubito o ene ofa;
”
KAKAI EFESO 2:1-3
“
BEA ko kimoutolu, naa mou mate i he gaahi talagataa moe agahala; Aia naa mou aeva ai i mu’a o fakatatau ki he aluga oe mamani, o tāu moe eiki oe malohi oe atā, ae laumalie oku gaue ni i he fānau talagataa: Aia naa tau fai fakataha ai kotoabe i mu’a, i he gaahi holi kovi a ho tau kakano, o fai ki he gaahi holi oe kakano moe loto; bea i he ulugaaga koe fānau oe houhau, o hage koe kakai kotoabe.
”
KAKAI EFESO 4:17-19
“
Bea koe mea ni, oku ou tala mo fakababau i he Eiki, ke oua te mou kei aeva o hage koe aeva ae Jenitaile kehe, i he vale o ho nau loto, Kuo fakabouli ho nau loto, kuo fakamavahe‘i mei he moui faka‐Otua, i he vale oku iate kinautolu, koe mea i he fefeka o ho nau loto: Akinautolu oku taemagoi, kuo nau tukuage akinautolu ki he aga fakalielia, ke fai ae gaahi mea uli kotoabe i he fiefie fai.
”
KAKAI EFESO 4:22-24
“
Bea koe mea i he ulugaaga motua, ke mou jiaki ae tagata motua, aia oku fakalielia, bea tatau moe gaahi holi kovi fakakākā; Bea ke fakafoou akimoutolu i he tefito o ho mou loto; Bea ke ai ekimoutolu ae tagata foou, aia oku fakatubu ke tatau moe Otua i he agatonu moe maonioni mooni.
”
KAKAI EFESO 4:31
“
Tuku ke mamao iate kimoutolu ae loto kovi kotoabe, moe ita, moe lili, moe feiohoaki, moe lea fakakovi, moe fakafajifaji kotoabe:
”
KAKAI EFESO 5:3-6
“
Ka koe feauaki, moe uli kotoabe, moe manumanu, ke oua naa lea tuo taha ki ai iate kimoutolu, o hage koia oku tāu moe kaiga maonioni; Bea koe fakalielia, moe talanoa launoa, moe fie gutuhua, aia oku ikai lelei: kae lelei lahi ae fakafetai. He oku mou ilo eni, oku ikai ha feauaki, be ha taha uli, be ha tagata manumanu, aia koe tauhi tamabua, te ne ma‘u ha tofia i he buleaga o Kalaisi moe Otua. Oua naa kākā‘i akimoutolu e ha toko taha aki ae gaahi lea launoa: he koeuhi koe gaahi mea ni oku hoko ai ae houhau oe Otua ki he fānau talagataa.
”
KAKAI EFESO 5:11-12
“
Bea oua naa mou kau i he gaahi gaue taefua oe fakabouli, ka mou valokii mu‘a ia. He koe mea fakama ke lea ki he gaahi mea oku fai ekinautolu i he fufu.
”
KAKAI EFESO 5:18
“
Bea oua naa kona i he uaine, aia oku tubu ai ae fakalielia; ka ke fonu akimoutolu i he Laumalie;
”
KOLOSE 1:21-22
“
Bea ko kimoutolu, nae āuhe koe gaahi fili i mu‘a i loto i he gaahi gaue kovi, ka ko eni kuo ne fakalelei I he jino o hono kakano, i he mate, koeuhi ke ne atu akimoutolu oku mou maonioni mo taemele mo taevalokiia i hono ao:
”
KOLOSE 3:5-9
“
Koia mou tamate‘i ho mou gaahi kubu oku i mamani; koe feauaki, moe gaue uli, moe fakalielia, moe holi kovi, moe manumanu, aia koe tauhi tama-bua: He koeuhi koe gaahi mea behe oku hoko ai ae houhau oe Otua ki he fānau talagataa: Aia naa mou aeva ai foki i mu‘a, i hoo mou moui ki ai. Ka koeni oku mou jiaki aeni kotoabe foki; ae ita, moe lili, moe fakafajifaji, moe kabekabe, moe lea uli mei ho mou gutu. Oua naa mou felohiaki, he kuo mou jiaki ae tagata motua mo ene gaahi gaue;
”
KOLOSE 3:25
“
Ka ko ia oku fai taetotonu, te na ma‘u o hage koe taetotonu kuo ne fai i bea oku ikai ha filifilimanako ki he kakai.
”
1 TESALONIKA 4:3-4
“
He koe finagalo eni oe Otua, ke mou maonioni, bea ke mou tabu mei he feauaki: Ke mou taki taha ilo ke tauhi hono ibu i he aga fakamaonioni, moe faka-abaaba;
”
1 TESALONIKA 4:7-8
“
He nae ikai ui akitautolu e he Otua ki he fakalielia, ka ki he maonioni. Ko ia ia oku manuki, oku ikai koe manuki‘i ae tagata, ka koe Otua, aia naa ne foaki kiate kitautolu hono Laumalie Maonioni foki.
”
1 TESALONIKA 5:21-23
“
Ahiahi‘i ae gaahi mea kotoabe; buke ke mau aia oku lelei. Taofi akimoutolu mei he matamata kovi kotoabe. Bea ofa ke fakamaonioni haohaoa akimoutolu e he Otua oe melino: bea ofa ke fakatologa taehalaia akimoutolu a ho mou laumalie kotoa, mo ho mou loto, mo ho mou jino, o a‘u ki he haele mai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi.
”
2 TESALONIKA 1:8
“
I he afi uloulo moe fai totogi kiate kinautolu oku ikai te nau ilo ae Otua, bea oku ikai talagofua ki he ogoogolelei o ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi:
”
1 TIMOTE 1:9-10
“
O ilo eni, nae ikai gaohi ae fono ki he tagata maonioni, ka ki he kau liaki fono, moe talagataa, moe taelotu, moe kau agahala, ki he taemaa, moe manuki, ki he kau tamate‘i oe tamai moe tamate‘i oe fa‘e, moe kau tamate‘i oe tagata, Ki he kau feauaki, kiate kinautolu oku fefakauliaki akinautolu moe kakai, ki he kau kaihaa tagata, ki he kau loi, ki he kau fuakava loi, bea moia kotoabe oku tuu kehe moe akonaki totonu;
”
1 TIMOTE 1:15-16
“
Koe tala mooni eni, bea oku tāu moe kakai kotoabe ke ma‘u ia, nae haele a Kalaisi Jisu ki mamani ke fakamoui ae kakai agahala; bea ko hono fugani au. Ka koe mea ni naaku ma‘u ai ae aloofa, koeuhi ke fakaha atu e Jisu Kalaisi iate au, koe fugani, ae kataki ofa kotoabe, bea keu hoko koe fakai-loga kiate kinautolu e tui kiate ia amui ki he moui taegata.
”
1 TIMOTE 5:20
“
Ko kinautolu oku fai agahala, valoki fakaha be, ke manavahe ai ae niihi.
”
1 TIMOTE 5:24
“
Oku tomua ha ae agahala ae kakai niihi, o muomua ki he fakamāu; ka oku muimui be i he niihi.
”
1 TIMOTE 6:9-10
“
Ka ko kinautolu oku holi ke koloaia, oku nau to ki he ahiahi moe tau-hele, moe gaahi holi vale lahi mo faka-mamahi, aia oku lomaki‘i ae kakai ki he malaia moe mate fakaauha. He koe ofa ki he koloa, koe tefito ia oe kovi kotoabe: aia i he manumanu feiga ki ai ae niihi, kuo nau he mei he tui, bea kuo nau hokahoka‘i aki akinautolu ae gaahi mamahi lahi.
”
2 TIMOTE 3:2-7
“
Koeuhi e ofa ae kau tagata kiate kinautolu be, o manumanu, mo bole-bole, mo laukau, mo lea kovi, mo tala-gataa ki he mātua, mo taefakafetai, mo taemaonioni, O taema‘u ae ofa oku gali moe kaiga, o liaki ae lea fakababau, koe kau lohiaki, koe kau holi kovi, koe kau aga malohi, koe kau manuki kiate kinautolu oku lelei, Koe kau lavaki, o aga ohonoa, mo loto fielahi, koe kau ofa lahi hake ki he gaahi malie fakamama i he e nau ofa ki he Otua; Oku nau ma‘u hono geeji oe lotu, ka oku nau liaki a hono malohi: ke ke afe mei he kakai behe. Bea oku mei he kakai behe akinautolu oku gaolo ki he gaahi fale, o taki bobula ae kau fefine fakavalevale oku efi i he hia, kuo takiekina e he gaahi holi kehekehe, Oku nau ako mau ai be, ka oku ikai jii te nau lava‘i ae ilo oe mooni.
”
2 TIMOTE 3:13
“
Ka koe kau tagata agakovi moe kau fakahala, te nau tubulaki i he kovi ki he kovi, o faa kākā‘i, bea e kākāia akinautolu.
”
TAITUSI 1:16
“
Oku nau lau oku nau ilo ae Otua; ka i he e nau gaahi gaue oku nau jiaki ia, oku nau aga fakalielia, mo talagataa, bea tae ha fifili lelei ki he gaahi gaue lelei kotoabe.
”
TAITUSI 3:3
“
He ko kitautolu foki naa tau vale i mu‘a, o talagataa, mo kākāia, bea moua ki he gaahi holi kovi moe gaahi mea fakamalie kehekehe, o moui i he faji-tuu moe meheka, koe fehianekina moe fetaufehiaaki.
”
HEBELU 2:18
“
He koe mea i he ene mamahi aana i hono ahiahi‘i, oku ne faa fai ke tokoni‘i akinautolu oku ahiahi‘i.
”
HEBELU 3:13
“
Ka ke feakonakiaki akimoutolu i he aho kotoabe, oku lolotoga hono ui, Koe aho ni; telia naa mataila ha mou toko taha i he fakakākā‘i e he agahala.
”
HEBELU 3:15
“
Bea lolotoga oku behe, Koe aho ni, o kabau te mou fanogo ki hono le‘o, oua naa fakafefeka ho mou loto, o hage koia i he fakahouhau.
”
HEBELU 4:15
“
He oku ikai ke tau ma‘u ae fugani taulaeiki oku taemanavaofa ki he e tau gaahi vaivai; ka nae ahiahi‘i tatau be ia i he mea kotoabe, ka nae ikai haane agahala.
”
HEBELU 10:14-18
“
He koe feilaulau be taha kuo ne fakahaohaoa ai o taegata akinautolu kuo fakamaonioni‘i. Aia oku fakamooni e he Laumalie Maonioni kiate kitautolu: he kuo hili ene muaki lea mai, Koe fuakava eni aia teu fai mo kinautolu oka hili ae gaahi aho koia, bea oku behe e Jihova, Teu ai eku gaahi fekau ki ho nau loto, bea teu tohi ia i ho nau laumalie; Bea koe nau gaahi agahala moe nau gaahi hia, e ikai teu kei manatu‘i. Bea koia oku i ai ae fakamolemole o ia, e ikai ha kei feilaulau koeuhi koe agahala.
”
HEBELU 10:26-31
“
He kabau te tau agahala ko ho tau loto, ka kuo hili e tau ma‘u ae ilo oe mooni, oku ikai kei toe ha feilaulau koeuhi koe agahala, Ka koe amanaki fakailifia ki he fakamāu moe houhau vela, aia e fakaauha aki ae gaahi fili. Ko ia naa ne maumau’i ae fono a Mosese, nae mate taefakamolemolea i he fakamooni e toko ua be toko tolu: Bea oku mou behe, e fefe hono lahi hake oe tautea e tāu ke hoko kiate ia, kuo ne malaki hifo ae Alo oe Otua, bea ne ui ae taataa oe fuakava, aia nae fakamaa aki ia, koe mea taemaa, bea kuo ne fai fakamamahi ki he Laumalie oe aloofa? He oku tau ilo ia aia kuo ne behe, Oku behe e Jihova, Oku aaku ae tautea, teu totogi eau. Bea toe behe, E fakamāu e Jihova a hono kakai. Koe mea fakailifia ke to ki he nima oe Otua moui.
”
HEBELU 12:1
“
Koe eginaki ke tui mau ai be, ke faa katahi, bea aga faka‐Otua. 22 Koe fakaogolelei ae fuakava foou e he fuakava motua KOIA, koe mea i he kabu‘i akitautolu e he ao oe kau fakamooni toko lahi behe, ke tau jiaki foki ae mea mamafa kotoabe, moe agahala oku tau mouagofua ki ai, bea tau felele‘i i he fakakukafi ae fakabuebue kuo tofi i hotau ao.
”
HEBELU 12:4
“
Oku heeki ai ke mou fekuki o a‘u ki he mate, i he fekuki moe agahala.
”
HEBELU 12:14
“
Tuli ke mou melino moe kakai kotoabe, bea ki he maonioni, aia ka ikai ma‘u e ikai mamata e ha tagata e toko taha ki he Eiki:
”
HEBELU 13:4
“
Koe fakamau unoho moe mohega taeuli‘i, oku telei ia ki he kakai kotoabe: ka koe kau feauaki moe kau tono fefine e fakamāu e he Otua.
”
JEMESI 1:12-16
“
Oku monuia ae tagata oku ne kataki ae ahiahi: he oka ilo ia oku lelei, e ma‘u eia ae bale oe moui, aia kuo talaofa ki ai ae Eiki kiate kinautolu oku ofa kiate ia. Ke oua naa behe e ha taha oka ahiahi kovi‘i ia, Kuo ahiahi kovi‘i au e he Otua: he oku ikai faa ahiahi‘i ae Otua e he kovi, bea oku ikai ahiahi kovi‘i eia ha toko taha: Ka kuo ahiahi kovi‘i ae tagata, aia kuo takiekina, bea fakaoloolo, e he ene holi aana. Bea oka tuituia ae holi kovi, oku fanau‘i koe agahala: bea ka kakato ae agahala, oku fanau‘i ai ae mate. E hoku kaiga ofeina, oua naa mou he.
”
JEMESI 1:21-22
“
Koia mou liaki ae uli kotoabe bea mo hono lahi fau oe agahala, bea tali i he agavaivai ae folofola kuo to, aia oku malohi ke fakamoui ho mou laumalie. Ka ke fai ekimoutolu ki he folofola, bea oua naa gata i he fanogo, o mou kākā‘i akimoutolu.
”
JEMESI 2:10
“
He ko ia te ne fai kotoabe ae fono, kae hala i hono mea e taha, oku halaia ia i hono mea kotoabe.
”
JEMESI 4:1-2
“
OKU meife ae gaahi tau moe fekeikei oku iate kimoutolu? ikai oku mei hoo mou gaahi holi kovi ia aia oku tau i ho mou gaahi kubu? Oku mou holi, kae ikai ma‘u: oku mou tamate‘i, mo feiga ke ma‘u, kae ikai faa lava‘i: oku mou fekeikei mo tau, kae ikai te mou ma‘u, koeuhi oku ikai te mou kole.
”
JEMESI 4:4-10
“
Ae kau tono fefine moe kau tono tagata, ikai te mou ilo koe feofoofani mo mamani koe taufehia ia ki he Otua? bea ko ia ia oku loto ke kaiga mo mamani koe fili ia oe Otua. He oku mou mahalo oku behe noabe ae lea i he tohi tabu; Oku holi ki he meheka ae laumalie oku nofoia akitautolu? Ka oku ne foaki ae ofa lahi hake. Koia oku behe eia, Oku teke‘i e he Otua ae laukau ka oku ne foaki ae ofa ki he agavaivai. Koia mou fakavaivai‘i akimoutolu ki he Otua. Teke‘i ae tevolo, bea e buna atu ia meiate kimoutolu. Unuunu atu ki he Otua, bea e unuunu mai ia kiate kimoutolu. Fakamaa ho mou nima, ae kau agahala; bea fakamaa mo ho mou loto, ae kau lotolotoua. Mou mamahiia, bea to‘eto‘e, mo tagi: ke liliu hoo mou kata koe to‘eto‘e, bea ko hoo mou fiefia koe māfajia. Fakavaivai‘i akimoutolu i he ao oe Eiki, bea e hakeaki‘i eia akimoutolu.
”
JEMESI 4:11-12
“
E kaiga, oua naa feleakoviaki akimoutolu kiate kimoutolu. Ko ia oku lauikovi hono tokoua, bea fakamāu‘i hono tokoua, oku ne lauikovi ae fono, bea fakamāu‘i ae fono: bea kabau oku ke fakamaū‘i ae fono, oku ikai te ke fai koe ki he fono, ka koe fakamāu. Oku ai ae toko taha oku ne fokotuu ae fono, oku faa fai eia ke fakamoui bea ke fakaauha: kohai koe oku ke fakamāu‘i ae toko taha?
”
JEMESI 4:17
“
Ko ia ia oku ne ilo ke fai lelei, ka oku ikai ke fai, koe agahala ia kiate ia.
”
JEMESI 5:20
“
Ke ilo eia, ko ia oku ne fakafoki mai ae agahala mei hono hala hehe, oku ne fakamoui ha laumalie mei he mate, bea oku ne ufiufi foki ae gaahi agahala lahi.
”
1 BITA 1:14-16
“
Ke mou gali moe fānau talagofua, ke oua naa fakatatau akimoutolu ki he gaahi holi i mu‘a hoo mou taeilo: Kae hage oku maonioni aia kuo ne uiui‘i akimoutolu, ke maonioni foki akimoutolu i hoo mou moui kotoabe; He kuo tohi, o behe, Mou maonioni; he oku ou maonioni.
”
1 BITA 2:1
“
KOIA ke liaki ae fai kovi kotoabe, moe kākā kotoabe, moe malualoi, moe meheka, bea moe feleakoviaki kotoabe,
”
1 BITA 2:11
“
Oku ou kole atu, e kaiga ofeina, ke mou hage koe kau muli moe aunofo, ke taofi akimoutolu mei he gaahi holi fakakakano, aia oku tau‘i ae laumalie;
”
1 BITA 2:24-25
“
Aia naa ne fua toko taha be i hono jino oona e tau gaahi hia ki he akau, koeuhi i he e tau tauataina mei he agahala, ke tau moui ki he maonioni: bea koe mea i hono gaahi ta kuo mou moui. He naa mou tatau moe faga sibi alu hehe be; ka kuo mou foki mai eni ki he Tauhi moe Leohi o ho mou laumalie.
”
1 BITA 3:18
“
He nae mamahi foki o tuo taha be a Kalaisi koeuhi koe gaahi agahala, koe agatonu ma ae taeagatonu, koeuhi ke ne omi akitautolu ki he Otua, kuo fakabogi ia i he jino, kae fakaake e he Laumalie:
”
1 BITA 4:1-3
“
BEA koe mea i he mamahi a Kalaisi i he jino koeuhi ko kitautolu, ke teuteu akimoutolu foki aki ae loto be koia: he ko ia kuo mamahi i he jino, kuo tuku eia ae agahala; Koeuhi ke oua naa moui ia i hono toe oe gaahi aho i he jino ki he holi oe tagata, ka ki he finagalo oe Otua. He kuo lahi kiate kitautolu ae kuoga kuo hiliage oe tau moui ke fai ai ae loto oe kakai Jenitaile, aia naa tau aeva ai i he aga fakalielia, moe gaahi holi kovi, moe inu lahi i he uaine, i he gaahi katoaga kai, moe gaahi katoaga inu uaine, moe fakalielia oe tauhi tamabua:
”
A BITA 2:3-4
“
Bea koe mea i he manumanu te nau mea fakatau aki akimoutolu i he gaahi lea kākā: ko ho nau tautea kuo tala fuoloa oku ikai fakatuai, bea koe nau malaia oku ikai tulemohe. He kabau nae ikai mamae ae Otua ki he kau agelo nae agahala, ka nae li hifo akinautolu ki heli, o tuku ki he gaahi ha‘iha‘i oe fakabouli, ke tatali ki he fakamāu;
”
A BITA 2:9-10
“
Oku ilo e he Eiki ke fakamoui ae kakai aga faka‐Otua mei he gaahi ahi-ahi, bea ke tuku ae taeagatonu ki he aho oe fakamāu ke tautea: Ka e lahi kiate kinautolu oku aeva o fakatatau ki he kakano i he holi fakalielia, bea nau manuki‘i ae bule. Koe kau aga malohi, moe kau aga fefeka, oku ikai te nau manavahe ke lauikovi ae kau bule.
”
A BITA 2:14
“
Ko ho nau mata oku fonu i he tono fefine, bea oku ikai faa tuku ae agahala; oku nau tauhele ae kau laumalie tae-mau: oku iate kinautolu ae loto kuo boto i he gaahi gaue manumanu; koe fānau malaia:
”
A BITA 2:22
“
Ka kuo hoko kiate kinautolu o hage koe fakatātā mooni, Kuo toe foki ae kuli ki he ene lua aana; moe jinā-manu nae kaukau ki he ene fetafoki-fokiaki i he belebela.
”
A BITA 3:3
“
O tomua ilo eni, e ha‘u ae kau manuki i he gaahi aho ki mui, o aeva i he e nau gaahi holi kovi a nautolu,
”
A JONE 1:6-10
“
Kabau oku tau behe, oku tau feohi mo ia, kae aeva i he fakabouli, oku tau loi, bea ikai fai ki he mooni: Bea ka tau ka aeva i he māma, o hage oku i he māma ia, oku tau feohi mo ia, bea koe taataa o Jisu Kalaisi ko hono Alo oku ne fakamaa akitautolu mei he agahala kotoabe. Kabau te tau behe, oku ikai haa tau agahala, oku tau kākā‘i akitautolu, bea oku ikai iate kitautolu ae mooni. Kabau te tau vete e tau gaahi agahala, oku mooni mo agatonu ia ke fakamolemolea e tau gaahi agahala, mo fakamaa akitautolu mei he taemaonioni kotoabe. Kabau te tau behe, nae ikai te tau agahala, oku tau lohiaki‘i ia, bea oku ikai nofoia akitautolu e he ene folofola.
”
A JONE 2:1-6
“
A EKU fānau ofeina, oku ou tohi ae gaahi mea ni kiate kimoutolu, ke oua naa mou agahala. Bea kabau e agahala ha taha, oku ai ho tau fakalelei ki he Tamai, ko Jisu Kalaisi koe maonioni: Bea koe feilaulau totogi ia i he e tau gaahi agahala: bea ikai a tautolu be, ka koeuhi ko mamani kotoabe. Bea ko eni oku tau ilo ai oku tau ilo ia, o kabau oku tau fai ene gaahi fekau. Ko ia oku ne behe, Oku ou ilo ia, ka oku ikai fai ene gaahi fekau, koe loi ia, bea oku ikai iate ia ae mooni. Ka ko ia oku ne fai ki he ene folofola, kuo fakahaohaoa mooni iate ia ae ofa ae Otua: ko eni ia oku tau ilo ai oku tau iate ia. Ko ia ia oku ne behe, oku nofo ia kiate ia, oku totonu ke ne eveeva foki o hage ko ene eveeva aana.
”
A JONE 2:11
“
Ka ko ia oku fehia ki hono tokoua, oku i he bouli ia, bea oku eveeva i he bouli, o ikai ilo be oku ne alu kife, he kuo fakakui hono mata e he bouli.
”
A JONE 2:12
“
Oku ou tohi kiate kimoutolu, ae fānau ofeina, koeuhi kuo fakamolemolea hoo mou agahala koeuhi ko hono huafa.
”
A JONE 2:15-17
“
Oua naa ofa ki mamani, be ki he gaahi mea i he mamani. Kabau oku ofa ha taha ki mamani, oku ikai iate ia ae ofa ae Tamai. He koe mea kotoabe oku i he mamani, koe holi oe kakano, bea moe holi oe mata, moe laukau oe moui, oku ikai oe Tamai, ka oku oe mamani ia. Bea oku moleage a mamani, bea moe holi o ia: ka ko ia oku ne fai ae finagalo oe Otua, oku nofo mau ia o taegata.
”
A JONE 3:4-10
“
Ko ia kotoabe oku ne fai agahala, oku ne maumau‘i foki ae fono: he koe agahala, koe maumau oe fono. Bea oku mou ilo, nae fakaha ia ke ne ave e tau gaahi agahala: bea oku ikai iate ia ha agahala. Ko ia ia oku nofo mau kiate ia, oku ikai fai agahala ia: ko ia kotoabe oku fai agahala, oku ikai mamata ia kiate ia, be ilo‘i ia. E fānau ofeina, ke oua naa kākā‘i akimoutolu e ha taha: ko ia oku ne fai maonioni, koe maonioni ia, o hage koe maonioni aana. Ko ia oku ne fai agahala, oku oe tevolo ia; he nae agahala ae tevolo talu mei he kamataaga. Ka koe mea eni nae fakaha ai ae Alo oe Otua, koeuhi ke ne fakaauha ae gaahi gaue ae tevolo. Ko ia kotoabe kuo fanau‘i mei he Otua, oku ikai fai agahala ia; he oku mau iate ia ene tega: bea oku ikai ke faa agahala, koeuhi kuo fanau‘i ia mei he Otua. Koe mea ni oku ha ai ae fānau ae Otua, bea moe fānau ae tevolo: ko ia kotoabe oku ikai fai maonioni, bea mo ia oku ikai ofa ki hono tokoua, oku ikai oe Otua ia.
”
A JONE 3:15
“
Ko ia kotoabe oku fehia ki hono tokoua, koe fakabo ia: bea oku mou ilo oku ikai ha fakabo e iate ia ae moui taegata.
”
A JONE 3:17
“
Ka ko ia oku ne ma‘u ae lelei oe mamani, bea ne mamata ki he majiva a hono tokoua, kae tabuni eia a hono fatu meiate ia, oku nofo fefe ae ofa ae Otua iate ia?
”
A JONE 4:10
“
Ko eni ae ofa, nae ikai koe tau ofa ki he Otua, ka ko ene ofa kiate kitautolu, o ne fekau hono Alo koe feilaulau totogi i he e tau agahala.
”
A JONE 5:16-18
“
Kabau e mamata e ha taha ki he fai e hono tokoua ha agahala oku ikai ki he mate, bea e kole ia, bea te ne foaki ae moui kiate ia maa nautolu oku agahala kae ikai ki he mate. Oku ai ae agahala ki he mate: oku ikai teu behe ke ne lotua ia. Koe taemaonioni kotoabe koe agahala ia: bea oku ai ae agahala oku ikai ki he mate. Oku tau ilo, ko ia kotoabe kuo fanau‘i i he Otua, oku ikai agahala ia; ka ko ia kuo fanau‘i i he Otua oku ne taofi ia eia, bea oku ikai alaji ia e he toko taha kovi koia.
”
2 JONE 1:9-11
“
Ko ia ia oku fai hala, bea ikai nofo mau i he akonaki a Kalaisi, oku ikai ma‘u eia ae Otua. Ko ia ia oku nofo i he akonaki a Kalaisi, oku ma‘u eia fakatouoji ae Tamai bea moe Alo. Kabau e alu atu ha taha kiate kimoutolu, kae ikai omi ae akonaki ko eni, oua naa tali ia ki ho mou fale, bea oua naa tokoni ki ai: He ko ia oku tokoni ki ai oku kau ia i he ene gaahi gaue kovi.
”
JUTE 1:15
“
Ke fai ae fakamāu ki he kakai kotoabe, mo fakamooni ki he kakai taelotu kotoabe ae nau gaahi gaue fakataelotu kotoabe aia kuo nau fai i he aga fakataelotu, bea moe gaahi mea fakamamahi kotoabe aia kuo lea aki e he kau agahala taelotu kiate ia.
”
JUTE 1:16
“
Koe kau lāuga mo hanu akinautolu ni, oku nau agimui ki he gaahi holi kovi a nautolu; bea oku lea fakabuhobuha a ho nau gutu, o nau filifilimanako ki he kakai koeuhi koe koloa.
”
FAKAHA 2:16
“
Fakatomala; ka ikai, bea teu ha‘u tootoo kiate koe, bea teu tau‘i akinautolu aki ae heleta o hoku fofoga.
”
FAKAHA 2:21
“
Bea neu tuku kiate ia ae kuoga ke fakatomala ai i he ene feauaki; ka nae ikai fakatomala ia.
”
FAKAHA 3:15-16
“
Oku ou ilo‘i hoo gaahi gaue, oku ikai te ke momoko be vela: amujiage eau oku ke momoko be vela. Koia koeuhi oku ke mamafana be, o ikai momoko be vela, teu buaki koe mei hoku gutu.
”
FAKAHA 9:21
“
Bea nae ikai te nau fakatomala i he e nau gaahi fakabo, moe nau gaahi fie mana, moe nau feauaki, moe nau faa kaihaa.
”
FAKAHA 18:4-5
“
Bea neu ogo‘i ae le‘o e taha mei he lagi, oku behe mai, E hoku kakai, ha‘u meiate ia, ke oua te mou kau i he ene gaahi agahala, bea ke oua naa mou moua i he ene gaahi malaia. He kuo a‘u hake ki he lagi a ene gaahi agahala, bea kuo manatu‘i e he Otua a ene gaahi hia.
”
FAKAHA 20:11-12
“
Bea neu mamata ki he nofoa fakaeieiki oku lahi bea hinehina, mo ia nae nofo ai, aia nae buna mei hono ao ae fonua moe lagi; bea nae ikai ilo ha botu ki ai. Bea neu mamata ki he bekia, ae iki moe lalahi, nae tutuu i he ao oe Otua; bea moe folahi oe gaahi tohi: bea folahi moe tohi e taha, aia koe tohi oe moui: bea nae fakamāu‘i ae bekia mei he gaahi mea nae tohi i he gaahi tohi, o fakatatau ki he e nau gaahi gaue.
”
FAKAHA 21:8
“
Ka koe loto foi, moe taetui, moe fakalielia, moe kau fakabo, moe kau feauaki, moe kau fiemana, moe kau tauhi tamabua, moe loi kotoabe, ko ho nau tofia oku i he ano oku vela i he afi moe sulifa: aia koe mate agaua.
”
FAKAHA 21:27
“
Bea e ikai aubito hu ki ai ha mea oku fakauli, be fai fakalielia, be loi: ka ko kinautolu be oku tohi i he tohi oe moui ae Lami.
”
FAKAHA 22:11
“
Ko ia oku taeagatonu, tuku ia ke taeagatonu ai be: bea ko ia oku uli, tuku ia ke uli ai be: bea ko ia oku agatonu, tuku ia ke agatonu ai be: bea ko ia oku maonioni, tuku ia ke maonioni ai be.
”
FAKAHA 22:15
“
He oku ituaa ae faga kuli, moe kau fiemana, moe kau feauaki, moe kau takabo, moe kau tauhi tamabua, mo ia kotoabe oku ofa mo fakatubu loi.
”