05 – Polo

Magi gin weche maler mag Nyasaye Maduong’ Mogik.
Ok wabed gi gombo mar winjo weche ma dhano wacho.
Ne ng’ato ang’ata ma ohero Nyasaye... mae e gima Nyasaye wacho kuom: Polo.

Ndiko 3 Madongo Moloyo

1 Jo-Korintho 2:9

To en mana kaka ondiki niya, “Onge wangʼ moseneno, kata it mosewinjo, kata paro mosengʼeyo gima Nyasaye oseiko ne joma ohere.”

Fweny 22:3-5

Gik ma Nyasaye okwedo ok nochak obedie. Kom duongʼ mar loch Nyasaye gi mar Nyarombo ema nobedie ei dalano, to jotichne notine. Gininene wangʼ gi wangʼ kendo nyinge nobed e lela wangʼ-gi. Otieno ok nobedie kendo ngangʼ bende ok ginidwar ler mar taya kata ler mar chiengʼ, nikech Ruoth Nyasaye ema nomigi ler. To ginibed gi loch nyaka chiengʼ.

Daniel 12:2-3

Ji mangʼeny mane osetho nochier ka moko kuomgi chier e ngima mochwere, to moko kuomgi nochier e wichkuot kod achaya mochwere. Joma riek norieny ka ler mar polo, kendo jogo mane opuonjo ji mangʼeny mondo otim gik makare norieny ka sulwe nyaka chiengʼ.

Ndiko duto kaluwore Muma - 183 ndiko

Chakruok 1:1

Kar chakruok Nyasaye nochweyo polo gi piny.

Chakruok 2:9

Eka Jehova Nyasaye noketo kit yien duto mondo onyagi ewi lowo, ne gin yiende malombo wangʼ kendo mag chiemo. E dier puodho ne nitie yath machiwo ngima kendo yath mamiyo ngʼato ngʼeyo ber gi rach.

Chakruok 28:12

Noleko ni oneno ngas konyono piny to wiye ochopo e polo kendo malaika mag Nyasaye ne luwe kadhi malo kendo lor piny.

Chakruok 28:17

Luoro nomake mi owacho niya, “Ma kama lich manade! Nyaka bedni ma en od Nyasaye; ma en dhoranga polo.”

Rapar Mar Chik 10:14

Jehova Nyasaye ma Nyasachu e wuon polo kata polo man malo manade kaachiel gi piny kod gik moko duto manie iye.

Rapar Mar Chik 26:15

Rang piny gie polo, ma en kar dakni maler kendo igwedh jogi Israel kod piny ma isemiyowa kane isingori kikwongʼori ni kwerewa, ma en piny mopongʼ gi chak kod mor kich.”

1 Ruodhi 8:27

“To bende Nyasaye nyalo dak e piny? Kata polo malo kata polo mabor moloyo ok nyal romi. To koro hekalu mageroni, to diromi nade!

1 Ruodhi 8:30

Winji lamo mar jatichni kaachiel gi jogi Israel ka gilamo ka gichomo odni. Winji gi e polo kar dakni, kendo kiwinjo, to iwenwa richowa.

1 Weche Mag Ndalo 29:11

Yaye Jehova Nyasaye, duongʼ kod teko, pak gi loch kod ber odogni, nimar gik moko duto manie polo gi piny gin magi. Yaye Jehova Nyasaye, pinyruoth en mari kendo omiyi duongʼ moloyo gik moko duto.

Nehemia 9:6

In kende e Jehova Nyasaye. Ne ichweyo polo nyaka polo man malo mogik, to gi gik moko duto manie iye, gi piny to gi gik moko duto man kuome, nembe kod gik moko duto manie igi. Ichiwo ngima ne gik moko duto, kendo jopolo pakoi.

Zaburi 11:4

Jehova Nyasaye ni e hekalu mare maler; Jehova Nyasaye ni e kom duongʼ mare manie polo. Orango timbe yawuot ji; wengene nonogi matut.

Zaburi 16:11

Isenyisa yor ngima; inipongʼa gi mor mogundho ka an e nyimi, kendo gi mor mosiko e badi korachwich.

Zaburi 20:6

Koro angʼeyo ni Jehova Nyasaye reso ngʼate mowir; odwoke gie kare maler mar lemo manie polo, gi teko ma waro ji mar lwete ma korachwich.

Zaburi 21:4

Ne okwayi ngima kendo ne imiye; ne imede ndalo mochwere manyaka chiengʼ.

Zaburi 49:9

ma dimi odag nyaka chiengʼ kendo kik odhi e liel.

Zaburi 68:17

Geche mag lweny mag Nyasaye gin tara gi tara; gingʼeny mokalo akwana; Ruoth osebiro koa Sinai mondo odonji kare maler.

Zaburi 89:29

Abiro guro kothe nyaka chiengʼ, kendo lochne nosiki mana kaka polo osiko.

Zaburi 103:11

Nimar kaka polo ni malo moyombo piny, e kaka herane duongʼ ne joma omiye luor;

Zaburi 103:19

Jehova Nyasaye osechungo lochne e polo, kendo lochne orito ji duto.

Zaburi 133:3

Ochalo bende gi thoo momoko e Got Hermon maridore ewi Got Sayun. Nimar kanyo ema Jehova Nyasaye chiwe gwethne, ma en ngima mochwere.

Ngeche 12:28

Yo makare nitie gi ngima, e yorno nitie ngima mochwere.

Eklesiastes 3:11

Oseketo gik moko duto obedo maber e kindegi. Oseketo ngima mochwere e chuny ji; kata kamano ok ginyal paro matut gima Nyasaye osetimono aa chakruok nyaka giko.

Isaya 6:1-3

E higano mane Ruoth Uzia othoe, naneno Ruoth Nyasaye kobet e kom duongʼ motingʼore malo kendo omi luor, ka tiend lawe opongʼo hekalu. E wiye malo malaike miluongoni serafi ochungʼe kamoro ka moro nigi bwombe auchiel ka bwombe ariyo giumogo wengegi, to bwombe ariyo mamako giumogo tiendegi, to bwombe ariyo modongʼ gihuyogo. Negiluongore moro ka moro kagiwacho ni: “Maler, Maler, Maler en Jehova Nyasaye Maratego; piny duto opongʼ gi duongʼne.”

Isaya 9:7

Lochne gi kwe mare nobed maonge giko. Enobed e kom loch mar Daudi kendo e pinyruodhe, bende enogure motegno ka orite gi adiera kod tim makare, chakre kawuono nyaka chiengʼ. Jehova Nyasaye Maratego notim ma kuom tekone owuon.

Isaya 11:6

Ondiek nodag kaachiel gi nyirombe, kwach nonind kaachiel gi diel, nyaroya kod sibuor nokwa kaachiel, kendo nyathi matin nokwagi.

Isaya 25:8

kendo enotiek tho chuth. Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto biro yweyo pi wangʼ ji duto; mi nogol ajara kuom joge e piny duto. Jehova Nyasaye ema osewacho.

Isaya 57:15

Nimar ma e gima Jal Man Malo Moloyo ma en Jal modak nyaka chiengʼ, ma nyinge ler wacho, “Adak kama ler man malo, kaachiel gi ngʼat mofwenyo richone kendo man-gi chuny mobolore, mondo aduog chuny ngʼat moboloreno kendo ajiw chuny ngʼat mofwenyo richone.

Isaya 60:19-21

Wangʼ chiengʼ ok nobed lerni mar odiechiengʼ kata mana ler mar dwe ok nomenyi, nimar Jehova Nyasaye ema nobed ler mari kendo Nyasachi ema nobed duongʼ mari. Wangʼ chiengʼ ok nochak opodhi bende dwe ok nochak olal kendo; Jehova Nyasaye ema nobed lerni manyaka chiengʼ kendo ndalogi mag kuyo norum. Omiyo jogi duto nobed joma kare kendo piny nobed margi nyaka chiengʼ. Ginichal gi bad yath ma an ema apidho gi lweta awuon mondo omiya duongʼ.

Isaya 65:17

“Winjuru, abiro chweyo polo manyien kod piny manyien. Gik mosekadho ok nochak opar bende ok ginibi kata e paro.

Isaya 66:1

Ma e gima Jehova Nyasaye wacho: “Polo e koma mar duongʼ, to piny e raten tienda. Koro ere kama dugerna e ot? To kar yweyo mara nobed kanye?

Isaya 66:22

Jehova Nyasaye wacho niya, “Mana kaka polo manyien machweyo gi piny manyien nosiki e nyima, e kaka nyingi kod nying nyikwayi nosiki.

Jeremia 31:37

Ma e gima Jehova Nyasaye wacho: “Kane ni polo malo inyalo pim kendo mise mar piny inyalo many, eka anakwed nyikwa Israel nikech gigo duto magisetimo,” Jehova Nyasaye wacho.

Ezekiel 1:26-28

To ewi gima opedhore mane ni e wigino ne nitie gimoro machalo gi kom duongʼ molosi gi kidi ma nengone tek miluongo ni safir, kendo malo kanyo e kom duongʼno, gimoro nobetie machalo dhano. Chakre e nungone kadhi malo naneno kochalo gi mula maliet molut e mach kendo chakre e nungone kadhi piny nochalo gi mach kendo ler mangʼangʼni nolwore. Duongʼ maler mane olworeno ne chalo gi lihudu manie boche polo e odiechieng koth. Ma e kaka nenruok mar kit duongʼ mar Jehova Nyasaye ne chalo. Kane anene, napodho ka lela wangʼa ochomo piny, kendo nawinjo dwond ngʼat ma wuoyo.

Ezekiel 47:12

Kit yiende mayoreyore manyago olembe nodongi e bath aorano koni gi koni. Itgi ok noner, kendo olembgi ok norem mak oyudore. Gininyag olemo dwe ka dwe, nikech pi mawuok e kama ler mar lemo mol nyaka irgi. Olembegi nokonyruokgo kaka chiemo, to obokegi notigo kuom thieth.”

Daniel 2:44

“E kinde mag ruodhigo, Nyasach polo nochung pinyruoth moro ma ok nokethi nyaka chiengʼ, kendo ma ok nowene oganda machielo. Enoreg pinjeruodhigo duto nyaka okelgi e gikogi, to en owuon to nosik nyaka chiengʼ.”

Daniel 7:13-14

“Bende ne achako aneno fweny moro gotieno mi aneno ngʼat moro machalo wuod dhano kalor biro e boche polo, kodhi ir Nyasaye Maratego kendo notelne nyaka e nyime. Eka nomiye teko gi duongʼ kod loch; kendo ogendini duto gi pinje duto kod jogo duto mawacho dhok mopogore opogore nolame. Lochne en loch mosiko nyaka chiengʼ, kendo pinyruodhe en pinyruoth ma ok nyal tieki ngangʼ.

Daniel 7:18

To jomaler mar Nyasaye Man Malo Moloyo ema biro rito pinjego kendo ginibed gi loch nyaka chiengʼ.’

Daniel 7:27

Eka loch, gi teko kod duongʼ mag pinjeruodhi manie bwo polo noket e lwet jo-Nyasaye, ma gin jo-Nyasaye Man Malo Moloyo. Pinyruodhe nobed pinyruoth mochwere, kendo ruodhi duto nolame kendo miye luor.’

Daniel 12:2-3

Ji mangʼeny mane osetho nochier ka moko kuomgi chier e ngima mochwere, to moko kuomgi nochier e wichkuot kod achaya mochwere. Joma riek norieny ka ler mar polo, kendo jogo mane opuonjo ji mangʼeny mondo otim gik makare norieny ka sulwe nyaka chiengʼ.

Mathayo 3:2

kowacho niya, “Weuru richo, nikech pinyruodh polo ni machiegni.”

Mathayo 3:12

Odheru mare mar piedho cham ni e lwete, kendo obiro yweyo maler kare mar dino cham, kochoko ngano mage okano e dero, to mihudhi to owangʼo gi mach ma ok nyal negi.”

Mathayo 4:17

Chakre kindeno kadhi nyime, Yesu nochako yalo niya, “Weuru richo nikech pinyruodh polo osekayo machiegni.”

Mathayo 5:3

“Joma odhier gie chunygi gin joma ogwedhi, nimar pinyruodh polo en margi.

Mathayo 5:10-12

Joma isando nikech tim makare gin joma ogwedhi, nimar pinyruodh polo en margi. “Un joma ogwedhi ka ji yanyou kendo sandou kendo hangonu wach ni usetimo kit gik maricho duto nikech an. Beduru mamor kendo moil, nikech poku duongʼ e polo, nimar jonabi mane okwongonu bende negisando mana kamano.”

Mathayo 5:19-20

Ngʼato angʼata moketho achiel kuom chike matindoe mogik kuom Chikegi, kendo mopuonjo joma moko mondo otim kamano, nokaw kaka ngʼat matinie mogik e pinyruodh polo, to ngʼato angʼata maluwo kendo puonjo ji chikegi nokaw kaka ngʼama duongʼ e pinyruodh polo. Nimar awachonu ni ka ok ber maru oyombo mano mar jo-Farisai gi mar jopuonj chik to ok unudonji e pinyruodh polo ngangʼ.

Mathayo 6:9-10

“Koro kama e kaka onego ulam: “ ‘Wuonwa manie polo, nyingi mondo omi duongʼ, Pinyruoth mari obi, dwaroni mondo otimre e piny kaka timore e polo.

Mathayo 6:13

Bende kik iwe wadonj e tem, to reswa e lwet ngʼat marach.’

Mathayo 6:19-21

“Kik ukan mwandu ne un uwegi e piny kama olwenda gi nyal kethoe gik moko, kendo kama jokwoge turoe kendo kweloe. To kanuru mwandu magu e polo kama olwenda kata nyal ok kethie gik moko kendo jokuo ok turie ma kwelie, Nimar kama mwanduni nitie e kama chunyi bende nobedie.

Mathayo 7:13-14

“Donjuru gi dhorangach madiny. Nimar rangajno oyarore kendo yorno lach madhi e kethruok, kendo ji mathoth donjo koluwe. To rangajno tin kendo yorno diny matero ji e ngima, kendo mana joma nok kende ema yude.

Mathayo 7:21

“Ji duto ma luonga ni, ‘Ruoth, Ruoth,’ ok nodonji e pinyruodh polo, to mana ngʼama timo dwaro mar Wuora manie polo ema nodonji.

Mathayo 10:7

Ka udhi to yaluru wach kama: ‘Pinyruodh polo ni machiegni.’

Mathayo 11:11

Awachonu adier kama: Kuom jogo duto mamon onywolo, onge ngʼama osewuok e dier ji maduongʼ moloyo Johana ja-Batiso; kata kamano ngʼatno matinie moloyo e pinyruodh polo duongʼ moloye.

Mathayo 13:10-11

Jopuonjrene nobiro ire mopenje niya, “Angʼo momiyo iwuoyo gi ji gi ngeche?” Nodwokogi niya, “Un osemiu rieko mar ngʼeyo tiend gik mopondo mag pinyruodh polo, to gin ok osemigi.

Mathayo 13:31-32

Nogoyonegi ngero machielo kama: “Pinyruodh polo chalo gi koth karadali ma ngʼato nokawo mopidho e puothe. Kata obedo ni en e kodhi matinie mogik kuom kotheu duto, to ka odongo to odoko yiend puodho maduongʼ moloyo yiende mag puodho duto, kendo winy mafuyo e kor polo biro kendo piyo e bedene.”

Mathayo 13:43

Eka joma kare norieny kaka wangʼ chiengʼ ei pinyruoth mar Wuon-gi. Ngʼat man-gi ite to mondo owinji.

Mathayo 13:44

“Pinyruodh polo chalo gi mwandu mopandi e puodho, ma ngʼat moro nonwangʼo kendo nopando, eka noa kanyo kopongʼ gi mor kendo nodhi mouso gige duto mane en-go modwogo ongʼiewogo puodhono.

Mathayo 13:45-46

“Bende pinyruodh polo chalo gi ja-ohala mamanyo kite ma nengogi tek mondo owar. Kane oyudo achiel moro ma nengone tek ahinya to noa modhi kendo nouso gige mane en-go duto mongʼiewego.

Mathayo 13:47-49

“Bende pinyruodh polo chalo gi gogo mane ochiki e nam momako kit rech duto mopogore opogore. Kane osepongʼ to joywecho noywaye nyaka e dho nam. Eka negibedo piny mi gichoko rech mabeyo duto giketo ei okepni, to maricho to giwito. Kamano e kaka nobedi chiengʼ giko piny. Malaike nobi kendo nopog joma timbegi richo gi joma kare,

Mathayo 13:52

Nowachonegi niya, “Kuom mano japuonj chik moro ka moro mosetiegi kuom wach pinyruodh polo chalo gi wuon ot magolo kuom gik mokano e deche, mwandu machon gi manyien.”

Mathayo 14:36

kendo negisaye mondo oyie joma ne tuogo omulie kata mana riak lawe kende, kendo ji duto mane omule nochango.

Mathayo 16:19

Abiro miyi kifungu mag pinyruodh polo; kendo gimoro amora mitweyo e piny-ka notwe e polo bende, kendo gimoro amora migonyo e piny-ka nogony e polo bende.”

Mathayo 18:3

Eka nowacho niya, “Awachonu adier ni ka ok ulokoru ma uchalo gi nyithindo matindo, to ok ubi donjo e pinyruodh polo ngangʼ.

Mathayo 18:10

“Neuru ni ok uchayo achiel kuom jomatindogi. Nimar anyisou ni malaikegi manie polo osiko ka ngʼiyo wangʼ Wuora manie polo. [

Mathayo 18:18

“Awachonu adier ni gimoro amora mutweyo e piny-ka notwe e polo bende, kendo gimoro amora mugonyo e piny-ka nogony e polo bende.

Mathayo 19:14

To Yesu nowacho niya, “Weuru nyithindo matindo obi ira, kendo kik utamgi, nikech pinyruodh polo en mar ji machal ka magi.”

Mathayo 19:16-22

Eka ngʼat moro nobiro ir Yesu mopenje niya, “Japuonj, en angʼo maber monego atim mondo eka ayud ngima mochwere?” To Yesu nowacho niya, “Angʼo momiyo ipenja kuom gima ber? Nitie mana Ngʼat achiel kende maber. Ka idwaro donjo e ngima to rit chike.” Ngʼatno nopenje niya, “Chike mage?” Yesu nodwoko ni, “ ‘Kik ineki, kik iterri, kik ikwal, kik ihang wach, luor wuonu gi minu, kendo her wadu kaka iherori iwuon.’” Wuowi matin-no nowachone niya, “Mago duto aserito. En angʼo machielo ma pod aremo?” Yesu nodwoke niya, “Kidwaro doko malongʼo chuth to dhiyo ius gigi duto mondo imi joma odhier eka inibed gi mwandu e polo. Bangʼ timo kamano to bi mondo iluwa.” Ka wuowi matin-no nowinjo mano, noa ka chunye lit, nikech ne en-gi mwandu mathoth ahinya.

Mathayo 19:23-24

Eka Yesu nowachone jopuonjrene niya, “Awachonu adier ni en gima tek mondo jamoko odonji e pinyruodh polo. Bende anyisou ni yot mondo ngamia okadhi e wangʼ sandan moloyo jamoko donjo e pinyruodh Nyasaye.”

Mathayo 19:28-29

Yesu nowachonegi niya, “Awachonu adier ni chiengʼ ma nolokie gik moko duto manyien, ka Wuod Dhano nobed e kom lochne man-gi duongʼ, un musebedo ka uluwa bende unubed e kombe mag loch apar gariyo, kungʼado bura ne ogendini apar gariyo mag Israel. Kendo ngʼato ka ngʼato moseweyo ode, kata owetene kata nyiminene, kata wuoro kata min, kata nyithindo, kata puothe nikech an, noyud gigo nyadi mia, kendo nocham ngima mochwere.

Mathayo 22:2-3

“Pinyruodh polo chalo gi ruoth moro mane oloso nyasi mar arus ne wuode. Eka nooro jotichne ir joma ne oluongi e nyasi mondo odhi oluong-gi gibi. To ne gidagi biro.

Mathayo 22:30-32

Chiengʼ chier ji ok nokendi kata kendgi ngangʼ to ginichal gi malaike manie polo. To kuom chier mar joma otho, donge usesomo gima Nyasaye nowachonu ni, ‘An Nyasach Ibrahim, Nyasach Isaka kendo Nyasach Jakobo.’ Nyasaye ok en Nyasach joma otho, to en Nyasach joma ngima.”

Mathayo 24:30

“Eka ranyisi mar Wuod Dhano nothinyre e kor polo, kendo ogendini duto mag piny noywagi ka gineno Wuod Dhano kalor biro e boche polo, ka en gi teko kod duongʼ malich.

Mathayo 24:35

Polo gi piny norum, to Wechena ok norum ngangʼ.

Mathayo 25:1-4

“E kindeno pinyruodh polo nopim gi nyiri apar manokawo techegi bangʼe owuok odhi romo ne wuon kisera. Abich kuomgi nofuwo, to abich ne riek. Mago mofuwo nokawo techegi to ne ok gitingʼo mafuta kata matin gidhigo. To mago mariek to notingʼo mafuta e kubni kaachiel gi techegi.

Mathayo 25:21

“Ruodhe nodwoke ni, ‘Isetimo maber ahinya. In jatich maber kendo ma ja-adiera! Isebedo ja-adiera gi gik matin nono omiyo koro abiro keti jarit gik mangʼeny. Bi idonji e mor mar ruodhi!’

Mathayo 25:34

“Eka Ruoth nowach ne joma ni e bade korachwich ni, ‘Biuru, un joma ogwedhi mag Wuora; kawuru girkeni maru, pinyruoth mane oiknu nyaka aa chwech piny.

Mathayo 25:46

“Eka gini aa kanyo mi gidonji e kum mochwere, to joma kare e ngima mochwere.”

Mathayo 28:18

Eka Yesu nobiro irgi mowachonegi niya, “Teko duto manie polo kod manie piny osemiya.

Mariko 10:14-15

Kane Yesu oneno gima jopuonjrene timo, nokecho kodgi, mi owachonegi niya, “Weuru nyithindo matindo obi ira kendo kik utamgi, nikech pinyruoth Nyasaye en mar ji machal ka magi. Awachonu adier ni ngʼato ma ok orwako pinyruoth Nyasaye kaka nyathi matin ok nodonji ngangʼ.”

Mariko 10:17-22

Kane Yesu ochako wuoth dhi, ngʼat moro noringo obiro ire mogoyo chonge piny e nyime. Ngʼatni noloso kode kapenje niya, “Japuonj maber, en angʼo monego atim mondo eka ayud ngima mochwere kaka girkeni mara?” Yesu nodwoke kapenje niya, “Angʼo momiyo iluonga ni ngʼama ber? Onge ngʼama ber makmana Nyasaye kende. Ingʼeyo chike mawacho ni: ‘Kik ineki, kik iterri, kik ikwal, kik ihang wach, kik imechi, luor wuonu gi minu.’” Nodwoke niya, “Japuonj, magi duto aserito nyaka aa tin-na.” Yesu nongʼiyo wuowino mohere, eka owachone niya, “Gimoro achiel ema iremo. Wuogi idhi ilok mwanduni duto ma in-go pesa mondo ipog joma odhier, eka inibed gi mwandu mokan e polo. Bangʼ timo kamano to bi mondo iluwa.” Ka ngʼatno nowinjo wachno, nomieno wangʼe, moa kanyo ka chunye lit, nikech ne en-gi mwandu mathoth ahinya.

Mariko 12:25-26

Ka joma otho ochier to ok ginikendi kata kend ok nokendgi ngangʼ, to ginichal gi malaike manie polo. To kuom chier mar joma otho, donge usesomo e kitap Musa kama ondikie wach bungu maliel, kaka Nyasaye nowachone niya, ‘An Nyasach Ibrahim, Nyasach Isaka kendo Nyasach Jakobo?’

Luka 6:20-23

Kane ongʼiyo jopuonjrene, nowacho niya, “Ogwedhu un jogo modhier, nimar pinyruoth Nyasaye en maru. Ogwedhu un joma kech kayo sani, nimar unuyiengʼ. Ogwedhu un muywak sani, nimar ununyier. Un joma ogwedhi ka ji mon kodu, ka gikwedou kendo giyanyou, kendo giketho nyingu, nikech Wuod Dhano. “Beduru mamor e ndalono kendo chikreuru ka uil, nikech poku duongʼ e polo. Nimar mano e kaka kweregi notimo ne jonabi.

Luka 8:10

Nowacho niya, “Un osemiu rieko mar ngʼeyo gik mopondo mag pinyruoth Nyasaye, to ji mamoko awuoyonegi gi ngero, mondo omi, “ ‘kata ka obedo ni gingʼicho, to ok ginine gimoro; kendo gibiro siko ka giwinjo weche miwacho, to wach ok nodonjnegi.’

Luka 10:20

To kik ubed moil ni jochiende winjou, to beduru moil ni nyingu ondiki e polo.”

Luka 10:25-28

Chiengʼ moro achiel, ngʼat moro molony e chik nochungʼ mondo otem Yesu, nopenjo niya, “Japuonj, en angʼo monego atim eka ayud ngima mochwere kaka girkeni mara?” Nodwoko niya, “Angʼo mondiki e chik? Isome nade?” Nomedo dwoke niya, “ ‘Her Jehova Nyasaye ma Nyasachi gi chunyi duto gi paroni duto, gi tekoni duto kendo gi riekoni duto;’ kendo ni, ‘Her wadu kaka iherori iwuon.’” Yesu nodwoke niya, “Isedwoko kare, tim kamano, eka inibed mangima.”

Luka 12:31-34

To dwaruru pinyruoth Nyasaye, eka gigi duto bende nomiu kaachiel gi mago. “Kik uluor un kweth matin, nikech Wuonu mor mar miyou pinyruoth. Lok gigi iyudgo pesa mondo imi joma odhier. Dwaruru ofuke magu mikane pesa ma ok yiechi ma en mwandu manie polo ma ok rum kuma jakuo ok chopie kata olwenda ok kethi. Nimar kama mwanduni nitie e kama chunyi bende nobedie.

Luka 15:7

Awachonu ni kamano e kaka mor nobedi e polo kuom jaricho achiel molokore, moloyo mor kuom ji piero ochiko gochiko mabeyo ma ok dwar weyo richo.

Luka 16:25-26

“To Ibrahim nodwoke ni, ‘Wuoda, parie ni e ndalo mar ngimani ne iyudo gik mabeyo, ka Lazaro to ne yudo gik maricho, to koroni oneno maber ka eri, to in inie rem malit. To bende moloyo ne mano duto, e kindwa kodi nitie hoho mangʼongo moseketi, mondo otam jogo madwaro aa ka obi iru kata ngʼato ok nyal ngʼado oa koru obi irwa koni.’

Luka 18:16-17

To Yesu noluongo nyithindo ire kendo nowacho niya, “Weuru nyithindo matindo obi ira, kendo kik utamgi, nikech pinyruoth Nyasaye en mar ji machal ka magi. Awachonu adier ni, ngʼato ma ok orwako pinyruoth Nyasaye kaka nyathi matin ok nodonji ngangʼ.”

Luka 18:18-27

Jatelo moro nopenje niya, “Japuonj maber, en angʼo monego atim mondo ayud ngima mochwere kaka girkeni mara?” Yesu nodwoke kapenje niya, “Angʼo momiyo iluonga ni ngʼama ber? Onge ngʼama ber, makmana Nyasaye kende. Ingʼeyo chike mawacho ni: ‘Kik iterri, kik ineki, kik ikwal, kik ihang wach, luor wuonu gi minu.’” Nodwoke niya, “Magi duto aserito nyaka aa rawera.” Kane Yesu owinjo wachno, nowachone niya, “Pod iremo gimoro achiel. Lok mwanduni duto ma in-go pesa, mondo ipog joma odhier, eka inibed gi mwandu mokan e polo. Bangʼ timo kamano to bi mondo iluwa.” Ka nowinjo ma, nobedo mokuyo ahinya, nikech ne en ngʼat man-gi mwandu mathoth ahinya. Yesu nongʼiye kendo nowachone niya, “Mano kaka en gima tek mondo jomoko odonji e pinyruoth Nyasaye. Chutho, yot mondo ngamia okadhi e wangʼ sandan, moloyo jamoko donjo e pinyruoth Nyasaye!” Jogo manowinjo mani nopenjo niya, “Kare en ngʼa manyalo kwo?” Yesu nodwokogi niya, “Gino ma ok nyalre gi dhano, nyalore kuom Nyasaye.”

Luka 18:29-30

Yesu nowachonegi niya, “Awachonu adier ni, onge ngʼato moseweyo dalane kata jaode kata owetene, kata jonywolne, kata nyithinde nikech pinyruoth Nyasaye ma ok norem mak oyudo nyadi mangʼeny marome e tiengʼni kendo e tiengʼ mabiro, noyud ngima mochwere.”

Luka 23:42-43

Eka nowacho niya, “Yesu, para chiengʼ mibire gi pinyruodhi.” Yesu nodwoke niya, “Awachoni adiera, tinendeni ibiro bedo koda e Paradiso.”

Johana 1:51

Eka nomedo wacho niya, “Awachonu adier ni ubiro neno ka polo oyawore, kendo ka malaike mag Nyasaye idho kendo lor kuom Wuod Dhano.”

Johana 3:3-6

Yesu nodwoke kawacho niya, “Awachoni adier, ni onge ngʼama nyalo neno pinyruoth Nyasaye ka ok onywole nywol manyien.” Nikodemo nopenje niya, “Ere kaka inyalo nywol ngʼato kosebedo ngʼama duongʼ? Adier, bende dochak odog ei min mare mi chak nywole kendo!” Yesu nodwoke niya, “Awachoni adier ni onge ngʼama nyalo donjo e pinyruoth Nyasaye ka ok onywole gi pi kod Roho Maler. Ringruok nywolo mana ringruok, to Roho nywolo roho.

Johana 3:12-16

Asewuoyo kodu mana kuom gik manie pinyni, to utamoru yie; koro ubiro yie nade ka awuoyo kuom gik manie polo? Onge ngʼato angʼata mosedhi e polo makmana Jal mane olor oa e polo, ma en Wuod Dhano. Mana kaka Musa nochungo thuol e thim, e kaka Wuod Dhano bende ibiro chungo, mondo ngʼato ka ngʼato moyie kuome obed gi ngima mochwere. “Nikech Nyasaye nohero piny ahinya, omiyo nochiwo Wuode ma miderma, mondo ngʼato angʼata moyie kuome kik lal, to obed gi ngima mochwere.

Johana 3:36

Ngʼato moyie kuom Wuowi nigi ngima mochwere, to ngʼat modagi Wuowi ok none ngimano, nimar mirimb Nyasaye osiko kuome.”

Johana 4:14

to ngʼato angʼata momodho pi mamiye ok nochak owinj riyo. Chutho, pi ma anamiye nodok soko mar pi e iye, mosiko ka bubni nyaka chop e ngima mochwere.”

Johana 5:24

“Awachonu adier ni ngʼato angʼata mawinjo wachna, kendo moyie kuom Jal mane oora, nigi ngima mochwere, kendo ok bi ngʼadne buch tho; to osengʼado oa e tho modonjo e ngima.

Johana 5:28-29

“Wachni kik bwogu, nimar ndalo biro ma ji duto manie bur nowinj dwonde mi giwuog oko; joma osetimo maber nochier mondo obed mangima, to joma osetimo gik maricho nochier mondo ongʼadnigi buch tho.

Johana 5:39

Uketo chunyu kuom nono Muma nikech uparo ni unyalo yudo ngima mochwere kuomgi. Muma ema timo neno kuoma,

Johana 6:27

Weuru tiyo ni chiemo marumo, to tiuru ni chiemo masiko nyaka chop uyud ngima mochwere, ma Wuod Dhano biro miyou. Nyasaye Wuoro oseketo kido mare kuome manyiso ni oyie kode.”

Johana 6:40

Adier, Wuora dwaro ni mondo ji duto mogeno kuom Wuowi, kendo moyie kuome mondo obed gi ngima mochwere, kendo ochiergi chiengʼ giko piny.”

Johana 6:47

Awachonu adier ni ngʼama oyie kuoma nigi ngima mochwere.

Johana 6:51

An e makati mar ngima ma nobiro e piny koa e polo. Ka ngʼato moro amora ochamo makatini, to obiro bet mangima nyaka chiengʼ. Makatini en ringra, ma abiro chiwo mondo piny oyud ngima.”

Johana 6:54

Ngʼato angʼata mochamo ringra kendo omadho remba nigi ngima mochwere, kendo abiro chiere chiengʼ giko piny.

Johana 6:68

Simon Petro nodwoke niya, “Ruoth, en ngʼa madwadhi ire? In ema in gi weche makelo ngima mochwere.

Johana 10:28

Amiyogi ngima mochwere, kendo ok ginilal ngangʼ, bende onge ngʼama nyalo kawogi kagologi e lweta.

Johana 11:25-27

Yesu nowachone niya, “An e chier kendo An e ngima. Ngʼat moyie kuoma kata otho to nodok mangima, kendo ngʼama ngima moyie kuoma ok notho ngangʼ. Bende iyie gi wachni?” Eka nodwoke niya, “Ee, Ruoth, ayie ni in e Kristo ma Wuod Nyasaye, ma nonego obi e piny.”

Johana 12:25

Ngʼama ohero ngimane, ngimane biro lalne, to ngʼama ochayo ngimane e pinyni biro rite nyaka chop oyud ngima mochwere.

Johana 14:2-3

E dala Wuora nitiere udi mangʼeny, kendo ka dine ok en kamano, to dikoro asenyisou. Adhi kuno mondo alosnu kar dak. To ka adhi mi alosonu kar dak, eka abiro duogo kawou mondo un bende ubed koda kama antiere.

Johana 17:1-3

Kane Yesu osetieko wacho wechegi, nongʼiyo polo bangʼe olamo kama: “Wuora, sa osechopo. Mi Wuodi duongʼ mondo Wuodi bende omiyi duongʼ. Nimar isemiye loch ewi ji duto mondo omi ji duto misemiye oyud ngima mochwere. To ngima mochwere ema: ni mondo gingʼeyi in Nyasaye makende mar adier, kod Yesu Kristo, Jal miseoro.

Johana 18:36

Yesu nodwoke niya, “Pinyruodha ok en mar pinyni. Ka dine bed ni en, to jotichna dine ogore mi gitamo jo-Yahudi maka. To koroni, pinyruodha aa kamachielo.”

Tich Joote 7:49

“ ‘Polo e koma mar duongʼ to piny e raten tienda. Koro en ot machal nade ma dugerna? Ruoth Nyasaye owacho. Koso kar yweyo mara nobed kanye?

Tich Joote 13:48

Kane joma ok jo-Yahudi owinjo wachno, negimor kendo negirwako wach Ruoth Nyasaye, kendo joma nochan-negi yudo ngima mochwere noyie kuom Yesu.

Tich Joote 14:22

ka gitego chuny jopuonjre kendo gijiwogi mondo gisiki e yie. Negipuonjogi kagiwacho niya, “Wan duto nyaka wane sand mathoth eka wadonji e pinyruoth Nyasaye.”

Tich Joote 28:31

Noyalo kuom pinyruoth Nyasaye gichir ma ok ngʼato ogengʼe, kopuonjo ji kuom Ruoth Yesu Kristo.

Jo-Rumi 2:7

Ne joma osetimo kinda kuom timo maber, ka gidwaro duongʼ kod luor, kod gik ma ok tho, enomi ngima mochwere.

Jo-Rumi 5:21

mondo kaka richo nobedo gi loch mokelo tho, e kaka ngʼwono bende obedie gi loch kuom tim makare, makelo ngima mochwere kuom Yesu Kristo Ruodhwa.

Jo-Rumi 6:22-23

To ka koro osegonyu kuom richo mi ubedo wasumbini mag Nyasaye, ohala muyudo kelo ngima maler ma gikone en ngima mochwere. Nikech misach richo en tho, to mich mar Nyasaye en ngima mochwere kuom Kristo Yesu Ruodhwa.

Jo-Rumi 10:13

nimar, “Ngʼato ka ngʼato maluongo nying Jehova Nyasaye noresi.”

1 Jo-Korintho 2:9

To en mana kaka ondiki niya, “Onge wangʼ moseneno, kata it mosewinjo, kata paro mosengʼeyo gima Nyasaye oseiko ne joma ohere.”

1 Jo-Korintho 15:42-49

Kamano bende e kaka chier mar joma otho biro chalo. Ringruok ma iyiko en gima tow, to ichiere ka en gima ok tow. Ka oike, to oonge gi duongʼ, to ichiere ka en gi duongʼ, to bende iyike ka onyap, to ichiere ka en gi teko, kendo iyike kaka ringruok mar pinyni, to ichiere kaka ringruok mar polo. Ka nitiere ringruok mar piny, to nitiere bende ringruok mar polo. Emomiyo ondiki niya, “Adam ma en dhano mokwongo, nobedo ngʼat mangima” to Adam mogik nodoko chuny machiwo ngima. To mano mar Roho ok ema kuongi, to mar ringruok ema kuongo, eka bangʼe mar Roho. Dhano mokwongo nochwe gi lowo, to dhano mar ariyo noa e polo. Ngʼat mane ochwe gi lowo ema ji duto oa kuome, kamano bende e kaka jopolo duto oa kuom Jal mane oa e polo. Mana kaka wasebedo gi kido mar dhano mochwe gi lowo, e kaka wabiro chalo gi kido mar dhano moa e polo.

1 Jo-Korintho 15:50-56

Jowetena, tiend gima awacho ema: Ringruok gi remo ok nyal chamo girkeni mar pinyruodh Nyasaye kendo gima tow ok nyal rwakore gi gima ok tow. Winjuru anena wach mopondoni: Ok wanatho waduto, to nolokwa wan duto apoya nono kadiemo wangʼ ka tungʼ mogik noywagi. Nikech ka turumbete noywagi to jomane osetho nochier gi ringruok ma ok tow, to wan to nolokwa ahucha. Mano notimre nikech ringruok matow nyaka rwakre gi ringruok ma ok tow, kendo ringruok mathoni nyaka rwakre gi ringruok ma ok tho. Kuom mano, ka ringruok matow oserwakore gi mano ma ok tow, kendo mano matho oserwakore gi mano ma ok tho, eka wach mondiki nochop kare, niya, “Tho oselo motiek chuth.” In tho, koro ere lochni? In tho, lit mikelo ni kanye? Lit mar tho en richo, to teko mar richo en chik.

2 Jo-Korintho 4:17-18

Nikech chandruok mwayudo matindo kendo makadho piyo biro kelonwa duongʼ mosiko kendo moloyo chandruogego duto. Omiyo ok wachom wengewa kuom gik mineno, to kuom gik ma ok ne. Nikech gik mineno gi wangʼ rumo, to gik ma ok ne siko nyaka chiengʼ.

2 Jo-Korintho 5:1-2

Nikech wangʼeyo ni ka kiru mwadakieni okethi, to wan gi ot ma Nyasaye osegeronwa e polo, ma en ot mosiko, ma lwet dhano ok ogero. Kapod wan e kiruni to wachur ka wagombo mondo orwakwa gi odwa mar polo

2 Jo-Korintho 5:8

Wawacho ni wan gi chir kendo dwaher moloyo weyo dak e ringruogni mondo wadag kaachiel gi Ruoth.

2 Jo-Korintho 12:2-4

Angʼeyo ja-Kristo moro mane oyudhi moter e polo mar adek, higni apar gangʼwen mokadho. Akia kata notere kuno e ringruok kata nodhi gi chunye, to Nyasaye ema ongʼeyo. Kendo angʼeyo ni ngʼatni noter e paradiso to ok angʼeyo ni gino notimore adier kata nine en mana fweny, to Nyasaye kende ema ongʼeyo. E paradiso kuno nowinjoe weche malich ma ok oyiene dhano wuoyoe.

Jo-Galatia 6:7-8

Kik uwuondru kendu, Nyasaye ok nyal wuondi. Ngʼeuru gima ichwoyo ema ikayo. Ngʼat ma ochwoyo kuom ringruok, noka kethruok, to ngʼat ma ochwoyo kuom Roho, noka ngima mochwere.

Jo-Efeso 1:3

Pak obed ni Nyasaye ma wuon Ruodhwa Yesu Kristo, mosegwedhowa kod gweth duto mag chuny koa e polo kuom Kristo.

Jo-Efeso 2:19

Emomiyo, koro ok un welo kata jodak, to un oganda achiel gi jomaler duto, kendo jood Nyasaye,

Jo-Filipi 1:21-23

Nikech an aneno ni ka angima, to angima nikech Kristo, to ka atho to en ohala. Kane anyalo medo bedo mangima e ringruok, to mano nyiso ni abiro medo tiyo tich makelo ohala. To koro dayier angʼo? Ok angʼeyo gima dayier! Yiero otama e kind gik mabeyo ariyogi: Chunya gombo ni atho mondo adhi abed gi Kristo, kendo mano en gima ber moloyo,

Jo-Filipi 3:20-21

Wan to polo e thurwa, kendo warito Jawarwa Ruoth Yesu Kristo gi geno mondo obi oomwa. Obiro loko ringrewa matho mondo obed gi duongʼ machal gi ringre, kotiyo gi teko maduongʼ mamiyo oketo gik moko duto e bwo lochne.

Jo-Kolosai 1:13

Nikech oseresowa waa e loch mar mudho mi okelowa e pinyruoth mar Wuode mohero,

Jo-Kolosai 3:2

Keturu pachu kuom gik man malo to ok kuom gige piny.

1 Jo-Thesalonika 2:12

kwajiwou kendo wahoyou kendo wasiemou mondo kit ngimau mapile obed malongʼo ne Nyasaye moseluongou e pinyruodhe kod duongʼ mare.

2 Jo-Thesalonika 1:7

to un muyudo sand obiro miyou yweyo, kaachiel kodwa. Mano notimre chiengʼ ma Ruoth Yesu nofwenyre e mach makakni kolor oa e polo, kaachiel gi malaika mage maroteke.

1 Timotheo 1:16-17

To kuom mano Yesu Kristo nokecha an mane an jaricho ewi joricho duto, mondo onyis ngʼwonone maduongʼ maonge giko kuoma. Nodwaro mondo abed ranyisi, ne joma biro yie kuome mondo oyud ngima mochwere. Opak Ruodhwa mochwere! En Ruoth ma ok tho, kendo ma ok ne. En e Nyasaye kende. Duongʼ kod pak odogne nyaka chiengʼ. Amin.

1 Timotheo 4:8

Nikech kata obedo ni tuke mag rieyo del konyo ji e yore moko, to luoro Nyasaye nigi gweth mathoth moloyo, en gi ohala e ngima masani kendo e ngima mabiro bende.

1 Timotheo 6:7

Nimar onge gima ne wakelo e pinyni kendo onge gima wabiro kawo wadhigo.

1 Timotheo 6:12

Ked lweny maber mar yie, kendo mak matek wach ngima mochwere mane oluongine chiengʼ mane itimo neno maber e nyim joneno mathoth.

1 Timotheo 6:18-19

Chikgi mondo gitim maber, ka gipongʼ gi mwandu mag timbe mabeyo kendo gibed mangʼwon ka giikore pogo mwandugi ne ji mochando gik ma gin-go. Ka gitimo kamano to gibiro kano mwandu ne gin giwegi, kendo mano nodognegi mise motegno e ndalo mabiro, mondo omi gibed gi ngima madiera man-gi tiende.

2 Timotheo 1:10

to sani koro osefwenynwago kuom biro mar Jawarwa, Kristo Yesu. En ema osetieko tho mi okelo ngima kod ngima mak rum e ler kuom Injili.

2 Timotheo 4:18

Omiyo angʼeyo ni Ruoth pod biro resa kuom gimoro amora marach madwaro hinya nyaka chop atundi e pinyruodh polo. En ema mondo oyud duongʼ mosiko nyaka chiengʼ. Amin.

Tito 1:2

kuom geno yudo ngima mochwere, mane Nyasaye, ma ok riambi osesingore chon ni nomiwa.

Tito 3:7

mondo ka oseketwa kare kuom ngʼwonone to wabed jocham mwandune, ka wan gi geno mar yudo ngima mochwere.

Jo-Hibrania 1:8

To kuom Wuowi to owuoye niya, “Lochni nosik nyaka chiengʼ, yaye Nyasaye, kendo tim makare ema nobed kaka ludh loch e pinyruodhi.

Jo-Hibrania 4:9

Kuom mano, odiechieng yweyo mar Sabato pod nitie ne jo-Nyasaye;

Jo-Hibrania 5:9

kendo bangʼ ka nosekete kare chuth to nodoko wuon warruok mochwere ma ji duto mawinjo wachne yudo.

Jo-Hibrania 9:23-24

Emomiyo ne dwarore mondo kido mag gig polo opwodhi gi misengini machalo kamago, to kata kamano gig polo hie to dwaro misengini mabeyo moloyo magi. Nikech Kristo ne ok odonjo kama ler mar lemo ma lwet dhano ema oloso, ma en mana kido mar Kama Ler hie, to nodonjo e polo wuon, kama koro ochungʼnwa e nyim Nyasaye.

Jo-Hibrania 11:16

To kar timo kamano, ne gigombo piny maber moloyo mano mane giseweyo. Ne gigombo polo. Emomiyo Nyasaye wiye ok kuodi kiluonge ni Nyasachgi, nikech oseikonegi dala.

Jo-Hibrania 12:22-23

Un to usebiro e Got Sayun, e Jerusalem manie polo, ma en dala maduongʼ mar Nyasaye mangima. Useriworu gi malaike gana gi gana mochokore e nyasi mar mor e kanisa mar wuowi ma kayo, ma nyingegi ondik e polo. Usebiro ir Nyasaye, ma en jangʼad bura ni ji duto; bende usebiro ir chunje mag joma kare, makoro osedoko malongʼo chutho,

Jo-Hibrania 13:14

Nikech e pinyni waonge gi dala mosiko, to warito dala machielo mwabiro nwangʼo achien.

1 Petro 1:4

Mano emomiyo wabedo gi geno mangima mar yudo mwandu mosiko ma okanonu e polo malo kuma ok onyal kethore kata lalie.

1 Petro 3:22

moseidho e polo kendo koro obet e bat korachwich mar Nyasaye, ka malaike duto gi loch kod teko duto winjo chikne.

2 Petro 1:10-11

Emomiyo, jowetena, meduru bedo gi siso mar rito luong mane oluongugo kod yiero maru ka un gi adier. Nikech ka utimo gigi to ok unupodhi, kendo unuyud rwak malich ei pinyruoth mochwere mar Ruodhwa kendo Jawarwa Yesu Kristo.

2 Petro 3:13

Wan to warito gik ma Nyasaye osesingonwa, ma en polo manyien gi piny manyien, kama timbe makare ema noyudre.

1 Johana 1:1-2

Wandikonu kuom Wach mar ngima, mane nitie nyaka aa chakruok, ma wasewinjo kendo waseneno gi wengewa, kendo waserange maber mi wamule gi lwetewa. Ngimani nofwenyore mine wanene, omiyo wawuoyo kuome, kendo wanyisou wach ngima mochwere mane nigi Wuoro kendo mane onyiswa.

1 Johana 2:17

Pinyni kaachiel gi gombo duto kadho, to ngʼat matimo dwach Nyasaye nobed mangima nyaka chiengʼ.

1 Johana 2:25

To ma e gima Kristo owuon nosingore ni nomiwa, ma en ngima mochwere.

1 Johana 3:2

Osiepena mageno, koro wan nyithind Nyasaye, to kaka wabiro bedo achien pok ongʼere. To wangʼeyo ni ka Kristo nofwenyre, to wanabed machal kode, nikech wananene kaka ochal.

1 Johana 5:11-13

To ma e gima Nyasaye osewacho: Nyasaye osemiyowa ngima mochwere kendo ngimano ni kuom wuode. Ngʼat man-gi Wuowi nigi ngima; to ngʼat maonge gi Wuod Nyasaye onge gi ngima. Andikonu wechegi, un joma oyie kuom nying Wuod Nyasaye, mondo ungʼe ni un gi ngima mochwere.

1 Johana 5:20

Wangʼeyo bende ni Wuod Nyasaye osebiro kendo osemiyowa rieko mar winjo tiend wach, mondo wangʼe ngʼat ma ja-adiera, ngʼat makoro wanie iye, en wuode Yesu Kristo. En e Nyasaye madier kendo en e ngima mochwere.

Juda 1:21

Sikuru ei hera Nyasaye ka urito ngʼwono mar Ruodhwa Yesu Kristo mondo okelu e ngima mochwere.

Fweny 2:7

Ngʼat man-gi it mondo owinj gima Roho wacho ne kanisa. Ngʼat molocho to anami adiera mar chamo olemb yadh ngima manie puotho mar Nyasaye.

Fweny 3:5

Ngʼat molocho bende norwakre gi lewni marochere kaka gin, bende ok naruch nyinge e kitap ngima, to abiro hulo nyinge e nyim Wuora gi Malaike mage.

Fweny 3:21

Ngʼat molocho anami thuolo mar bedo koda e kom duongʼna mana kaka an bende kane aselocho ne abedo gi wuora e kom duongʼne.

Fweny 4:1-4

Bangʼe ne angʼicho mi aneno dhoot moyaw e polo. To dwol machalo gi turumbete mane asewinjo mokwongo kawuoyo koda cha nowachona niya, “Bi malo ka mondo anyisi gik mabiro timore bangʼ wechegi.” Roho nopongʼa mana gisano mi aneno kom duongʼ e polo ka ngʼato obetie. Ngʼat mane obetie komno ne kite nenore ka kite ma nengogi tek miluongo ni jaspa gi sardus. Kit lihudu mar koth man-gi kido machalo emerald ne olworo kom duongʼno. Kom duongʼno ne olwor gi kombe moko piero ariyo gangʼwen ma jodongo piero ariyo gangʼwen obedoe. Ne girwakore gi lewni marochere to e wigi negirwake osimbe mag dhahabu.

Fweny 4:5-8

Polo ne mil kendo mor kariadore koa e kom duongʼno, E nyim kom duongʼno ne nitie teyni abiriyo maliel. Magi e roho abiriyo mag Nyasaye. Bende e nyim kom duongʼno ne nitie gimoro manenore ka nam machalo gi kio mar rangʼi, to orieny ka pi. E dier komno tir gi alworane ne nitie gik moko angʼwen mangima man-gi wenge mangʼeny yo ka nyimgi kod yo ka tokgi. Gima ngima mokwongo ne chalo gi sibuor, mar ariyo ne chalo gi nyarwath, mar adek ne lela wangʼe chalo gi mar dhano, to mar angʼwen ne chalo gi ongo mafuyo. Moro ka moro kuom gik mangimago ne nigi bwombe auchiel kendo ne gin gi wenge mathoth molworo dendgi nyaka e bwo bwombegi. Odiechiengʼ gi otieno duto negisiko kagiwacho niya, “ ‘Mano kaka Ruoth Nyasaye Maratego Ler! Oler adier! Yaye Mano kaka oler.’ En e Jal mane nitie, kendo Jal mantie, kendo Jal mabiro betie.”

Fweny 4:9-11

E seche duto ka gik mangimago nedwoko erokamano ka gipako kendo puoyo Jal mane obedo e kom duongʼ kendo mangima nyaka chiengʼ; to jodongo piero ariyo gangʼwen-go ne podho e nyim ngʼat mobet e kom duongʼ ka gilamo Jal Mantie nyaka chiengʼ. Negibolo osimbegi e nyim kom duongʼ kagiwacho niya: “Yaye Ruodhwa kendo Nyasachwa, iwinjori yudo duongʼ gi pak kod teko, nimar nichweyo gik moko duto, kendo kuom dwaroni ne ochwegi, kendo gibedo mangima.”

Fweny 5:10-11

Isemiyo gibedo oganda mag pinyruodhi kendo jodolo mondo giti ne Nyasachwa, kendo ginibed joloch e piny.” Eka ne angʼicho, kendo nawinjo dwond malaike mangʼeny ma kwan-gi ne romo gana gi gana kendo tara gi tara. Negilworo kom duongʼ kaachiel gi gik mangimago kod Jodongo.

Fweny 7:9-12

Bangʼ mani ne angʼicho, mi naneno oganda mar ji mangʼeny ma ok kwanre moa e pinje duto gi dhoudi kod ogendini kod dhok duto kochungo e nyim kom duongʼ, kendo e nyim Nyarombo. Negirwako kandhe marochere bende negitingʼo othidhe e lwetgi. Ne giywak giduol maduongʼ kagiwacho niya, “Warruok oa kuom Nyasachwa mobedo e kom duongʼ mar loch kendo oa kuom Nyarombo.” Malaike duto nochungʼ kolworo kom duongʼ kendo kolworo jodongo kod gik mangima angʼwen. Negikulore piny e nyim kom duongʼ mine gidendo Nyasaye. Kagiwacho niya, “Amin! Pak gi duongʼ kod rieko gi erokamano gi luor kod teko gi nyalo obed ni Nyasachwa, nyaka chiengʼ. Amin!”

Fweny 7:15-17

Ma emomiyo, “koro gin e nyim kom duongʼ mar Nyasaye, ka gitiyone odiechiengʼ gi otieno ei hekalune; to Jalno mobet e kom duongʼ noumgi korieyo hema mare kuomgi. Kech ok nokagi ngangʼ kendo bende kata riyo ok nomak gi kendo. Liet mar wangʼ chiengʼ ok norieny kuomgi kata liet moro mager ok nowangʼ-gi. Nimar Nyarombo mobedo e kom loch mar Nyasaye nobed jakwadhgi; notelnigi koterogi e sokni mag pi ngima, to Nyasaye noywe pi wangʼ-gi duto.”

Fweny 11:19

Eka hekalu mar Nyasaye noyaw e polo, kendo Sandug Muma mar singruok nonenore ei hekalu; to mil polo marieny mager gi riadruok, koko kod mor polo gi yiengni mar piny nobetie kendo kodh pe nochwe mangʼeny.

Fweny 12:7-8

Eka lweny nochakore e polo. Mikael gi malaike mage nokedo gi thuol malichno, to thuol mangʼongono gi malaike mage bende nokedo kodgi. To thuol ne onge teko moromo, omiyo nologi kendo ne oriembgi e polo.

Fweny 19:9

Eka malaikano nowachona niya, “Ndik kama: Jogo gin joma ogwedhi moluongi e kisera mar Nyarombo!” Bangʼe nomedo wacho niya, “Magi gin weche ma adier mag Nyasaye.”

Fweny 20:11

Eka naneno kom mar loch maduongʼ marachar kaachiel gi jal manobedo e komno. Piny gi polo noringo oa e nyime mi olal nono ma ok nonegi kendo.

Fweny 21:1-4

Eka ne aneno polo manyien gi piny manyien. Polo mokwongo gi piny mokwongo noselal, to nam bende noselal kamano. Bangʼe naneno Dala Maduongʼ Maler, ma en Jerusalem manyien kalor piny oa e polo ir Nyasaye, ka oikore ka miaha morwakore maber ni chwore. To ne awinjo dwol maduongʼ moa e kom duongʼ mar loch mawacho niya, “Koro Nyasaye osebiro dak gi ji kendo enodag kodgi, ginibed joge, to Nyasaye owuon enobed kodgi kendo nobed Nyasachgi. Enoywe pi wengegi duto. Tho kata ywak gi nduru kod rem ok nochak obedie kendo ngangʼ, nikech gik machon oserumo.”

Fweny 21:5-9

Jal manobedo e kom duongʼ mar loch nowacho niya, “Neuru! Aloso gik moko duto bedo manyien!” Eka nowachona kendo niya, “Ndik ma, nikech wechegi gin migeno kendo gin adiera.” Bangʼ mano nowachona niya, “Gik moko osetimore. An e Alfa gi Omega, Chakruok gi Giko. Ngʼat ma riyo oloyo anami omodh pi soko mar ngima nono ma ok ochulo gimoro. Ngʼat molocho noyud gigi duto kaka girkeni, kendo anabed Nyasache, to enobed wuoda. To joma luor, gi joma ok oyie kod jo-koko gi jonek kod joma terore, gi jojuogi gi joma lamo nyiseche manono kod jo-miriambo duto, kargi nobed mana ataro mar mach maliel mager, ma en tho mar ariyo!” Eka achiel kuom malaike abiriyogo mane nigi tewni abiriyo motingʼo masiche abiriyo mogik nobiro ira mowachona niya, “Bi, mondo anyisi miaha ma en chi Nyarombo.”

Fweny 21:10-14

Roho nopongʼa kendo malaikano notingʼa motera malo ewi got mabor, mi nonyisa Jerusalem, ma en Dala Maduongʼ Maler, kalor piny aa e polo ir Nyasaye. Ne orieny gi ler mar duongʼ Nyasaye, to lerne ne rieny ka kidi ma nengone tek, kaka jaspa maler ahinya. Ne en gi ohinga maduongʼ kendo mabor man-gi dhorangeye apar gariyo kendo man-gi malaike apar gariyo e dhorangeyego. Bende e dhorangeyego nondikie nying ogendini apar gariyo mag Israel. Dhorangeye adek ne ni yo wuok chiengʼ, to adek yo nyandwat, kendo adek yo milambo bende adek mamoko yo podho chiengʼ. To ohinga mar dalano ne nigi mise apar gariyo, mane ondikie nying joote apar gariyo mag Nyarombo.

Fweny 21:15-21

Malaikano mane owuoyo koda, ne nigi luth mar rapim molos gi dhahabu mipimogo dalano, gi dhorangeyene kod ohingane. Dalano noger ma bethene angʼwen romre, ka borne ne rom gi lachne. Nopimo dala gi luth kendo noyudo ni borne gi lachne kod borne modhi malo ne romo kilomita alufu ariyo gi mia ariyo (2,200) maromre. Bende ne opimo ohingane, mi oyudo ni pek mar kore oromo bede mia achiel gi piero angʼwen gangʼwen, kipimo gi bat mar dhano, ma en rapim mane malaika otiyogo. Ohingano noger gi jaspa, to dalano noger gi dhahabu lilo marieny ka kio maler. Mise mar ohinga mar dala nokedi gi kite mabeyo duto ma nengogi tek. Mise mokwongo nolos gi jaspa, to mar ariyo ne safir, eka mar adek ne kalkedo kendo mar angʼwen ne emerald, to mar abich ne sardonikso, mar auchiel ne sardius, eka mar abiriyo ne krusolith, to mar aboro ne berul, mar ochiko ne topaz, to mar apar ne kruskopraso, kendo mar apar gachiel ne jasinth, to mar apar gariyo ne amethusto. Dhorangeye apar gariyogo ne gin kite mag lulu ma nengogi tek, kendo dhorangach ka dhorangach nolos gi lulu achiel achiel moriwore. Yor dalano ne dhahabu lilo marieny maler ka kio.

Fweny 21:22-27

To ne ok aneno hekalu ei dalano, nikech Ruoth Nyasaye Maratego kod Nyarombo ema obedo hekalu mare. Dalano ok dwar chiengʼ kata dwe mondo orienyne, nikech duongʼ Nyasaye ema miye ler, kendo Nyarombo e tache. Ogendini nowuothi e lerne, kendo ruodhi mag pinje nokel duongʼ-gi e iye. Dhorangeyene ok nolor odiechiengʼ moro amora, to otieno bende ok nobedie ngangʼ. Duongʼ gi mwandu mag ogendini mag pinje nokel e iye. To gimoro amora ma ok ler, kata ngʼato matimo gik makwero, kata mariambo, ok nodonjie, makmana jogo ma nying-gi ondiki e kitap Nyarombo mar ngima kende.

Fweny 22:1-5

Bangʼe eka malaika nonyisa aora mar pi mar ngima, marieny maler ahinya, kendo mamol kawuok e kom duongʼ mar loch mar Nyasaye gi mar Nyarombo, ne omol e dier yo maduongʼ mar dalano. To bath aora koni gi koni ne nitie yath mar ngima manyago olembe kido apar gariyo kendo ne onyago olembegego dwe ka dwe, bende ite yadhno ema ithiedhogo ogendini mag pinje. Gik ma Nyasaye okwedo ok nochak obedie. Kom duongʼ mar loch Nyasaye gi mar Nyarombo ema nobedie ei dalano, to jotichne notine. Gininene wangʼ gi wangʼ kendo nyinge nobed e lela wangʼ-gi. Otieno ok nobedie kendo ngangʼ bende ok ginidwar ler mar taya kata ler mar chiengʼ, nikech Ruoth Nyasaye ema nomigi ler. To ginibed gi loch nyaka chiengʼ.

Fweny 22:14

“Jogo gin joma ogwedhi ma oseluoko kandhogi maler, mondo omi gibed gi ratiro mar chamo olemb yath mar ngimano kendo gikadh ka gidonjo e dhorangeye mag dalano.

Fweny 22:17

Roho gi miaha wacho niya, “Bi!” To ngʼat mowinjo, bende owach niya, “Bi!” Ngʼama riyo oloyo, mondo obi, kendo ngʼat mohero, mondo obi oyud pi ngima mochiw nono.

Luo - Dholuo - LUO

MLM'20 - Moting'o Loko Manyien New Luo Translation - 2020

This Bible text is from Biblica Open New Luo Translation 2020
https://open.bible/bibles/dholuo-biblica-text-bible/
provided by: Biblica Inc, available by Creative Commons CC-BY-SA-4.0,
and this new compilation is shared as www.creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0.
Languages are made available to you by www.ipedge.net