17 – Ngaahi Lotu Loi

Ko e ngaahi folofola maʻoniʻoni ʻeni ʻa e ʻOtua Mafimafi.
ʻ Oku ʻ ikai ke tau mahuʻingaʻia ʻ i he ngaahi lea ʻ a e tangatá.
Ki ha taha pe ʻoku ʻofa ki he ʻOtua... ko e folofola ʻeni ʻa e ʻOtua fekauʻaki mo e: Ngaahi Lotu Loi.

Ngaahi Veesi Mahuʻinga Taha ʻe 3

KOE GAAHI SAME 115:4-8

Ko ho nau gaahi tamabua koe siliva moe koula, koe gaue ae nima oe tagata. Oku ai ho nau gutu, ka oku ikai te nau lea: oku nau ma‘u ae mata, ka oku ikai te nau mamata: Oku nau teliga, ka oku ikai te nau ogo‘i: oku ai ho nau ihu, ka oku ikai te nau nanamu: Oku nau ma‘u ae nima, ka oku ikai te nau ala ki ha mea: oku ai ho nau va‘e, ka oku ikai te nau aeva: bea oku ikai te nau lea aki ho nau kia. Ko kinautolu oku gaohi akinautolu oku nau tatau mo kinautolu: bea oku behe be akinautolu kotoabe oku falala ki ai.

EKESOTOSI 20:3-5

Oua naa ke ma‘u mo au ha otua kehe i hoku ao. Oua naa ke gaohi kiate koe ha fakatātā, be ha mea fakatatau e taha i ha mea i he lagi i oluga, be ha mea oku i he fonua i lalo ni, be ki ha mea oku i he vai i he lalo fonua: Oua naa ke bunou hifo koe kiate kinautolu, be tauhi ki ai: he ko au Jihova ko ho Otua koe Otua fuaa au, oku ou totogi ae hia ae gaahi tamai ki he fānau, o a‘u ki hono tolu mo hono fa oe toutagata o kinautolu oku fehia kiate au;

LEVITIKO 20:27

Koe tagata foki, be koe fefine oku vaka ai ae laumalie uli, bea koe taula fakafaahikehe, e tamate‘i mooni ia: e tologaki akinautolu aki ae maka: e iate kinautolu ho nau toto.

Ko e Veesi Kotoa pe ʻi he Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fakamatala – 176 ngaahi potufolofola

JENESI 3:1

BEA nae olo boto lahi hake ae gata i he manu kotoabe oe fonua, aia nae gaohi e Jihova koe Otua. Bea behe eia ki he fefine, Oku mooni koa kuo behe e he Otua, E ikai te mo kai i he akau kotoabe oe goue?

JENESI 11:4-9

Bea naa nau behe, Vakai, ke tau laga moo tautolu ha kolo moe fale maoluga, kae a‘u hono tua fale ki lagi; bea tau fakaogoogoa a ho tau higoa, telia naa fakamovetevete akitautolu ki he fuga o mamani kotoa. Bea nae haele hifo a Jihova, ke afio ki he kolo moe fale maoluga, aia nae laga e he fānau ae tagata. Bea nae behe e Jihova, Vakai, oku taha be ae kakai, bea oku nau lea taha be; bea kuo nau kamata fai eni: bea koeni, e ikai taofia akinautolu, i ha mea kuo nau takakaukau ke fai. Vakai, ke tau alu hifo, bea veuveuki e nau lea, koeuhi ke oua naa nau feiloaki lea. Koia nae fakamovetevete ai akinautolu e Jihova ki he fuga o mamani kotoabe: bea naa nau tuku ae laga kolo. Koia oku ui ai hono higoa ko Bebeli; koeuhi nae veuveuki i ai e Jihova ae lea a mamani kotoabe: bea nae fakamovetevete akinautolu mei ai, e Jihova, ki he fuga o mamani kotoabe.

JENESI 16:11-12

Bea behe e he agelo a Jihova kiate ia, Vakai, oku ke feitama, bea te ke faele‘i ae tama, bea te ke ui hono higoa ko Isimeli; he ku ogo‘i e Jihova a hoo mamahi. Bea e hoko ia koe tagata hehegi; e hiki hake eia hono nima ki he tagata kotoabe, bea e hiki hake e he tagata kotoabe hono nima kiate ia; bea e nofo ia i he ao o hono kaiga kotoabe.

JENESI 17:18-21

Bea beheage e Ebalahame ki he Otua, Ofa ke moui a Isimeli i ho ao. Bea behe e he Otua, Koe mooni e fanau‘i e ho unoho ko Sela, ha tama kiate koe; bea te ke ui hono higoa ko Aisake: bea teu fakamau eku fuakava kiate ia, koe fuakava taegata bea mo hono hako e hoko mo ia. Bea koeuhi ko Isimeli, kuou fanogo kiate koe; Vakai, kuou tabuaki ia, bea teu gaohi ke toko lahi aubito ia; te ne fakatubu ae eiki e toko hogofulu ma toko ua, bea teu gaohi ia koe buleaga lahi. Ka ko eku fuakava teu fakamau ia kia Aisake, aia e fanau‘i e Sela kiate koe, i he kuoga totonu i he ta‘u e hoko mai ni.

JENESI 17:23

Bea ave e Ebalahame hono foha ko Isimeli, mo kinautolu kotoabe nae faele i hono fale, mo kinautolu kotoabe nae fakatau aki ene koloa: ae tama tagata kotoabe i he fale o Ebalahame; o ne kamu akinautolu i he aho koia, o hage koia nae folofola aki e he Otua kiate ia.

EKESOTOSI 7:10-13

Bea naa na o, a Mosese mo Elone, o hoko atu kia Felo, bea ne na fai o hage koe fekau a Jihova: bea ji hifo e Elone hono tokotoko i he ao o Felo, moe ao o ene kau tamaioeiki, bea hoko ia koe gata. Bea nae toki ui e Felo ke ha‘u foki ae kau tagata boto moe kau kikite: bea koeni, koe kau fie mana o Ijibite, naa nau fai behe foki aki e nau gaahi gaue fakalilolilo. He naa nau taki taha ji ki lalo hono tokotoko, bea nae liliu ia koe gaahi gata: ka koe tokotoko o Elone naa ne folo hifo o oji ho nau gaahi tokotoko. Bea ne fakafefeka ae loto o Felo, bea nae ikai te ne tokaga kiate kinautolu; o hage koe folofola a Jihova.

EKESOTOSI 7:22

Bea nae fai behe be e he kau fie mana o Ijibite aki e nau gaahi gaue fakalilolilo: bea nae fefeka ai ae loto o Felo, bea nae ikai te ne tokaga kiate kinaua, o hage koe folofola a Jihova.

EKESOTOSI 8:6-7

Bea nae mafao atu e Elone hono nima ki he gaahi vai o Ijibite; bea nae alu hake ae faga boto o ufiufi ae fonua ko Ijibite. Bea nae fai behe e he kau fie mana aki e nau gaahi gaue fakalilolilo, o nau omi ae faga boto ki he fonua ko Ijibite.

EKESOTOSI 8:17-19

Bea naa na fai ia; he nae mafao atu e Elone hono nima moe tokotoko, o ne ta‘i ae efu oe kelekele, bea nae liliu ia koe kutu i he tagata moe manu; koe efu kotoabe oe fonua nae hoko ia koe faga kutu i he fonua kotoabe o Ijibite. Bea nae fai e he kau fie mana ke fakatubu ae kutu aki e nau gaue fakalilolilo ka nae ikai te nau lava‘i: bea nae ai ae kutu i he tagata moe manu. Bea behe ai e he kau fie mana kia Felo, Koe louhi‘i nima eni oe Otua: ka kuo fefeka ae loto o Felo, bea nae ikai tokaga ia kiate kinaua; o hage koe folofola a Jihova.

EKESOTOSI 9:11

Bea nae ikai faa tuu ae kau fie mana i he ao o Mosese koe mea i he hagatamaki; he nae i he kau fie mana ae hagatamaki, bea nae i he kakai Ijibite kotoabe.

EKESOTOSI 20:3-5

Oua naa ke ma‘u mo au ha otua kehe i hoku ao. Oua naa ke gaohi kiate koe ha fakatātā, be ha mea fakatatau e taha i ha mea i he lagi i oluga, be ha mea oku i he fonua i lalo ni, be ki ha mea oku i he vai i he lalo fonua: Oua naa ke bunou hifo koe kiate kinautolu, be tauhi ki ai: he ko au Jihova ko ho Otua koe Otua fuaa au, oku ou totogi ae hia ae gaahi tamai ki he fānau, o a‘u ki hono tolu mo hono fa oe toutagata o kinautolu oku fehia kiate au;

EKESOTOSI 20:23

Oua naa mou gaohi ke fakalahi aki au ha gaahi otua siliva, bea oua naa mou gaohi kiate kimoutolu ae gaahi otua koula.

EKESOTOSI 22:18

Oua naa ke tuku ke moui ae fefine taulafaahikehe.

EKESOTOSI 22:20

Koia oku feilaulau ki ha otua kehe, ka oku ikai kia Jihova be, koe mooni e tamate‘i ia.

EKESOTOSI 23:13

Bea koe mea kotoabe kuou tala kiate kimoutolu, mou tokaga lelei ki ai: bea oua jii naa ke lea ki he higoa oe gaahi otua kehe, bea ke oua naa ogo‘i ia mei ho mou gutu.

EKESOTOSI 32:1-4

BEA i he mamata ae kakai kuo tuai ae alu hifo a Mosese mei he mouga, nae fakataha ae kakai kia Elone, o nau behe kiate ia, Tuu hake o gaohi ho tau gaahi otua, aia e muomua iate kitautolu; he koeuhi ko Mosese ni, koe tagata nae omi akitautolu mei he fonua ko Ijibite, oku ikai te tau ilo be kuo ife ia. Bea nae fekau e Elone kiate kinautolu, Motuhi mai ae gaahi hau koula, aia oku i he teliga o ho mou gaahi unoho, mo ho mou gaahi foha, mo ho mou gaahi ofefine, bea omi ia kiate au. Bea nae feji‘i leva e he kakai kotoabe ae gaahi hau koula nae i no nau teliga, o omi ia kia Elone. Bea ma‘u eia i ho nau nima, bea hili ene haka ia ke gaohi ae fakatātā oe bulu mui, naa ne fakafuofua ia aki ae mea ta; bea naa nau behe, Ko eni ho gaahi otua e Isileli, aia kuo omi koe mei he fonua ko Ijibite.

EKESOTOSI 32:8-10

Kuo nau afe leva mei he hala aia kuou fekau‘i ai akinautolu: kuo nau gaohi moo nautolu ae fakatātā haka ki he bulu mui, bea kuo nau hu ki ai, mo nau feilaulau ki ai, o behe, Koeni ho gaahi otua e Isileli, aia kuo omi koe mei he fonua ko Ijibite. Bea nae folofola a Jihova kia Mosese, Kuou mamata ki he kakai ni, bea vakai, koe kakai kia kekeva ia: Bea koeni, tuku ai be au, koeuhi ke tubu be o vela eku tubutamaki kiate kinautolu, bea koeuhi keu fakaauha akinautolu: bea teu fakatubu iate koe ae buleaga lahi.

EKESOTOSI 32:31

Bea nae toe alu a Mosese kia Jihova, o ne behe, Oiaue. kuo fai ae agahala lahi e he kakai ni, bea kuo gaohi ho nau gaahi otua koula.

EKESOTOSI 34:13-17

Ka te mou maumau‘i ho nau gaahi feilaulauaga, bea laiki e nau gaahi mea fakatātā, bea ta ke higa e nau gaahi akau tabu: E ikai te ke lotu koe ki ha otua kehe: he ko Jihova, aia ko hono huafa ko Fuaa, koe Otua fuaa ia. Telia naa mou fai ae fuakava moe kakai oe fonua, bea nau alu o tago ki ho nau gaahi otua, bea fai ae feilaulau ki ho nau gaahi otua, bea ui koe e ha toko taha, bea ke kai i he ene feilaulau; Be ke fili ekoe a ho nau gaahi ofefine ki ho gaahi foha; bea alu a ho nau gaahi ofefine o tago ki ho nau gaahi otua, o nau fakakau ho gaahi foha ke nau alu o tago ki ho nau gaahi otua. Oua naa ke gaohi moou ha otua ukamea kuo haka.

LEVITIKO 17:7

Bea e ikai te nau toe atu e nau gaahi feilaulau ki he gaahi faahikehe, aia naa nau holi kovi ki ai. Koe fekau fai mau eni kiate kinautolu o taegata i ho nau gaahi toutagata kotoabe.

LEVITIKO 19:4

Oua naa mou tafoki ki he gaahi otua loi, bea oua naa mou gaohi moo moutolu ae gaahi otua i he ukamea haka: Ko au ko Jihova ko ho mou Otua.

LEVITIKO 19:26

Oua naa mou kai ha mea e taha mo hono toto: bea oua naa mou fai tuki, be fai ae talotalo kovi.

LEVITIKO 19:28

Oua naa mou tafatafa‘i ho mou jino koeuhi koe bekia, bea oua naa mou tatatau; Ko au ko Jihova.

LEVITIKO 19:31

Oua naa tokaga kiate kinautolu oku vaka ai ae kau laumalie uli, bea oua naa kumi ki he gaahi taula faahikehe tuki, ke mou uli ai iate kinautolu. Ko au ko Jihova ko ho mou Otua.

LEVITIKO 20:2-3

Koeni foki, ke ke lea ki he fānau a Isileli, Koia fulibe i he fānau a Isileli, be i he kau muli oku aunofo i Isileli, oku ne foaki hono hako kia Moleki; koe mooni e tamate‘i ia: e tologaki ia aki ae maka e he kakai oe fonua. Bea teu fakahagatonu hoku fofoga ki he tagata koia, ke motuhi ia mei hono kakai: koe mea i he ene foaki a hono hako kia Moleki, ke uli‘i hoku fale tabu, mo fakaogokovi‘i hoku huafa maonioni.

LEVITIKO 20:6

Bea koia oku tafoki kiate kinautolu oku vaka ai ae gaahi laumalie uli, moe kau taula fakafaahikehe, ke alu holi kovi kiate kinautolu, teu fakahaga mooni hoku fofoga ki he tagata koia, bea teu motuhi ia mei hono kakai.

LEVITIKO 20:27

Koe tagata foki, be koe fefine oku vaka ai ae laumalie uli, bea koe taula fakafaahikehe, e tamate‘i mooni ia: e tologaki akinautolu aki ae maka: e iate kinautolu ho nau toto.

LEVITIKO 26:1

E IKAI te mou gaohi ha mou otua loi, be ha fakatātā kuo togitogi, bea oua naa mou fokotuu hake ha mea fakatātā ke tuu, bea e ikai te mou fokotuu hake ha fakatātā maka i ho mou fonua, ke bunou hifo ki ai: he ko au Jihova ko ho mou Otua.

LEVITIKO 26:30

Bea teu maumau‘i ho mou gaahi botu maoluga, bea ta hifo hoo mou gaahi mea fakatātā, o laku ho mou gaahi agaaga ki he agaaga o ho mou gaahi otua loi, bea teu fākalilia kiate kimoutolu.

NOMIBA 33:52

Te mou toki kabuji i ho mou ao ae kakai kotoabe oku nofo i he fonua, bea maumau‘i ho nau gaahi fakatātā, mo fakaauha ho nau gaahi tamabua fakatātā ukamea bea matuaki holoki hifo ho nau gaahi botu maoluga kotoabe:

TEUTALONOME 4:15-19

Koia ke mou faa vakai kiate kimoutolu; he nae ikai te mou mamata ki ha mea fakatātā i he aho nae folofola ai a Jihova kiate kimoutolu i Holebi mei he loto afi: Telia naa mou fakahala‘i akimoutolu, o ta haa mou mea fakatātā, koe fakatātā o ha mea e taha, be koe fakatātā o ha tagata be ha fefine, Be koe fakatātā o ha manu oku i he fonua, be koe fakatātā o ha manu kabakau oku buna i he atā, Be koe fakatātā o ha manu oku totolo i he kelekele, be koe fakatātā o ha ika oku i he gaahi vai i lalo i he fonua: Bea telia naa ke haga hake ho mata ki he lagi, bea jio ki he laa, moe mahina, moe gaahi fetuu, io ae gaahi mea kotoabe i he lagi, bea fakahe‘i koe ke lotu ki ai, o tauhi ia, aia kuo vahe‘i e Jihova ko ho Otua ki he gaahi buleaga oku i he lalo lagi kotoabe.

TEUTALONOME 4:24

He ko Jihova ko ho Otua koe afi fakaauha, io, koe Otua fuaa.

TEUTALONOME 5:7-9

Oua naa ke ma‘u mo au ha otua kehe i hoku ao. Oua naa ke gaohi kiate koe ha fakatātā, be ha mea fakatatau e taha i ha mea e taha i he lagi i oluga, be ha mea oku i he fonua i lalo ni, be ki ha mea oku i he vai i he lalo fonua: Oua naa ke bunou hifo koe ki ai, be tauhi ki ai: he ko au Jihova ko ho Otua, koe Otua fuaa au, oku ou totogi ae hia ae gaahi tamai ki he fānau o a‘u ki hono tolu mo hono fa oe toutagata okinautolu oku fehia kiate au,

TEUTALONOME 6:14-15

Oua naa mou muimui ki he gaahi otua kehe, i he gaahi otua oe kakai aia oku nofo takatakai iate kimoutolu; (He ko Jihova ko ho Otua koe Otua fuaa ia iate kimoutolu,) telia naa tubu ae houhau o Jihova ko ho Otua kiate koe, o ne fakaauha koe mei he fuga o mamani.

TEUTALONOME 7:3-5

Bae oua naa mou remaliaki mo kinautolu; oua naa ke atu ho ofefine ki hono foha, bea oua naa ke fili hono ofefine ki ko foha. He te nau fakatafoki ho foha mei he muimui iate au, ke nau tauhi ae gaahi otua kehe: koia e tubu ai ae houhau o Jihova kiate kimoutolu, ke fakaauha fakafokifa be koe. Ka te mou fai behe kiate kinautolu; ke mou maumau‘i ho nau gaahi feilaulauaga, bea feji‘i hifo e nau gaahi mea fakatātā, bea ta hifo e nau gaahi vao tabu, bea tutu ho nau gaahi tamabua i he afi.

TEUTALONOME 12:2-4

Ke mou fakaauha aubito ae botu kotoabe, aia nae tauhi i ai ho nau gaahi otua e he gaahi buleaga te mou ikuna, i he gaahi mouga, bea ki he gaahi tafugofuga, bea i he lolo akau mata kotoabe: Bea ke mou holoki hifo ho nau gaahi feilaulauaga, bea feji‘i ho nau gaahi bou, bea tutu ho nau gaahi vao tabu aki ae afi; bea ke mou ta hifo ho nau gaahi mea fakatātā ki ho nau gaahi otua, bea fakaauha ho nau gaahi higoa mei he botu koia. E ikai te mou fai behe kia Jihova ko ho mou Otua.

TEUTALONOME 12:30-31

Ke ke vakai kiate koe telia naa kākāia koe i hoo agimui kiate kinautolu, oka hili hono fakaauha akinautolu mei ho ao, bea oua naa ke fehui koe ki ho nau gaahi otua, o behe, Nae fefe hono tauhi e he gaahi buleaga ni ki ho nau gaahi otua? he e behe be eku fai. Oua naa ke fai behe kia Jihova ko ho Otua: he koe mea kovi kotoabe kia Jihova, aia oku fehia ia ki ai, kuo oji e nau fai ki ho nau gaahi otua; he ko ho nau gaahi foha mo ho nau gaahi ofefine kuo nau tutu i he afi ki ho nau gaahi otua.

TEUTALONOME 13:1-3

KABAU oku tubu hake meiate kimoutolu ha taha oku kikite, be koe toko taha oku miji ae gaahi miji, bea tuku kiate koe ha fakailoga be ha mea fakaofo, Bea e hoko ae fakailoga be koe mea fakaofo aia naa ne lea ki ai, bea behe eia, Ke tau alu o muimui i he gaahi otua kehe, aia nae ikai te ke ilo, bea ke tau tauhi akinautolu; Oua naa ke tokaga ki he lea ae kikite koia, be koe toko taha koia oku miji ae gaahi miji: he oku ahiahi‘i akimoutolu e Jihova ko ho mou Otua, ke ilo be te mou ofa kia Jihova ko ho mou Otua aki ho mou loto kotoa mo ho mou laumalie kotoa:

TEUTALONOME 13:6-8

Kabau oku fakahekeheke fakafufu kiate koe e ho tokoua, koe tama a hoo fa‘e, be ko ho foha, be ko ho ofefine, be koe unoho o ho fatafata, be ko ho kaumea aia oku tatau mo ho laumalie oou, o behe, Ke ta o o tauhi otua kehe, aia nae ikai te ke ilo‘i, e koe, be e hoo gaahi tamai; I he gaahi otua oe kakai aia oku nofo takatakai iate kimoutolu be oku nau ofi kiate koe, be oku mamao atu iate koe, mei he gataaga e taha o mamani o a‘u atu ki he gataaga e taha; Oua naa ke tui kiate ia, be fie tokaga ki ai; bea ke oua naa ofa ho mata kiate ia, bea oua naa ke mamae ki ai, bea oua naa ke fufu ia:

TEUTALONOME 17:3-5

Bea kuo alu ia o tauhi otua kehe, bea lotu ki ai, be koe laa, be koe mahina, be ha mea e taha i he lagi, aia nae ikai teu fekau; Bea kabau oku tala ia kiate koe, bea kuo ke fanogo ki ai, mo ke fehui fakababau, bea vakai, oku mooni, bea kuo bau be ae mea koia, kuo fai i Isileli ae mea kovi koia: Te ke toki omi kitua ae tagata be koe fefine koia, aia kuo ne fai ae mea kovi koia, ki ho mataba, io, ae tagata, be koe fefine koia, bea tologaki aki ia ae maka, ke mate.

TEUTALONOME 18:10-12

Oua naa ilo ha toko taha iate kimoutolu oku tuku a hono foha be ko hono ofefine ke alu atu i he afi, be oku fai ae tuki, be oku tokaga ki he gaahi kuoga, be koe fai mea mana loi, be koe taula fakafaahikehe. Be koe toko taha oku kākā, be kumi ki he laumalie kovi, be koe fieiloilo, be koia oku kumi ki he mate. He ko kinautolu kotoabe oku fai ae gaahi mea ni oku kovi lahi kia Jihova: bea koe mea i he gaahi mea kovi lahi ni oku kabuji ai akinautolu e Jihova ko ho Otua mei ho ao.

TEUTALONOME 18:20

Ka koe balofita koia, aia oku fielahi bea lea ia i hoku huafa, aia nae ikai teu fekau kiate ia ke lea, be lea ia i he higoa oe gaahi otua kehe, e tamate‘i ae balofita koia.

TEUTALONOME 27:15

E malaia ae tagata aia oku ne gaohi ha mea fakatātā kuo ta be haka, koe mea fakalielia kia Jihova, koe gaue ae nima oe tufuga, bea oku ne tuku ia i he botu lilo. Bea e tali e he kakai kotoabe o behe, Emeni.

TEUTALONOME 32:16-17

Naa nau laga‘i aki hono fuaa ae gaahi otua kehe, naa nau fakatubu hono houhau aki e nau gaahi agakovi. Naa nau feilaulau ki he gaahi tevolo, kae ikai ki he Otua; ki he gaahi otua nae ikai te nau ilo, koe foou nae toki tubu foou hake, aia nae ikai manavahe hoo mou tamai ki ai.

TEUTALONOME 32:21

Kuo nau laga‘i aki eku fuaa aia oku ikai koe otua; kuo nau fakatubu aki eku houhau e nau gaahi mea vaiga: bea teu ue‘i aki e nau fuaa ekinautolu oku ikai koe kakai; teu fakatubu e nau ita aki ae kakai vale.

KOE KAU FAKAMAU 2:17

Ka nae ikai te nau fie fanogo ki ho nau kau fakamāu, ka naa nau alu holi kovi be ki he gaahi otua kehe, ke bunou hifo akinautolu ki ai: naa nau tafoki vave mei he hala aia nae alu ai e nau gaahi tamai, i he e nau fai talagofua ki he gaahi fekau a Jihova: he nae ikai te nau fai behe.

KOE KAU FAKAMAU 2:19

Bea nae hoko o behe, i he bekia leva ae fakamāu, naa nau tafoki o fakahala‘i lahi aubito hake akinautolu i he e nau gaahi tamai, i he muimui i he gaahi otua kehe ke tauhi akinautolu, o bunou hifo ki ai; nae ikai te nau tuku e nau fai ki ho nau faiaga, be mei he aga malohi a nautolu.

KOE KAU FAKAMAU 10:6-7

Bea nae toe fai kovi e he fānau a Isileli i he ao o Jihova, o nau tauhi a Beali mo Asiteloti, moe gaahi otua o Silia, bea moe gaahi otua o Saitoni, moe gaahi otua o Moabe, moe gaahi otua oe fānau a Amoni, moe gaahi otua oe kau Filisitia, o nau liaki a Jihova, bea nae ikai te nau tauhi ia. Bea nae tubu ai ke vela ae houhau o Jihova ki Isileli, bea ne fakatau akinautolu ki he nima oe kau Filisitia, bea ki he nima oe fānau a Amoni.

KOE KAU FAKAMAU 10:10

Bea nae tagi ae fānau a Isileli kia Jihova, o behe, Kuo mau fai agahala kiate koe, koe mea i he e mau liaki ho mau Otua, moe mau tauhi foki a Beali.

KOE KAU FAKAMAU 10:13-16

Ka kuo mou liaki au ke tauhi ae gaahi otua kehe: koia e ikai teu kei fakamoui akimoutolu. Alu o tagi ki he gaahi otua aia kuo mou fili: tuku ke nau fakamoui akimoutolu i he aho o hoo mou tuutamaki lahi. Bea nae behe e he fānau a Isileli kia Jihova, Kuo mau fai agahala: ke ke fai ekoe aia oku lelei kiate koe kiate kimautolu: ka oku mau kole kiate koe ke ke fakamoui akimautolu he aho ni. Bea naa nau tukuage iate kinautolu ae gaahi otua kehe nae iate kinautolu, o nau tauhi a Jihova: bea nae mamahi hono laumalie i he mamahi a Isileli.

1 SAMUELA 5:2-7

I he ma‘u e he kau Filisitia ae buha tabu oe Otua, naa nau omi ia ki he fale o Takoni, o nau fokotuu ia ofi kia Takoni. Bea i he tuu hegihegi hake i he abogibogi ae kakai o Asitoti, vakai, kuo to fakafoohifo a Takoni ki hono mata ki he kelekele i he ao oe buha tabu o Jihova. Bea naa nau hiki a Takoni o toe fokotuu ia ki hono botu. Bea i he e nau tuu hegihegi hake i he bogibogi e taha, vakai, kuo tuulu a Takoni mo hono mata ki he kelekele i he ao oe buha tabu o Jihova; bea kuo motuua ae ulu o Takoni, mo hono fajia nima fakatouoji be i he mata fale: nae toe be kia Takoni a hono foi jino be. Koia oku ikai lakalakavale ae kau taulaeiki o Takoni, be ha toko taha oku ha‘u ki he fale o Takoni, ki he matafale o Takoni i Asitoti o a‘u ki he aho ni. Ka nae mamafa ae nima o Jihova ki he kakai o Asitoti, o ne fakaauha akinautolu, o teia akinautolu aki ae mahaki kovi, io, a Asitoti mo hono gaahi botu. Bea i he mamata ae kau tagata o Asitoti oku behe, naa nau lea, E ikai tuku ae buha tabu oe Otua o Isileli: he oku to mamahi hono nima kiate kitautolu, bea kia Takoni ko ho tau otua.

1 SAMUELA 15:23

He oku tatau ae agatuu moe hia koe tuki fakatevolo, bea koe baogataa oku tatau ia moe hia oe tauhi otua loi. Koe mea i hoo liaki ae folofola a Jihova, kuo ne liaki foki koe ke oua naa ke tu‘i.

1 SAMUELA 28:3

Ka koeni kuo bekia a Samuela, bea nae tegihia ia e Isileli kotoabe, o nau tanu ia i Lama, io i he ene kolo nofoaga aana. Bea kuo oji hono kabuji e Saula mei he fonua akinautolu nae ma‘u laumalie kovi, moe kau kikite loi.

1 SAMUELA 28:7-9

Bea nae behe e Saula ki he ene kau tamaioeiki, Mou kumi kiate au ha fefine oku iate ia ha laumalie kovi, koeuhi keu alu atu, bea fehui kiate ia. Bea nae behe e he ene kau tamaioeiki kiate ia, Vakai, oku ai ae fefine i Enitoa oku iate ia ae laumalie kovi. Bea nae fakabuli ia e Saula, o ne ai ae gaahi kofu kehe, bea alu ia, moe ogo tagata, bea naa nau hoko atu ki he fefine i he bouli: bea behe eia, Oku ou kole kiate koe, ke ke fakaha kiate au i he laumalie, bea ke o hake kiate au, aia teu tala kiate koe. Bea nae behe e he fefine kiate ia, Vakai, oku ke ilo aia kuo fai e Saula, koeuhi ko ene tamate‘i akinautolu nae i ai ae gaahi laumalie kovi, moe kau kikite, mei he fonua: koia koeha oku ke to ai ae tauhele ki he eku moui, keu mate ai au?

1 KOE GAAHI TU‘I 11:4-8

He nae hoko o behe, i he ene fakaaau o motua a Solomone, nae fakatafoki a hono loto e hono gaahi unoho ke muimui ki he gaahi otua kehe: bea nae ikai haohaoa hono loto i he ao o Jihova ko hono Otua, o hage koe loto o Tevita ko ene tamai. He nae muimui a Solomone ki he otua fefine oe kakai Saitoni ko Asiteloti, bea kia Milikomi koe mea fakalielia ae kakai Amoni. Bea nae fai kovi a Solomone i he ao o Jihova, bea nae ikai muimui haohaoa ia kia Jihova, o hage ko Tevita ko ene tamai. Bea nae laga ai e Solomone ha botu maoluga kia Kimosi, koe mea fakalielia a Moabe, i he mouga oku haga ki Jelusalema, bea ma a Moleki, koe mea fakalielia i he fānau a Amoni. Bea naa ne fai behe foki ma a hono gaahi unoho mei he kakai kehe, aia nae tutu mea namu kakala mo fai feilaulau ki ho nau gaahi otua.

1 KOE GAAHI TU‘I 11:33

Koeuhi kuo nau jiaki au, bea kuo nau lotu kia Asiteloti koe otua fefine o Saitoni, mo Kimosi koe otua oe kakai Moabe, mo Milikomi koe otua oe fānau a Amoni, bea kuo ikai alu akinautolu i hoku gaahi hala, ke fai totonu i hoku ao, bea ki he eku gaahi tuutuuni mo eku gaahi fakamāu, o hage ko Tevita ko ene tamai.

1 KOE GAAHI TU‘I 12:28

Koia nae fakakaukau ai ae tu‘i, bea naa ne gaohi ae ogo uhiki bulu aki ae koula, o ne behe kiate kinautolu, Oku faigataa fau ke mou alu hake ki Jelusalema: vakai ko ho mou gaahi otua eni, E Isileli, aia nae o hake akimoutolu mei he fonua ko Ijibite.

1 KOE GAAHI TU‘I 14:23-24

He naa nau laga foki ekinautolu ae gaahi botu maoluga moe gaahi tamabua, moe gaahi vao tabu, i he tumutumu oe mouga kotoabe, bea i he lolo akau mata kotoabe. Bea nae ai ae kakai foki i he fonua nae agafakasotoma: bea naa nau fai o fakatatau moe gaahi mea fakalielia kotoabe oe gaahi buleaga aia nae kabuji atu mei he ao oe fānau a Isileli.

1 KOE GAAHI TU‘I 18:21-24

Bea nae ha‘u a Ilaija ki he kakai kotoabe, mo ne behe, E fefe a hono fuoloa o hoo mou lotolotoua? kabau koe Otua a Jihova, mou muimui kiate ia: bea kabau ko Beali, muimui kiate ia. Bea nae ikai toe lea aki mai e he kakai ha momoi lea e taha. Bea nae toki behe e Ilaija ki he kakai, Ko au toko taha be oku toe koe balofita a Jihova; ka koe kau kikite a Beali koe kau tagata e toko fageau moe nimagofulu. Koia tuku ke nau omi kiate kitautolu ha faga bulu e ua; bea tuku ke nau fili ha bulu e taha ma anautolu, bea tafatafa‘i ia, bea hili ia ki he fefie, kae oua naa ai ha afi ki lalo: bea teu teuteu‘i eau ae bulu e taha, bea hili ia ki ha fefie, kae ikai ha afi ki ai: Bea mou ui akimoutolu ki he higoa o hoo mou gaahi otua, bea teu ui au ki he huafa o Jihova: bea koe Otua koia oku tali aki ha afi, koe Otua be ia. Bea nae tali e he kakai kotoabe, o nau behe, Oku lelei ae lea.

1 KOE GAAHI TU‘I 18:25-29

Bea nae behe e Ilaija ki he kau kikite a Beali, Mou fili ha bulu ma amoutolu, bea tomua teuteu ia; he oku mou toko lahi; bea mou ui ki he higoa o ho mou gaahi otua, kae oua naa ai ha afi ki ai. Bea naa nau ave ae bulu nae age kiate kinautolu o nau teuteu‘i, mo nau ui ki he higoa o Beali mei he bogibogi o a‘u ki he ene hoata malie, o behe, E Beali, fanogo mai kiate kimautolu. Ka nae ikai ha le‘o, be ha taha e lea mai. Bea naa nau fehoboaki i he ejifeilaulau nae gaohi. Bea i he ene hoko ki he hoata malie, nae manuki e Ilaija kiate kinautolu, o ne behe, Kalaga aki ae le‘o lahi: he koe otua; naa oku ne fakalaulauloto, be oku ne i ha botu kehe, be kuo ne fai haane fonoga, be naa oku ne mohe, kae aoga a hono fakaā‘i. Bea naa nau kalaga malohi, mo tafatafa‘i akinautolu, o hage koe nau aga, aki ae hele moe gaahi mea kini, kae buna mai ae toto kiate kinautolu. Bea nae hoko o behe, i he bale ae laa, mo nau kikite ai be o a‘u ki he feituulaa oe feilaulau efiafi, nae ikai ha le‘o, be ha taha ke lea, be ha taha ke tokaga‘i.

1 KOE GAAHI TU‘I 18:30-35

Bea nae behe e Ilaija ki he kakai kotoabe, Mou unuunu mai kiate au. Bea nae unuunu mai kiate ia ae kakai kotoabe. Bea naa ne teuteu foou ae ejifeilaulau a Jihova aia nae maumau hifo. Bea nae omi e Ilaija ae foi maka e hogofulu ma ua, o fakatatau moe fiha oe faahiga oe fānau a Jekobe, aia nae hoko mai ki ai ae folofola a Jihova, o behe, E fakahigoa koe ko Isileli: Bea naa ne fokotuu aki ae gaahi maka ha feilaulauaga i he huafa o Jihova: bea naa ne gaohi ha luo nae keli takatakai i he feilaulauaga, nae tatau a hono lahi moe fonu oe fuaaga e ua oe tega‘i akau. Bea naa ne fakatokalelei ae fefie, mo ne tafatafa‘i ae bulu, o ne hili ia ki he fefie, mo ne behe, Fakafonu mai ha buha e fa aki ae vai, bea liligi ia ki he feilaulau tutu, bea ki he fefie. Bea naa ne behe, Toe fai ia ke liuga ua. Bea naa nau fai ia ko hono liuga ua. Bea naa ne behe, Fai ia ko hono liuga tolu. Bea naa nau fai ia ko hono liuga tolu. Bea nae tafe takatakai ae vai i he feilaulauaga; bea naa ne fakafonu foki ae luo aki ae vai.

1 KOE GAAHI TU‘I 18:36-40

Bea i he ene hokojia ae feituulaa oe feilaulau fakaefiafi, nae unuunu mai a Ilaija koe balofita, o ne behe, E Jihova koe Otua o Ebalahame, mo Aisake, bea mo Isileli, tuku ia ke ilo‘i he aho ni koe Otua koe i Isileli, bea ko hoo tamaioeiki au, bea mo eku fai ae gaahi mea ni kotoabe i hoo fekau. E Jihova, fanogo mai kiate au, fanogo mai kiate au, koeuhi ke ilo e he kakai ni ko Jihova koe koe Otua, bea kuo ke toe liliu mai ekoe a ho nau loto. Bea nae toki to hifo ai ae afi a Jihova, o ne keina ae feilaulau tutu, moe fefie, moe gaahi maka, moe efu, bea ne emo hake ae vai aia nae i he luo. Bea i he mamata ae kakai ki ai, naa nau to hifo ki ho nau mata: bea naa nau behe, Ko Jihova, koe Otua be ia; ko Jihova, koe Otua be ia. Bea nae behe e Ilaija kiate kinautolu, Buke mai ae kau kikite a Beali; oua naa tuku ke hao ha nau toko taha. Bea naa nau buke akinautolu: bea nae o hifo akinautolu e Ilaija ki he vaitafe ko Kisoni, mo ne tamate‘i akinautolu i ai.

1 KOE GAAHI TU‘I 21:26

Bea naa ne fai o fakalielia lahi i he muimui ki he gaahi tamabua, o tatau moia kotoabe nae fai e he kakai Amoli, akinautolu nae kabuji atu e Jihova mei he ao oe fānau a Isileli.)

II KOE GAAHI TU‘I 9:22

Bea nae hoko o behe, i he ene mamata e Jolami kia Jehu, naa ne behe, E Jehu, oku lelei be be ikai? Bea nae beheage eia, O lelei fefe‘i ka kuo lahi behe fau ae gaahi feauaki moe gaahi gaue fakatevolo a hoo fa‘e ko Jisibeli?

II KOE GAAHI TU‘I 10:26-27

Bea naa nau omi ki tua ae gaahi tamabua mei he fale o Beali, mo nau tutu akinautolu. Bea naa nau maumau‘i hifo ae fakatātā o Beali, mo nau maumau‘i hifo ae fale o Beali, mo gaohi ia koe fale vao o a‘u ki he aho ni.

II KOE GAAHI TU‘I 17:11-12

Bea naa nau tutu ae mea namu kakala i he botu maoluga kotoabe, o hage koe hiteni aia nae fakaauha atu mei ho nau ao e Jihova; bea naa nau fai ae gaahi mea kovi ke fakatubu ae houhau o Jihova: He naa nau tauhi ki he gaahi tamabua, aia nae behe ai e Jihova kiate kinautolu, E ikai te mou fai ae mea ni.

II KOE GAAHI TU‘I 17:14-18

Ka ne ogo ia nae ikai te nau fie ogo‘i, ka naa nau fakakekeva a ho nau kia, o hage koe kia oe nau gaahi tamai, akinautolu nae ikai tui kia Jihova ko ho nau Otua. Bea naa nau jiaki a ene gaahi tuutuuni, bea mo ene fuakava aia naa ne fai moe nau gaahi tamai, mo ene gaahi fakamooni naa ne fakamooni aki kiate kinautolu; bea naa nau muimui ki he vaiga, bea naa nau hoko o vaiga, mo nau muimui ki he kakai hiteni nae nofo takatakai iate kinautolu, aia nae fekau ai e Jihova kiate kinautolu, ke oua naa nau fai o hage ko kinautolu. Bea naa nau jiaki ae gaahi fekau kotoabe o Jihova ko ho nau Otua, bea naa nau gaohi ma anautolu ae gaahi mea fakatātā nae haka, io ae uhiki bulu e ua, mo nau gaohi ha vao tabu, mo nau lotu ki he nāunāu kotoabe oe lagi, mo nau tauhi kia Beali. Bea naa nau bule ki ho nau gaahi foha mo ho nau gaahi ofefine ke nau alu atu i he lotolotoga oe afi, bea naa nau fai fakatevolo mo nau fai ae sausau, bea naa nau fakatau atu akinautolu ke fai ae kovi i he ao o Jihova, ke fakatubu ai a hono houhau. Koia nae houhau lahi ai a Jihova ki Isileli, mo ne fetuku atu akinautolu mei hono ao: nae ikai tuku ha taha ka koe faahiga be taha o Juta.

II KOE GAAHI TU‘I 17:29

Ka nae fokotuu e he gaahi buleaga taki taha a hono gaahi otua onautolu, mo nau ai akinautolu ki he gaahi fale oe gaahi botu maoluga aia nae gaohi e he kakai Samelia, koe taki taha ae buleaga i he gaahi kolo naa nau nofo ki ai.

II KOE GAAHI TU‘I 17:33-35

Naa nau manavahe kia Jihova, kae tauhi be ki ho nau gaahi otua onautolu, o hage koe aga oe gaahi buleaga naa nau ave bobula mei ai. Oku nau fai ki he e nau aga i mua o a‘u mai ki he aho ni: oku ikai te nau manavahe kia Jihova, bea oku ikai fai ekinautolu ke tatau moe nau gaahi tuu tuuni, be koe nau gaahi fekau, be hage koe fono moe fekau aia nae fekau e Jihova ki he fānau a Jekobe, aia naa ne fakahigoa ko Isileli; Aia nae fai e Jihova moia ha fuakava, bea naa ne valoki akinautolu, o behe, E ikai te mou manavahe ki he gaahi otua kehe, be fakatomabee akimoutolu kiate kinautolu, be tauhi ki ai, be feilaulau kiate kinautolu:

II KOE GAAHI TU‘I 18:4

Naa ne fakalala ae gaahi botu maoluga, bea fejii hifo ae gaahi tamabua, bea ne ta hifo ae gaahi vao tabu, bea naa ne fejifeji ke iki ae gata balasa aia nae gaohi e Mosese: he nae tutu e he fānau a Isileli ae mea namu kakala ki ai o a‘u ki he gaahi aho koia: bea naa ne ui ia ko Nehusitani.

II KOE GAAHI TU‘I 19:17-18

Koe mooni, e Jihova, kuo fakaauha e he gaahi tu‘i o Asilia ae gaahi buleaga mo ho nau gaahi fonua. Bea kuo nau li ho nau gaahi otua ki he afi: he nae ikai koe otua akinautolu, ka koe gaue ae nima oe tagata, koe akau moe maka: koia kuo nau fakaauha ai akinautolu.

II KOE GAAHI TU‘I 21:6

Bea naa ne tuku hono foha ke alu i he lotolotoga oe afi, bea nae tokaga ia ki he gaahi kuoga, bea naa ne fai ae tuki fakatevolo bea nae kau ia moe kau laumalie kovi moe kau kikite loi: nae fai eia ae gaahi agakovi lahi i he ao o Jihova, ke fakatubu hono houhau.

II KOE GAAHI TU‘I 21:11-12

Koe mea i he fai e Manase koe tu‘i o Juta ae gaahi agakovi lahi ni, bea kuo ne fai agakovi lahi hake aubito i he mea nae fai e he kakai Amoni aia nae i mua iate ia, bea kuo ne fakaagahala‘i a Juta aki a ene gaahi otua loi: Koia oku behe ai e Jihova koe Otua o Isileli, Vakai, Oku ou omi ha kovi behe ki Jelusalema mo Juta, koia fulibe e fanogo ki ai e vavana hono teliga fakatouoji be.

II KOE GAAHI TU‘I 21:21

Bea nae alu ia i he hala kotoabe nae alu ai ene tamai, mo ne tauhi ae gaahi otua loi nae tauhi e he ene tamai, o ne lotu kiate kinautolu:

II KOE GAAHI TU‘I 23:5-8

Bea naa ne fakagata ae kau taulatevolo, aia nae fakanofo e he gaahi tu‘i o Juta ke tutu ae mea namu kakala i he gaahi botu maoluga i he gaahi kolo o Juta, bea i he gaahi botu nae takatakai ki Jelusalema; akinautolu foki nae tutu ae mea namu kakala kia Beali, moe laa, bea ki he mahina, bea ki he gaahi fetuu, bea ki he nāunāu kotoabe oe lagi. Bea naa ne omi ae tamabua oe vao tabu mei he fale o Jihova, kituaa i Jelusalema, ki he vaitafe ko Kitiloni, bea nae tutu ia i he vaitafe ko Kitiloni, bea momoji ia ke efu, o ne li ae efu oia ki he gaahi tanuaga oe fānau ae kakai. Bea naa ne holoki hifo ae gaahi fale oe kakai agafakasotoma, aia nae ofi ki ke fale o Jihova, aia nae fai ai e he kau fefine e nau lalaga ae gaahi buibui ki he vaotabu. Bea naa ne fetuku ae kau taulaeiki kotoabe mei he gaahi kolo o Juta, bea ne ui‘i ae gaahi botu maoluga aia nae tutu ai e he kau taulaeiki ae mea namu kakala, mei a Keba o a‘u ki Beasiba, bea nae holoki hifo ae gaahi botu maoluga oe gaahi mataba aia nae i he huaga oe mataba o Josiua koe bule oe kolo, aia nae i he nima toohema o ha taha i he mataba oe kolo.

II KOE GAAHI TU‘I 23:24

Bea nae ave foki e Josaia akinautolu nae kau moe kau laumalie kovi, moe kau kikite loi, moe gaahi tamabua, moe gaahi otua loi, moe gaahi mea kovi kotoabe nae ilo‘i i he fonua o Juta bea i Jelusalema, koeuhi ke ne fai ki he gaahi lea ae fono aia nae tohi i he tohi nae ilo e Hilikia koe taulaeiki i he fale o Jihova.

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 10:13

Koia, nae mate a Saula koeuhi ko ene agahala aia naa ne fai agahala ai kia Jihova, mo ene talagataa ai ki he folofola a Jihova, aia nae ikai te ne fai ki ai, bea koeuhi foki ko ene fakafehui ki ha taha nae kau moe laumalie kovi, ke fakaogo ki ai:

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 16:26

He koe gaahi tamabua be ae gaahi otua oe kakai: ka nae gaohi e Jihova ae gaahi lagi.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 11:15

Bea naa ne fakanofo ae kau taulaeiki maana ki he gaahi botu maoluga, bea ma ae gaahi tevolo, bea ki he gaahi uhiki bulu aia naa ne gaohi.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 14:3

He naa ne fetuku o ave ke mamao ae gaahi feilaulauaga oe gaahi otua kehe, moe gaahi botu maoluga; o ne feji‘i hifo ae gaahi mea fakatātā, bea ne ta hifo ae gaahi vao tabu:

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 24:18

Bea naa nau liaki ae fale o Jihova koe Otua oe nau gaahi tamai, ke tauhi ae gaahi vaotabu moe gaahi otua loi: bea nae hoko ai ae houhau ki Juta mo Jelusalema i he e nau agahala ni.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 28:23-25

He naa ne feilaulau ki he gaahi otua o Tamasikusi, aia nae ta‘i ia: o ne behe, Koe mea i he tokoni akinautolu i he gaahi otua oe gaahi tu‘i o Silia, koia teu feilaulau ai kiate kinautolu, koeuhi ke nau tokoni au. Ka ko hono malaiaaga akinautolu, oona mo Isileli kotoabe. Bea nae tanaki fakataha e Ahasi ae gaahi nāunāu oe fale oe Otua, o ne tuutuu ke fakaikiiki ae gaahi ibu oe fale oe Otua, bea nae tabuni ae gaahi mataba oe fale o Jihova, bea ne fokotuu ae gaahi feilaulauaga i he gaahi tuliki kotoabe o Jelusalema. Bea ne gaohi i he gaahi kolo kehekehe o Juta ae gaahi botu maoluga ke tutu ai ae mea namu kakala ki he gaahi otua kehe, bea naa ne fakatubu ae houhau lahi a Jihova koe Otua o ene gaahi tamai.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 33:2-3

Ka nae fai eia aia nae kovi i he ao o Jihova, o hage koe gaahi agakovi oe hiteni aia nae kabuji e Jihova mei he ao oe fānau a Isileli. He naa ne toe laga‘i ae gaahi botu maoluga, aia nae holoki hifo e he ene tamai ko Hesekaia, o ne fokotuu ae gaahi feilaulauaga kia Beali, o ne gaohi ae gaahi vao tabu, bea lotu ia ki he mea kotoabe oe lagi, bea ne tauhi ki ai.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 33:6-7

Bea naa ne bule eia ke alu ene fānau o aji i he afi i he telea oe foha o Henomi: bea naa ne tokaga foki ki he gaahi kuoga, bea ne fai ae hu fakatevolo, bea fai ae tuki fakatevolo, bea nae kaumea ia ki he laumalie kovi, bea ki he kau kikite loi: naa ne fai ae kovi lahi i he ao o Jihova, ke fakatubu ai ae houhau kiate ia. Bea nae fokotuu eia ae tamabua nae togi, koe otua loi naa ne gaohi, i he fale oe Otua, aia nae folofola ai ae Otua kia Tevita bea mo Solomone ko hono foha, Teu tuku hoku higoa i he fale ni, bea i Jelusalema aia kuou fili i he ao oe gaahi faahiga kotoabe o Isileli ke taegata:

KOE GAAHI SAME 16:4

E ajili ai ae mamahi okinautolu oku kumi otua kehe: koe nau gaahi feilaulau inu oe toto e ikai teu atu, be too hake ho nau gaahi higoa ki hoku lougutu.

KOE GAAHI SAME 78:58-59

Naa nau fakahouhau ia aki ho nau gaahi botu maoluga o nau fakafuaa ia aki e nau gaahi tamabua kuo ta. Bea i he ogo‘i e he Otua ae mea ni, nae houhau ai ia, o fehia lahi ki Isileli:

KOE GAAHI SAME 96:5

He koe otua kotoabe oe gaahi buleaga koe gaahi tamabua ia: ka ko Jihova nae gaohi eia ae gaahi lagi.

KOE GAAHI SAME 97:7

Ke bubutuu akinautolu kotoabe oku nau tauhi ae gaahi fakatātā kuo ta, mo nau bolebole i he gaahi tamabua: lotu kiate ia, akimoutolu kotoabe ae gaahi otua.

KOE GAAHI SAME 106:36-38

Bea naa nau tauhi ho nau gaahi tamabua: aia nae hoko koe tauhele kiate kinautolu. Io, naa nau feilaulau aki ho nau gaahi foha mo ho nau gaahi ofefine ki he kau tevolo, Mo liligi ae toto maonioni, koe toto o ho nau gaahi foha mo ho nau gaahi ofefine, akinautolu naa nau feilaulau aki ki he gaahi tamabua o Kenani: bea nae fakakovi‘i ae fonua i he toto.

KOE GAAHI SAME 115:4-8

Ko ho nau gaahi tamabua koe siliva moe koula, koe gaue ae nima oe tagata. Oku ai ho nau gutu, ka oku ikai te nau lea: oku nau ma‘u ae mata, ka oku ikai te nau mamata: Oku nau teliga, ka oku ikai te nau ogo‘i: oku ai ho nau ihu, ka oku ikai te nau nanamu: Oku nau ma‘u ae nima, ka oku ikai te nau ala ki ha mea: oku ai ho nau va‘e, ka oku ikai te nau aeva: bea oku ikai te nau lea aki ho nau kia. Ko kinautolu oku gaohi akinautolu oku nau tatau mo kinautolu: bea oku behe be akinautolu kotoabe oku falala ki ai.

KOE GAAHI SAME 135:15-18

Koe gaahi tamabua oe hiteni koe siliva moe koula, koe gaue ae nima oe tagata. Oku ai ho nau gutu, ka oku ikai te nau lea; oku nau ma‘u ae mata, ka oku ikai te nau mamata; Oku nau ma‘u ae teliga, ka oku ikai te nau fanogo; bea oku ikai ha mānava i ho nau gutu. Ko kinautolu oku gaohi akinautolu oku nau tatau mo kinautolu: bea oku behe be akinautolu oku falala ki ai.

KOE TOHI A ISAIA 2:6

Koe mooni kuo ke liaki hoo kakai koe fale o Jekobe, koeuhi kuo fakatoko lahi akinautolu mei he botu hahake, bea oku ai ho nau kikite o hage koe kakai Filisitia, bea oku nau fakafiemalie‘i akinautolu i he fānau ae kakai muli.

KOE TOHI A ISAIA 2:8

Oku bito foki a ho nau fonua i he gaahi tamabua; oku nau lotu ki he gaue a ho nau nima, aia kuo gaohi e ho nau louhi nima:

KOE TOHI A ISAIA 2:20

I he aho koia e li e he tagata ki he gaahi mole moe faga beka, a ene gaahi tamabua siliva mo ene gaahi tamabua koula, aia nae taki taha gaohi maana ke lotu ki ai;

KOE TOHI A ISAIA 8:19-20

Bea oka nau ka behe mai kiate kimoutolu, Kumi kiate kinautolu oku ai ae gaahi laumalie kovi, bea ki he gaahi kikite oku mabu mo femuhumuhu‘i: ikai oku totonu ke kumi ehe kakai ki ho nau Otua? oku totonu koa e nau jiaki ae moui kae kumi ki he mate? Kumi ki he fono bea ki he fakamooni: kabau e ikai te nau lea o hage koe folofola ni, oku behe koeuhi oku ikai ha māma iate kinautolu.

KOE TOHI A ISAIA 14:12-15

E Lusifa, koe foha oe bogibogi! hono ikai to hifo koe mei he lagi! hono ikai tuuji ki lalo koe ki he kelekele, akoe ne ke fakavaivai‘i ae gaahi buleaga! He naa ke behe i ho loto, Teu alu hake ki he lagi, teu fokotuu ke maoluga hake a hoku nofoaga i he gaahi fetuu oe Otua: bea teu nofo i he mouga oe fakatahaaga, i he gaahi botu tokelau: Teu alu hake ke maoluga i he gaahi ao; teu tatau mo ia oku maoluga taha be. Ka e hifo koe ki lalo ki he faitoka, ki he kaokao oe luo.

KOE TOHI A ISAIA 19:3

Bea e vaivai ae laumalie o Ijibite i he lotolotoga oia; bea teu maumau‘i ae fakakaukau aana: bea te nau kumi ki he gaahi tamabua, bea ki he kau fiemana, bea kiate kinautolu oku ai ae gaahi laumalie kovi, bea ki he kau kikite.

KOE TOHI A ISAIA 30:22

Te mou fakalielia‘i foki ae ufiufi o hoo gaahi tamabua siliva kuo togitogi, bea moe teuga o hoo gaahi tamabua koula kuo haka: te ke liaki akinautolu o hage ko ha kofu fakalielia; te ke behe ki ai, Alu koe i heni.

KOE TOHI A ISAIA 31:7

Bea i he aho koia e liaki e he tagata kotoabe ene gaahi tamabua siliva, bea mo ene gaahi tamabua koula, aia kuo gaohi e ho mou nima kiate kimoutolu koe agahala.

KOE TOHI A ISAIA 42:8

Ko au ko Jihova: ko hoku huafa ia: bea ko hoku nāunāu e ikai teu foaki ki ha taha, be ko hoku fakamalo ki he gaahi tamabua kuo togi.

KOE TOHI A ISAIA 42:17

E fakafoki kimui akinautolu, e ma lahi, akinautolu oku talala ki he gaahi tamabua kuo togi, akinautolu oku behe ki he gaahi fakatātā kuo hake, Ko ho mau otua akimoutolu.

KOE TOHI A ISAIA 43:10

Oku behe e Jihova, Ko eku kau fakamooni akimoutolu, bea ko eku tamaioeiki aia kuou fili: koeuhi ke mou ilo bea tui kiate au, bea ilo bau ko au ia: nae ikai ha Otua kuo fakatubu i mua iate au, bea e ikai ha taha kimui.

KOE TOHI A ISAIA 44:6

Oku behe e Jihova koe Tu‘i o Isileli, bea ko hono huhui ko Jihova oe gaahi kau tau; Ko au koe uluaki, bea ko au be koe kimui; bea oku ikai ha Otua mo au.

KOE TOHI A ISAIA 44:9-15

Koe vaiga akinautolu kotoabe oku gaohi ae tamabua kuo togi i bea e ikai aoga ae gaahi mea oku nau fiefia ai; bea koe kau fakamooni akinautolu kiate kinautolu; oku ikai te nau mamata, be ilo, koeuhi ke nau ma ai. Kohai kuo ne fakafuofua ha otua, be gaohi ha tamabua kuo togi oku aoga ki ha mea e taha? Vakai, e ma ene gaahi kau mea kotoabe: bea koe kau gaue, oku oe tagata akinautolu: tuku ke tanaki fakataha akinautolu, tuku ke nau tuu hake; ka te nau manavahe, bea te nau ma fakataha. Koe tufuga ukamea oku ne gaue aki ae mea fakauu i he malala, bea fakafuofua ia aki ae gaahi hamala, bea oku gaohi ia aki ae malohi o hono nima: io, oku fiekaia ia, bea kuo tei oji hono malohi: oku tae inu ia ha vai, bea oku vaivai. Oku mafao e he tufuga akau ene mea fuofua; oku ne fakailoga ia aki ha afo; oku ne fakatau ia aki ae gaahi tele, bea oku ne fakailoga ia aki ae mea fua, bea gaohi ia koe fakatātā ki he tagata, o hage koe toulekeleka oe tagata; koeuhi ke nofo ia i he fale. Oku ne ta hifo ne gaahi sita, bea too ae saibalesi bea moe oke, aia oku ne fakamalohi maana i he gaahi akau oe vao: oku ne to ae aji, bea oku moui ia i he uha. Bea e hoko ia koe fefie ki he tagata: bea te ne too mei ai, bea fakamafana ia; io, oku ne tutu ia, bea ta‘o ae ma; io, oku ne gaohi ha otua, bea lotu ki ai; oku ne gaohi ia koe tamabua kuo togi, bea foohifo ki ai.

KOE TOHI A ISAIA 44:17-18

Bea ko hono toe oia oku ne gaohi aki ha otua, io ko ene tamabua kuo togi: oku ne foohifo o hu ki ai, bea lotu ki ai, bea ne behe, Fakamoui au, he ko koe ko hoku otua. Oku heeki te nau fanogo be ilo: he kuo ne tabuni ho nau mata, ke oua te nau mamata; mo ho nau loto, koia oku nau tae ilo ai.

KOE TOHI A ISAIA 45:5

Ko au ko Jihova, bea oku ikai mo ha taha, oku ikai, ha Otua mo au: naaku fakakofu‘i koe, ka oku heeki te ke ilo au:

KOE TOHI A ISAIA 45:20

Fakataha akimoutolu bea ha‘u; unuunu mai ke ofi akimoutolu kuo hao i he gaahi buleaga: oku ikai ha ilo iate kinautolu oku fokotuu ae akau oe nau tamabua kuo togi, bea hu ki he otua oku ikai faa fakamoui.

KOE TOHI A ISAIA 46:6-7

Oku laku ae koula mei he kato, bea fakamamafa ae siliva i he mea fakatatau, bea fakakau ae tufuga koula; bea oku ne gaohi ia koe otua: oku nau bunou hifo, io, oku nau lotu. Oku nau fua ia i he uma, oku nau habahabai ia, bea fokotuu ia i hono botu, bea oku ne tuu; bea e ikai te ne alu mei hono botu: io, e kalaga ha toko taha kiate ia, ka oku ikai te ne tali, be fakamoui ia mei he ene tuutamaki.

KOE TOHI A ISAIA 47:12-15

Ke ke tuu ni mo hoo gaahi gaue kākā, bea mo hono lahi o hoo gaahi fiemana, aia kuo ke gaue ai talu hoo kei jii; o kabau e aoga ia kiate koe, o kabau te ke faa lava‘i ia. Oku ke ogojia i hono toko lahi o hoo kau fakahinohino. Tuku ke tuu hake ni ae kau kikite ki he lagi, moe kau jio fetuu, moe kau fakaila mea mei he mahina, bea fakamoui koe mei he gaahi mea ni e hoko kiate koe. Vakai, te nau hage koe kau‘i koane; e tutu akinautolu i he afi; e ikai te nau fakamoui akinautolu mei he malohi oe ulo: e ikai toe ha malala ke mumu ai, be ha afi ke nofo ki ai. E behe akinautolu kiate koe aia kuo mou gaue mo ia, io ko hoo kau fakatau, talu hoo kei jii: te nau afe taki taha ki hono botu; e ikai ha taha te ne fakamoui koe.

KOE TOHI A JELEMAIA 7:9-11

Te mou kaihaa, mo fakabo, mo feauaki, mo fuakava loi, mo tutu mea namu kakala kia Beali, bea muimui ki he gaahi otua kehe aia oku ikai te mou ilo‘i; Bea toki ha‘u o tuu i hoku ao i he fale ni, aia oku ui i hoku huafa, bea lea behe, Kuo tukuage akimautolu ke mau fai ki he gaahi mea fakalielia ni? Kuo hoko ae fale ni, aia oku ui i hoku huafa, koe anaga oe kau kaihaa i ho mou ao? oku behe e Jihova, Vakai kuou mamata e au ki ai.

KOE TOHI A JELEMAIA 7:18

Oku okooko ae fānau, bea oku tutu ae afi e he gaahi tamai, bea oku natu ma e he kau fefine, koeuhi ke gaohi aki ae ma ki he eiki fefine oe lagi, bea liligi ae feilaulau ki he gaahi otua kehe, koeuhi ke fakatubu hoku houhau.

KOE TOHI A JELEMAIA 8:2

Bea te nau fofola akinautolu i he ao oe laa, bea moe mahina, moe mea kotoabe oe lagi, aia kuo nau ofa ki ai, bea kuo nau tauhi, bea kuo nau muimui ki ai, bea kuo nau kumi bea kuo nau lotu ki ai; bea e ikai tanaki akinautolu, be tanu; ka te nau hoko koe kinohaa i he fuga oe kelekele.

KOE TOHI A JELEMAIA 10:3-5

He koe vaiga ae gaahi tuutuuni ae kakai: he oku ta aki ha toki e ha taha ae akau i he vao, koe gaue ae tufuga. Oku nau teuteu ia aki ae siliva moe koula; bea oku nau fakamau ia aki ae gaahi fa‘o bea moe gaahi hamala ke oua naa gau‘eu‘e ia. Oku nau tuutonu o hage koe akau koe boga, ka oku ikai lea: oku fua akinautolu, he oku ikai te nau faa eveeva. Bea oua naa manavahe kiate kinautolu; he oku ikai te nau faa fai ha kovi, bea oku ikai iate kinautolu ha fai lelei.

KOE TOHI A JELEMAIA 10:11

Bea te ke lea behe kiate kinautolu, Koe gaahi otua nae ikai gaohi ae gaahi lagi, mo mamani, e fakaauha akinautolu i mamani, bea mei he lalo lagi.

KOE TOHI A JELEMAIA 10:14-15

Oku vale i he ilo ae tagata kotoabe: oku bubutuu ae tufuga kotoabe i he tamabua kuo ta: he koe loi ene tamabua, bea oku ikai ha mānava i ai. Koe vaiga akinautolu, koe gaue ae vale: bea e auha akinautolu i he aho e tautea ai akinautolu.

KOE TOHI A JELEMAIA 13:10

Koe kakai kovi ni, oku nau fakaogo tuli ki he eku gaahi lea, bea eveeva i he mahalo vaiga o ho nau loto, bea muimui ki he gaahi otua kehe, o tauhi akinautolu, bea lotu kiate kinautolu: te nau hage koe noo ni, aia oku ikai jii aoga.

KOE TOHI A JELEMAIA 16:20

E gaohi e he kau tagata ae gaahi otua mo onautolu, kae oji oku ikai koe gaahi otua akinautolu?

KOE TOHI A JELEMAIA 19:4-6

Koeuhi kuo nau jiaki au, bea kuo fakakehe ae botu ni, kuo tutu i ai ae mea namu kakala ki he gaahi otua kehe, aia nae ikai te nau ilo, be koe nau gaahi tamai, be koe gaahi tu‘i o Juta, bea kuo fakabito aki ae botu ni ae toto oe taehalaia. Kuo nau laga foki ae gaahi botu maoluga o Beali, ke tutu ai ho nau gaahi foha i he afi, koe feilaulau tutu kia Beali, aia nae ikai teu fekau, be lea ki ai, bea nae ikai jii teu fiemalie ki ai: Koia, oku behe e Jihova, Oku ha‘u ae gaahi aho, e ikai toe ui ae botu ni ko Tofeti, be koe telea oe foha o Henomi, ka Koe telea oe tamate‘i.

KOE TOHI A JELEMAIA 19:13

Bea e fakauli‘i ae gaahi fale o Jelusalema, bea moe gaahi fale oe gaahi tu‘i o Juta, o hage koe botu o Tofeti, koeuhi koe gaahi fale kotoabe aia kuo tutu ai ae mea namu kakala i ho nau tua fale ki he gaahi mea oe lagi, bea kuo liligi ai ae feilaulau inu ki he gaahi otua kehe.

KOE TOHI A JELEMAIA 25:6

Bea oua e muimui ki he gaahi otua kehe o tauhi akinautolu, be lotu kiate kinautolu, bea oua naa mou fakahouhau‘i au aki ae gaahi gaue a ho mou nima; bea e ikai teu fai ha kovi kiate kimoutolu.

KOE TOHI A JELEMAIA 27:9-10

Koia oua naa mou fanogo ki hoo mou kau balofita, be ki hoo mou kau kikite, be ki hoo mou kau miji, be ki hoo mou kau jio ki lagi, be ki hoo mou kau fiemana, akinautolu oku lea kiate kimoutolu, o behe, E ikai te mou tauhi ae tu‘i o Babilone. He oku nau kikite loi kiate kimoutolu, ke ave mamao akimoutolu mei ho mou fonua; koeuhi teu kabuji akimoutolu, bea te mou auha.

KOE TOHI A JELEMAIA 32:34-35

Ka naa nau fokotuu e nau gaahi mea fakalielia i he fale, aia oku ui aki a hoku huafa, ke fakauli‘i ia. Bea kuo nau laga ae gaahi botu maoluga o Beali, aia oku i he telea oe foha o Henomi, ke bule ki ho nau gaahi foha moe gaahi ofefine ke alu i he afi kia Moleki; aia naaku fekau kiate kinautolu ke oua naa nau fai ia, bea nae ikai jii teu loto ki ai, ke oua naa nau fai ae mea fakalielia ni, ke fakaagahala‘i aki a Juta.

KOE TOHI A JELEMAIA 51:17-18

Oku vale ae tagata taki taha i he ene ilo; oku ma ae tufuga taki taha i he ene mea fakatātā kuo ta: he koe fakatātā kuo haka koe lo ia, bea oku ikai ha mānava iate kinautolu. Koe vaiga akinautolu, koe gaue ae kāu he: e auha akinautolu i he aho o ho nau aahi.

KOE TOHI A ISIKIELI 13:18

Bea ke lea, Oku behe e Jihova koe Otua; Malaia ki he kau fefine oku tuitui ae faakiaga ki he nima kotoabe, mo gaohi ae bulou ki he ulu kehekehe ke tuli ae gaahi laumalie! Te mou tuli koa ae laumalie o hoku kakai, bea te mou fakamoui ae laumalie oku ha‘u kiate kimoutolu?

KOE TOHI A ISIKIELI 13:20

Koia oku behe ai e Jihova koe Otua; Vakai oku ou fehia ki ho mou faakiaga aia oku mou tauhele aki ae gaahi laumalie; bea teu hae ia mei ho mou nima mo tukuage ae gaahi laumalie, io, ae gaahi laumalie oku mou tuli ke tauhele‘i.

KOE TOHI A ISIKIELI 14:3-5

Foha oe tagata, kuo fokotuu e he kau tagata ni ho nau gaahi tamabua i ho nau loto, bea ai moe tūkiaaga oe nau hia i ho nau ao: oku gali koa ke fakafehui ha mea kiate au ekinautolu? Koia ke ke lea kiate kinautolu, bea ke behe kiate kinautolu, Oku behe e Jihova koe Otua; Koe tagata kotoabe oe fale o Isileli aia oku fokotuu tamabua i hono loto, mo ne ai ae tūkiaaga o ene hia i hono, ao, bea oku ha‘u ki he balofita, Ko au ko Jihova, teu tali ia, o fakatatau moe toko lahi o ene gaahi tamabua; Koeuhi keu moua ae fale o Isileli i ho nau loto onautolu be, koeuhi kuo nau mavahe kotoabe meiate au, koe mea i he e nau gaahi tamabua.

KOE TOHI A ISIKIELI 14:6-7

Koia ke ke lea ki he fale o Isileli, Oku behe e Jihova koe Otua; Fakatomala bea tafoki mei hoo mou gaahi tamabua; bea tafoki ho mou mata mei hoo mou gaahi fakalielia kotoabe. He koia kotoabe i he fale o Isileli, be koe muli oku aunofo i Isileli, aia oku mavahe eia ia meiate au, o ne fokotuu ene gaahi tamabua i hono loto, o ne ai ae tūkiaaga o ene hia i hono ao, bea oku ha‘u ki he balofita ke fakafehui kiate ia koeuhi ko au; Ko au ko Jihova teu tali ia e au be.

KOE TOHI A ISIKIELI 21:21

He nae tuu ae tu‘i o Babilone i he maga‘i hala, i he tefito oe hala e ua, ke talotalo: naa ne gaohi ae gahau gigila, naa ne fakaogo ki he tamabua, bea naa ne jio ki he ate.

KOE TOHI A TANIELA 2:27-28

Bea lea a Taniela i he ao oe tu‘i, o behe, Koe mea fufu aia kuo eke e he tu‘i, e ikai lava‘i e he kau tagata boto, be e he kau asitolonoma, be e he kau fai mana, be e he kau kikite, ke fakaha ki he tu‘i. Ka oku ai ha Otua i he lagi, aia oku fakaha ae gaahi mea fufu, bea oku ne fakaha ki he tu‘i ko Nebukanesa, aia e hoko i he gaahi aho amui. Ko eni ia a hoo miji, bea moe gaahi mea ha mai ki ho ulu i ho mohega:

KOE TOHI A TANIELA 4:7

Koia nae ha‘u ai ae kau fai mana, ae kau asitolonoma, ae kau Kalitia, bea moe kau kikite; bea neu fakaha ae miji i ho nau ao; ka nae ikai te nau fakaha mai kiate au hono uhiga oia.

KOE TOHI A TANIELA 10:13

Ka nae taofi au e he Eiki oe buleaga o Beasia, i he gaahi aho e uofulu ma taha: ka e vakai, nae ha‘u a Maikale, koe toko taha ia oku tuu ki mua, ke tokoni au; bea neu nofo ai moe gaahi tu‘i o Beasia.

KOE TOHI A JONA 2:8

Ko kinautolu oku tokaga ki he gaahi vaiga loi, oku nau jiaki be ekinautolu a ho nau aloofeina.

KOE TOHI A MAIKA 5:12-14

Bea teu motuhi mei ho nima ae kau fie mana loi, bea e ikai te ke kei ma‘u ae kau kikite loi: Bea mo hoo gaahi tamabua kuo togi foki teu motuhi, mo hoo gaahi tamabua tuu mau meiate koe; bea e ikai te ke toe lotu ki he gaue a ho nima. Bea teu taaki mei ho lotolotoga ae gaahi vao tabu: e behe eku fakaauha ho gaahi kolo.

KOE TOHI A HABAKUKI 2:18-19

Koeha hono aoga oe fakatātā kuo ta, koeuhi ke ta ia e he tufuga oia; be koe fakatātā haka, moe akonaki loi, koeuhi oku falala ae tufuga ki he ene gaue, ke ne gaohi ae gaahi tamabua noa? Ke malaia kiate ia oku behe ki he akau, Ke a; be ki he maka noa, Tuu hake; e akonaki ia! Vakai, oku ufiufi aki ia ae koula, moe siliva, bea oku ikai aubito ha mānava i loto iate ia.

KOE TOHI A SEFANAIA 1:4-5

Teu mafao atu foki a hoku nima ki Juta, bea ki he kakai kotoabe o Jelusalema; bea teu tuuji mei he botu ni ae toega o Beali, moe higoa o Kima-lime, moe gaahi taulaeiki; Bea mo kinautolu oku hu ki he gaahi mea oe lagi i he tua fale, mo kinautolu oku lotu mo fuakava ia Jihova, bea oku fuakava ia Malikami;

KOE TOHI A SAKALAIA 10:2

He koe vaiga ae lea ae gaahi tamabua, bea kuo mamata ae kau kikite ki he loi, bea kuo nau fakamatala ae gaahi miji loi; oku taeaoga e nau fakafiemalie: koia naa nau alu he o hage ha faga manu, naa nau bubutuu, koeuhi nae ikai ha tauhi.

KOE TOHI A MALAKAI 2:11-12

Kuo fai kākā a Juta, bea oku ai ae fakalielia oku fai i Isileli, bea mo Jelusalema; he kuo fakalielia‘i e Juta ae maonioni a Jihova, aia oku totonu ene ofa ki ai, bea kuo ne mali moe ofefine oe otua loi. E motuhi e Jihova ae tagata oku ne fai eni, ae akonaki, bea mo ia oku ako‘i, mei he gaahi fale fehikitaki o Jekobe, bea mo ia oku atu ae feilaulau kia Jihova oe gaahi kau tau.

E MATIU 23:9

Bea oua naa ui ha toko taha i mamani ko hoo mou tamai; he oku taha be hoo mou Tamai, aia oku i he lagi.

JONE 3:3-8

Bea lea a Jisu, o beheage kiate ia, Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate koe, Kabau e ikai fanau‘i foou ha tagata, e ikai aubito mamata ia ki he buleaga oe Otua. Bea behe e Nikotimasi kiate ia, E faa fanau‘i fefe‘i ae tagata oku motua? e toe faa hu ia ki he manāva o ene fa‘e, bea fanau‘i? Bea behe e Jisu, Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate koe, Kabau e ikai fanau‘i ae tagata i he vai bea moe Laumalie, e ikai aubito faa hu ia ki he buleaga oe Otua. Ko ia kuo fanau‘i i he kakano, koe kakano ia; bea ko ia kuo fanau‘i i he Laumalie, koe laumalie ia. Oua te ke ofo i he eku tala kiate koe, Oku totonu ke mou fanau‘i foou. Oku maili ae matagi ko hono faiteliha be, bea oku ke fanogo ki hono mumuhu o ia, ka oku ikai te ke ilo be oku ha‘u meife, be alu kife ia: oku behe be aia kotoabe oku fanau‘i i he Laumalie.

JONE 3:16-18

He nae ofa behe ae Otua ki mamani, naa ne foaki hono Alo be taha nae fakatubu, koeuhi ko ia kotoabe e tui kiate ia ke oua naa auha, kae ma‘u ae moui taegata. He nae ikai fekau e he Otua hono Alo ki mamani ke fakamalaia a mamani: ka koeuhi ke moui a mamani iate ia. Ko ia oku tui kiate ia, oku ikai fakamalaia ia: ka ko ia oku ikai tui, oku fakamalaia ni ia, koeuhi oku ikai tui ia i he huafa oe Alo be taha nae tubu i he Otua.

JONE 10:1

KOE mooni, koe mooni, oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia oku ikai hu i he mataba ki he loto a sibi, ka oku kaka hake i he hala kehe, koe kaihaa ia moe fakamalohi.

JONE 14:6

Bea talaage e Jisu kiate ia, Ko au koe hala, moe mooni, bea moe moui: oku ikai h‘au ha tagata e taha ki he Tamai, kae iate au.

JONE 16:13

Ka i he ha‘u ae Laumalie oe mooni, e tataki eia akimoutolu ki he mooni kotoabe: he ko ene lea e ikai meiate ia; ka koe mea kotoabe kuo ne fanogo ki ai, koia ia te ne lea aki: bea e fakaha eia kiate kimoutolu ae gaahi mea e hoko.

KOE GAUE 4:12

Bea oku ikai ha fakamoui i ha taha kehe: he oku ikai ke tuku mo ha higoa ki he kakai i lalo lagi, ke tau moui ai.

KOE GAUE 8:9-13

Ka nae i ai ae tagata nae higoa ko Saimone, aia ne tomua fai ae kikite i he kolo o ne fakamana‘i ae kakai o Samelia, mo ne bole koe lahi ia: Bea naa nau tokaga kotoabe kiate ia, mei he iki o a‘u ki he lalahi, o nau behe, Koe malohi lahi oe Otua ae tagata ni. Bea naa nau tokaga kiate ia, koeuhi kuo fuoloa ene fakaofo kiate kinautolu i he ene fie mana. Ka kuo nau tui kia Filibe, i he ene malaga aki ae gaahi mea oe buleaga oe Otua, moe huafa o Jisu Kalaisi, bea nau babitaiso, ae tagata moe fefine. Bea toki tui foki mo Saimone: bea kuo babitaiso ia, bea nofo ia mo Filibe, o ofo i he ene mamata ki he gaahi mana moe mea fakaofo lahi naa ne fai.

KOE GAUE 13:6-12

Bea kuo oji ae motu i he e nau alu, bea nau a‘u ki Bafosi, o nau ilo ai ae fie mana e toko taha, koe balofita loi, koe Jiu, nae higoa ko Bajisu: Nae nonofo ia moe bule oe fonua, ko Sejio Baula, koe tagata boto; bea nae ui mai eia kia Banebasa mo Saula, ko ene fie fanogo ki he folofola ae Otua. Ka nae fakataga akinaua e he fie mana ko Elima, (he ko hono uhiga ia o hono higoa,) o ne ahiahi ke taofi ae bule ke oua naa tui ia. Bea nae fonu a Saula, (aia foki ko Baula,) i he Laumalie Maonioni, bea ne jio fakamama‘u kiate ia, Mo ne behe, Akoe, oku ke fonu i he kākā kotoabe moe bauu kotoabe, koe foha oe tevolo, koe fili oe maonioni kotoabe, e ikai te ke tuku hoo fakakovi‘i ae gaahi hala totonu oe Eiki? Bea koeni, vakai, kuo iate koe ae nima oe Eiki, bea te ke kui, bea e ikai te ke mamata ki he laa o fuoloa. Bea to leva kiate ia ae nenefu moe fakabouli; bea ne tautaufa o kumi ha taha ke ne tataki ia i hono nima. Bea kuo mamata e he bule ki he mea kuo fai, bea tui ia, he kuo ofo i he akonaki ae Eiki.

KOE GAUE 14:12-15

Bea naa nau ui a Banebasa, ko Jubita; kae ui a Baula, ko Mekulio, koeuhi ko ia ia nae faa malaga. Bea koe taulaeiki o Jubita, aia nae i ho nau vee kolo, ne omi eia ki he mataba ae faga bulu, moe tuiga kakala, bea nau tokaga moe kakai ke feilaulau. Ka i he fanogo ki ai ae ogo abosetolo, ko Banebasa mo Baula, naa na haehae ho na kofu, bea na felele‘i ki he kakai, mo na kalaga, O behe, Ae kau tagata, koeha oku mou fai ai ae gaahi mea ni? Koe ogo tagata be akimaua o hage ko kimoutolu, bea oku ma malaga kiate kimoutolu ke mou tafoki mei he gaahi vaiga ni ki he Otua moui, aia naa ne gaohi ae lagi, mo mamani, moe tahi, moe mea kotoabe oku i ai:

KOE GAUE 16:16-18

Bea behe, i he e mau aluage ki he lotu, nae fakafetaulaki mai kiate kimautolu ha taahine kaunaga nae ulujino ai ae laumalie kikite, bea nae lahi ae koloa nae ma‘u e he ene kau matābule iate ia, i he ene kikite loi; Ko ia ia nae muimui ia Baula mo kimautolu, o behe ene kalaga, Koe kau tamaioeiki ae kau tagata ni ae Otua fugani maoluga, bea oku nau fakaha mai kiate kitautolu ae hala oe moui. Bea aho lahi mo ene fai behe be. Bea kuo mamahi ai a Baula, bea tafoki ia ki mui, o ne behe ki he laumalie, Oku ou fekau kiate koe, i he huafa o Jisu Kalaisi, ke ke alu kitua iate ia. Bea ne alu kitua ia i he feituulaa be koia.

KOE GAUE 17:22-30

Bea nae tuu a Baula i he lotolotoga oe Aleobeiko, o ne behe, Akimoutolu i Atenisi, oku ou vakai oku mou faa fai o lahi ae lotu. Koeuhi i he eku alu, oku ou mamata ki he mea oku mou lotu ki ai, bea neu ilo ae ejifeilaulau, oku tuu ai ae tohi ni, KI HE OTUA OKU IKAI ILOA. Bea ko ia oku mou lotu tae ilo ki ai, ko ia ia oku ou fakaha kiate kimoutolu. Koe Otua aia naa ne gaohi a mamani moe mea kotoabe oku i ai, oku ikai nofo ia i he gaahi fale kuo gaohi e he nima, he koe Eiki ia oe lagi mo mamani; Bea oku ikai tauhi aki ia ae nima oe tagata, o hage oku majiva ia i ha mea, he oku foaki eia ki he mea kotoabe ae moui, moe mānava, moe mea kotoabe; Bea nae gaohi eia i he toto be taha ae gaahi kakai kotoabe ke nofo i he fuga o mamani kotoabe, bea kuo tomua tuku bau ae gaahi kuoga, moe gataaga o ho nau nofoaga; Ke nau kumi ki he Eiki, o tautaufā ki ai, hei ilo be te nau ma‘u ia, ka oku ikai mamao ia mo kitautolu taki taha kotoabe. He oku tau moui, mo gau‘eue, mo nofo be, iate ia; o hage koe lea ae niihi i hoo mou kau tohi hiva, He ko hono hako foki akitautolu. Bea kabau koe hako oe Otua akitautolu, oku ikai lelei e tau mahalo oku tatau ae Otua moe koula, be koe siliva, be koe maka, kuo togitogi aki ae boto moe filioi oe tagata. Bea nae ikai fie afio‘i e he Otua ae gaahi kuoga oe vale ni, ka oku ne fekau eni ki he kakai kotoabe, i he botu kotoabe, ke nau fakatomala:

KOE GAUE 19:19

Bea koe toko lahi, iate kinautolu nae gaue faka fiemana, naa nau omi o fakataha e nau gaahi tohi, o tutu ia i he ao oe kakai: bea naa nau lau hono totogi oe gaahi tohi, koe baaga siliva e nima mano.

LOMA 1:22-23

Bea i he e nau bole koe boto akinautolu, naa nau liliu ai koe vale, O nau fetogi ae nāunāu oe Otua tae faa auauha aki ae fakatātā kuo gaohi ke tatau be moe tagata oku faa auauha, moe faga manu buna, moe faga manu vee fa, moe gaahi mea totolo.

LOMA 1:25

Koe mea i he e nau fetogi ae Otua mooni aki ae loi, bea nae lahi hake e nau hu mo tauhi ki he mea kuo gaohi, kae jiaki ae Tubuaga, aia oku monuia o taegata, Emeni.

1 KOLINITO 8:4-5

Bea koeuhi koe kai oe gaahi mea koia oku feilaulau aki ki he gaahi tamabua, oku tau ilo, koe tamabua koe mea noabe i mamani, bea oku ikai mo ha Otua, ka koe toko taha be. He ne ogo oku ai oku ui koe gaahi otua, i he lagi be i he mamani, (he oku ai ae otua toko lahi, moe eiki toko lahi,)

1 KOLINITO 10:14

Koia, ko hoku kaiga ofeina, buna mei he tauhi tamabua.

1 KOLINITO 10:19-22

Ka oku ou behe ai koeha? ko ha mea koa ae tamabua, be ko ha mea aia oku atu o feilaulau aki ki he gaahi tamabua? E ikai; he koe gaahi mea oku feilaulau aki e he kakai Jenitaile, oku nau feilaulau aki ki he gaahi tevolo, kae ikai ki he Otua: bea oku ikai ko hoku loto ke mou feohi moe gaahi tevolo. Oku ikai te mou faa inu i he ibu ae Eiki, moe ibu ae gaahi tevolo: oku ikai te mou faa kau i he keinagaaga ae Eiki, moe keinagaaga ae gaahi tevolo. Bea te tau fakafuaa ae Eiki? oku tau malohi kiate ia?

1 KOLINITO 12:2-3

Oku mou ilo naa mou nofo koe gaahi Jenitaile, nae āvea akimoutolu ki he gaahi tamabua noa, o hage ko hono taki akimoutolu. Koia oku ou tala atu kiate kimoutolu, oku ikai ha taha oku lea i he Laumalie oe Otua e behe eia, koe malaia a Jisu: bea oku ikai ha taha te ne faa behe, koe Eiki a Jisu, ka i he Laumalie Maonioni.

2 KOLINITO 6:15-16

Bea oku kau taha fefe a Kalaisi mo Bileali? bea oku inaji taha i he ha aia oku tui moe taetui? Bea oku fai tatau i he ha ae fale tabu oe Otua moe gaahi tamabua? he koe fale tabu akimoutolu oe Otua moui; o hage koe folofola ae Otua, Teu nofoia akinautolu, o eveeva iate kinautolu; bea ko ho nau Otua au, bea ko hoku kakai akinautolu.

2 KOLINITO 11:13-14

Ka koe kau abosetolo loi akinautolu, koe kau gaue fakakākā, oku nau fakakehe akinautolu ke hage koe kau abosetolo a Kalaisi. Bea oku ikai koe mea fakaofo ia; he naa mo Setani oku fakakehe foki ia koe agelo oe māma.

KAKAI KALETIA 1:6-9

Oku ou ofo i hoo mou hiki vave behe meiate ia naa ne uiui‘i akimoutolu i he ofa a Kalaisi, ki he ogoogolelei e taha: Aia oku ikai koe taha kehe mooni; ka oku ai ae niihi oku fakamamahi akimoutolu, bea ko ho nau loto ke fakakehe ae ogoogolelei a Kalaisi. Kabau e malaga aki ekimautolu, be ha agelo mei he lagi, ha ogoogolelei kehe kiate kimoutolu, ka oku ikai koia naa mau malaga aki kiate kimoutolu, ke malaia be ia. O hage koia naa mau tomua lea aki, beau toe lea aki eni, Kabau e malaga aki e ha taha ha ogoogolelei kehe kiate kimoutolu, kae ikai koia kuo mou ma‘u, ke malaia be ia.

1 TIMOTE 2:5

He oku taha be ae Otua moe faka-laloa be taha i he vahaa oe Otua moe kakai, koe tagata ko Kalaisi Jisu;

1 TIMOTE 4:1

KA oku lea fakabatonu mai ae Laumalie, e he ae niihi mei he tui i he gaahi kuoga fakamui, o tokaga ki he gaahi laumalie fakahala, moe gaahi akonaki oe kau tevolo;

HEBELU 9:27

Bea hage kuo bau ke mate o tuo taha ae kakai, kae hili ia koe fakamāu:

JEMESI 2:19

Oku ke tui oku ai ae Otua be taha; ko hoo fai lelei ia: oku tui foki ae kau tevolo, bea nau tetetete.

A JONE 2:22-23

Kohai ia oku loi, ka ko ia oku ne fakafijiga oku ikai koe Kalaisi a Jisu? Koe fili o Kalaisi ia, aia oku ne fakafijiga i he Tamai moe Alo. Ko ia kotoabe oku ne fakafijiga i he Alo, oku ikai iate ia ae Tamai.

A JONE 4:1-3

E KAIGA ofeina, oua naa tui ki he laumalie kotoabe, kae ahiahi‘i ae gaahi laumalie, be oku oe Otua akinautolu: koeuhi kuo toko lahi ae kau balofita loi kuo alu atu ki mamani. Koe mea eni oku mou ilo ai ae laumalie oe Otua: Koe laumalie kotoabe oku fakaha kuo ha‘u a Jisu Kalaisi i he jino, oku oe Otua ia: Bea koe laumalie kotoabe oku ikai fakaha kuo ha‘u a Jisu Kalaisi i he jino, oku ikai oe Otua ia: bea koeni ia ae Fili o Kalaisi, aia kuo mou fanogo ki ai e ha‘u; bea oku lolotoga ni ene i mamani.

A JONE 4:6

Oku oe Otua akimautolu: ko ia oku ne ilo‘i ae Otua, e fanogo ia kiate kimautolu; bea ko ia oku ikai oe Otua, oku ikai fanogo ia kiate kimautolu. Koe mea eni oku tau ilo ai ae laumalie oe mooni, moe laumalie oe he.

A JONE 5:21

Ae fānau ofeina, taofi akimoutolu mei he gaahi tamabua. Emeni.

2 JONE 1:9-11

Ko ia ia oku fai hala, bea ikai nofo mau i he akonaki a Kalaisi, oku ikai ma‘u eia ae Otua. Ko ia ia oku nofo i he akonaki a Kalaisi, oku ma‘u eia fakatouoji ae Tamai bea moe Alo. Kabau e alu atu ha taha kiate kimoutolu, kae ikai omi ae akonaki ko eni, oua naa tali ia ki ho mou fale, bea oua naa tokoni ki ai: He ko ia oku tokoni ki ai oku kau ia i he ene gaahi gaue kovi.

FAKAHA 9:20-21

Bea ko hono toe oe kakai nae ikai ke tamate‘i aki ae gaahi fakamamahi ni, nae ikai te nau fakatomala i he gaahi gaue a ho nau nima, ke oua te nau hu ki he kau tevolo, moe gaahi tamabua koula, moe siliva, moe balasa, moe maka, moe akau: aia oku ikai faa mamata, be fanogo, be aeva: Bea nae ikai te nau fakatomala i he e nau gaahi fakabo, moe nau gaahi fie mana, moe nau feauaki, moe nau faa kaihaa.

FAKAHA 12:9

Bea nae li kitua ae fuu gata lahi, ae gata motua koia, oku ui ko Tevolo, mo Setani, aia oku ne kākā‘i a mamani kotoabe: nae li ia kitua ki he fonua, bea nae li kitua mo ia a ene kau agelo.

FAKAHA 13:4

Bea naa nau hu ki he fuu gata aia ne ne atu ae malohi ki he manu fekai: o nau hu ki he manu fekai, o nau behe, Kohai oku tatau moe manu fekai? kohai oku faa fai ke tau‘i ia?

FAKAHA 13:15-18

Bea nae tuku kiate ia ke ne foaki ae moui ki he fakatātā oe manu fekai, ke lea ai ae fakatātā oe manu fekai, bea bule ke tamate‘i akinautolu e ikai te nau hu ki he fakatātā oe manu fekai. Bea naa ne bule‘i kotoabe, ae iki moe lalahi, ae ma‘umea moe majiva, ae tauataina moe bobula, ke nau ma‘u ae fakailoga i ho nau nima toomatau, be i ho nau foi la‘e: Bea ke oua naa fakatau mai be fakatau atu e ha taha, ka ko ia be kuo i ai ae fakailoga, be ae higoa oe manu fekai, be koe lau o hono higoa. Ko eni ae boto. Ko ia oku i ai ae ilo, ke ne lau hono lau oe manu fekai: he koe lau ia oe tagata; bea ko hono lau koe onogeau ma onogofulu ma ono.

FAKAHA 14:9-11

Bea muimui iate kinaua hono tolu oe agelo, o ne behe, aki ae le‘o lahi, Kabau e hu e ha taha ki he manu fekai mo hono fakatātā, bea ma‘u ae fakailoga i hono foi la‘e, be i hono nima, E inu eia i he uaine oe houhau oe Otua, aia kuo ligi taehui ki he ibu o hono houhau; bea e fakamamahi ia aki ae afi moe sulifa i he ao oe kau agelo maonioni, bea i he ao oe Lami: Bea e alu hake ae kohu oe nau mamahi o taegata bea taegata; bea oku ikai te nau mālōlō i ha aho be ha bo, akinautolu oku hu ki he manu fekai mo hono fakatātā, bea mo ia oku ne ma‘u ae fakailoga o hono higoa.

FAKAHA 17:4-6

Bea nae teuga aki ae fefine ae kulokula moe kulaahaoho, bea teuga aki foki ae koula moe gaahi maka koloa moe gaahi mataitofe, kuo i hono nima ae ibu koula, kuo bito i he gaahi fakalielia moe uli o ene feauaki. Bea nae tohi i hono foi la‘e ae higoa ni, KOE MEA FAKALILOLILO, KO BABILONE KOE LAHI, KOE FA‘E AE KAU FEAUAKI MOE GAAHI FAKALIELIA OE MAMANI. Bea neu mamata oku kona ae fefine i he toto oe kakai maonioni, moe toto oe kakai nae mate koeuhi ko Jisu: bea neu ofo i he eku mamata ki ai, o ofo lahi aubito.

FAKAHA 18:23

Bea e ikai aubito kei malama iate koe ae ulo o ha māma; bea e ikai aubito kei ogo‘i iate koe ae le‘o oe tagata taane moe taahine: he koe houeiki o mamani ko hoo kau fakatau; he nae kākā‘i e hoo fie mana ae gaahi buleaga kotoabe.

FAKAHA 21:8

Ka koe loto foi, moe taetui, moe fakalielia, moe kau fakabo, moe kau feauaki, moe kau fiemana, moe kau tauhi tamabua, moe loi kotoabe, ko ho nau tofia oku i he ano oku vela i he afi moe sulifa: aia koe mate agaua.

Tongan - Fakatonga - TO

TON1884 - Koe Tohi Tabu Katoa - 1884

This translation update has been dedicated to the Public Domain
https://bibles.org/bible/25210406001d9aae-01/GEN.1/
Languages are made available to you by www.ipedge.net