29 – Ngaahi Tevolo

Ko e ngaahi folofola maʻoniʻoni ʻeni ʻa e ʻOtua Mafimafi.
ʻ Oku ʻ ikai ke tau mahuʻingaʻia ʻ i he ngaahi lea ʻ a e tangatá.
Ki ha taha pe ʻoku ʻofa ki he ʻOtua... ko e folofola ʻeni ʻa e ʻOtua fekauʻaki mo e: Ngaahi Tevolo.

Ngaahi Veesi Mahuʻinga Taha ʻe 3

A BITA 2:4

He kabau nae ikai mamae ae Otua ki he kau agelo nae agahala, ka nae li hifo akinautolu ki heli, o tuku ki he gaahi ha‘iha‘i oe fakabouli, ke tatali ki he fakamāu;

1 TIMOTE 4:1

KA oku lea fakabatonu mai ae Laumalie, e he ae niihi mei he tui i he gaahi kuoga fakamui, o tokaga ki he gaahi laumalie fakahala, moe gaahi akonaki oe kau tevolo;

KOE TOHI A ISAIA 14:12-15

E Lusifa, koe foha oe bogibogi! hono ikai to hifo koe mei he lagi! hono ikai tuuji ki lalo koe ki he kelekele, akoe ne ke fakavaivai‘i ae gaahi buleaga! He naa ke behe i ho loto, Teu alu hake ki he lagi, teu fokotuu ke maoluga hake a hoku nofoaga i he gaahi fetuu oe Otua: bea teu nofo i he mouga oe fakatahaaga, i he gaahi botu tokelau: Teu alu hake ke maoluga i he gaahi ao; teu tatau mo ia oku maoluga taha be. Ka e hifo koe ki lalo ki he faitoka, ki he kaokao oe luo.

Ko e Veesi Kotoa pe ʻi he Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fakamatala – 173 ngaahi potufolofola

JENESI 3:1-6

BEA nae olo boto lahi hake ae gata i he manu kotoabe oe fonua, aia nae gaohi e Jihova koe Otua. Bea behe eia ki he fefine, Oku mooni koa kuo behe e he Otua, E ikai te mo kai i he akau kotoabe oe goue? Bea nae behe e he fefine ki he gata, Oku gofua e ma kai i he fua oe gaahi akau oe goue: Ka koe fua oe akau aia oku i he loto goue, kuo folofola mai e he Otua, E ikai te mo kai ai, bea e ikai te mo ala ki ai, telia naa mo mate. Bea behe e he gata ki he fefine, Oku ikai mooni te mo mate. He oku ilo e he Otua, i he aho te mo kai ai, e toki a ai ho mo mata, bea te mo hage koe otua, ke ilo ai ae lelei moe kovi. Bea i he mamata e he fefine oku lelei ae akau ki he kai, mo matamatalelei ki he mata, bea koe akau ke velevele ki ai ke fakaboto‘i, naa ne too ai hono fua, o kai, bea naa ne age foki ki hono unoho, bea naa ne kai.

JENESI 3:13-15

Bea nae folofola a Jihova koe Otua ki he fefine, Koeha eni kuo ke fai? Bea behe e he fefine, Nae kākā‘i au e he gata, beau kai. Bea nae folofola a Jihova koe Otua ki he gata, Koeuhi kuo ke fai eni, kuo ke malaia lahi hake i he faga manu lalata kotoabe, moe manu kotoabe oe vao; te ke gaolo koe i ho kete, bea te ke kai ae efu i he gaahi aho kotoabe o hoo moui: Bea teu tuku ae taufehia iate koe moe fefine, bea ki ho hako mo hono hako; e laiki eia ho ulu, bea te ke fakavolu ekoe a hono muiva‘e.

JENESI 6:1-4

BEA nae hoko o behe, i he fakaaau ke toko lahi ae kakai i he fuga o mamani, nae fanau‘i ae gaahi ofefine kiate kinautolu, Bea mamata e he gaahi foha oe Otua ki he gaahi ofefine oe tagata oku nau hoihoifua; bea naa nau fili mei ai ae gaahi unoho o ma‘u kiate kinautolu. Bea nae folofola a Jihova, E ikai ahiahi mau ai be a hoku Laumalie moe tagata, he koe kakano foki ia: ka e hoko hono gaahi aho ki he ta‘u e teau ma uofulu. I he gaahi aho koia nae ai ae kakai lalahi i mamani; bea hili ia foki, i he alu ae gaahi foha oe Otua ki he gaahi ofefine oe tagata, bea nau fanau kiate kinautolu, nae malohi lahi ae kau tagata koia, ae kau tagata ogoogo oe muaki kuoga.

LEVITIKO 17:7

Bea e ikai te nau toe atu e nau gaahi feilaulau ki he gaahi faahikehe, aia naa nau holi kovi ki ai. Koe fekau fai mau eni kiate kinautolu o taegata i ho nau gaahi toutagata kotoabe.

LEVITIKO 19:31

Oua naa tokaga kiate kinautolu oku vaka ai ae kau laumalie uli, bea oua naa kumi ki he gaahi taula faahikehe tuki, ke mou uli ai iate kinautolu. Ko au ko Jihova ko ho mou Otua.

LEVITIKO 20:6

Bea koia oku tafoki kiate kinautolu oku vaka ai ae gaahi laumalie uli, moe kau taula fakafaahikehe, ke alu holi kovi kiate kinautolu, teu fakahaga mooni hoku fofoga ki he tagata koia, bea teu motuhi ia mei hono kakai.

LEVITIKO 20:27

Koe tagata foki, be koe fefine oku vaka ai ae laumalie uli, bea koe taula fakafaahikehe, e tamate‘i mooni ia: e tologaki akinautolu aki ae maka: e iate kinautolu ho nau toto.

NOMIBA 25:2-3

Bea naa nau ui ae kakai ki he gaahi feilaulau ki ho nau gaahi otua: bea nae kai e he kakai, mo nau bunou hifo ki ho nau gaahi otua. Bea nae feagai a Isileli mo Beali‐beoli: bea nae vela ae houhau o Jihova ki Isileli.

TEUTALONOME 18:10-11

Oua naa ilo ha toko taha iate kimoutolu oku tuku a hono foha be ko hono ofefine ke alu atu i he afi, be oku fai ae tuki, be oku tokaga ki he gaahi kuoga, be koe fai mea mana loi, be koe taula fakafaahikehe. Be koe toko taha oku kākā, be kumi ki he laumalie kovi, be koe fieiloilo, be koia oku kumi ki he mate.

TEUTALONOME 32:17

Naa nau feilaulau ki he gaahi tevolo, kae ikai ki he Otua; ki he gaahi otua nae ikai te nau ilo, koe foou nae toki tubu foou hake, aia nae ikai manavahe hoo mou tamai ki ai.

KOE KAU FAKAMAU 2:11

Bea nae fai kovi ae fānau a Isileli i he ao o Jihova, bea naa nau tauhi a Beali:

1 SAMUELA 5:1-7

BEA nae ave e he kakai Filisitia ae buha tabu oe Otua, o omi ia mei Ebenisa ki Asitoti. I he ma‘u e he kau Filisitia ae buha tabu oe Otua, naa nau omi ia ki he fale o Takoni, o nau fokotuu ia ofi kia Takoni. Bea i he tuu hegihegi hake i he abogibogi ae kakai o Asitoti, vakai, kuo to fakafoohifo a Takoni ki hono mata ki he kelekele i he ao oe buha tabu o Jihova. Bea naa nau hiki a Takoni o toe fokotuu ia ki hono botu. Bea i he e nau tuu hegihegi hake i he bogibogi e taha, vakai, kuo tuulu a Takoni mo hono mata ki he kelekele i he ao oe buha tabu o Jihova; bea kuo motuua ae ulu o Takoni, mo hono fajia nima fakatouoji be i he mata fale: nae toe be kia Takoni a hono foi jino be. Koia oku ikai lakalakavale ae kau taulaeiki o Takoni, be ha toko taha oku ha‘u ki he fale o Takoni, ki he matafale o Takoni i Asitoti o a‘u ki he aho ni. Ka nae mamafa ae nima o Jihova ki he kakai o Asitoti, o ne fakaauha akinautolu, o teia akinautolu aki ae mahaki kovi, io, a Asitoti mo hono gaahi botu. Bea i he mamata ae kau tagata o Asitoti oku behe, naa nau lea, E ikai tuku ae buha tabu oe Otua o Isileli: he oku to mamahi hono nima kiate kitautolu, bea kia Takoni ko ho tau otua.

1 SAMUELA 16:14-16

Ka nae mahui ae Laumalie o Jihova mei a Saula, bea nae fakamamahi‘i ia e he laumalie kovi mei a Jihova. Bea nae behe e he kau tamaioeiki a Saula kiate ia, Koeni, vakai, koe laumalie kovi mei he Otua oku ne fakamamahi‘i koe. Ke fekau mai ni e ho mau eiki ki hoo kau tamaioeiki, oku i ho ao, ke kumi ha tagata oku boto i he ta oe haabe: bea e hoko o behe, oka iate koe ae laumalie kovi mei he Otua, bea e ta eia aki hono nima, bea te ke moui ai.

1 SAMUELA 16:23

Bea i he hoko kia Saula ae laumalie mei he Otua, bea behe, nae too e Tevita ae haabe o ne ta aki ia hono nima: bea nae fakafiemalie ai a Saula, bea moui ai, bea nae alu iate ia ae laumalie kovi.

1 SAMUELA 18:10

Bea bogibogi hake, bea behe, nae hoko kia Saula ae laumalie kovi mei he Otua, bea nae kikite ia i he loto fale: bea nae ta e Tevita aki hono nima o hage ko ene muaki fai: bea nae i he nima o Saula ae tao.

1 SAMUELA 19:9

Bea nae ia Saula ae laumalie kovi mei a Jihova, i he ene nofo i hono fale moe tao i hono nima: bea nae ta ene mea e Tevita aki hono nima.

1 KOE GAAHI TU‘I 11:5-7

He nae muimui a Solomone ki he otua fefine oe kakai Saitoni ko Asiteloti, bea kia Milikomi koe mea fakalielia ae kakai Amoni. Bea nae fai kovi a Solomone i he ao o Jihova, bea nae ikai muimui haohaoa ia kia Jihova, o hage ko Tevita ko ene tamai. Bea nae laga ai e Solomone ha botu maoluga kia Kimosi, koe mea fakalielia a Moabe, i he mouga oku haga ki Jelusalema, bea ma a Moleki, koe mea fakalielia i he fānau a Amoni.

1 KOE GAAHI TU‘I 22:19-23

Bea naa ne behe, Koia foki, fanogo koe ki he folofola a Jihova: naaku mamata ki he afio a Jihova ki hono afioaga, bea moe tutuu i hono nima toomatau mo hono nima toohema ae gaahi toko lahi kotoabe oe lagi. Bea nae behe e Jihova, Kohai te ne fakaloto‘i a Ehabi ke ne alu hake mo higa i Lemoti‐kiliati? Bea nae behe ae lea ae toko taha, kae behe e he toko taha kehe. Bea nae hu mai ha laumalie, o ne tuu i he ao o Jihova, o ne behe, Teu fakaloto‘i ia eau. Bea nae behe e Jihova kiate ia, O fefe‘i? Bea naa ne behe, Teu alu atu, bea teu hoko koe laumalie loi i he gutu o ene kau kikite kotoabe. Bea naa ne behe, Te ke fakaloto‘i ia, bea te ke lava‘i foki: alu atu, mo ke fai behe. Bea koia foki, vakai, kuo ai e Jihova ha laumalie loi ki he gutu oe kau tagata kikite na oou, bea kuo folofola aki e Jihova ae kovi kiate koe.

II KOE GAAHI TU‘I 17:16-17

Bea naa nau jiaki ae gaahi fekau kotoabe o Jihova ko ho nau Otua, bea naa nau gaohi ma anautolu ae gaahi mea fakatātā nae haka, io ae uhiki bulu e ua, mo nau gaohi ha vao tabu, mo nau lotu ki he nāunāu kotoabe oe lagi, mo nau tauhi kia Beali. Bea naa nau bule ki ho nau gaahi foha mo ho nau gaahi ofefine ke nau alu atu i he lotolotoga oe afi, bea naa nau fai fakatevolo mo nau fai ae sausau, bea naa nau fakatau atu akinautolu ke fai ae kovi i he ao o Jihova, ke fakatubu ai a hono houhau.

II KOE GAAHI TU‘I 23:24

Bea nae ave foki e Josaia akinautolu nae kau moe kau laumalie kovi, moe kau kikite loi, moe gaahi tamabua, moe gaahi otua loi, moe gaahi mea kovi kotoabe nae ilo‘i i he fonua o Juta bea i Jelusalema, koeuhi ke ne fai ki he gaahi lea ae fono aia nae tohi i he tohi nae ilo e Hilikia koe taulaeiki i he fale o Jihova.

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 10:13

Koia, nae mate a Saula koeuhi ko ene agahala aia naa ne fai agahala ai kia Jihova, mo ene talagataa ai ki he folofola a Jihova, aia nae ikai te ne fai ki ai, bea koeuhi foki ko ene fakafehui ki ha taha nae kau moe laumalie kovi, ke fakaogo ki ai:

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 21:1

BEA nae tuu hake a Setani ke fakakovi‘i a Isileli, bea naa ne fakaloto‘i a Tevita ke ne lau hono toko lahi o Isileli.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 11:15

Bea naa ne fakanofo ae kau taulaeiki maana ki he gaahi botu maoluga, bea ma ae gaahi tevolo, bea ki he gaahi uhiki bulu aia naa ne gaohi.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 33:6

Bea naa ne bule eia ke alu ene fānau o aji i he afi i he telea oe foha o Henomi: bea naa ne tokaga foki ki he gaahi kuoga, bea ne fai ae hu fakatevolo, bea fai ae tuki fakatevolo, bea nae kaumea ia ki he laumalie kovi, bea ki he kau kikite loi: naa ne fai ae kovi lahi i he ao o Jihova, ke fakatubu ai ae houhau kiate ia.

KOE TOHI A JOBE 1:6-12

Ka nae ai ae aho nae fakataha ai ae gaahi foha oe Otua ke fakaha akinautolu i he ao a Jihova, bea nae ha‘u ai foki a Setani mo kinautolu. Bea nae behe e Jihova kia Setani, Ko hoo ha‘u mei fe? Bea tali e Setani kia Jihova, o behe, Mei he eku fakatakamilo a mamani mo eku fealuaki fano i ai. Bea nae behe e Jihova kia Setani, Kuo ke tokaga‘i a eku tamaioeiki ko Jobe, he oku ikai hano tatau i mamani, koe tagata haohaoa mo agatonu, oku manavahe ia ki he Otua, bea afe mei he kovi? Bea nae tali ai e Setani kia Jihova, o behe, He kuo manavahe a Jobe ki he Otua tae ha totogi? Ikai kuo ke takatakai aki ia ae a, mo hono fale, mo ene mea kotoabe mei he botu kotoabe? bea kuo ke fakamonuia‘i ae gaue a hono nima, bea oku tubulekina ene koloa i he fonua. Kae mafao atu eni ho nima, o ta‘i aia kotoabe oku aana, bea te ne laui kovi‘i koe i ho fofoga. Bea nae behe e Jihova kia Setani, Vakai, oku i ho nima ae mea kotoabe oku aana; kae oua naa ke hilifaki ho nima kiate ia. Bea nae alu atu a Setani mei he ao o Jihova.

KOE TOHI A JOBE 2:1-7

BEA nae toe ai ae aho nae fakataha ai ae gaahi foha oe Otua ke fakaha akinautolu i he ao o Jihova, bea nae ha‘u ai foki a Setani mo kinautolu ke fakaha ia i he ao o Jihova. Bea behe e Jihova kia Setani, Kuo ke ha‘u mei fe? Bea tali e Setani kia Jihova, o behe, Mei he eku fakatakamilo a mamani, mo eku fealuaki fano i ai. Bea nae behe e Jihova kia Setani, Kuo ke tokaga‘i a eku tamaioeiki ko Jobe, he oku ikai hano tatau i mamani, koe tagata haohaoa mo agatonu, oku manavahe ia ki he Otua, bea afe mei he kovi? bea oku ne kei kuku mau be ene agatonu, ka naa ke ue‘i au ki ai, ke fakaauha ia tae hano uhiga. Bea nae tali e Setani kia Jihova, o behe, Koe kili ma ae kili, io, e foaki e he tagata ene mea kotoabe ke ne moui ai. Kae mafao atu eni ho nima, o ala ki hono hui mo hono kakano, bea te ne lauikovi‘i koe i ho fofoga. Bea nae behe e Jihova kia Setani, Vakai, oku i ho nima ia; ka ko ene moui be e tabu. Bea alu ai a Setani mei he ao o Jihova, o ne ta‘i aki a Jobe ae gaahi hagatamaki mamahi, o fai mei hono aofi va‘e o a‘u ki hono tumuaki.

KOE GAAHI SAME 106:37-38

Io, naa nau feilaulau aki ho nau gaahi foha mo ho nau gaahi ofefine ki he kau tevolo, Mo liligi ae toto maonioni, koe toto o ho nau gaahi foha mo ho nau gaahi ofefine, akinautolu naa nau feilaulau aki ki he gaahi tamabua o Kenani: bea nae fakakovi‘i ae fonua i he toto.

KOE TOHI A ISAIA 14:9-11

Oku gau‘e a hetesi mei lalo maau ke fakafetaulaki kiate koe i ho ha‘u: oku ne ue‘i ae mate maau, io ae kau tuu kimua kotoabe o mamani; kuo ne fokotuu mei ho nau nofoaga ae gaahi tu‘i kotoabe oe gaahi buleaga. E lea akinautolu kotoabe o behe kiate koe, Kuo ke hoko o vaivai o hage ko kimautolu ni? kuo ke hoko o tatau mo kimautolu ni? Kuo fakahifo hoo laukau ki he faitoka, bea moe logoaa o hoo gaahi mea lea: kuo fofola i lalo iate koe ae faga kelemutu, bea kafu aki koe ae faga kelemutu.

KOE TOHI A ISAIA 14:12-15

E Lusifa, koe foha oe bogibogi! hono ikai to hifo koe mei he lagi! hono ikai tuuji ki lalo koe ki he kelekele, akoe ne ke fakavaivai‘i ae gaahi buleaga! He naa ke behe i ho loto, Teu alu hake ki he lagi, teu fokotuu ke maoluga hake a hoku nofoaga i he gaahi fetuu oe Otua: bea teu nofo i he mouga oe fakatahaaga, i he gaahi botu tokelau: Teu alu hake ke maoluga i he gaahi ao; teu tatau mo ia oku maoluga taha be. Ka e hifo koe ki lalo ki he faitoka, ki he kaokao oe luo.

KOE TOHI A ISAIA 14:16-17

Ko kinautolu e mamata kiate koe te nau jio fakamamau kiate koe, bea fakalaulauloto kiate koe, o behe, Koe tagata koa eni nae gaohi ke tetetete ai a mamani, aia nae lulululu ae gaahi buleaga; Aia naa ne gaohi a mamani ke hage ko ha toafa, bea ne fakaauha hono gaahi kolo; aia nae ikai fakaava ae fale o ene kau bobula?

KOE TOHI A ISAIA 14:29

Oua naa ke fiefia, e Filisitia kotoa, koeuhi kuo feji‘i ae mea ta oia naa ne ta‘i koe: koeuhi e tubu mai mei he tefito oe gata ae gata fekai lahi, bea ko hono fua oia koe gata vela oku buna.

KOE TOHI A ISAIA 27:1

I HE aho koia e tautea e Jihova ae levaiatani koe gata malohi, aki ene heleta majila mo lahi mo malohi, io ae levaiatani koe gata bikobiko; bea te ne tamate‘i moe talakone oku i he tahi.

KOE TOHI A ISAIA 30:6

Koe kavega oe gaahi manu oku ave ki he botu toga: ki he fonua oe mamahi moe ogojia, aia oku ha‘u mei ai ae laione mui moe laione motua, ae gata fekai bea moe gata afi oku buna, te nau fua e nau koloa i he uma oe faga asi mui, moe nau gaahi mea i he hula oe faga kameli, ki ha kakai e ikai aoga kiate kinautolu.

KOE TOHI A JELEMAIA 50:2

Fakaha ki he gaahi buleaga, bea fakailo, bea hiki hake ae fuka: fakailo, bea oua naa fakafufu: fakaha kuo kaba a Babilone, kuo fakama‘i a Beli, kuo maumau‘i ke lailai a Melotaki; kuo fakama‘i ene gaahi tamabua, kuo laiki aubito hono gaahi mea fakatātā.

KOE TOHI A ISIKIELI 28:12-15

Foha oe tagata, ke ke tagilāulāu koeuhi koe tu‘i o Taia, bea ke behe ki ai, Oku behe e Jihova koe Otua; kuo ke gaohi ho fakatātā i he boto moe toulekeleka haohaoa. Kuo ke i Iteni koe goue ae Otua; nae uufi aki koe ae maka koloa kotoabe, ae satiose, moe tobasi, moe taiamoni, moe belili, moe onikisi, moe jasiba, moe safaia, moe emalata, moe kabonika, bea moe koula: i he aho nae fanau‘i ai koe, nae teuteu ae teuga o hoo gaahi mea tatagi mo hoo gaahi mea ifi iate koe. Oku ke hage koe koe Jelubi oku fakamalumalu mei oluga; kuou ai koe e au ke ke behe: naa ke i he mouga tabu oe Otua; kuo ke fealuaki i he lotolotoga oe gaahi maka afi. Naa ke haohaoa i ho hala mei ho fanau‘i o a‘u ki he aho nae ilo ai iate koe ae agahala.

KOE TOHI A ISIKIELI 28:16-19

Koe mea i hono lahi o hoo fai fakatau kuo nau fakabito koe i he fakamalohi, bea kuo ke fai hala: koia ia teu liaki ai koe mei he mouga tabu oe Otua, o hage ko ha taha fakalielia: bea teu fakaauha koe, akoe koe jelubi oku lolofa mai, mei he lotolotoga oe gaahi maka afi. Nae hiki ho loto koe mea i ho toulekeleka, bea kuo ke maumau‘i hoo boto koe mea i ho nāunāuia: teu li hifo koe ki he kelekele, teu fakatokilalo koe i he ao oe gaahi tu‘i, koeuhi ke nau mamata kiate koe. Kuo ke fakalielia‘i ho gaahi fale tabu i he lahi o hoo fai hala, moe kovi a hoo fai fakatau; koia teu omi ae afi mei loto iate koe, bea te ne fakaaauha koe, teu liliu koe koe efuefu i he fuga o mamani i he ao onautolu kotoabe oku jiofia koe. E ofo kiate koe akinautolu kotoabe i he kakai oku ilo‘i koe: te ke hoko koe mea fakailifia, bea e ikai te ke kei i ai o taegata.

KOE TOHI A TANIELA 10:12-13

Bea ne toki behe mai kiate au, Oua naa ke manavahe, Taniela: he kuo talu ae uluaki aho aia naa ke tuku bau ai ho loto ke ilo, bea naa ke fakamamahi‘i koe i he ao oe Otua, nae ogo‘i hoo gaahi lea, bea koeuhi ko hoo gaahi lea kuou ha‘u au. Ka nae taofi au e he Eiki oe buleaga o Beasia, i he gaahi aho e uofulu ma taha: ka e vakai, nae ha‘u a Maikale, koe toko taha ia oku tuu ki mua, ke tokoni au; bea neu nofo ai moe gaahi tu‘i o Beasia.

KOE TOHI A TANIELA 10:20-21

Bea nae toki behe eia, Oku ke ilo hono uhiga o eku ha‘u kiate koe; bea koeni, teu foki atu ke tau moe tu‘i o Beasia: bea i he eku alu atu, vakai e ha‘u ae eiki o Kalisi. Ka teu fakaha kiate koe aia oku tohi i he tohi tabu mooni: bea oku ikai mo ha niihi oku kau mo au i he gaahi mea ni, ka ko Maikale ko hoo mou eiki.

KOE TOHI A SAKALAIA 3:1-2

BEA naa ne fakaha kiate au a Josiua, koe taulaeiki lahi, oku tuu i he ao oe agelo a Jihova; bea tuu a hono fili ko Setani i hono botu toomatau, ko hono tukuaki‘i. Bea nae behe a Jihova kia Setani, E Setani ke valoki‘i koe e Jihova, io, a Jihova aia kuo ne fili a Jelusalema, ke ne valoki‘i koe! ikai koe botubotu‘i afi eni, kuo hamuji mai mei he afi?

KOE TOHI A SAKALAIA 13:2

Bea e hoko i he aho koia, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau, teu motuhi ae higoa oe gaahi tamabua mei he fonua, bea e ikai toe manatu‘i i ai: bea teu bule ke mole atu mei he fonua ae kau kikite moe laumalie uli.

E MATIU 4:1-11

BEA nae tataki a Jisu e he Laumalie ki he toafa ke ahiahi‘i ia e he tevolo. Bea hili ene aukai i he aho e fagofulu moe bo e fagofulu, nae toki fiekaia ia. Bea nae ha‘u ae ahiahi kiate ia, bea behe eia, Kabau koe Alo koe oe Otua, fekau ki he gaahi maka ni ke liliu koe ma. Ka nae lea ia, o beheage, Kuo tohi, E ikai moui ae tagata i he ma be, ka i he folofola kotoabe oku ha‘u mei he Otua. Bea toki o hake ia e he tevolo ki he kolo tabu, o tuku ia ki he tua fale lotu lahi, O ne behe kiate ia, Kabau koe Alo koe oe Otua, fakato koe ki lalo: he kuo tohi, E fekau eia ene kau agelo ke nau vakai koe: bea e habahabai koe, telia naa touia ho va‘e i he maka. Bea beheage e Jisu kiate ia, Kuo tohi foki, Oua naa ke ahiahi ki he Eiki ko ho Otua. Bea toe o hake ia e he tevolo ki he mouga maoluga aubito, o ne fakaha kiate ia ae gaahi buleaga kotoabe o mamani, mo ho nau lelei; O ne behe kiate ia, Teu atu ae gaahi mea ni kotoabe moou, o kabau te ke fakatomabee o hu kiate au. Bea talaage e Jisu kiate ia, Ke ke alu i heni, Setani: he kuo tohi, Ke ke hu ki he Eiki ko ho Otua, bea ko ia be te ke tauhi. Bea toki alu ae tevolo iate ia, bea iloage, kuo ha‘u ae kau agelo o tauhi ia.

E MATIU 4:24

Bea mafola atu hono ogoogo i Silia kotoabe: bea nau omi kiate ia ae kakai mahaki kotoabe, nae tuia i he mahaki kehekehe moe gaahi feiga mamahi, moe niihi nae ulujino ai ae gaahi tevolo, mo kinautolu nae vale, mo kinautolu nae mahaki tete; bea ne fakamoui akinautolu.

E MATIU 7:21-23

E ikai hu ki he buleaga oe lagi akinautolu kotoabe oku behe mai kiate au, Eiki, Eiki, ka ko ia oku ne fai ae finagalo o eku Tamai oku i he lagi. E behe kiate au e he toko lahi i he aho koia, Eiki, Eiki, ikai naa mau akonaki i ho huafa? bea i ho huafa naa mau kabuji kitua ae kau tevolo? bea i ho huafa naa mau fai ae gaahi mea mana lahi? Bea teu toki fakaha kiate kinautolu, Nae ikai aubito teu iloa akimoutolu: alu iate au akimoutolu oku fai kovi.

E MATIU 8:16

Bea kuo efiafi, naa nau omi kiate ia ae toko lahi kuo ulujino ai ae kau tevolo: bea ne kabuji ae kau laumalie aki a ene lea, o ne fakamoui akinautolu kotoabe nae mahaki:

E MATIU 8:28-33

Bea kuo hoko ia ki he kau vai e taha, ki he fonua oe Kekesini, nae fakafetaulaki kiate ia ae toko ua nae ulujino ai ae kau tevolo, ko e na omi mei he gaahi faitoka, kuo lili aubito aubito, koia nae ikai faa alu ai ha taha o ofi ki he hala koia. Bea iloage, kuo na kalaga, o behe, Koeha akimaua kiate koe, e Jisu, koe Alo oe Otua? he kuo ke ha‘u ki heni ke tomua tautea akimaua i he heeki ai hoko ae kuoga? Bea nae i he mamao atu iate kinautolu ae faga buaka lahi nae fafaga. Bea kole ae kau tevolo kiate ia, o behe, Kabau oku ke kabuji akimautolu kitua, tuku ke mau hu ki he faga buaka. Bea talaage eia kiate kinautolu, Alu. Bea kuo nau ha‘u kitua, mo nau hu ki he faga buaka: bea iloage, kuo felele‘i o oho ae faga buaka kotoabe i he botu tahifohifo ki tahi, bea auha ai i he vai. Bea feholaki akinautolu nae tauhi ia, o alu ki he kolo, bea fakaha ae mea kotoabe, mo ia kuo hoko kiate kinaua nae ulujino ai ae kau tevolo.

E MATIU 9:32-34

Bea i he e nau alu atu, vakai, oku nau omi kiate ia ae tagata noa oku ulujino ai ae tevolo. Bea kuo kabuji atu ae tevolo, bea lea ai ae noa: bea ofo ae kakai, o nau behe, Talu mei mua nae ikai aubito mamata i Isileli ha mea behe. Ka nae behe e he kau Falesi, Oku kabuji eia ae kau tevolo i he eiki oe kau tevolo.

E MATIU 10:1

BEA kuo ne ui ke ha‘u kiate ia ene kau akoga e toko hogofulu ma toko ua, naa ne tuku kiate kinautolu ae malohi, ke nau kabuji ae gaahi laumalie taemaa, bea ke nau fakamoui ae mahaki kotoabe, moe hagatamaki kotoabe.

E MATIU 10:8

Fakamoui ae mahaki, fakamaa ae kilia, fokotuu ae mate, kabuji ae kau tevolo: kuo mou ma‘u taetotogi, bea atu taetotogi.

E MATIU 12:22-23

Bea nae toki omi ai kiate ia ae toko taha nae kui mo noa, kuo ulujino ai ae tevolo: bea naa ne fakamoui ia, koia nae lea mo a ai aia nae kui mo noa. Bea ofo ae kakai kotoabe, o nau behe, Ikai koe Foha eni o Tevita?

E MATIU 12:24-32

Ka i he fanogo ki ai ae kau Falesi, naa nau behe, Oku ikai kabuji ae tevolo e he jiana ni, kae ia Belisibube koe eiki oe kau tevolo. Bea ilo e Jisu e nau mahalo, bea behe eia kiate kinautolu, Koe buleaga kotoabe oku feiteitani, e auha ia; bea koe kolo moe fale kotoabe kuo feiteitani, e ikai tuu ia: Bea kabau oku kabuji e Setani a Setani, kuo fehia ia kiate ia; bea e tuu fefe a hono buleaga? Bea kabau oku ou kabuji ae kau tevelo ia Belisibube, oku kabuji akinautolu e hoo mou fānau i ahai? koia ko ho mou kau fakamāu akinautolu. Bea kabau oku ou kabuji ae kau tevolo i he Laumalie oe Otua, bea ta kuo hoko mai ae buleaga oe Otua kiate kimoutolu. E faa hu fefe ha taha ki he fale oe toko taha malohi, o kaihaaji ene gaahi mea, o kabau e ikai te ne tomua ha‘i ae toko taha malohi? bea te ne toki kaihaaji ene koloa. Ko ia oku ikai kau mo au, oku agatuu ia kiate au; bea ko ia oku ikai te ma tanaki mo au, oku ne fakahe ke mamao. Koia oku ou tala atu kiate kimoutolu, Koe agahala kotoabe moe lohiaki‘i e fakamolemole ia ki he kakai: ka koe lohiaki‘i oe Laumalie Maonioni, e ikai fakamolemolea ia ki he kakai. Bea ko ia oku ne lea kovi ki he Foha oe tagata, e fakamolemolea ia: ka ko ia oku lea kovi ki he Laumalie Maonioni, e ikai fakamolemolea, i he mamani, be i he mama e ha‘u.

E MATIU 12:43-45

Oka alu ae laumalie uli mei he tagata, oku alu fano ia i he botu momoa o kumi maloloaga, kae ikai ilo ia. Bea toki behe eia, Teu toe alu ki hoku fale neu ha‘u mei ai; bea ka ha‘u ia, oku ne ilo ia kuo liaki, bea kuo tafi, bea teuteu. Bea toki alu ia, o omi moe laumalie e toko fitu kehe oku kovi lahi iate ia, bea nau hu o nofo ki ai: bea kovi lahi ae aga ki mui ae tagata koia i he ene aga i mua. Bea e behe be foki ki he toutagata agakovi ni.

E MATIU 13:19

Oka fanogo e ha taha ki he folofola oe buleaga, ka oku ikai tokaga ki ai, oku ha‘u ae toko taha agakovi, o faao aia nae tutui ki hono loto. Ko eni ia naa ne ma‘u ae tega i he vee hala.

E MATIU 13:24-28

Bea fakaha atu eia kiate kinautolu ae fakatātā e taha, o behe, Oku tatau ae buleaga oe lagi moe tagata naa ne tutui ae tega lelei ki he ene goue: Bea lolotoga ae mohe ae kakai, nae ha‘u hono fili o ne tutui ae tega kovi i he uite, kae alu ia. Bea kuo tubu hake hono muka, bea kamata fua, bea toki ha ai foki ae akau kovi. Bea ha‘u ae kau tamaioeiki ae eiki, o nau behe kiate ia, Eiki, ikai naa ke tutui ae tega lelei ki hoo goue? bea kuo tubu meife ae akau kovi? Bea beheage eia kiate kinautolu, Koe fili kuo ne fai eni. Bea behe e he kau tamaioeiki kiate ia, E lelei kiate koe e mau alu o taaki ia mei ai?

E MATIU 13:38-40

Koe goue, ko mamani ia; koe tega lelei, koe fānau ia oe buleaga; ka koe tega kovi, koe fānau ia ae toko taha agakovi; Koe fili naa ne tutui ia, koe tevolo ia; koe ututa‘u, koe ikuaga o mamani; bea koe kau tuuji, koe kau agelo Koia o hage oku tanaki ae akau kovi o tutu i he afi; e behe foki i he ikuaga oe mamani.

E MATIU 16:19

Bea teu atu kiate koe ae ki oe buleaga oe lagi: bea koia kotoabe te ke nonoo i mamani, e nonoo ia i he lagi; bea koia te ke veteki i mamani, e veteki ia i he lagi.

E MATIU 16:21-23

Bea talu mei he aho koia nae kamata fakaha ai e Jisu ki he ene kau akoga, e alu ia ki Jelusalema, bea ne kataki ae gaahi mea lahi i he kau mātua, moe kau taulaeiki lahi, moe kau tagata tohi, bea e tamate‘i ia, bea toe fokotuu i hono aho tolu. Ka ka ave ia e Bita, o kamata valoki‘i ia, o behe, Ke mamao ia iate koe, Eiki: e ikai hoko eni kiate koe. Ka nae tafoki ia, o ne behe kia Bita, Alu ki hoku tua, Setani: koe fakahala koe kiate au: he oku ikai te ke leleiia i he mea ae Otua, ka i he mea ae tagata.

E MATIU 17:15-18

Eiki, aloofa ki hoku foha; he oku vale ia, bea mamahi lahi: bea oku faa to ki he afi, bea faa to ki he vai. Bea naaku omi ia ki hoo kau akoga, ka nae ikai te nau faa fakamoui ia. Bea lea a Jisu, o beheage, Ae toutagata taetui mo agakovi, e fefe hono fuoloa o eku iate kimoutolu? e fefe hono fuoloa o eku kataki‘i akimoutolu? omi ia ki heni kiate au. Bea nae valoki e Jisu ae tevolo; bea alu kitua ia iate ia: bea nae moui ae tamajii talu mei he feituulaa koia.

E MATIU 18:18

Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Koe mea koia te mou nonoo i mamani, e nonoo ia i he lagi: bea koe mea koia te mou veteki i mamani, e veteki ia i he lagi.

E MATIU 23:33

Ae faga gata, ae fānau ae gata fekai! te mou hao fefe‘i mei he malaia o heli?

E MATIU 25:41

Bea e toki tala eia foki kiate kinautolu i hono nima toohema, Alu iate au, akimoutolu kuo malaia, ki he afi taemate, nae teu ki he tevolo mo ene kau agelo:

MAAKE 1:13

Bea nae i he toafa ia i he aho e fagofulu, o ahiahi‘i e Setani; bea nae i ai mo ia ae faga manu kai vao; kae tauhi ia e he kau agelo.

MAAKE 1:21-27

Bea nau o ki Kabaneume: bea hu leva ia ki he fale lotu i he aho sabate, o ne ako. Bea nau ofo i he ene akonaki: he naa ne akonaki‘i akinautolu o tāu mo ia oku malohi, ka nae ikai hage koe kau tagata tohi. Bea nae i ho nau fale lotu ae tagata nae iate ia ae laumalie uli: bea kalaga leva ia, O behe, E Jisu o Nasaleti, tuku ai be; koeha akimautolu kiate koe? kuo ke ha‘u ke fakaauha akimautolu? Oku ou ilo koe, koe Toko Taha Maonioni oe Otua. Bea lolomi ia e Jisu, o behe, Ke ke fakalogobe, bea ke ha‘u kitua iate ia. Bea kuo haehae ia e he laumalie uli, mo tagi aki ae le‘o lahi, bea ne toki mahui iate ia. Bea nae ofo ai akinautolu kotoabe, koia ne nau fakafefehuiaki ai iate kinautolu, o behe, Koeha ae mea ko eni? koeha ae akonaki foou ni? he oku fekau eia i he malohi ki he kau laumalie uli, bea oku nau talagofua kiate ia.

MAAKE 1:32-34

Bea kuo efiafi, o feuga moe to ae laa, mo e nau omi kiate ia akinautolu kotoabe nae mahaki, mo kinautolu nae ulujino ai ae kau tevolo. Bea fakataha ae kolo kotoabe ki he mataba. Bea fakamoui eia ae toko lahi nae mahaki i he mahaki kehekehe, mo ne kabuji ae kau tevolo toko lahi: bea ne taofi ke oua e lea ae kau tevolo, koeuhi kuo nau ilo ia.

MAAKE 1:39

Bea nae alu o malaga eia i ho nau gaahi fale lotu i Kaleli kotoabe, mo ne kabuji ae kau tevolo.

MAAKE 3:11-12

Bea moe kau laumalie uli, i he e nau mamata kiate ia, naa nau to ki lalo i hono ao, bea tagi, o behe, Koe Alo koe oe Otua. Bea ne fekau malohi kiate kinautolu, ke oua naa nau fakaha ia.

MAAKE 3:14-15

Bea ne tuutuuni ae toko hogofulu ma toko ua, ke nau iate ia, bea koeuhi ke ne fekau atu akinautolu ke malaga, Bea ke ma‘u ae malohi ke fakamoui ae gaahi mahaki, mo kabuji ae kau tevolo:

MAAKE 3:22-30

Bea nae behe e he kau tagata tohi nae alu hifo mei Jelusalema, Oku iate ia a Belisibube, bea oku ne kabuji ae kau tevolo i he eiki oe kau tevolo. Bea ne ui akinautolu, mo ne behe kiate kinautolu i he gaahi fakatātā, E faa kabuji fefe e Setani a Setani? Bea kabau e feiteitani ha buleaga, e ikai tuu mau ae buleaga koia. Bea kabau e feiteitani ha fale, e ikai tuu mau ae fale koia. Bea kabau e agatuu a Setani kiate ia, mo feiteitani, e ikai tuu mau ia, kae gata ai ia. E ikai ha taha te ne faa hu ki he fale oe toko taha malohi, mo kaihaaji ene gaahi koloa, ka i he ene tomua ha‘i ae toko taha malohi; bea te ne toki kaihaaji ene koloa. Koe mooni oku ou tala atu kiate kimoutolu, E fakamolemole ae gaahi hia kotoabe ae fānau ae tagata, moe lohiaki‘i aia kotoabe te nau lohi aki: Ka koe lohiaki‘i oe Laumalie Maonioni e ikai fakamolemolea o lauikuoga, ka oku tuutamaki ia ki he malaia taegata: Koeuhi nae behe ekinautolu, Oku iate ia ae laumalie uli.

MAAKE 4:14-15

Koe tagata tutui oku ne tutui ae folofola. Ko kinautolu eni i he vee hala, aia oku tutui ki ai ae folofola; bea kuo nau fanogo, bea ha‘u leva a Setani, o ave ae folofola nae tutui ki ho nau loto.

MAAKE 5:2-19

Bea kuo ha‘u ia mei he vaka, bea fakafetaulaki leva kiate ia ae tagata mei he gaahi faitoka, bea nae iate ia ae laumalie uli, Bea nae nofo be ia i he gaahi faitoka; bea nae ikai ha tagata te ne faa ha‘i aki ia ae gaahi ukamea fihifihi: He koeuhi kuo liuga lahi hono ha‘i aki ae gaahi ukamea fakama‘u moe gaahi ukamea fihifihi, bea kuo ne motumotuhi ae gaahi ukamea fihifihi, bea motumotu moe gaahi ukamea faka-ma‘u: bea kuo ikai faa fakalalata ia e ha taha. Bea nae i he gaahi mouga ia moe gaahi faitoka mau ai be, i he bo moe aho, o ne tagi ai, mo ne tafatafa‘i aki ia ae gaahi maka. Ka i he ene mamata mei he mamao kia Jisu, naa ne lele o hu kiate ia. O tagi le‘o lahi, o ne behe, Koeha au kiate koe, Jisu, koe Alo oe fugani Otua maoluga? oku ou hu totoaki kiate koe i he Otua, ke oua naa ke fakamamahi‘i au. (He naa ne behe kiate ia, Ha‘u kitua mei he tagata, akoe koe laumalie uli.) Bea ne fehui kiate ia, Kohai ho higoa? Bea beheage eia, Ko Lijione hoku higoa; he oku mau toko lahi. Bea ne kole fakamatoato kiate ia ke oua naa ne kabuji akinautolu mei he fonua. Bea nae i ai, o ofi ki he gaahi mouga, ae faga buaka lahi nae fafaga. Bea kole e he kau laumalie kotoabe kiate ia, o behe, Fekau akimautolu ki he faga buaka, koeuhi ke mau hu ki ai. Bea tuku leva e Jisu ke nau fai ia. Bea alu atu ae kau laumalie uli, o hu ki he faga buaka: bea felele‘i o oho ae faga buaka i he botu tahifohifo ki tahi, (naa nau toko ua afe nai;) bea melemo i he tahi. Bea feholaki akinautolu nae tauhi ae faga buaka, o fakaha ki he kolo, bea moe tukuuta. Bea naa nau aluage ke mamata ki he mea kuo fai. Bea nau ha‘u kia Jisu, o mamata kiate ia nae ulujino ai ae laumalie uli, o ne ma‘u ae lijione, oku nofo ia, kuo kofu, bea boto hono loto: bea nau manavahe Bea ko kinautolu nae mamata ki ai, naa nau fakaha kiate kinautolu ae mea nae hoko kiate ia nae ulujino ai ae tevolo, bea moe mea ki he faga buaka. Bea nau kole leva kiate ia ke ne alu i ho nau fonua. Bea kuo alu ia ki vaka, bea ko ia nae ulujino ai ae tevolo ne kole kiate ia ke na nonofo. Ka nae ikai loto ki ai a Jisu, ka naa ne behe, Alu ki ho abi ki ho kaiga, mo fakaha kiate kinautolu ae gaahi mea lahi kuo fai e he Eiki maau, mo ene manavaofa kiate koe.

MAAKE 6:7

Bea ne ui ae toko hogofulu ma toko ua, o ne fua fekau ke nau o, o tautau toko ua, oea ne foaki kiate kinautolu ae malohi ki he kau laumalie uli;

MAAKE 6:12-13

Bea naa nau alu atu, o malaga ke fakatomala ae kakai. Bea nau kabuji ae kau tevolo toko lahi, bea tākai aki ae lolo, mo fakamoui ae toko lahi nae mahaki.

MAAKE 7:25-30

He nae ogoa atu ia ki ha fefine nae ai ene taahine jii nae i ai ae laumalie uli, bea ha‘u ia, o tomabee i hono va‘e: Koe Kiliki ae fefine ni, mei he buleaga ko Sailofinisia: bea naa ne kole kiate ia, ke ne kabuji kitua ae tevolo i he ene taahine. Ka nae behe e Jisu kiate ia, Oua ke tomua makona ae fānau: he oku ikai gali ke too ae ma ae fānau, mo li ki he faga kuli. Bea leaage eia, o behe kiate ia, Koe mooni, Eiki: ka oku kai e he faga kuli, i he lalo keinagaaga, ae momo oe mea kai ae fānau. Bea behe eia kiate ia, Koeuhi koe lea ni ke ke alu; kuo alu kitua ae tevolo i hoo taahine. Bea kuo hoko ia ki hono fale, bea ne ilo kuo alu kitua ae tevolo, kae tokoto ene taahine i he mohega.

MAAKE 8:31-33

Bea kamata fakaha eia kiate kinautolu, ae kataki e he Foha oe tagata ae gaahi mea lahi, bea jiaki ia e he mātua, moe kau taulaeiki lahi, moe kau tagata tohi, bea e tamate‘i ia, bea hili ae aho e tolu e toe tuu. Bea naa ne lea ilogofua aki ae lea koia. Bea ave ia e Bita, o ne kamata valoki‘i ia. Ka kuo tafoki ia ki mui, o vakai ki he ene kau akoga, bea valoki‘i eia a Bita, o behe, Alu ki hoku tua, Setani: he oku ikai te ke leleiia i he gaahi mea ae Otua, ka i he gaahi mea ae tagata.

MAAKE 9:17-29

Bea lea ae toko taha i he kakai, o beheage kiate ia, Eiki, kuou omi kiate koe hoku foha, oku iate ia ae laumalie noa: Bea koe botu kotoabe oku ne buke ai ia, oku ne haaki ia; bea koa ia, mo fegaiitaki hono nifo, bea oku ne fakaaau o vaivai: bea neu lea ki hoo kau akoga ke nau kabuji ia; ka nae ikai te nau faa fai. Bea lea ia, o beheage kiate ia, Ae toutagata taetui! e fefe hono fuoloa oe tau nonofo? e fefe hono fuoloa o eku kataki akimoutolu? Omi ia kiate au. Bea nau omi ia kiate ia; bea kuo mamata ia ki ai, bea haaki leva ia e he laumalie; bea to ia ki he kelekele, mo mokofiji bea koa hono gutu. Bea fehui ia ki he ene tamai, Kuo fefe hono fuoloa talu ene hoko eni kiate ia? bea behe eia, Talu ene tamajii. Bea kuo liuga lahi ae li ia ki he afi, bea moe vai, ke tamatei‘i ia: bea kabau te ke faa fai ha mea, ke ke aloofa kiate kimautolu, o tokoni akimautolu. Bea beheage e Jisu kiate ia, Kabau oku ke faa tui, oku faa fai ae gaahi mea kotoabe kiate ia oku tui. Bea tagi loimata leva ae tamai ae tamajii, o ne behe, Eiki, oku ou tui ke ke tokoni‘i au telia eku taetui. Bea i he mamata a Jisu oku felele‘i mai ae kakai o fakataha, bea ne tautea ae laumalie uli, o ne behe kiate ia, Akoe, koe laumalie noa mo tuli, oku ou fekau kiate koe, ha‘u kitua iate ia, bea oua naa ke toe hu ki ai. Bea tagi ae laumalie, o ne haaki ia o lahi, bea ha‘u kitua: bea nae tatau ae tagata mo ha taha mate; koia ne behe ai e he toko lahi, Kuo mate ia. Ka nae buke ia e Jisu i hono nima, o fokotuu ia; bea ne tuu hake. Bea kuo hu ia ki fale, bea fehui fakafufu ene kau akoga kiate ia, Koeha nae ikai ai te mau faa kabuji ia? Bea behe eia kiate kinautolu, Oku ikai ha‘u kitua ae faahiga ni i ha mea, kae i he lotu moe aukai.

MAAKE 16:9

Bea kuo toetuu a Jisu i he hegihegi oe uluaki aho oe uike, naa ne tomua fakaha ia kia Mele Makitaline, aia ne ne kabuji mei ai ae tevolo e toko fitu.

MAAKE 16:16-17

Ko ia ia e tui mo babitaiso, e moui; ka ko ia ia e ikai tui, e malaia. Bea koe gaahi fakailoga eni e hoko kiate kinautolu oku tui: Te nau kabuji ae kau tevolo i hoku huafa; te nau lea aki ae gaahi lea foou;

LUKE 4:1-13

NAE liu mai a Jisu mei Joatani, kuo fonu i he Laumalie Maonioni, bea nae tataki ia e he Laumalie ki he toafa. Bea ahiahi‘i ia e he tevolo i he aho e fagofulu. Bea koe gaahi aho koia nae ikai te ne kai ai ha mea: bea hili ia, naa ne fiekaia. Bea behe e he tevolo kiate ia, Kabau koe Alo koe oe Otua, fekau ki he maka ni ke liliu koe ma. Bea leaage a Jisu kiate ia, o behe, Kuo tohi, E ikai moui ae tagata i he ma be, ka i he folofola kotoabe ae Otua. Bea nae ave ia e he tevolo ki he mouga maoluga, o fakaha fakafokifa be kiate ia ae gaahi buleaga kotoabe o mamani. Bea nae behe e he tevolo kiate ia, Teu atu moou ae malohi ni kotoabe, mo hono nāunāu: he kuo tuku mai ia kiate au; bea oku ou foaki ia ko eku faiteliha. Koia kabau te ke hu kiate au, e oou ia kotoabe. Bea leaage a Jisu, o ne behe kiate ia, Setani, ke ke alu ki hoku tua; he kuo tohi, Ke ke hu kia Jihova ko ho Otua, bea ko ia be te ke tauhi. Bea ne omi ia ki Jelusalema, o ne tuku ia ki he tua fale lotu lahi, bea behe kiate ia, Kabau koe Alo koe oe Otua, fakato koe i heni ki lalo: He kuo tohi, E fekau eia ene kau agelo kiate koe, ke nau tauhi‘i koe; Bea te nau habahabai koe, telia naa touia ho va‘e i ha maka. Bea leaage a Jisu, o ne behe kiate ia, Ka kuo behe, Oua te ke ahiahi kia Jihova ko ho Otua. Bea kuo fakaoji e he tevolo ae ahiahi kotoabe, nae alu ia iate ia o fuoloa jii.

LUKE 4:32-36

Bea naa nau ofo i he ene akonaki: he nae lea ia i he malohi. Bea nae i he fale lotu ae tagata, nae iate ia ae laumalie oe tevolo uli, bea nae kalaga ia, o le‘o lahi, O behe, E Jisu o Nasaleti, tuku ai be; koeha akimautolu kiate koe? kuo ke ha‘u ke fakaauha akimautolu? oku ou ilo koe; koe Toko Taha Maonioni oe Otua. Bea lolomi ia e Jisu, o behe, Ke ke fakalogobe, bea ke ha‘u kitua iate ia. Bea kuo li ae tagata e he tevolo ki he haohaoga bea ha‘u ia kitua iate ia, bea nae ikai te ne fakamamahi kiate ia. Bea naa nau ofo lahi ai kotoabe, o nau febeheaki, Koeha ae akonaki ni! he oku ne fekau i he bule moe malohi ki he kau laumalie uli, bea oku nau ha‘u kitua.

LUKE 4:40-41

Bea kuo to ae laa, bea ko kinautolu kotoabe nae ai haa nau mahaki i he mahaki kehekehe, nae omi akinautolu kiate ia; bea ne hilifaki hono nima kiate kinautolu taki taha, o fakamoui akinautolu. Bea ha‘u kitua ae kau tevolo mei he toko lahi, o nau kalaga, o behe, Ko koe ae Kalaisi koe Alo oe Otua. Bea ne lolomi akinautolu ke oua e fakaha oku nau ilo ia koe Kalaisi.

LUKE 6:18

Bea mo kinautolu nae mamahi i he kau laumalie uli: bea nae fakamoui akinautolu.

LUKE 7:21

Bea i he feituulaa koia naa ne fakamoui ai ae toko lahi mei he gaahi mahaki, moe gaahi mea fakamamahi, bea moe kau laumalie kovi; bea naa ne fakaa ae toko lahi nae kui.

LUKE 8:2

Bea moe kau fefine nae fakamoui mei he kau laumalie kovi, moe gaahi mahaki, ko Mele oku ui ko Makitaline, aia nae alu ai ae tevolo e toko fitu,

LUKE 8:11-12

Bea koe fakatātā eni: Koe tega koe folofola ia ae Otua. Ko kinautolu eni he vee hala, oku nau fanogo; bea toki ha‘u ae tevolo, o ne too atu ae folofola i ho nau loto, telia naa nau tui bea moui ai.

LUKE 8:27-39

Bea i he ene alu ki uta, nae fakafetaulaki mai kiate ia ae tagata e toko taha mei he kolo, nae fuoloa ae ulujino iate ia ae kau tevolo, nae ikai ke vala, be nofo fale, ka i he gaahi faitoka. Bea mamata ia kia Jisu, bea kalaga, mo fakatomabee i hono ao, o tagi le‘o lahi, o behe, E Jisu, Alo oe fugani Otua maoluga, koeha au kiate koe? oku ou kole kiate koe, oua e fakamamahi‘i au. (He kuo fekau eia ki he laumalie uli ke ha‘u kitua mei he tagata. He kuo liuga lahi hono buke ia: bea nae ma‘u ia i hono ha‘ijia aki ae gaahi ukamea fihifihi moe gaahi ukamea fakamau; kae motuhi eia ae gaahi ha‘i, bea tuli ia e he tevolo ki he toafa.) Bea fehui a Jisu kiate ia, o behe, Kohai ho higoa? Bea behe eia, Ko Lijione: koeuhi kuo hu kiate ia ae kau tevolo toko lahi. Bea naa nau kole kiate ia, ke oua te ne fekau akinautolu ke nau alu atu ki he loloto. Bea nae ai ae faga buaka lahi nae fafaga i he mouga: bea naa nau kole kiate ia ke ne tuku ke nau hu ki ai. Bea ne tukuage ia. Bea alu atu leva ae kau tevolo i he tagata, o nau hu ki he faga buaka; bea felele‘i o oho ae faga buaka i he botu tahifohifo ki tahi, o melemo ai. Bea kuo mamata ae kau tauhi manu ki he mea kuo fai, bea nau feholaki, o alu o fakaha i he kolo moe tukuuta. Bea naa nau alu atu ke vakai be koeha kuo fai, o ha‘u kia Jisu, bea ilo ae tagata, aia kuo alu ai ae kau tevolo, oku nofo ia i he va‘e o Jisu, kuo kofu, bea boto hono loto: bea naa nau manavahe ai. Bea ko kinautolu foki nae mamata ki ai, naa nau tala kiate kinautolu ae gaue kuo moui ai ia, aia nae ulujino ai ae kau tevolo. Bea toki kole ae kakai kotoabe oe fonua oe kau Katala ke alu ia iate kinautolu; he kuo nau bukea i he ilifia lahi: bea heka ia ki vaka, o toe liu mai. Bea koe tagata nae alu ai ae kau tevolo, naa ne kole kiate ia ke na nonofo mo ia: ka nae fekau e Jisu ke alu ia, o ne behe, Toe alu koe ki ho fale, o fakaha ae gaahi mea lahi kuo fai e he Otua kiate koe. Bea nae alu ia, o ne ogoogoa i he kolo kotoabe ae gaahi mea lahi kuo fai e Jisu kiate ia.

LUKE 9:1

BEA nae toki ui ia ke fakataha ene kau akoga e toko hogofulu ma toko ua, bea ne tuku kiate kinautolu ae malohi moe bule ki he kau tevolo kotoabe, bea ke fakamoui ae gaahi mahaki.

LUKE 9:38-43

Bea vakai, nae kalaga mai ae tagata i he kakai, o behe, E Eiki, oku ou kole kiate koe, ke ke vakai ki hoku foha: he ko eku tamajii toko taha be ia. Bea vakai, oku buke ia e he laumalie, bea fokifa oku tagi kalaga ia; bea oku ne hae‘i ke koa ai ia, bea oku ne haaki ia, bea alu ai i he tae fie alu. Bea neu kole ki hoo kau akoga ke kabuji ia; ka nae ikai te nau faa fai. Bea lea a Jisu, o beheage, Ae toutagata taetui mo agakovi, e fefe hono fuoloa oe tau nonofo, mo eku kataki akimoutolu? Omi ho foha ki heni. Bea i he ene ha‘u, nae haaki ia e he tevolo, mo hae‘i. Bea nae tautea e Jisu ae laumalie uli, mo fakamoui ae tamajii, o toe atu ia ki he ene tamai. Bea naa nau ofo kotoabe i he mafimafi lahi oe Otua. Ka i he e nau ofo kotoabe i he mea fulibe nae fai e Jisu, bea behe eia ki he ene kau akoga,

LUKE 10:17-20

Bea nae liliu mai ae toko fitugofulu i he fefia, mo nau behe, Eiki, kuo vaivai ae kau tevolo kiate kimautolu i ho huafa. Bea ne behe kiate kinautolu, Naaku mamata ki he higa a Setani o hage koe uhila mei he lagi. Vakai, oku ou foaki ae malohi kiate kimoutolu ke malaki hifo ae gaahi gata, moe sikobio, bea moe malohi kotoabe oe fili: bea e ikai aubito ha mea e lavea ai akimoutolu. Kae oua naa fiefia i he mea ni, koeuhi kuo vaivai ae kau laumalie kiate kimoutolu; ka mou fiefia mua koeuhi kuo tohi ho mou higoa i he lagi.

LUKE 11:14-20

Bea nae kabuji ae tevolo, aia nae noa. Bea i he ene alu kitua ae tevolo, nae lea ae noa; bea ofo ai ae kakai. Ka nae behe e ho nau niihi, Oku ne kabuji ae kau tevolo ia Belisibube koe eiki oe kau tevolo. Bea ahiahi e he niihi, o nau kumi iate ia ha fakailoga mei he lagi. Ka nae ilo eia e nau mahalo, bea ne behe kiate kinautolu, Koe buleaga kotoabe oku feiteitani, e auha ia; bea koe fale oku feiteitani, e holo ia. Bea kabau e feiteitani a Setani kiate ia, e tuu fefe hono buleaga? he oku mou behe oku ou kabuji ae kau tevolo ia Belisibube. Bea kabau oku ou kabuji ae kau tevolo ia Belisibube, oku kabuji akinautolu i ahai e ho mou gaahi foha? koia ko hoo mou kau fakamāu akinautolu. Bea kabau oku ou kabuji ae kau tevolo aki ae louhi‘i nima oe Otua, ta kuo hoko mooni ae buleaga oe Otua kiate kimoutolu.

LUKE 11:21-26

Oka leohi hono fale e ha tagata malohi moe mahafu tau, oku malu be ene gaahi mea: Ka i he hoko kiate ia ha taha oku malohi lahi, o iku‘i ia, oku na faao a ene mahafu kotoabe nae falala ia ki ai, bea tufaki ene mea. Ko ia oku ikai kau mo au, oku agatuu ia kiate au: bea ko ia oku ikai he ma tanaki mo au, oku fakahe eia. Oka alu ae lumalie uli i ha tagata, oku alu fano ia i he gaahi botu momoa, o kumi mālōlōaga, kae ikai ilo ia; bea behe eia, Teu toe alu ki hoku fale naaku ha‘u mei ai. Bea i he ene ha‘u, oku ne ilo ia kuo tafi mo teuteu. Bea toki alu ai ia, o omi moe laumalie e toko fitu kehe oku agahala lahi iate ia; bea nau hu o nofo ki ai: bea kovi lahi ae aga ki mui ae tagata koia i he ene aga i mua.

LUKE 13:11

Bea vakai, nae i ai ha fefine nae iate ia ae laumalie fakamahaki i he ta‘u e hogofulu ma valu, bea nae mabelu ia ki lalo, bea nae ikai aubito ke faa tuu hake ia.

LUKE 13:16

Bea e ikai lelei ke vete i he aho sabate, mei he ha‘i ni, ae fefine ni, koe ofefine o Ebalahame aia kuo ha‘ijia e Setani, i he ta‘u e hogofulu na valu ui?

LUKE 22:3-4

Bea hu ai a Setani kia Jutasi nae higoa ko Isikaliote, koe taha ia i he toko hogofulu ma toko ua. Bea alu ai ia, o nau alea moe kau taulaeiki lahi moe kau matābule, be fefe ene lavaki‘i ia kiate kinautolu.

LUKE 22:31-32

Bea nae behe e he Eiki, Saimone, Saimone, vakai, oku holi a Setani kiate kimoutolu, koeuhi ke ne fakataga‘i akimoutolu o hage koe uite. Ka kuou hufia koe, ke oua naa mate hoo tui: bea oka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ko kaiga.

JONE 8:44

Oku mou i hoo mou tamai koe tevolo, bea koe holi a hoo mou tamai te mou fai. Koe fakabo ia talu mei he kamataaga, bea nae ikai nofo mau i he mooni koeuhi oku ikai ha mooni iate ia. Oka lea aki eia ae loi, oku ne lea aki ene mea aana: he koe loi ia, moe tamai o ia.

JONE 10:19-21

Bea nae toe fakakikihi ae kakai Jiu, koe mea i he gaahi lea ni. Bea behe e ho nau toko lahi, Oku iate ia ha tevolo, bea oku faha; koeha oku mou fanogo ai kiate ia? Bea behe e he niihi, Oku ikai koe lea eni a ha taha oku i ai ha tevolo. E mafai e ha tevolo ke fakaa ae mata oe kui?

JONE 13:2

Bea lolotoga ae ohomohe, kuo tomua ai e he tevolo ki he loto o Jutasi Isikaliote, koe foha o Saimone, ke ne lavaki‘i ia;

JONE 13:26-27

Bea talaage e Jisu, Ko ia ia teu atu ki ai ae koga ma hili eku beke ia. Bea hili ene beke ae koga, ne ne atu ia kia Jutasi Isikaliote, koe foha o Saimone. Bea hili ae beke, bea hu a Setani kiate ia. Bea behe e Jisu kiate ia, Koia oku ke fai, fai vave.

KOE GAUE 5:3-4

Ka nae behe e Bita, Ananaia, koeha kuo fakabito ai ho loto e Setani, ke ke loi ki he Laumalie Maonioni, bea ke taofi ae koga i he totogi oe fonua? Nae kei tuku be, ikai nae oou be ia? bea ka kuo fakatau ia, ikai te ke faiteliha be ki ai? koeha kuo tubu ai ae mea ni i ho loto? oku ikai ko hoo loi ki he tagata, ka ki he Otua.

KOE GAUE 5:16

Bea nae ha‘u foki ae toko lahi mei he gaahi kolo oku ofi ki Jelusalema, ke fetuku mai ae kakai mahaki, mo kinautolu nae mamahi i he kau laumalie uli: bea nae fakamoui akinautolu kotoabe.

KOE GAUE 8:7

He nae ha‘u kitua ae kau laumalie uli mei he toko lahi naa nau ulujino ai, o nau tagi le‘o lahi: bea nae fakamoui ae toko lahi nae bukea i he mahaki tete, bea moe kau bibiki.

KOE GAUE 10:38

Koeuhi koe fakanofo e he Otua a Jisu o Nasaleti aki ae Laumalie Maonioni moe malohi: aia nae faa fealuaki o fai lelei, mo ne fakamoui akinautolu kotoabe nae fakamalohi‘i e he tevolo; he nae iate ia ae Otua.

KOE GAUE 13:8-12

Ka nae fakataga akinaua e he fie mana ko Elima, (he ko hono uhiga ia o hono higoa,) o ne ahiahi ke taofi ae bule ke oua naa tui ia. Bea nae fonu a Saula, (aia foki ko Baula,) i he Laumalie Maonioni, bea ne jio fakamama‘u kiate ia, Mo ne behe, Akoe, oku ke fonu i he kākā kotoabe moe bauu kotoabe, koe foha oe tevolo, koe fili oe maonioni kotoabe, e ikai te ke tuku hoo fakakovi‘i ae gaahi hala totonu oe Eiki? Bea koeni, vakai, kuo iate koe ae nima oe Eiki, bea te ke kui, bea e ikai te ke mamata ki he laa o fuoloa. Bea to leva kiate ia ae nenefu moe fakabouli; bea ne tautaufa o kumi ha taha ke ne tataki ia i hono nima. Bea kuo mamata e he bule ki he mea kuo fai, bea tui ia, he kuo ofo i he akonaki ae Eiki.

KOE GAUE 16:16-19

Bea behe, i he e mau aluage ki he lotu, nae fakafetaulaki mai kiate kimautolu ha taahine kaunaga nae ulujino ai ae laumalie kikite, bea nae lahi ae koloa nae ma‘u e he ene kau matābule iate ia, i he ene kikite loi; Ko ia ia nae muimui ia Baula mo kimautolu, o behe ene kalaga, Koe kau tamaioeiki ae kau tagata ni ae Otua fugani maoluga, bea oku nau fakaha mai kiate kitautolu ae hala oe moui. Bea aho lahi mo ene fai behe be. Bea kuo mamahi ai a Baula, bea tafoki ia ki mui, o ne behe ki he laumalie, Oku ou fekau kiate koe, i he huafa o Jisu Kalaisi, ke ke alu kitua iate ia. Bea ne alu kitua ia i he feituulaa be koia. Bea kuo ilo e he ene kau matābule kuo oji ai e nau ma‘umea, bea nau buke a Baula mo Sailosi, o toho ki he botu fakatau, ki he kau fakamāu,

KOE GAUE 19:11-12

Bea nae fai e he Otua ae gaahi mana fakaofo i he nima o Baula: He nae ave mei hono jino ae gaahi holoholo moe noo, ki he kakai mahaki, bea nae mahui ae mahaki iate kinautolu, bea alu iate kinautolu ae kau laumalie kovi.

KOE GAUE 19:13-16

Bea koe kau Jiu niihi nae fealuaki fano, koe kau fie mana, naa nau fai ke ui aki ae huafa oe Eiki ko Jisu kiate kinautolu nae ulujino ai ae gaahi laumalie kovi, o behe, Oku mau fekau malohi kiate kimoutolu ia Jisu, aia oku malaga aki e Baula. Bea nae fai behe ae gaahi foha e toko fitu o Siva, koe Jiu, bea koe taulaeiki lahi. Bea nae lea ae laumalie kovi, o behe, Oku ou ilo a Jisu, bea oku ou ilo mo Baula; ka kohai akimoutolu? Bea nae oho kiate kinautolu ae tagata nae ulujino ai ae laumalie kovi, bea naa ne ikuna akinautolu, mo fai malohi kiate kinautolu, bea naa nau feholaki mei he fale koia kuo nau telefua mo makafokafo.

KOE GAUE 19:19

Bea koe toko lahi, iate kinautolu nae gaue faka fiemana, naa nau omi o fakataha e nau gaahi tohi, o tutu ia i he ao oe kakai: bea naa nau lau hono totogi oe gaahi tohi, koe baaga siliva e nima mano.

KOE GAUE 26:17-18

Bea teu fakamoui koe mei he kakai moe gaahi Jenitaile, akinautolu oku ou fekau koe ki ai ni, Ke fakaa ho nau mata, mo fakatafoki akinautolu mei he bouli ki he māma, bea mei he malohi o Setani ki he Otua, koeuhi ke nau ma‘u ae fakamolemole oe agahala, moe tofia fakataha mo kinautolu kuo fakamaonioni‘i i he tui kiate au.

LOMA 8:38-39

He oku ou ilo bau, e ikai i he mate, be i he moui, be i he kau agelo, be i he kau bule, be i he gaahi malohi, be i he gaahi mea i heni, be i he gaahi mea e hoko, Be i he maoluga, be i he maulalo, be i ha mea kehe e taha kuo gaohi, e ikai mafai ia ke fakamavae akitautolu mei he ofa ae Otua, aia oku ia Kalaisi Jisu ko ho tau Eiki.

LOMA 11:4

Ka koeha ae folofola nae tali aki ia e he Otua? Kuou fakatoe kiate au ae kau tagata e toko fitu afe, kuo ikai te nau tuulutui kia Beali.

LOMA 16:20

Bea koe Otua oe melino e vave ene fakavolu a Setani ki ho mou lalo va‘e. Koe ofa a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi ke iate kimoutolu. Emeni.

1 KOLINITO 5:5

Ke tukuage ae toko taha behe kia Setani ke maumau ai ae jino, kae fakamoui ae laumalie i he aho oe Eiki ko Jisu.

1 KOLINITO 7:5

Oua naa mo fefaaoaki akimoua, ka i hoo mo felotoaki i he aho jii, koeuhi ke mo tukuage akimoua ki he aukai moe lotu; bea mo toe fakataha, telia naa tauvele‘i akimoua e Setani i hoo mo tae faa taofi.

1 KOLINITO 10:20-22

E ikai; he koe gaahi mea oku feilaulau aki e he kakai Jenitaile, oku nau feilaulau aki ki he gaahi tevolo, kae ikai ki he Otua: bea oku ikai ko hoku loto ke mou feohi moe gaahi tevolo. Oku ikai te mou faa inu i he ibu ae Eiki, moe ibu ae gaahi tevolo: oku ikai te mou faa kau i he keinagaaga ae Eiki, moe keinagaaga ae gaahi tevolo. Bea te tau fakafuaa ae Eiki? oku tau malohi kiate ia?

2 KOLINITO 2:11

Telia naa kākā‘i akitautolu e Setani: he oku ikai te tau vale ki he ene gaahi filioi.

2 KOLINITO 4:3-4

Bea kabau kuo fakabulou e mau ogoogolelei, kuo fakabulou ia kiate kinautolu oku malaia: Akinautolu kuo fakakui ho nau loto taetui e he otua o mamani, telia naa ulo mai kiate kinautolu ae māma oe ogoogolelei fakamonuia o Kalaisi, aia ko hono tatau oe Otua.

2 KOLINITO 6:15

Bea oku kau taha fefe a Kalaisi mo Bileali? bea oku inaji taha i he ha aia oku tui moe taetui?

2 KOLINITO 10:4-5

(He koe mahafu tau oe mau tau oku ikai fakakakano, ka oku malohi lahi i he Otua ke holoki hifo ai ae gaahi kolo malohi;) O holoki ki lalo ae gaahi fakakaukau, moe mea maoluga kotoabe, oku ne fakahikihiki ia ki he ilo oe Otua, bea oku ne fakavaivai ae mahalo kotoabe ki he talagofua kia Kalaisi;

2 KOLINITO 11:3

Ka oku ou manavahe telia naa hage ko hono oloa e he gata i he ene kākā‘i a Ivi, e behe ae fakahala ho mou loto mei he agatotonu aia oku ia Kalaisi.

2 KOLINITO 11:13-15

Ka koe kau abosetolo loi akinautolu, koe kau gaue fakakākā, oku nau fakakehe akinautolu ke hage koe kau abosetolo a Kalaisi. Bea oku ikai koe mea fakaofo ia; he naa mo Setani oku fakakehe foki ia koe agelo oe māma. Koia oku ikai ko ha mea lahi, o kabau e fakakehe ene kau faifekau foki ke hage koe kau faifekau oe maonioni; koe gataaga okinautolu e fakatatau ki he e nau gaahi gaue.

2 KOLINITO 12:7

Bea telia naaku fielahi fau au i hono lahi oe gaahi mea nae fakaha, nae tuku kiate au ae tolounua i he kakano, koe mea fekau a Setani, ke tuki‘i au, telia naaku fielahi fau.

KAKAI EFESO 1:21

O maoluga lahi aubito i he gaahi bule kotoabe, moe malohi, moe mafimafi, moe eikiaga moe higoa kotoabe oku ui aki, ikai i he mamani be, ka i he mama koia foki e hoko:

KAKAI EFESO 2:2

Aia naa mou aeva ai i mu’a o fakatatau ki he aluga oe mamani, o tāu moe eiki oe malohi oe atā, ae laumalie oku gaue ni i he fānau talagataa:

KAKAI EFESO 3:10

Koeuhi ke fakaha atu eni e he jiaji, i he gaahi mea kehekehe, ae boto oe Otua ki he gaahi bule moe gaahi malohi i he gaahi botu fakalagi,

KAKAI EFESO 4:26-27

Ke mou ita, kae oua naa fai agahala ai: oua naa tuku ke alu hifo ae laa mo hoo mou ita: Bea oua naa fakaataatā ki he tevolo.

KAKAI EFESO 6:11-13

Ai kiate kimoutolu ae mahafu tau kotoa oe Otua, koeuhi ke mou faa tuu hake ki he gaahi tuutuuni kākā ae tevolo. He oku ikai koe tau fagatua moe kakano moe toto, ka ki he gaahi bule, moe gaahi malohi, moe kau bule oe fakabouli oe mamani, moe kau laumalie kovi i he gaahi botu i oluga. Koia ke too ae mahafu tau kotoa oe Otua, koeuhi ke mou faa tuu ai i he aho oe kovi, bea hili hono iku‘i kotoabe, kae tuu be.

KAKAI EFESO 6:16

Ai kitua i he mea kotoabe ae ba oe tui, aia te mou faa tamate aki ae gaahi gahau vela kotoabe oe toko taha kovi.

KOLOSE 2:15

Bea oji ene maumau ae gaahi bule moe gaahi malohi, naa ne fakailo fakaha atu akinautolu o vikiviki ai kiate kinautolu.

1 TESALONIKA 2:18

Koia naa mau fie alu atu ai kiate kimoutolu, io, ko au Baula, o liuga taha mo liuga ua; ka nae taofi akimautolu e Setani.

2 TESALONIKA 2:3-10

Oua naa kākā’i akimoutolu e ha toko taha i ha mea e taha: koeuhi e ikai hoko ae aho koia, o kabau e ikai tomua hoko ae liliu kovi, bea fakaha ae tagata oe agahala, koe foha oe malaia; Aia oku agatuu bea fakahikihiki ia ke maoluga i he mea kotoabe oku ui koe Otua, be oku fai ki ai ae hu; bea oku nofo ia o hage koe Otua i he fale oe Otua, o fakaha ia koe Otua. Ikai oku mou manatu, i he eku kei iate kimoutolu, neu fakaha kiate kimoutolu ae gaahi mea ni? Bea oku mou ilo eni aia oku ne taofia, kae oua ke fakaha ia i hono kuoga. He oku gaue ni ae mea fakalilolilo oe agahala: ka oku ai ha taha oku taofi, kae oua ke too atu ia. Bea e toki fakaha ae taha Agakovi, aia e fakaojioji e he Eiki aki ae manava o hono fofoga, o fakaauha i he malama o ene haele mai. Ko ia ia oku ha’u o tatau moe gaue a Setani i he malohi lahi, moe gaahi fakailoga, moe gaahi mea fakaofo loi, Bea moe kākā kotoabe oe taemaonioni iate kinautolu oku auha; koe mea i he ikai te nau ma’u ae ofa ki he mooni, koeuhi ke nau moui ai.

2 TESALONIKA 3:3

Ka oku mooni ae Eiki, aia te ne fakatuu mau bea fakamoui akimoutolu mei he kovi.

1 TIMOTE 1:20

Aia oku i ai a Aiminia mo Alekisanita; kuou tukuage akinaua kia Setani, ke na ilo ke oua te na lauikovi.

1 TIMOTE 3:6-7

Ikai koe taha toki liliu, telia naa vikiviki ia i he laukau, bea to ai ia ki he malaiaaga oe tevolo. Bea oku totonu foki ke ogoogo lelei ia iate kinautolu oku ituaa; naa to ia ki he manuki moe hele ae tevolo.

1 TIMOTE 4:1

KA oku lea fakabatonu mai ae Laumalie, e he ae niihi mei he tui i he gaahi kuoga fakamui, o tokaga ki he gaahi laumalie fakahala, moe gaahi akonaki oe kau tevolo;

1 TIMOTE 5:15

He kuo afe eni ae niihi o muimui ia Setani.

2 TIMOTE 1:7

He nae ikai foaki e he Otua kiate kitautolu ae laumalie oe manavajii; ka koe malohi, moe ofa, moe loto faka-botoboto.

2 TIMOTE 2:26

Bea nau fakahaofia akinautolu mei he tauhele ae tevolo, akinautolu kuo ne moua o fakabobula‘i ko ene faiteliha be.

HEBELU 2:14

Bea koe mea i he ma‘u e he fānau ae kakano moe toto, nae ai foki eia ae aga koia; koeuhi ke fakaauha eia i he mate aia nae aana ae malohi oe mate, koe tevolo;

JEMESI 2:19

Oku ke tui oku ai ae Otua be taha; ko hoo fai lelei ia: oku tui foki ae kau tevolo, bea nau tetetete.

JEMESI 3:14-15

Bea kabau oku i ho mou loto ae feiga kovi moe fekeikei, oua naa mou bolebole ai, mo lohiaki‘i ae mooni. Oku ikai alu hifo mei oluga ae boto ni, ka oku fakamama, mo fakakakano, bea fakatevolo.

JEMESI 4:7

Koia mou fakavaivai‘i akimoutolu ki he Otua. Teke‘i ae tevolo, bea e buna atu ia meiate kimoutolu.

1 BITA 5:8

Leo, bea faa vakai; koeuhi ko ho mou fili koe tevolo, oku alu fano, o hage ha laione gugulu, o ne kumi be kohai te ne faa buku hake:

A BITA 2:4

He kabau nae ikai mamae ae Otua ki he kau agelo nae agahala, ka nae li hifo akinautolu ki heli, o tuku ki he gaahi ha‘iha‘i oe fakabouli, ke tatali ki he fakamāu;

A JONE 2:18-22

Ae fānau jii, koe kuoga fakamui eni: bea hage ko hoo mou fanogo e ha‘u ae Fili o Kalaisi, oku ai ni ae gaahi fili toko lahi o Kalaisi: koia oku tau ilo ai koe kuoga fakamui eni. Naa nau alu atu meiate kitautolu, ka nae ikai ke nau o tautolu; he ka ne o tautolu akinautolu, behe, kuo nau nofo mau mo kitautolu: ka koe mea ia ke ha ai nae ikai o tautolu akinautolu kotoabe. Ka kuo mou ma‘u ae bani mei he Toko Taha Maonioni, bea oku mou ilo‘i ae mea kotoabe. Kuo ikai teu tohi kiate kimoutolu, koeuhi oku ikai te mou ilo‘i ae mooni, ka koeuhi oku mou ilo‘i ia, bea oku ikai ha loi e tubu i he mooni. Kohai ia oku loi, ka ko ia oku ne fakafijiga oku ikai koe Kalaisi a Jisu? Koe fili o Kalaisi ia, aia oku ne fakafijiga i he Tamai moe Alo.

A JONE 3:8-10

Ko ia oku ne fai agahala, oku oe tevolo ia; he nae agahala ae tevolo talu mei he kamataaga. Ka koe mea eni nae fakaha ai ae Alo oe Otua, koeuhi ke ne fakaauha ae gaahi gaue ae tevolo. Ko ia kotoabe kuo fanau‘i mei he Otua, oku ikai fai agahala ia; he oku mau iate ia ene tega: bea oku ikai ke faa agahala, koeuhi kuo fanau‘i ia mei he Otua. Koe mea ni oku ha ai ae fānau ae Otua, bea moe fānau ae tevolo: ko ia kotoabe oku ikai fai maonioni, bea mo ia oku ikai ofa ki hono tokoua, oku ikai oe Otua ia.

A JONE 4:1

E KAIGA ofeina, oua naa tui ki he laumalie kotoabe, kae ahiahi‘i ae gaahi laumalie, be oku oe Otua akinautolu: koeuhi kuo toko lahi ae kau balofita loi kuo alu atu ki mamani.

A JONE 4:2-3

Koe mea eni oku mou ilo ai ae laumalie oe Otua: Koe laumalie kotoabe oku fakaha kuo ha‘u a Jisu Kalaisi i he jino, oku oe Otua ia: Bea koe laumalie kotoabe oku ikai fakaha kuo ha‘u a Jisu Kalaisi i he jino, oku ikai oe Otua ia: bea koeni ia ae Fili o Kalaisi, aia kuo mou fanogo ki ai e ha‘u; bea oku lolotoga ni ene i mamani.

A JONE 5:19

Oku tau ilo oku ae Otua akitautolu, ka oku tokoto a mamani kotoabe i he toko taha kovi.

2 JONE 1:7-11

He kuo alu atu ae kau kākā toko lahi ki mamani, oku ikai ke nau fakaha kuo ha‘u i he jino a Jisu Kalaisi. Koe kākā eni moe fili o Kalaisi. Vakai be kiate kimoutolu, ke oua naa mole iate kitautolu ae gaahi mea kuo tau lava‘i, ka koeuhi ke tau ma‘u ae totogi haohaoa. Ko ia ia oku fai hala, bea ikai nofo mau i he akonaki a Kalaisi, oku ikai ma‘u eia ae Otua. Ko ia ia oku nofo i he akonaki a Kalaisi, oku ma‘u eia fakatouoji ae Tamai bea moe Alo. Kabau e alu atu ha taha kiate kimoutolu, kae ikai omi ae akonaki ko eni, oua naa tali ia ki ho mou fale, bea oua naa tokoni ki ai: He ko ia oku tokoni ki ai oku kau ia i he ene gaahi gaue kovi.

JUTE 1:6

Bea koe kau agelo nae ikai ke tuu mau i ho nau muaki aluga, ka naa nau tukuage ho nau nofoaga, kuo ne tuku ke moua akinautolu ki he gaahi ha‘i taegata oe fakabouli o a‘u ki he fakamāu oe aho lahi.

JUTE 1:9

Ka i he alea a Maikeli koe agelo lahi moe tevolo, nae fakakikihi ia ki he jino o Mosese, ka nae ikai te ne tali aki ia ha lea manuki, ka naa ne behe, Ke lomia koe e he Eiki.

FAKAHA 2:9-10

Oku ou ilo‘i hoo gaahi gaue, mo hoo mamahi, mo hoo majiva, (ka oku ke koloaia) bea moe loi a nautolu oku behe, koe gaahi Jiu akinautolu, ka oku ikai, ka koe fale lotu o Setani. Oua naa ke manavahe ki ha mea i he gaahi mea koia te ke mamahi ai: vakai, e li e he tevolo a ho mou niihi ki he fale fakabobula, ko ho mou ahiahi‘i, bea te mou moua i he mamahi i he aho e hogofulu: ka ke fai agatonu be o a‘u ki he mate, bea teu foaki kiate koe ae bale oe moui.

FAKAHA 2:13

Oku ou ilo‘i hoo gaahi gaue, moe botu oku ke nofo ai, aia oku i ai ae nofoaga o Setani: bea oku ke buke mau hoku higoa, bea nae ikai te ke jiaki eku lotu, io, naa moe gaahi aho o Anitibasa ko eku fakamooni agatonu, aia nae tamate‘i iate kimoutolu, koe botu oku nofo ai a Setani.

FAKAHA 2:24

Ka oku ou behe kiate kimoutolu, mo hono toe i Taiataila, akinautolu nae ikai ma‘u ae akonaki ni, bea nae ikai ke ilo ae gaahi mea loloto o Setani, o hage koe nau lau; E ikai teu ai mo ha kavega kehe kiate kimoutolu.

FAKAHA 3:9

Vakai, oku ou tuku atu akinautolu oku oe fale lotu o Setani, akinautolu oku behe, koe kau Jiu akinautolu, ka oku ikai, ka oku nau loi; vakai, teu bule‘i akinautolu ke ha‘u o bunou hifo i ho va‘e, bea ke nau ilo kuou ofa kiate koe.

FAKAHA 9:1-11

BEA nae ifi e hono nima oe agelo, beau mamata nae to ae fetuu mei he lagi ki he fonua; bea nae atu kiate ia ae ki oe luo tae hano takele. Bea nae fakaava eia ae luo tae hano takele; bea nae alu hake ae kohu mei he luo, o hage koe kohu oe fuu luo afi; bea koe mea i he kohu oe luo, nae fakabouli ae laa moe atā. Bea nae ha‘u mei he kohu ae faga hee ki he fonua: bea nae atu ki ai ae malohi, o hage koe malohi oe faga sikobio oe fonua. Bea nae fekau kiate kinautolu ke oua te nau maumau ae mohuku oe fonua, be ha mea mata e taha, be ha akau; ka koe kau tagata be koia oku ikai i ho nau foi la‘e ae fakailoga ae Otua. Bea nae tuku kiate kinautolu ke oua naa nau tamate‘i akinautolu, ka ke fakamamahi‘i akinautolu i he mahina e nima: bea koe nau mamahi nae tatau moe mamahi oe tagata kuo ta‘i e he sikobio. Bea i he gaahi aho koia, e kumi ae kakai ki he mate, ka e ikai ilo ia; bea te nau holi ke mate, ka e buna ae mate meiate kinautolu. Bea koe jino oe faga hee nae tatau moe faga hose kuo teuteu ki he tau; bea nae i ho nau ulu o hage koe gaahi bale koula, bea ko ho nau mata nae tatau moe mata oe tagata. Bea naa nau louulu o hage koe louulu oe kau fefine, bea ko ho nau kau nifo nae hage koe nifo oe faga laione. Bea nae ai ho nau gaahi jifa fatafata, o hage koe gaahi jifa fatafata ukamea; bea koe batū o ho nau kabakau nae tatau moe logoaa oe gaahi jaliote, moe faga hose lahi oku felele‘i ki he tau. Bea nae ai ho nau gaahi iku o hage koe faga sikobio, bea nae i ho nau gaahi iku ae gaahi huhu: bea naa nau malohi ke tautea ae kakai i he mahina e nima. Bea nae ai ae tu‘i kiate kinautolu, koe agelo oe luo tae hano takele, ko hono higoa i he lea faka‐Hebelu ko Abatoni, ka ko hono higoa i he lea faka‐Kiliki ko Abolione.

FAKAHA 9:20

Bea ko hono toe oe kakai nae ikai ke tamate‘i aki ae gaahi fakamamahi ni, nae ikai te nau fakatomala i he gaahi gaue a ho nau nima, ke oua te nau hu ki he kau tevolo, moe gaahi tamabua koula, moe siliva, moe balasa, moe maka, moe akau: aia oku ikai faa mamata, be fanogo, be aeva:

FAKAHA 11:7

Bea ka fakaoji ekinaua e na fakamooni, koe manu fekai oku alu hake mei he luo tae hano takele, te ne tau‘i akinaua, bea te ne ikuna akinaua, o tamate‘i akinaua.

FAKAHA 12:3-4

Bea nae ha mai moe mea fakaofo e taha i he lagi; bea vakai, koe fuu gata lahi nae kulokula, kuo fitu hono ulu, bea nae i ai ae nifo e hogofulu, bea fitu ae bale i hono gaahi ulu. Bea nae toho aki e hono iku hono tolu oe vahe oe gaahi fetuu oe lagi, o ne li hifo akinautolu ki he fonua: bea nae tuu ae fuu gata i he ao oe fefine nae teu ke fanau, koeuhi, ka fanau‘i leva ene tamajii, ke ne kai o oji ia.

FAKAHA 12:7-12

Bea nae fai ae tau i he lagi: ko Maikeli mo ene kau agelo naa nau tau‘i ae fuu gata; bea nae tau ae fuu gata mo ene kau agelo. Ka nae ikai te nau ikuna; bea nae ikai kei ilo ha nau botu i he lagi. Bea nae li kitua ae fuu gata lahi, ae gata motua koia, oku ui ko Tevolo, mo Setani, aia oku ne kākā‘i a mamani kotoabe: nae li ia kitua ki he fonua, bea nae li kitua mo ia a ene kau agelo. Bea neu ogo‘i ae le‘o lahi i he lagi, nae behe, Ko eni kuo hoko mai ae fakamoui, moe malohi, moe buleaga o ho tau Otua, moe malohi o hono Kalaisi: he kuo li ki lalo ae fakakovi o ho tau kaiga, aia naa ne fakakovi‘i akinautolu i he ao o ho tau Otua i he aho moe bo. Bea naa nau ikuna ia aki ae taataa oe Lami, moe lea oe nau fakamooni; bea nae ikai te nau mamae ki he e nau moui ka nau mate. Koia ke fiefia, ae gaahi lagi, mo kimoutolu oku nofo ai. E malaia ae kakai oku nofo i he mama na moe tahi! he kuo alu hifo ae tevolo kiate kimoutolu, kuo ita lahi, koeuhi oku ne ilo oku fuoloa jii be hono kuoga.

FAKAHA 12:13-17

Bea i he mamata e he fuu gata kuo li ia ki he mamani, naa ne fakataga‘i ae fefine ne ne fanau‘i ae tamajii tagata. Bea nae foaki ki he fefine ae kabakau e ua oe ikale lahi, ke ne buna aki ia ki he toafa, ki hono botu, aia oku tauhi ai ia i ha kuoga, moe gaahi kuoga, moe vaeua malieaga oe kuoga, mei he ao oe gata. Bea nae buaki e he gata ki he fefine ae vai mei hono gutu o hage ha vaitafe, koeuhi ke ne fai ke auhia ia i he vai. Bea nae tokoni‘i ae fefine e he fonua, bea matoo e he fonua hono gutu, o ne folo hifo ae vai, aia nae buaki e he fuu gata mei hono gutu. Bea nae ita ae fuu gata ki he fefine, o ne alu ke tau‘i hono toe o hono hako, akinautolu oku fai ae gaahi fekau ae Otua, bea ma‘u moe fakamooni o Jisu Kalaisi.

FAKAHA 13:1-10

BEA neu tuu i he oneone oe tahi, beau mamata oku alu hake mei he tahi ae manu fekai, nae fitu hono ulu, bea nae i ai ae nifo e hogofulu, bea nae i hono gaahi nifo ae bale e hogofulu, bea i hono gaahi ulu ae higoa ko Taukae Otua. Bea koe manu fekai aia neu mamata ai, nae tatau moe lebati, bea ko hono va‘e nae hage koe va‘e o ha beaa, bea ko hono gutu nae hage koe gutu o ha laione: bea nae atu ki ai e he fuu gata a ene malohi aana, mo hono nofoaga, moe bule lahi. Bea neu mamata nae hage kuo lavea o mate hono foi ulu e taha; ka nae toe moui be hono lavea fakamate: bea nae fakatumutumu a mamani kotoabe o muimui i he manu fekai. Bea naa nau hu ki he fuu gata aia ne ne atu ae malohi ki he manu fekai: o nau hu ki he manu fekai, o nau behe, Kohai oku tatau moe manu fekai? kohai oku faa fai ke tau‘i ia? Bea nae foaki kiate ia ae gutu ke lea fie lahi, mo taukae ki he Otua; bea nae tuku kiate ia ae bule ke fai ae tau i he mahina e fagofulu ma ua. Bea ne faai hono gutu i he lea taukae ki he Otua, ke lauikovi hono huafa, mo hono fale fehikitaki, mo kinautolu oku nofo i he lagi. Bea nae tuku kiate ia ke ne tau‘i ae kakai maonioni, bea ke ne ikuna akinautolu: bea nae tuku kiate ia ae bule ki he gaahi faahiga, moe gaahi lea, moe gaahi buleaga kotoabe. Bea e hu kiate ia akinautolu kotoabe oku nofo i mamani, akinautolu oku ikai tohi ho nau higoa i he tohi oe moui oe Lami, aia nae tamate‘i talu mei he fakatubu o mamani. Kabau oku teliga ha taha, bea fakafanogo ia. Ko ia oku ne tataki ki he bobula, e moua ia ki he bobula: ko ia oku ne tamate‘i aki ae heleta, oku totonu ke tamate‘i aki ia ae heleta. Ko eni ae faa kataki moe tui ae kakai maonioni.

FAKAHA 13:11-18

Bea neu mamata ki he manu fekai e taha oku alu hake i he fonua; bea nae iate ia ae nifo‘i ulu e ua, nae hage ia koe lami, bea naa ne lea o hage ha fuu gata. Bea oku fai eia ae bule kotoabe oe uluaki manu fekai nae mu‘a iate ia, o ne tai ke hu a mamani mo kinautolu oku nofo ai ki he uluaki manu fekai, i he ene moui a hono lavea naa ne mei mate ai. Bea oku fai eia ae gaahi mea fakaofo lahi, o ne fai ke alu hifo ae afi mei he lagi ki he fonua, i he ao oe kakai, Bea ne kākā‘i akinautolu oku nofo i mamani, aki ae gaahi mea mana koia nae tuku kiate ia ae malohi ke fai i he ao oe manu fekai; o ne behe kiate kinautolu oku nofo i mamani, ke nau gaohi ha fakatātā ki he manu fekai, aia nae lavea i he heleta, kae moui be. Bea nae tuku kiate ia ke ne foaki ae moui ki he fakatātā oe manu fekai, ke lea ai ae fakatātā oe manu fekai, bea bule ke tamate‘i akinautolu e ikai te nau hu ki he fakatātā oe manu fekai. Bea naa ne bule‘i kotoabe, ae iki moe lalahi, ae ma‘umea moe majiva, ae tauataina moe bobula, ke nau ma‘u ae fakailoga i ho nau nima toomatau, be i ho nau foi la‘e: Bea ke oua naa fakatau mai be fakatau atu e ha taha, ka ko ia be kuo i ai ae fakailoga, be ae higoa oe manu fekai, be koe lau o hono higoa. Ko eni ae boto. Ko ia oku i ai ae ilo, ke ne lau hono lau oe manu fekai: he koe lau ia oe tagata; bea ko hono lau koe onogeau ma onogofulu ma ono.

FAKAHA 14:9-11

Bea muimui iate kinaua hono tolu oe agelo, o ne behe, aki ae le‘o lahi, Kabau e hu e ha taha ki he manu fekai mo hono fakatātā, bea ma‘u ae fakailoga i hono foi la‘e, be i hono nima, E inu eia i he uaine oe houhau oe Otua, aia kuo ligi taehui ki he ibu o hono houhau; bea e fakamamahi ia aki ae afi moe sulifa i he ao oe kau agelo maonioni, bea i he ao oe Lami: Bea e alu hake ae kohu oe nau mamahi o taegata bea taegata; bea oku ikai te nau mālōlō i ha aho be ha bo, akinautolu oku hu ki he manu fekai mo hono fakatātā, bea mo ia oku ne ma‘u ae fakailoga o hono higoa.

FAKAHA 16:10

Bea nae liligi e hono nima oe agelo a ene hina ki he nofoaga oe manu fekai; bea nae bito hono buleaga i he fakabouli; bea nau gūgū ho nau elelo i he mamahi,

FAKAHA 16:13-14

Bea neu mamata koe laumalie uli e toko tolu, nae hage koe faga boto, nae ha‘u mei he gutu oe fuu gata, moe gutu oe manu fekai, moe gutu oe balofita loi. He koe gaahi laumalie akinautolu oe kau tevolo, oku fai ae gaahi mana, oku alu atu ki he gaahi tu‘i oe fonua bea mo mamani kotoabe, ke tanaki akinautolu ki he tau oe aho lahi koia oe Otua Mafimafi.

FAKAHA 17:1-7

BEA nae ha‘u ae toko taha oe agelo e toko fitu nae i ai ae hina e fitu, o ne lea kiate au, o behe mai kiate au, Ha‘u ki heni; bea teu fakaha kiate koe hono fakamāu oe fuu feauaki, oku heka i he gaahi vai lahi: Aia kuo fai feauaki moe gaahi tu‘i a mamani, bea koe kakai o mamani nae fakakona aki ae uaine o ene feauaki. Bea nae āvea au i he laumalie ki he toafa: bea neu mamata oku heka ae fefine i he manu fekai oku kulaahoaho, kuo bito i he gaahi higoa fakataukae ki he Otua, kuo fitu hono ulu, bea moe nifo e hogofulu. Bea nae teuga aki ae fefine ae kulokula moe kulaahaoho, bea teuga aki foki ae koula moe gaahi maka koloa moe gaahi mataitofe, kuo i hono nima ae ibu koula, kuo bito i he gaahi fakalielia moe uli o ene feauaki. Bea nae tohi i hono foi la‘e ae higoa ni, KOE MEA FAKALILOLILO, KO BABILONE KOE LAHI, KOE FA‘E AE KAU FEAUAKI MOE GAAHI FAKALIELIA OE MAMANI. Bea neu mamata oku kona ae fefine i he toto oe kakai maonioni, moe toto oe kakai nae mate koeuhi ko Jisu: bea neu ofo i he eku mamata ki ai, o ofo lahi aubito. Bea behe mai e he agelo kiate au, Koeha oku ke ofo ai? teu fakaha kiate koe ae mea fakalilolilo oku kau ki he fefine, moe manu fekai oku ne fua ia, aia oku i ai ae ulu e fitu, bea moe nifo e hogofulu.

FAKAHA 17:8-13

Koe manu fekai ne ke mamata ai, nae i ai, ka oku ikai eni; bea e alu hake mei he luo tae hano takele, bea e alu ia ki he malaia: bea ko kinautolu oku nofo i mamani, akinautolu nae ikai tohi ho nau higoa i he tohi oe moui talu hono gaohi o mamani, te nau ofo i he e nau mamata ki he manu fekai, nae i ai, bea oku ikai eni, ka oku i ai ni. Ko eni ae loto oku boto. Koe ulu e fitu, koe mouga ia e fitu, aia oku heka ai ae fefine. Bea oku fitu ae gaahi tu‘i: kuo higa ae toko nima, bea oku ai ni ae toko taha, bea oku teeki hoko hono toe; bea ka ha‘u ia, kuo bau ke nofo be ia i he kuoga jii. Bea koe manu fekai, nae i ai, ka oku ikai eni, ko hono valu ia, bea oku oe toko fitu, bea oku alu ia ki he malaia. Bea koe nifo‘i ulu e hogofulu naa ke mamata ki ai, koe tu‘i e hogofulu ia, oku heeki ke nau ma‘u ha buleaga; ka oku nau ma‘u ae malohi o hage ha gaahi tu‘i i he feituulaa e taha fakataha moe manu fekai. Oku loto taha akinautolu ni, bea te nau foaki e nau bule moe malohi ki he manu fekai.

FAKAHA 17:14-18

E tau‘i ekinautolu ni ae Lami, bea e ikuna akinautolu e he Lami: he koe Eiki ia oe gaahi eiki, koe Tu‘i oe gaahi tu‘i: bea ko kinautolu oku iate ia kuo ui, mo fili, mo agatonu. Bea naa ne behe mai kiate au, Koe gaahi vai ne ke mamata ai, oku heka ai ae fefine feauaki, koe gaahi kakai, moe fuu toko lahi, moe gaahi buleaga, moe gaahi lea. Bea koe nifo‘i ulu e hogofulu ne ke mamata ai i he manu fekai, e fehia akinautolu ni ki he fefine feauaki, bea te nau fakamajiva‘i mo fakatelefua‘i ia, bea te nau kai a hono kakano, bea tutu ia i he afi. He kuo fakaloto‘i akinautolu e he Otua ke nau fai ki hono finagalo, bea ke nau loto taha, o foaki ho nau buleaga ki he manu fekai, kae oua ke fakamooni ki he gaahi folofola ae Otua. Bea koe fefine naa ke mamata ki ai, koe kolo lahi koia ia, aia oku ne bule‘i ae gaahi tu‘i o mamani.

FAKAHA 18:2

Bea naa ne kalaga malohi aki ae le‘o lahi, o ne behe, Ko Babilone koe lahi kuo higa, kuo higa ia, bea kuo hoko ia koe nofoaga oe kau tevolo, bea koe anaga oe laumalie uli kotoabe, bea koe katoaaga oe manu buna kotoabe oku uli mo fakalielia.

FAKAHA 19:19-21

Bea neu mamata ki he manu fekai, moe gaahi tu‘i o mamani, moe nau gaahi matatau, nae tanaki o fakataha ke nau tau‘i ia oku heka i he hose, mo ene kau tau. Bea nae moua ae manu fekai, bea moe balofita loi naa ne fai ae gaahi mana i hono ao, aia naa ne kākā aki akinautolu kuo nau ma‘u ae fakailoga oe manu fekai, mo kinautolu nae hu ki hono fakatātā. Nae li moui akinaua fakatouoji be ki he ano oe afi oku vela aki ae sulifa. Bea nae tamate‘i a hono toe aki ae heleta o ia nae heka i he hose, aia nae alu atu i hono gutu: bea nae makona ae faga manu kotoabe i ho nau kakano.

FAKAHA 20:1-3

BEA neu mamata ki ha agelo nae alu hifo mei lagi, kuo iate ia ae ki oe luo tae hano takele, moe ukamea fihifihi mo lahi i hono nima. Bea naa ne buke ae fuu gata, ae gata motua koia, aia koe Tevolo, mo Setani, bea ne ha‘i ia i he ta‘u e afe, O ne li ia ki he luo tae hano takele, mo tabuni ia ki ai, bea ne ai ki ai ae mea fakamau, koeuhi ke oua naa ne kei kākā‘i ae gaahi buleaga, kae oua ke kakato ae ta‘u e afe: bea hili ia, e veteage ia i ha kuoga jii.

FAKAHA 20:7-9

Bea ka kakato ae ta‘u e afe, e veteage a Setani mei hono fale fakabobula, Bea e alu atu ia ke ne kākā‘i ae gaahi buleaga i he feituu e fa o mamani, a Koki mo Mekoki, ke tanaki o fakataha akinautolu ki he tau: ko hono lau o kinautolu oku tatau moe oneone i he matātahi. Bea naa nau alu hake i hono māukubu oe fonua, o nau a‘i takatakai ae nofoaga tau oe kakai maonioni, moe kolo ofeina: bea nae alu hifo ae afi mei he Otua i he lagi, o fakaauha akinautolu.

FAKAHA 20:10

Bea koe tevolo naa ne kākā‘i akinautolu, nae li ia ki he ano oe afi moe sulifa, aia oku i ai ae manu fekai moe balofita loi; bea e fakamamahi‘i ia i he aho moe bo o taegata bea taegata.

Tongan - Fakatonga - TO

TON1884 - Koe Tohi Tabu Katoa - 1884

This translation update has been dedicated to the Public Domain
https://bibles.org/bible/25210406001d9aae-01/GEN.1/
Languages are made available to you by www.ipedge.net