06 – Kuong’ ma nyaka chieng’

Magi gin weche maler mag Nyasaye Maduong’ Mogik.
Ok wabed gi gombo mar winjo weche ma dhano wacho.
Ne ng’ato ang’ata ma ohero Nyasaye... mae e gima Nyasaye wacho kuom: Kuong’ ma nyaka chieng’.

Ndiko 3 Madongo Moloyo

Fweny 20:13-15

Nam nogolo joma otho manie iye, to Tho gi Piny Joma otho nogolo joma otho manie igi, kendo ngʼato ka ngʼato nongʼadne bura koluwore kod gik mane osetimo. Eka tho gi Piny Joma otho nowiti e ataro mar mach. Ataro mar mach en e tho mar ariyo. Ngʼato angʼata ma nyinge ne ok onwangʼ kondiki e kitap ngima, nowit e ataro mar mach.

Jo-Hibrania 10:26-27

Ka wasiko watimo atima richo mana mar oyiem bangʼ ngʼeyo adiera, to onge misango moro ma pod odongʼ, gima odongʼ en mana kibaji, kwangʼeyo ni wachomo kum gi mirima mar mach, mabiro tieko joma kedo gi Nyasaye chuth.

Mathayo 13:49-50

Kamano e kaka nobedi chiengʼ giko piny. Malaike nobi kendo nopog joma timbegi richo gi joma kare, kendo nowitgi ei mach makakni, kama ywagruok gi mwodo lak nobedie.”

Ndiko duto kaluwore Muma - 123 ndiko

Wuok 32:33-34

Eka Jehova Nyasaye nodwoko Musa niya, “Ngʼato angʼata motimo richo e nyima ema anaruch nyinge oko e kitabu mara. To koro, dhiyo mondo itelne ji kiterogi kama ne awacho kendo malaikana biro telo nyimu. To kata kamano, ka kindena mar kum ochopo to anakumgi nikech richogi.”

Rapar Mar Chik 29:20

Jehova Nyasaye ok nowene ngʼatno richone, kendo mirimbe mager nowangʼ ngʼatno ka mach. Kwongʼ duto mondikie kitabuni nomake kendo Jehova Nyasaye noruch nyinge oko e bwo pinyni.

Rapar Mar Chik 32:22

Mach osemoki gi mirimba, en mach mawangʼo nyaka kuonde joma otho e bwo lowo. Obiro ketho piny kod nyakne duto kendo ka omoko mach nyaka e konde mag gode.

Ayub 7:9

Mana kaka bor polo rumo mi lal nono, e kaka ngʼat miyiko e liel ok duogi.

Ayub 21:30

ni ngʼama rach tony ka masira obiro kendo ni iresega chiengʼ mirima?

Zaburi 9:17

Joma timbegi richo dok e bur matut, nyaka ogendini duto ma wigi wil gi Nyasaye.

Zaburi 16:10

nikech ok inijwangʼa ei liel, to bende ok niyie Ngʼati Maler tow.

Zaburi 18:5

Tonde mag liel ne orida kendo odhoga matek; obadho mag tho ne ochoma tir.

Zaburi 21:8-9

Lweti biro mako wasiki duto; lweti ma korachwich biro ndhiyo joma kedo kodi. E sa ma ibiro chopoe, to ibiro miyo gichal gi kendo mar mach mager. Jehova Nyasaye biro mwonyogi kuom mirimbe mager, kendo mach mare biro tiekogi.

Zaburi 55:15

Mad tho neg wasika apoya, mad liel mwonygi ngili kapod gingima, nikech richo olokogi kar dakne.

Zaburi 69:28

Mad ruch kargi oko e kitap joma ngima kendo kik kwan-gi kaachiel gi joma kare.

Zaburi 81:15

Joma ochayo Jehova Nyasaye dine okulorene gi luoro, kendo kum margi osiko nyaka chiengʼ.

Zaburi 86:13

Nimar hera ma iherago duongʼ, kendo isegola ei chuny bur matut.

Zaburi 92:6-7

Ngʼama omingʼ ok nyal ngʼeyo, joma ofuwo ok winj tiend wachno, ni kata obedo ni joma timbegi richo nyalo loth kaka lum kendo joricho nyalo dhi maber, to ibiro tiekgi chuth nyaka chiengʼ.

Zaburi 107:10-11

Moko kuomgi nobet e mudho, kendo e tipo mar tho, ne gin joma thagore motwe gi nyoroche mag chuma, nimar ne gingʼanyo giweyo weche Nyasaye kendo ne gichayo rieko mar Nyasaye Man Malo Moloyo.

Zaburi 145:20

Jehova Nyasaye rito maber ji duto mohere, to ji duto ma timbegi richo obiro tieko.

Ngeche 9:18

To ok gingʼeyo kata matin ni joma otho ni kuno; bende ni joma lime ni e liel matut.

Ngeche 15:11

Jehova Nyasaye ongʼeyo gik moko matimore, bed ni en Tho kata Kethruok, omiyo dhano ok dipandne paro manie chunye!

Ngeche 15:24

Yor ngima telo kadhi malo ni ngʼat makare, mondo ogengʼe kik odhi mwalo kar tho.

Ngeche 23:13-14

Kik itamri kumo nyathi; nimar chwat ok nyal nege. Kikumo nyathi kod kede to obiro reso chunye aa e tho.

Ngeche 27:20

Tho kod kethruok ok rom ngangʼ, to kata mana wenge dhano bende ok rom.

Eklesiastes 12:13-14

Gik moko duto koro osewinji, omiyo koro ma e wach mogik: Luor Nyasaye kendo rit chikene nimar ma e tich mane omi dhano. Nimar Nyasaye biro ngʼado bura ni tich moro amora, kaachiel gi gimoro amora mopondo, bed ni ober kata orach.

Isaya 10:17-18

Ler mar Israel nolokre mach, Jal Maler margi nolokre mach mangʼangʼni; ei odiechiengʼ achiel kende nowangʼ motiek pep kuthe kod pedo mag ruodh Asuria. Ber mar bungene kod puothene momewo, nowangʼ chuth, mana ka ngʼat matuo ochamo dende motieko.

Isaya 11:3-4

kendo enobed mamor gi joma oluoro Jehova Nyasaye. Ok nongʼad bura kuom gima oneno giwangʼe, kata chiwo parone kod gima owinjo gi ite; to gi adiera nongʼad bura ne joma odhier, kendo kuom bura makare enongʼad wach, mowinjore ni joma ochando manie piny. Dhoge ema nobed luth mogoyogo piny, bende wach moa e dhoge ema noneg-go joma timbegi mono.

Isaya 13:6-11

Denguru nimar odiechieng Jehova Nyasaye chiegni; odiechiengno biro ka gir kethruok maduongʼ mawuok e lwet Jehova Nyasaye Maratego. Nikech wachni, lwet ngʼato ka ngʼato ne jony, kendo kihondko nogo chuny ji duto ma aa. Kibaji nogogi malich, rem gi kuyo bende noneg-gi; ginibed gi rem mana ka dhako mamuoch kayo. Ngʼato ka ngʼato nongʼi wadgi malich ka midhiero omako. Neuru, odiechieng Jehova Nyasaye biro, en odiechiengʼ malich man-gi mirima kod kum mager, mabiro weyo piny gunda, kendo joricho manie iye. Sulwe mag polo kod lergi ok nonenre. Wangʼ chiengʼ nolokre mudho, kawuok kendo dwe bende ok norieny. Abiro kumo piny kuom timbene mamono, joricho kuom richogi. Abiro tieko wich teko ka mar josunga kendo abiro thiro sunga mar joma wangʼ-gi tek.

Isaya 13:13

Kuom mano Jehova Nyasaye Maratego nomi polo tetni, kendo piny noyiengni milengʼre; e chiengʼ onogo mar mirimbe mager.

Isaya 14:9-11

Piny joma otho otuk duto ka romoni kidonjo kuno, kendo ochiewo chunje joma ne osetho mondo omosi, ma gin jogo duto mane jotelo e piny; omiyo jogo duto mane ruodhi mag ogendini aa malo e kombegi mag loch. Giniwuo gi dwol achiel kagiwacho niya, “Kara in bende koro isebedo manyap, mana ka wan; isebedo machal kodwa.” Tekoni duto osedok piny nyaka ei liel, kaachiel gi thumbe ma yande iwinjo; kudni e pieni minindoe kendo e ongedi ma iumorigo.

Isaya 14:12-15

Mano kaka isepodho kia e polo, yaye ratego, sulwe mar okinyi! Oseboli e piny in ma yande itieko ogendini. Ne iwacho e chunyi niya, “Abiro idho e polo; abiro guro lochna malo moyombo sulwe mag Nyasaye; kendo anabed e kom duongʼ, ewi got mar chokruok, mantiere malo mogik mar got maler. Anaidh malo moyombo boche polo; kendo anachal gi Nyasaye Man Malo Moloyo.” To koro osedwoki piny e bur matut nyaka e piny joma otho.

Isaya 26:14

To koro jogo osetho kendo koro gionge; chunje moseago ok nochier. Ne ikumogi mi itiekogi maonge ngʼama parogi.

Isaya 26:21

To ne, Jehova Nyasaye biro kawuok kare mar dak mondo okum joma odak e piny kuom richogi. Piny noket ayanga remo mosechwer kuome, mi ok noum joge mosenegi.

Isaya 34:10

Ok nokwe odiechiengʼ gotieno; iro mare nodum kanyo nyaka chiengʼ. Koa e tiengʼ moro nyaka machielo nodongʼ gunda; onge ngʼat manochak oluwe kendo.

Isaya 38:18

Joma ni e liel ok nyal paki, tho ok nyal wero wendi mar pak, chutho joma dhi e bur ok nyal geno adiera mari.

Isaya 66:15-16

To nee, Jehova Nyasaye biro gi mach, kendo gechene mag lweny chalo ka kalausi; obiro kelo mirimbe makakni, kendo chwat mare nopilre ka mach. Nimar mach kod ligangla ema Jehova Nyasaye noyalgo ji duto, kendo joma Jehova Nyasaye nonegi nobed mangʼeny.

Isaya 66:24

“Giniwuogi mi gine ringre joma otho mosepiem koda, kudni machamogi ok notho kata mach mawangʼogi ok notho kendo ginibed gik ma piny ngima ojokgo.”

Ezekiel 18:4

Nikech ji duto mangima gin maga, wuoro kaachiel gi wuowi, giduto machalre. Ngʼato ka ngʼato biro tho mana nikech richone owuon.

Daniel 7:11

“Eka namedo winjo weche mag achaya mane wuok e tungʼno, kendo nomedo timo kamano nyaka ondiegno nonegi mi ringre nokethi kendo obol e mach makakni.

Daniel 7:25-26

Obiro wuoyo marach kuom Nyasaye Man Malo Moloyo kendo obiro sando jo-Nyasaye koloko chike mag lemogi kod sewni mag-gi. Jo-Nyasaye nobed e bwo lochne kuom higni adek gi nus. “ ‘Bangʼ mano bura nongʼadi, mi nomaye lochne duto mondo otieke chuth.

Daniel 12:2

Ji mangʼeny mane osetho nochier ka moko kuomgi chier e ngima mochwere, to moko kuomgi nochier e wichkuot kod achaya mochwere.

Malaki 4:1

Jehova Nyasaye Maratego wacho niya, “Adier odiechiengʼ biro manoliel ka mach mar kendo maliet. Joma timbegi mono kod joma timbegi richo nomokgo mach. Odiechiengno nobolgi e mach mi gundgi norum chuth.

Mathayo 3:7

To kane oneno jo-Farisai gi jo-Sadukai ka biro kama ne obatisoe ji, nowachonegi niya, “Un koth thuondegi! En ngʼa mane onyisou mondo uring utony ne mirima mager mabiro?

Mathayo 3:10

Le oseketi e tiend yiende kendo yien ka yien ma ok nyag olemo mabeyo ibiro tongʼ mi go piny kendo witi e mach.

Mathayo 3:12

Odheru mare mar piedho cham ni e lwete, kendo obiro yweyo maler kare mar dino cham, kochoko ngano mage okano e dero, to mihudhi to owangʼo gi mach ma ok nyal negi.”

Mathayo 5:21-22

“Usewinjo ni ne owach ne joma chon ni, ‘Kik ineki, kendo ngʼato angʼata moneko ibiro ngʼadne bura.’ Anto anyisou ni ngʼato angʼata ma mirima omako gi nyawadgi ibiro ngʼadne bura. Bende, ngʼato angʼata mowachone nyawadgi ni, ‘Raka,’ ma tiende ni ifuwo, nyaka yal e buch jo-Sanhedrin. To ngʼato angʼata mowacho ni, ‘Ifuwo nade,’ biro neno chandruok mar mach mar Gehena.

Mathayo 5:29-30

Ka wangʼi ma korachwich miyo itimo richo to lodhe oko kendo iwite. Ber moloyo ka iwito fuon-ni achiel mar ringri moloyo ka ringri duto owiti e gehena. Kamano bende ka lweti ma korachwich miyo itimo richo, to ngʼade oko iwite. Ber moloyo ka iwito fuon-ni achiel moloyo ka ringri duto odhi e gehena.

Mathayo 7:13-14

“Donjuru gi dhorangach madiny. Nimar rangajno oyarore kendo yorno lach madhi e kethruok, kendo ji mathoth donjo koluwe. To rangajno tin kendo yorno diny matero ji e ngima, kendo mana joma nok kende ema yude.

Mathayo 7:19-20

Yath ka yath ma ok nyag olemo maber itongʼo igoyo piny kendo iwito e mach. Omiyo kit olemo ma ginyago ema ubiro ngʼeyogigo.

Mathayo 7:21-23

“Ji duto ma luonga ni, ‘Ruoth, Ruoth,’ ok nodonji e pinyruodh polo, to mana ngʼama timo dwaro mar Wuora manie polo ema nodonji. Ji mangʼeny nowachna e odiechiengno ni, ‘Ruoth, Ruoth, donge ne wakoro wach e nyingi, kendo e nyingi donge ema ne wariembogo jochiende kendo watimogo honni mangʼeny?’ To ananyisgi e wangʼ-gi ni, ‘Akiau nyaka aa chakruok, ayeuru e nyima, un jorichogi!’

Mathayo 8:12

To jokanyo mag pinyruoth to nodir oko e mudho mandiwa, kama ji nobed gi ywagruok malich ka gimwodo lekegi.”

Mathayo 10:28

Kik uluor jogo manego ringruok to ok nyal nego chuny. To ngʼama onego uluor en Jal manyalo tieko chuny kaachiel gi ringruok e gehena.

Mathayo 12:35-37

Ngʼat maber golo gik mabeyo mawuok kuom ber mokano e iye, to ngʼat marach golo gik maricho mawuok kuom rach mokano e iye. To awachonu ni chiengʼ ngʼado bura ji duto biro dwoko wach kuom weche manono ma gisewacho ka ok giparo matut. Nimar kuom wecheni iwuon miwacho ema ibiro ketigo thuolo kendo kuom wecheni iwuon miwacho ema ibiro ngʼadonigo bura.”

Mathayo 13:38-42

Puodho en piny, to kodhi maber ochungʼ kar yawuot pinyruoth. Buya gin yawuot ngʼat marach, to jasigu ma komogi en Jachien. Keyo en giko piny, to jokeyo gin malaike. “Mana kaka ipudho buya kendo iwangʼo e mach, e kaka biro bedo chiengʼ giko piny. Wuod Dhano biro oro malaikane, kendo gibiro golo gimoro amora manie pinyruodhe makelo richo kod ji duto matimo gik maricho. Gibiro witogi e mach makakni, kama ywagruok gi mwodo lak nobedie.

Mathayo 13:49-50

Kamano e kaka nobedi chiengʼ giko piny. Malaike nobi kendo nopog joma timbegi richo gi joma kare, kendo nowitgi ei mach makakni, kama ywagruok gi mwodo lak nobedie.”

Mathayo 16:18

Kendo anyisi ni in Petro, kendo e lwandani ema abiro gere kanisana, kendo dhorangeye mag Gehena (tiende ni teko mar tho) ok noloye ngangʼ.

Mathayo 16:26-27

Koso en ber mane ma ngʼato yudo ka piny duto obedo mare to ngimane to olalne? Koso en angʼo ma ngʼato dichiw mondo owil gi ngimane? Nimar Wuod Dhano nodwogi e duongʼ mar Wuon mare kaachiel gi malaikege, kendo chiengʼno enomi ngʼato ka ngʼato pokne kaluwore gi gima osetimo.

Mathayo 18:3

Eka nowacho niya, “Awachonu adier ni ka ok ulokoru ma uchalo gi nyithindo matindo, to ok ubi donjo e pinyruodh polo ngangʼ.

Mathayo 18:6

“To ka ngʼato omiyo achiel kuom jomatindo moyie kuomagi odonjo e richo to dibed maber ka otwene pongʼ marangʼongo e ngʼute bangʼe onyumego e chuny nam.

Mathayo 18:8-9

Ka lweti kata tiendi miyo idonjo e richo to ngʼade oko kendo iwite mabor. Ber moloyo kidonjo e ngima ka ionge lweti kata kingʼol moloyo bedo gi lwetegi ariyo kata tiendeni ariyo to owiti e mach manyaka chiengʼ. Kamano bende ka wangʼi miyo itimo richo to lodhe oko kendo iwite mabor. Ber moloyo kidonjo e ngima gi wangʼ achiel kar bedo gi wenge ariyo to owiti e mach mar Gehena.

Mathayo 22:11-13

“To kane ruoth obiro mondo one welo, wangʼe norado gi ngʼat moro kanyo mane ok orwako lep arus. Nopenje ni, ‘Osiepna, ne idonjo e iye ka nade kionge gi lep arus?’ To dho ngʼatno nomoko. “Eka ruoth nonyiso joma ne rite ni, ‘Tweuru bedene mondo udire oko ei mudho mandiwa, kama ywagruok gi mwodo lak biro betie.’

Mathayo 23:33

“Thuondegi! Kothe thuond fu-gi! Ubiro tony nade mak ongʼadnu buch Gehena?

Mathayo 24:51

Enongʼade matindo tindo mi okete kaachiel gi joma wuondore, kama ywagruok gi mwodo lak nobedie.

Mathayo 25:10-12

“To kane oyudo gin e yo gidhi ngʼiewo mafuta, wuon kisera nochopo. Nyiri mane oikore nodonjo kode e nyasi mar arus; kendo nolor dhoot. “Bangʼe achien nyiri mamokoka bende nobiro. Ne gidwongʼo kagiwacho ni, ‘Ruoth, Ruoth, yawnwa dhoot!’ “To nodwokogi ni, ‘Awachonu adier ni akiau.’

Mathayo 25:30

Koro kawuru jatich manonono udhir oko e mudho, kama ywagruok gi mwodo lak nobedie.’

Mathayo 25:31-33

“Ka Wuod Dhano nobi e duongʼne, kaachiel gi malaike duto, enobed e kom lochne, man-gi duongʼ mar polo. Joma ok jo-Yahudi duto nochokre e nyime, kendo enopog ji, kopogo ngʼato ka ngʼato gi wadgi, mana kaka jakwath pogo rombe kogolo e dier diek. Enoket rombe e bade korachwich, to diek e bade koracham.

Mathayo 25:41-46

“Eka enowachne joma ni e bade koracham ni, ‘Auru buta, un joma okwongʼ-gi, mondo udonji ei mach manyaka chiengʼ mane olosi ne Jachien gi malaikege. Nimar ne adenyo, to onge gima numiya mondo acham; riyo noloya, to onge gima numiya mondo amodhi; ne an wendo, to ne ok urwaka ei ot; ne achando lewni, to ne ok urwaka; ne atuo kendo ne an e od twech, to ne ok ulima?’ “To gin bende ginidwok ni, ‘Ruoth, ne waneni karangʼo kidenyo, kata ka riyo oloyi, kata ka in wendo, kata kichando lewni, kata kituo, kata ka in e od twech, to ne ok wakonyi?’ “To enodwokgi ni, ‘Awachonu adier ni, gimoro amora mane ok utimo ne achiel kuom jomatindogi, ne ok utimo ne an.’ “Eka gini aa kanyo mi gidonji e kum mochwere, to joma kare e ngima mochwere.”

Mariko 3:29

To ngʼato angʼata ma yanyo Roho Maler ok nowene richone ngangʼ, nikech oseketho ketho mochwere.”

Mariko 8:36-37

Ere ber ma ngʼato yudo ka piny duto obedo mare to ngimane to olalne? Koso en angʼo ma ngʼato dichiw mondo owil gi ngimane?

Mariko 9:42-48

“To bende ka ngʼato omiyo jomatindo moyie kuomagi odonjo e richo, to dibed maber ka otwene pongʼ marangʼongo e ngʼute ma onyumego e nam. Ka lweti miyo idonjo e richo to ngʼade oko. Ber moloyo kidonjo e ngima ka ionge lweti moloyo kidhi gi lwetegi ariyo e gehena, [ kama “ ‘kute machamo ji ok thoe kendo mach bende ok thoe’]. To kapo ni tiendi ema teri e richo to ngʼade oko. Ber moloyo kidonjo e ngima kingʼol kar donjo e gehena gi tiende ariyo, [ kama “ ‘kute machamo ji ok thoe kendo mach bende ok thoe’]. To ka en wangʼi ema miyo itimo richo to lodhe oko. Ber moloyo kidonjo e pinyruoth Nyasaye gi wangʼ achiel kar bedo gi wenge ariyo to owiti e gehena, kama “ ‘kute machamo ji ok thoe, kendo mach bende ok thoe.’

Mariko 16:16

Ngʼato angʼata moyie kendo obatisi nokwo, to ngʼat ma ok oyie bura nolo.

Luka 3:17

Odheru mare mar piedho cham ni e lwete mondo opiedhgo cham duto maler e kar dino cham, kendo ochok cham koketo e deche, to obiro wangʼo mihudhi gi mach ma ok nyal negi.”

Luka 8:30-31

Yesu nopenje niya, “Nyingi ngʼa?” Nodwoko niya, “Wan oganda” nikech jochiende mangʼeny nosedonjo kuome. To negisiko gikwaye mondo kik ochikgi gidhiyo e Bur Matut Maonge Gikone.

Luka 9:25

Ere ber ma ngʼato yudo ka piny duto obedo mare, to olalo kata owito ngimane.

Luka 10:15-16

To in Kapernaum bende ibiro tingʼori malo nyaka polo koso? Ooyo, ibiro lwar piny nyaka piny joma otho. “Ngʼat ma winjou, winja, ngʼat modagiu odaga, kendo ngʼat modaga odagi jal ma noora.”

Luka 12:5

To abiro nyisou jalno monego uluor: Luoruru jalno ma, bangʼ nego ringruok, to en gi teko mar witou e ataro mar mach. Ee, awachonu, luoreuru.

Luka 13:3

Awachonu ni ooyo! To ka ok ulokoru uweyo richou, un duto unutho kamano.

Luka 13:23-28

Ngʼato moro nopenjo niya, “Ruoth, en mana ji manok ema biro kwo?” Nowachonigi niya, “Temuru matek mondo udonj e dhoot madiny, nikech awachonu ni, ji mangʼeny biro temo mondo odonj to ok gibi nyalo ngangʼ. Ka wuon ot nochungʼ kendo lor dhoot ubiro chungo oko ka uduongʼo kendo sayo ni, ‘Ruoth, yawnwa dhoot.’ “To obiro dwokou ni, ‘Ok angʼeyou kata kuma uae akia!’ “Eka ubiro wacho ni, ‘Ne wachiemo kendo metho kodi, bende ne ipuonjoe yorewa mag dala.’ “To obiro dwoko ni, ‘Ok angʼeyou, kata kuma uae akia. Ayiuru kuoma un jorichogi!’ “Ywagruok biro bedo kanyono, kod mwodo lak, ka uneno Ibrahim, Isaka gi Jakobo gi jonabi duto manie pinyruoth Nyasaye to un uwegi nowitu oko.

Luka 16:19-31

“Ne nitie jamoko moro mane rwako lewni mokikore kod lewni mayom ma nengogi tek, kendo nodak e ngima mamalo mar mor ndalo duto. E dhorangaye noketie jakwecho miluongoni Lazaro, ma adhonde nopongʼo dende kendo nogombo chamo ngʼinjo molwar e bwo mesa jamokono. Kata mana guogi bende ne biro minangʼ adhondene. “Sa nochopo ma jakwechono notho kendo malaika notingʼe, otere e bath Ibrahim. Jamoko bende notho kendo noyike. Kane en e Piny Joma otho kisande malit, nongʼiyo malo to noneno Ibrahim gi kuma bor kod Lazaro e bathe. Omiyo noluonge kowacho niya, ‘Wuora Ibrahim kecha kendo or Lazaro olut lith lwete e pi mondo okwena lewa, nikech an-gi rem malit e ligek majni.’ “To Ibrahim nodwoke ni, ‘Wuoda, parie ni e ndalo mar ngimani ne iyudo gik mabeyo, ka Lazaro to ne yudo gik maricho, to koroni oneno maber ka eri, to in inie rem malit. To bende moloyo ne mano duto, e kindwa kodi nitie hoho mangʼongo moseketi, mondo otam jogo madwaro aa ka obi iru kata ngʼato ok nyal ngʼado oa koru obi irwa koni.’ “Nodwoko ni, ‘Koro akwayoi, wuora, or Lazaro odhi od wuora, nimar an-gi owetena abich. Odhiyo osiemgi, mondo kik gin bende gibi e kar sand malitni.’ “Ibrahim nodwoke ni, ‘Gin kod Musa gi Jonabi, owinjore giwinjgi.’ “Nowacho ni, ‘Ooyo wuonwa Ibrahim, to ka ngʼato oa kuom joma otho modhi irgi, to gibiro weyo richo.’ “Nowachone ni, ‘Ka ok ginyal winjo Musa gi Jonabi, ok ginyal yie winjo kata ngʼato mochier oa kuom joma otho.’ ”

Johana 3:16-20

“Nikech Nyasaye nohero piny ahinya, omiyo nochiwo Wuode ma miderma, mondo ngʼato angʼata moyie kuome kik lal, to obed gi ngima mochwere. Nimar Nyasaye ne ok ooro Wuode e piny mondo ongʼad ne piny bura, to noore mondo ores piny. Ngʼato angʼata moyie kuome ok nobed gi bura. To ngʼat ma ok oyie kuome bura oseloyo, nikech pok oyie kuom nying Wuowi ma miderma mar Nyasaye. Ma e gima bura osengʼado: Ler osebiro e piny, to ji nohero mudho moloyo ler, nikech timbegi ne richo. Ngʼato ka ngʼato matimo richo ok dwar ler, kendo ok odwar donjo ei ler, nikech oluor ni dipo ka timbene ongʼere.

Johana 3:36

Ngʼato moyie kuom Wuowi nigi ngima mochwere, to ngʼat modagi Wuowi ok none ngimano, nimar mirimb Nyasaye osiko kuome.”

Johana 5:28-29

“Wachni kik bwogu, nimar ndalo biro ma ji duto manie bur nowinj dwonde mi giwuog oko; joma osetimo maber nochier mondo obed mangima, to joma osetimo gik maricho nochier mondo ongʼadnigi buch tho.

Johana 15:6

Ka ngʼato ok osiko kuoma, to ochalo gi bad yath motongʼ oko maner. Bede yath machal kamano ichoko kendo idiro e mach mi wangʼ.

Tich Joote 2:27

nikech ok inijwangʼa ei liel, to bende ok niyie Ngʼati Maler ringre tow.

Tich Joote 2:31

Ne oneno gik mane biro timore nyime, omiyo nowuoyo kuom chier mar Kristo ni ne ok bi jwangʼo ringre ei liel mi ringre tow.

Jo-Rumi 1:18-22

Mirimb Nyasaye koro fwenyore koa e polo kuom ji duto motamore lame, kendo matimo richo ka gigengʼo adiera gi timbegi maricho. Nikech gima dhano nyalo ngʼeyo kuom Nyasaye oyangorenigi maler, nikech Nyasaye oseelenigi. Nyaka aa chakruok mar piny, gik ma ok ne mag Nyasaye, kaka tekone mochwere gi kite, osenenore malongʼo ka gifwenyore e gik mosechweyo, mondo omi dhano kik wuondre ni kiagi. Kata obedo ni negingʼeyo Nyasaye kamano, to ne ok gimiye duongʼ kaka Nyasaye, kendo ne ok gidwokone erokamano, to pachgi nobedo manono kendo chunygi mofuyo nodinore. Kata obedo ni negiwacho ni giriek, to negibedo joma ofuwo,

Jo-Rumi 2:5-8

To kuom tamruok mari kod chunyi midagi loko, ikuno mirima mager, ne in iwuon ne odiechieng mirimb Nyasaye, ma buche makare noelie. Chiengʼno Nyasaye “nochul ngʼato ka ngʼato kaluwore gi timbene.” Ne joma osetimo kinda kuom timo maber, ka gidwaro duongʼ kod luor, kod gik ma ok tho, enomi ngima mochwere. To joma ohero margi kendo ma ok luw adiera, to luwo mana timbe ma ok kare, norom gi mirimb Nyasaye mager.

Jo-Rumi 6:23

Nikech misach richo en tho, to mich mar Nyasaye en ngima mochwere kuom Kristo Yesu Ruodhwa.

Jo-Rumi 8:1-2

Mano emomiyo koro onge bura kuom joma oyie kuom Kristo Yesu, nikech kuom Kristo Yesu Chik mar Roho mar ngima osegonye kuom Chik mar richo kod tho.

Jo-Rumi 12:19

Kik uchul kuoro, osiepena, to weuru thuolo ne mirimb Ruoth Nyasaye, nimar ondiki niya, “An ema nachul kuor; abiro chulo,” Jehova Nyasaye owacho.

Jo-Rumi 14:11-12

Mana kaka ondiki: “An Jehova Nyasaye, ‘Akwongʼora gi nyinga awuon, ni ji duto nogo chong-gi piny e nyima kendo ngʼato ka ngʼato nohul ni an e Nyasaye.’ ” Omiyo ngʼato ka ngʼato kuomwa nodwok wach man kuome owuon ni Nyasaye.

2 Jo-Korintho 5:10-11

Nikech nyaka wan duto wabi wachungʼ e nyim kom bura mar Kristo, mondo ngʼato ka ngʼato oyud gima owinjore gi gik mane otimo kapod en ringruok kata gin gik mabeyo, kata maricho. Kaka wangʼeyo gima luoro Ruoth en, wajiwo ji mondo gidwog ire. Wan to Nyasaye ongʼeyowa malongʼo, kendo ageno ni un bende ungʼeyowa malongʼo chuth e chunyu maiye.

Jo-Kolosai 3:25

Ngʼeuru ni ngʼato matimo richo, noyud pokne kuom richo mosetimo, kendo onge dewo wangʼ nikech Nyasaye ok dew wangʼ ngʼato.

2 Jo-Thesalonika 1:8-9

Enokum joma okia Nyasaye kendo ma ok orito puonj mar Injili mar Ruodhwa Yesu. Giniyud kum ma en lal manyaka chiengʼ, koriembogi oko e nyim Ruoth Nyasaye kendo mabor gi tekone man-gi duongʼ.

Jo-Hibrania 9:27

Mana kaka ochan ni dhano nyaka tho dichiel kende to bangʼe Nyasaye yale,

Jo-Hibrania 10:26-27

Ka wasiko watimo atima richo mana mar oyiem bangʼ ngʼeyo adiera, to onge misango moro ma pod odongʼ, gima odongʼ en mana kibaji, kwangʼeyo ni wachomo kum gi mirima mar mach, mabiro tieko joma kedo gi Nyasaye chuth.

Jo-Hibrania 10:29-31

Koro iparo ni ngʼat monyono Wuod Nyasaye piny gi tiende, makawo remo mar singruok mane opwodhego ka gima nono, kendo ma yanyo Roho mar ngʼwono, to biro yudo kum malich machal nade? Nikech wangʼeyo Jal manowacho niya, “An awuon ema anachul kuor. Adier abiro chulo kuor maonge kiawa,” kendo niya, “Ruoth biro yalo joge.” En gima lich miwuoro ka ngʼato olwar e lwet Nyasaye mangima!

1 Petro 3:18-19

Nikech Kristo notho ni richo dichiel kendo mogik, ngʼat makare notho kar joma richo mondo okelu ir Nyasaye. Ne oneg ringre, to kata kamano nomiye bedo mangima kuom Roho. Kuom mano, nodhi moyalo ne chunje manie twech,

2 Petro 2:1-3

To jonabi mag miriambo bende ne nitie e kind oganda Nyasaye e ndalo machon, mana kaka jopuonj mag miriambo bende biro bedo e dieru. Gibiro kelonu puonj mag miriambo lingʼ-lingʼ mondo giketh ji, ka gikwedo nyaka Ruoth Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto mane owarogi kendo mano nomi gitiekre kendgi piyo piyo nono! Ji mathoth noluw kit ngimagi mag anjawo makelo wichkuot, kendo ginimi ji nocha yo mar adiera. Nikech bedo gi gombo mar yudo gik malangʼ, jopuonj mag miriambogo noywau gi sigendini magiseloso mag miriambo malombo ji; mondo gimau mwandu. To kum margi mane oiknegi chakre chon ritogi, kendo kethruokgi ok nodeki ma ok ochoponegi.

2 Petro 2:4-11

To ka Nyasaye ne ok oweyo ma ok okumo kata mana malaike mane oketho, to ne owitogi e gehena ma en mach ma ok tho, koketogi e mudho mandiwa ka girito kumgi; to kane ok oweyo ma ok okumo koda ka piny machon, e kinde mane omiyo pi oyweyo joma ochayo Nyasaye, to Nowa mane yalo mondo ji otim timbe makare kaachiel gi ji abiriyo mamoko, to ne oreso; to ka Nyasaye nongʼado bura ni Sodom gi Gomora mine owangʼo joma odakie miergo molokore buru, kendo mi oketogi ranyisi mar gima biro timore ne joma ochayo Nyasaye; kendo ka Nyasaye noreso Lut ngʼat makare, mane chunye chandore malit nikech ngima mochido mar joma ne ochayo chik (nikech ne en ngʼat makare, chunye ne chande malit kane oneno timbe maricho ma tiengʼ mane odakgo timo pile ka pile); to ka en kamano, to kare Ruoth ongʼeyo kaka dores joma omiye luor kuom tembe ma giyudo kendo ongʼeyo kaka okano joma richo ni kum chiengʼ Bura, ka gidhi nyime kod kumgi. Mani en adiera kuom jogo machopo dwaro mochido mag ringregi ka gichayo loch. Jopuonj mag miriambogi wengegi tek kendo opongʼ gi achaya, bende ok giluoro kata mana wuoyo marach kuom joma nigi joloch mag polo, ma kata mana malaike man-gi teko gi duongʼ moloyogi ok nyal wuoyo marach kuom chwechgo e nyim Ruoth Nyasaye.

2 Petro 2:17

Jogi gin sokni maonge pi kendo gichalo gi ongʼwengʼo ma yamo tero. Gima okan nigi mudho mandiwa molil ti.

2 Petro 3:7

Kuom wach nogo ema omiyo polo gi piny masani okan ni mach. Okan-gi nyaka chop odiechiengʼno ma joma ochayo Nyasaye nongʼadnigi bura mi notiekgi chuth.

2 Petro 3:9

Ruoth ok odeko kuom chopo singruokne, kaka jomoko paro. Un ema oweyonu thuolo mondo ulokru, nikech ohore mos ka odwaro ni kik ngʼato lal kata achiel, to odwaro mondo ji duto olokre owe richogi.

1 Johana 3:15

Ngʼama mon gi owadgi en janek, to ungʼeyo ni janek onge gi ngima mochwere.

1 Johana 5:11-12

To ma e gima Nyasaye osewacho: Nyasaye osemiyowa ngima mochwere kendo ngimano ni kuom wuode. Ngʼat man-gi Wuowi nigi ngima; to ngʼat maonge gi Wuod Nyasaye onge gi ngima.

Juda 1:4

Nikech jomoko mane osendik kuomgi chon ni bura oloyo osedonjo e dieru lingʼ-lingʼ. Gin joma kia Nyasaye, maloko ngʼwono mar Nyasachwa dokonegi thuolo mar timo richo, kendo gidagi Ruodhwa achiel kende ma en Yesu Kristo.

Juda 1:6-7

Kata mana malaike mane ok obedo kuondegi mag loch mane omigi, mago mane owuok oweyo keregi mane oketgie, gin bende osekanogi e mudho mandiwa, kotwegi gi nyoroche ma ok chodi nyaka chiengʼ, ka girito kum e odiechiengʼ maduongʼ. Kamano bende Sodom gi Gomora, kaachiel gi mier molworogi ne jochiwore ne chode gi anjawo. Gin gibedo kaka ranyisi mar joma ikumo kiwangʼo e mach manyaka chiengʼ.

Juda 1:12-13

Jogi gin mbelni e sewni magu mag hera, kendo gichiemo kodu ka wengegi tek, gin jokwath mapidhore kendgi! Gichalo rumbi ma yamo tero to ok kel koth kendo gichalo olemo mopidhi kinde opon bende gichalo gi yien ma ok nyag olemo kendo mopudh gi tiendegi, gionge tich. Jogi onge gi wichkuot mana ka apaka mager mar nam, madhwolo buoyo kendo gibagni mana ka sulwe mabayo, gin joma osekan-negi kum mar mudho mandiwa manyaka chiengʼ.

Juda 1:23

resgiuru ka ugologi e mach mondo ures ngimagi, to moko kuomgi to kechuru kutangʼ kendo kuluor, ka umon kata mana gi lepgi ma gombogi mag richo osechido.

Fweny 1:18

An e Jal Mangima; ne atho, to koro angima nyaka chiengʼ! An-gi rayaw mar tho kod mar piny joma otho.

Fweny 2:11

Ngʼat man-gi it mondo owinj gima Roho wacho ni kanisa. Ngʼat molocho to tho mar ariyo ok notime gimoro kata matin.

Fweny 9:1-2

Eka malaika mar abich nogoyo turumbete, mine aneno sulwe moro mane oselwar e piny koa e polo. Sulweno ne omi kifungu mar bur matut maonge gikone. Kane oyawo burno, iro nowuokie machalo gi ich mach maduongʼ. Iro moa e burno noimo chiengʼ kod boche polo molokore maratengʼ.

Fweny 14:9-11

Bangʼ mano, malaika mar adek nobiro bangʼ-gi kowacho gi dwol maduongʼ niya, “Ka ngʼato angʼata olamo ondiek malich kod gima ket kode, kendo ondikne kido e lela wangʼe kata e lwete, ngʼatno, bende, nyaka nomadh divai mar mirimb Nyasaye, moseol mopongʼ giteko moo ei kikombe mar mirimbe. Noyud sand ei mach makakni e nyim malaika maler, kendo e nyim Nyarombo. To iro mar mach mar sandgino dhi malo nyaka chiengʼ. Jogo malamo ondiek malich kod gima ket kode, kata jogo mondik negi kido mar nyinge, ok noyud yweyo odiechiengʼ kata otieno.”

Fweny 17:11

Ondiek malichno ma yande nitie, to tinde onge, en ruoth mar aboro. Bende en achiel kuom ruodhi abiriyogo, kendo odhiyo e kar kethruokne.

Fweny 18:2-3

Nokok gi dwol maduongʼ kowacho niya, “Yaye Babulon dala maduongʼ osepodho piny! Osepodho piny! Osedoko kar dak mar jochiende, kendo odoko gunda ma chuny duto mochido odakie, kaachiel gi winy duto ma ok ler kendo makwero. Mano osetimore nikech ogendini e pinje duto osemadho divai makech mar terruokne. Ruodhi mag piny oseterore kode, kendo jo-ohala mag piny bende osedoko jo-mwandu nikech ohala mangimane mamalo osekelonegi.”

Fweny 18:23-24

Ler mar taya ok norieny kendo e iyi chutho. Dwond wuon kisera gi dwond miaha bende ok nochak owinj e iyi ngangʼ. Jolok ohala magi ne gin ji madongo e piny. To pinje duto nobaro mokethore nikech wuondni kod timbeni mayore mag jwok. Ne oyud kuome remb jonabi gi remb jomaler, kod remb ji duto mane osenegi e piny.”

Fweny 19:2-3

nikech buchene gin adiera kendo kare. Osengʼado bura ni jachode maduongʼ mane oketho piny gi terruokne. Adier Nyasaye osekume nikech nonego jotich Nyasaye.” Eka negigoyo koko kendo niya, “Haleluya! Iro moa kuome kowangʼ nodum mochwere manyaka chiengʼ.”

Fweny 19:13-15

Kendo orwakore gi kandho molingʼ e remo, to nyinge en Wach Nyasaye. Jolweny mag polo ne luwo bangʼe, ka giidho farese marochere kendo ka girwakore gi lewni mayom marochere kendo maler. To ligangla mabith wuok e dhoge ma ochwowogo ogendini manie pinje. Obiro locho koritogi gi ludh nyinyo. To enonyon-gi ka jabicho mar divai ka oolo mirimb Nyasaye Maratego kuomgi.

Fweny 19:17-18

To bangʼe ne aneno malaika moro kochungʼe wangʼ chiengʼ, nogoyo koko gi dwol maduongʼ ne winy duto mane huyo e kor polo niya, “Biuru, uchokru kaachiel e kar sawo maduongʼ mar Nyasaye, mondo ucham ring ruodhi, gi ring jotend lweny kod ring joma rateke, gi ring farese kod joithgi kaachiel gi ring ji duto, joma ni thuolo gi wasumbini, jomatindo gi jomadongo.”

Fweny 19:20-21

To ne omak ondiek malichno kaachiel gi janabi mar miriambo, mane osetimo timbe honni e nyinge. Honnigo ema ne osewuondogo joma ne oketnegi kido mar ondiek malichno kendo negilamo gima ket kode. Ondiek malichno gi Janabi mar miriambo ne owiti kangima e ataro mar mach maliel mager. To jogegi mane odongʼ noneg gi ligangla mane owuok e dho jaidh faras, kendo winy duto nokidho ringregi.

Fweny 20:1-3

Eka naneno malaika kalor koa e polo, kotingʼo rayaw mar bur matut maonge gikone kod nyororo maduongʼ e lwete. Ne omako thuol mangʼongono tiende ni thuol machon, ma en Jachien kata Satan matek, kendo notweye kuom higni alufu achiel. Ne owite e Bur Matut Maonge gikone, kendo nolorone modinone e iye, mondo kik ochak owuond ogendini mag pinje ngangʼ nyaka higni alufu achielgo rum. To bangʼe nogonye mondo obed thuolo kuom kinde matin.

Fweny 20:7-10

To bangʼ ka higni alufu achiel oserumo, Satan nogony mobed thuolo koa e bur mane otweye, kendo nowuog oko mondo owuond ogendini duto mag tunge angʼwen mag piny, ma gin Gog gi Magog, kendo nochokgi kaachiel mondo gidhi e lweny. To kar kwan-gi romre gi kwoyo manie dho nam. Ne giwuotho mi gikwako piny duto, kendo negilworo kambi mar jo-Nyasaye, dala maduongʼ ma Nyasaye ohero. To mach ne oa e polo mobiro e piny kendo nowangʼogi motiekogi. To Jachien, mane owuondogi ne owit e ataro mar mach maliel mager, kama ondiek malichno kod janabi mar miriambo nowitie. Kanyo gini sandre odiechiengʼ gi otieno nyaka chiengʼ.

Fweny 20:11-15

Eka naneno kom mar loch maduongʼ marachar kaachiel gi jal manobedo e komno. Piny gi polo noringo oa e nyime mi olal nono ma ok nonegi kendo. Bende ne aneno joma otho, jomadongo gi jomatindo, negichungʼ e nyim kom maduongʼ mar loch, kendo kitepe noel. Kitabu moro noel, ma en kitap ngima. Joma otho nongʼadnigi bura kaluwore kod gik mane gisetimo kaka ondiki e kitepego. Nam nogolo joma otho manie iye, to Tho gi Piny Joma otho nogolo joma otho manie igi, kendo ngʼato ka ngʼato nongʼadne bura koluwore kod gik mane osetimo. Eka tho gi Piny Joma otho nowiti e ataro mar mach. Ataro mar mach en e tho mar ariyo. Ngʼato angʼata ma nyinge ne ok onwangʼ kondiki e kitap ngima, nowit e ataro mar mach.

Fweny 21:8

To joma luor, gi joma ok oyie kod jo-koko gi jonek kod joma terore, gi jojuogi gi joma lamo nyiseche manono kod jo-miriambo duto, kargi nobed mana ataro mar mach maliel mager, ma en tho mar ariyo!”

Fweny 22:11

We ngʼat matimo richo odhi nyime kod timo richo; kendo ngʼat ma chunye ochido odhi nyime timo timbe mochido; to ngʼat matimo tim makare bende odhi nyime gi timo tim makare, to ngʼat maler odhi nyime gibedo maler.”

Fweny 22:18-19

An Johana asiemo ngʼato ka ngʼato mawinjo wechegi mokor mag kitabuni kama: Ka ngʼato moro nomed wach moro amora kuom wechegi, Nyasaye nomedne ngʼatno masiche mondik e kitabuni. To bende ka ngʼato moro nogol oko weche mokor manie kitabuni, Nyasaye nogol kuome kamaye pokne manie yath mar ngima kendo manie Dala Maduongʼ Maler, mondiki e kitabuni.

Luo - Dholuo - LUO

MLM'20 - Moting'o Loko Manyien New Luo Translation - 2020

This Bible text is from Biblica Open New Luo Translation 2020
https://open.bible/bibles/dholuo-biblica-text-bible/
provided by: Biblica Inc, available by Creative Commons CC-BY-SA-4.0,
and this new compilation is shared as www.creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0.
Languages are made available to you by www.ipedge.net