21 – Hiva Kihe Otua

Ko e ngaahi folofola maʻoniʻoni ʻeni ʻa e ʻOtua Mafimafi.
ʻ Oku ʻ ikai ke tau mahuʻingaʻia ʻ i he ngaahi lea ʻ a e tangatá.
Ki ha taha pe ʻoku ʻofa ki he ʻOtua... ko e folofola ʻeni ʻa e ʻOtua fekauʻaki mo e: Hiva Kihe Otua.

Ngaahi Veesi Mahuʻinga Taha ʻe 3

FAKAHA 4:8-11

Bea koe mea moui e fa naa nau taki ono ae kabakau; bea naa nau bito i loto i he gaahi foi mata: bea oku ikai te nau mālōlō i he aho be i he bo, kae behe be, Maonioni, maonioni, maonioni, e Eiki, koe Otua Mafimafi, aia nae i ai, bea oku i ai ni, bea e i ai. Bea i he atu e he gaahi mea moui koia ae fakaabaaba moe ogoogo lelei moe fakafetai kiate ia oku nofo i he nofoa fakaeieiki, aia oku moui o lauikuoga bea taegata, Nae fakafoohifo ae mātua e toko uofulu ma toko fa i he ao o ia oku nofo i he nofoa fakaeieiki, o nau hu kiate ia oku moui o lauikuoga bea taegata, bea naa nau li ho nau gaahi bale i he mu‘a nofoa fakaeieiki, mo nau behe, Oku tāu mo koe, e Eiki, ke ke ma‘u ae fakaabaaba moe ogoogo lelei moe mafimafi: he kuo ke fakatubu ae gaahi mea kotoabe, bea nae gaohi ia bea oku kei ai ni, i hoo finagalo be koe ki ai.

FILIBAI 2:9-11

Bea koia kuo hakeaki‘i ai ia e he Otua o lahi aubito, o ne foaki kiate ia ae huafa oku maoluga taha be i he higoa kotoabe: Koeuhi ke tuulutui ki he huafa o Jisu ae tui oia kotoabe oku i he iagi mo mamani, moe lalo mamani; Bea ke fakaha e he elelo kotoabe koe Eiki a Jisu Kalaisi, ke ogoogo lelei ai ae Otua koe Tamai.

KOE GAAHI SAME 84:1-4

E JIHOVA oe gaahi kau tau, oku lelei lahi ho gaahi fale fehikitaki! Oku holi hoku laumalie, io, oku ou vaivai i he fie alu ki he gaahi loto a o Jihova; oku tagi kalaga hoku loto mo hoku kakano ki he Otua moui. Io, kuo ilo e he hiki‘i manu buna ae fale, moe kulukulu ha bunuga maana, aia te ne tuku ki ai ene fānau, io, ko ho gaahi feilaulauaga, E Jihova oe gaahi kau tau, ko hoku Tu‘i, mo hoku Otua. Oku monuia akinautolu oku nofo i ho fale: te nau kei fakafetai be kiate koe. Sila.

Ko e Veesi Kotoa pe ʻi he Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fakamatala – 536 ngaahi potufolofola

JENESI 5:24

Bea nae aeva a Inoke moe Otua: bea nae ikai ia; he nae ave ia e he Otua.

JENESI 14:18-20

Bea omi e Melekiseteki koe tu‘i o Selemi ae ma moe uaine: bea koe taulaeiki ia oe Otua fugani maoluga. Bea naa ne tabuaki ia o behe, Oku monuia a Ebalame, i he Otua fugani maoluga aia oku oona ae lagi mo mamani. Bea ke monuia moe Otua fugani maoluga, aia kuo ne tuku ho gaahi fili ki ho nima. Bea naa ne tukuhau kiate ia, i he mea kotoabe.

JENESI 14:22

Bea talaage e Ebalame ki he tu‘i o Sotoma, Naaku hiki hoku nima kia Jihova, koe Otua fugani maoluga, oku oona ae lagi, mo mamani,

JENESI 17:3

Bea to foohifo a Ebalame ki he kelekele: bea folofola ae Otua kiate ia, o behe;

JENESI 24:26

Bea tulolo hifo ae tagata hono ulu, bea hu ia kia Jihova.

JENESI 24:48

Bea bunou hifo hoku mata o hu mo fakafetai kia Jihova, koe Otua o eku eiki ko Ebalahame, aia nae tataki au i he hala totonu ke ave ae ofefine oe tokoua a eku eiki ki hono foha.

JENESI 24:52

Bea i he fanogo ae tamaioeiki a Ebalahame ki he gaahi lea ni, nae hu ia kia Jihova, o ne bunou ki he kelekele;

EKESOTOSI 3:2

Bea nae ha mai ae agelo a Jihova kiate ia i he ulo afi i he lotolotoga oe uluakau: bea jio ia, bea vakai, nae ulo ae uluakau i he afi, ka nae ikai oji ai ae uluakau.

EKESOTOSI 3:5

Bea behe eia, Oua naa ke ofi mai ki heni; too ho tobuva‘e mei ho va‘e, he koe botu oku ke tuu ai koe kelekele tabu.

EKESOTOSI 3:14

Bea behe e he Otua kia Mosese, KO AU, KOE KO AU: bea behe eia, Te ke lea behe ki he fānau a Isileli, Kuo fekau au e he KO AU kiate kimoutolu.

EKESOTOSI 9:16

Bea koe mooni kuou fokotuu koe, koeuhi ke fakaha iate koe eku malohi; bea ke fakaogo atu ai hoku huafa i mamani kotoabe.

EKESOTOSI 13:21-22

Bea nae haele o muomua iate kinautolu a Jihova i he bou ao i he aho, ke tataki akinautolu i he hala: bea moe bou afi i he bouli, ke fakamāma kiate kinautolu; ke nau alu aho, mo alu i he bouli: Nae ikai te ne hiki o ave ae bou ao i he aho, be koe bou afi i he bouli mei he ao oe kakai.

EKESOTOSI 14:19

Bea koe agelo ae Otua, aia nae alu muomua i he fonoga o Isileli, nae hiki o alu kimui iate kinautolu; bea koe bou oe ao nae hiki ia mei ho nau ao, o tuu kimui iate kinautolu:

EKESOTOSI 15:1-2

BEA nae toki hiva e Mosese moe fānau a Isileli ae hiva ni kia Jihova, o nau behe, Teu hiva kia Jihova, he kuo ne ikuna fakamanavahe: koe hose mo ia oku heka ai kuo ne li ki loto tahi. Ko hoku malohi mo eku hiva a Jihova, bea kuo hoko ia ko hoku fakamoui: ho hoku Otua ia, bea teu teuteu moona ae fale nofoaga; koe Otua ia o eku tamai, bea teu fakahikihiki ia.

EKESOTOSI 15:6-7

Ko ho nima toomatau e Jihova kuo ogoogolelei lahi i he malohi; ko ho nima toomatau e Jihova kuo ne laiki ke ikiiki ae fili. Bea i hono lahi o hoo mafimafi kuo ke fulihi akinautolu nae tuu hake kiate koe: naa ke fekau atu ho houhau, aia naa ne fakaauha akinautolu o hage koe veve.

EKESOTOSI 15:11

E Jihova kohai i he gaahi otua, oku tatau moe afiona? kohai oku hage koe afiona, oku ke nāunāuia i he maonioni, oku ke fakamanavahe i he fakamalo, oku ke fai ae gaahi mea fakaofo?

EKESOTOSI 15:18

E bule a Jihova o lauikuoga bea taegata.

EKESOTOSI 16:10

Bea vakai lolotoga ae lea a Elone ki he fakataha kotoabe ae fānau a Isileli, naa nau jio atu ki he toafa, bea vakai, kuo ha mai ae nāunāu o Jihova i he ao.

EKESOTOSI 19:9

Bea nae folofola a Jihova kia Mosese, Vakai, teu alu atu kiate koe i he ao matolu, koeuhi ke ogo‘i e he kakai o kau ka lea kiate koe, bea nau tui kiate koe o taegata. Bea nae tala atu e Mosese ae gaahi lea ae kakai kia Jihova.

EKESOTOSI 19:16-18

Bea bogibogi hake i hono tolu oe aho, nae hoko o behe, nae ai ae gaahi mana moe uhila, moe ao matolu ki he mouga, moe ogo mai ae mea lea nae malohi fakamanavahe; koia nae tetetete ai ae kakai kotoabe nae i he abitaga. Bea nae omi e Mosese ae kakai kitua mei he abitaga ke nau fakafetaulaki atu ki he Otua; bea naa nau tutuu i he botu i lalo i he mouga. Bea nae kohuia ae mouga ko Sainai kotoabe, koeuhi nae haele hifo ki ai a Jihova i he afi: bea nae alu hake a hono kohu o hage koe kohu o ha fuu afi, bea nae galulu lahi ae mouga kotoa.

EKESOTOSI 24:15-18

Bea nae alu hake a Mosese ki he mouga, bea nae uufi ae mouga e he ao. Bea nae nofo mai ae nāunāu o Jihova ki he mouga ko Sainai, bea nae uufi ia e he ao i he aho e ono: bea nae folofola ia kia Mosese i hono fitu oe aho mei he loto ao. Bea nae ha mai ae nāunāu o Jihova o hage koe afi fakaauha i he tumutumu oe mouga, i he ao oe fānau a Isileli. Bea nae alu a Mosese ki he loto ao, o alu hake ki he mouga: bea nae i he mouga a Mosese i he aho e fagofulu moe bo e fagofulu.

EKESOTOSI 25:22

Bea teu fakafetaulaki i ai kiate koe, bea te ta lea ai mo koe mei oluga i he nofoaga aloofa, mei he vahaa oe ogo jelubimi, aia oku i he fuga oe buha oe fuakava, ki he gaahi mea kotoabe aia teu fekau atu ai kiate koe, ki he fānau a Isileli.

EKESOTOSI 33:9-11

Bea i he hu a Mosese ki he fale fehikitaki, nae alu hifo ae bou ao, bea tuu ia i he mataba oe fale fehikitaki, bea alea a Jihova mo Mosese. Bea nae mamata e he kakai kotoabe ki he bou ao oku tuu i he mataba oe fale fehikitaki: bea nae tuu hake ae kakai kotoabe o hu, o taki taha ae tagata i he mataba o hono fale fehikitaki. Bea nae folofola a Jihova kia Mosese, koe mata ki he mata, o hage koe lea ae tagata ki hono kaiga. Bea nae liu mai ia ki he abitaga; he ko hono tauhi, a Josiua koe foha o Nuni, koe tagata talavou, nae ikai alu ia mei he fale fehikitaki.

EKESOTOSI 33:14

Bea behe eia, Teu alu mo koe, bea teu tuku kiate koe ae fiemalie.

EKESOTOSI 33:18-23

Bea behe eia, Oku ou kole kiate koe, fakaha kiate au ho nāunāu. Bea naa ne behe, Teu fai ke ha atu eku agalelei kotoabe i ho ao, bea teu fakaha ae huafa o Jihova i ho ao; bea teu ofa mataatā be kiate ia oku ou loto ke ofa mataatā be ki ai, bea teu aloofa kiate ia oku ou loto ke aloofa ki ai. Bea behe eia, Oku ikai te ke mafai ke mamata ki hoku fofoga: he oku ikai ha tagata te ne mamata kiate au, bea moui. Bea behe e Jihova, Vakai, oku ai ae botu oku ofi kiate au, bea te ke tuu koe ki he fuga maka: Bea e hoko o behe, i he alu atu a hoku nāunāu, teu ai koe ki he mafahi oe maka, bea teu ufiufi koe aki hoku nima lolotoga eku alu atu: Bea teu too hoku nima, bea te ke mamata ki hoku tua; ka ko hoku fofoga e ikai ha ia.

EKESOTOSI 34:5-8

Bea nae haele hifo a Jihova i he ao, bea tutuu i ai mo ia, o ne fakaha ae huafa o Jihova. Bea nae haeleage a Jihova i hono ao, o ne folofola, Ko Jihova, Ko Jihova koe Otua, oku aloofa, mo ofa mataatā, oku kataki fuoloa, bea mohu i he agalelei moe mooni. Oku ne fakaha ae aloofa ki he gaahi toko afe, i he fakamolemole ae hia, moe talagataa, moe agahala, bea e ikai aubito fakatonuhia‘i ae halaia; oku aahi aki ki he fānau ae hia ae mātua, bea ki he hako oe nau fānau, o a‘u ki hono tolu mo hono fa oe toutagata. Bea nae fakatootoo e Mosese, ke bunou hifo hono ulu ki he kelekele, bea hu.

EKESOTOSI 34:14

E ikai te ke lotu koe ki ha otua kehe: he ko Jihova, aia ko hono huafa ko Fuaa, koe Otua fuaa ia.

EKESOTOSI 40:34-35

Bea hili ia nae ufiufi leva e he ao ae fale fehikitaki oe kakai, bea nae fakafonu e he nāunāu o Jihova ae fale fehikitaki. Bea nae ikai mafai e Mosese ke hu ki he fale fehikitaki oe kakai, koe mea i he nofo mau ki ai ae ao, bea nae fakafonu e he nāunāu o Jihova ae fale fehikitaki.

EKESOTOSI 40:38

He nae fakamalumalu ae fale fehikitaki e he ao o Jihova i he aho, bea nae i ai ae afi i he bouli, i he ao oe fale kotoabe o Isileli, i ho nau gaahi fonoga kotoabe.

LEVITIKO 9:23-24

Bea nae alu a Mosese mo Elone ki he fale fehikitaki oe kakai, bea ha‘u mei ai moe tabuaki ki he kakai: bea nae ha mai ae nāunau o Jihova ki he kakai kotoabe. Bea nae ha‘u ai ae afi mei he ao o Jihova, o ne fakavela ke oji ae feilaulau tutu moe gako i he fuga oe feilaulauaga: bea i he mamata ki ai ae kakai kotoabe, naa nau kalaga, bea to fakafoohifo ki ho nau mata.

LEVITIKO 16:2

Bea nae folofola a Jihova kia Mosese, Lea ki ho taokete ko Elone, ke oua naa faa ha‘u ia ki he botu maonioni i he loto buibui i he ao oe nofoaga aloofa, aia oku i he fuga buha; telia naa mate ia: he teu fakahāhā au i he nofoaga aloofa.

NOMIBA 9:15-16

Bea i ne aho nae fokotuu ai ae fale fehikitaki nae uufi aki ae fale fehikitaki ae ao, io, koe fale fehikitaki oe fakamooni: bea nae i he fuga fale fehikitaki i he efiafi ae mea o hage koe afi, o a‘u ki he bogibogi. Nae behe mau ai be: nae uufi aki ia ae ao i he aho, bea hage koe afi i he bo.

NOMIBA 14:21

Ka e hage koe mooni a eku moui, e bito a mamani kotoabe i he nāunāu o Jihova.

NOMIBA 16:19

Bea nae fakataha e Kola ae kakai kotoabe kiate kinaua ki he mataba oe fale fehikitaki oe kakai, bea nae ha mai ae nāunāu o Jihova ki he kakai kotoabe.

NOMIBA 16:42

Bea nae hoko o behe, i he fakataha ae kakai kia Mosese bea mo Elone, naa nau jio ki he fale fehikitaki oe kakai: bea fokifabe kuo uufi aki ia ae ao, bea nae ha mai ae nāunāu o Jihova.

NOMIBA 20:6

Bea nae alu a Mosese mo Elone i he ao oe fakataha ki he mataba oe fale fehikitaki oe kakai, bea naa na to ki ho na mata, bea nae ha mai ae nāunāu o Jihova kiate kinaua.

NOMIBA 22:31

Bea nae toki fakaa e Jihova ae mata o Belami, bea nae mamata ia ki he agelo a Jihova oku tuu i he hala, mo ene heleta kuo too i hono nima: bea nae bunou eia hono ulu, bea foohifo ki hono mata.

NOMIBA 24:16

Kuo behe eia, nae fanogo ki he folofola ae Otua, bea ma‘u ae ilo oe fugani Maoluga, aia kuo mamata ki he ha mai oe Mafimafi, mo ne to hifo, kae a hono mata:

TEUTALONOME 4:35-36

Nae fakaha ia kiate koe, koeuhi ke ke ilo ko Jihova koia koe Otua; oku ikai ha toko taha mo ia, Naa ne gaohi koe ke ke ogo‘i hono le‘o mei he loto lagi, koeuhi ke ne akonaki‘i koe: bea naa ne fakaha kiate koe i mamani ene afi lahi; bea naa ke ogo‘i ene gaahi folofola mei he loto afi.

TEUTALONOME 4:39

Koia ke ke ilo he aho ni, bea fakakaukau ki ai i ho loto, ko Jihova koia koe Otua i he lagi i oluga, bea i mama i lalo ni: oku ikai mo ha toko taha.

TEUTALONOME 5:24

Bea naa mou behe, Vakai, kuo fakaha kiate kimautolu e Jihova ko ho mau Otua hono nāunāu mo hono lahi, bea kuo mau ogo‘i hono le‘o mei he loto afi: kuo mau mamata he aho ni oku alea ae Otua moe tagata, bea oku moui ia.

TEUTALONOME 6:4-5

Fanogo, E Isileli: Ko Jihova ko ho tau Otua ko Jihova tafataha be ia Bea te ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, mo hoo moui kotoa, mo ho malohi kotoa.

TEUTALONOME 10:17

He ko Jihova ko ho mou Otua koe Otua ia oe gaahi otua, moe Eiki ia oe gaahi eiki, koe Otua lagilagi, koe mafimafi, mo fakailifia, aia oku ikai filifilimanako ki he kakai, be ma‘u ha totogi:

TEUTALONOME 10:20-21

Ke ke manavahe kia Jihova ko ho Otua; koia be ke ke tauhi, bea ke bikitai kiate ia be, bea fuakava ki hono huafa. Ko ho vikivikiaga ia, bea ko ho Otua ia, aia kuo ne fai maau ae gaahi mea lahi mo fakamanavahe, aia kuo mamata ki ai a ho mata.

TEUTALONOME 28:58

Kabau e ikai te ke tokaga ke fai ae gaahi lea kotoabe oe fono ni aia kuo tohi i he tohi ni, koeuhi ke ke manavahe ki he huafa nāunāuia mo fakamanavahe ni, KO JIHOVA KO HO OTUA;

TEUTALONOME 32:3-4

Koe mea i he eku fakaogo atu ae huafa o Jihova: mou tuku ae mafimafi ki ho tau Otua. Koia koe Maka! oku haohaoa a ene gaue: he ko ene ulugaaga kotoabe oku agatonu: koe Otua oe mooni, mo taehalaia, oku agatonu mo maonioni ia.

TEUTALONOME 32:39

Mou vakai ni ko Au, io ko Au ia, bea oku ikai ha otua mo au: oku ou tamate‘i, bea oku ou fakamoui; oku ou ta‘i, bea oku ou fakamoui: bea oku ikai ha toko taha oku faa fakamoui mei hoku nima.

TEUTALONOME 33:26-27

Oku ikai ha toko taha oku tatau moe Otua o Jesuluni, aia oku heka o haele i he gaahi lagi ko ho tokoni, bea i hono lelei lahi i he lagi. Koe Otua taegata ko ho hufaga, bea oku i lalo iate koe ae nima tologa taegata, bea te ne teke‘i kituaa ae fili mei ho ao; o ne behe, Fakaauha akinautolu.

JOSIUA 5:14-15

Bea behe mai eia, Ikai, ka kuou ha‘u ni au, koe Eiki oe tau a Jihova. Bea nae fakafoohifo e Josiua a hono mata ki he kelekele, o ne hu, bea ne behe kiate ia, Koeha ae folofola a hoku eiki ki he ene tamaioeiki? Bea behe e he Eiki tau oe tau a Jihova kia Josiua, Vete ho tobuva‘e mei ho va‘e; he koe botu oku ke tuu ai, koe botu maonioni. Bea nae fai ia e Josiua.

JOSIUA 6:4-5

Bea e fua e he taulaeiki e toko fitu i he ao oe buha oe fuakava ae mealea e fitu, koe nifo oe sibi tagata: bea i hono fitu oe aho te mou alu fakatakamilo i he kolo ke liuga fitu, bea e ifi e he kau taulaeiki ae mealea. Bea e hoko o behe, oka nau ka ifi fakamanavaloloa aki ae mealea koe nifo oe sibi tagata, bea ka mou ka ogo‘i ae logoaa oe mealea, e kaila e he kakai kotoabe i he fuu kaila lahi; bea e higa lafalafa ai ae a oe kolo, bea e alu hake fakahagatonu atu ki ai ae tagata kotoabe.

JOSIUA 6:20

Koia nae kaila ae kakai i he ifi ae mealea e he kau taulaeiki: bea nae hoko o behe, i he fanogo ae kakai ki he ifi oe mealea, bea kaila e he kakai i he fuu kaila lahi, nae higa lafalafa ae a ki lalo, bea alu hagatonu hake ae kakai ki loto kolo, o alu hagatonu atu ae tagata kotoabe, o nau ma‘u ae kolo.

JOSIUA 7:6

Bea nae hae e Josiua hono kofu, bea fakato ia ki he kelekele ki hono mata i he ao oe buha o Jihova o a‘u ki he efiafi, aia moe kau mātua o Isileli, bea nae ai ae efu ki ho nau ulu.

KOE KAU FAKAMAU 5:3

Mou fanogo, ae gaahi tu‘i; fakafanogo, akimoutolu ae gaahi houeiki; ko au, io ko au, teu hiva kia Jihova; teu hiva fakafetai kia Jihova koe Otua o Isileli.

KOE KAU FAKAMAU 13:18-20

Bea nae behe e he agelo a Jihova kiate ia, Koeha oku ke fehui ai ki hoku higoa, kae oji oku fufu ia? Bea nae omi e Manoa ae uhiki‘i manu moe feilaulau meakai, bea ne atu ia kia Jihova i he fuga maka: bea nae fai mea fakaofo e he agelo: bea nae mamata ki ai a Manoa mo hono unoho. Bea nae hoko o behe, i he alu hake ki lagi ae ulo afi mei he fuga feilaulauaga, nae haele hake ae agelo a Jihova i he ulo afi mei he fuga feilaulauaga. Bea nae mamata ki ai a Manoa mo hono unoho, bea naa na to ki ho na mata ki he kelekele.

1 SAMUELA 2:2

Oku ikai ha toko taha oku maonioni o hage ko Jihova: he oku ikai ha toko taha mo koe: bea oku ikai foki ha makatuu o hage ko ho tau Otua.

2 SAMUELA 6:5

Bea nae ta e Tevita moe fale kotoabe o Isileli ae gaahi mea faiva kehekehe nae gaohi mei he akau koe baine, io ae gaahi haabe moe utete, moe lali iki, moe mea ifi, moe simibale.

2 SAMUELA 6:14-16

Bea nae mee a Tevita i he ao o Jihova aki a ene malohi katoa; bea nae kofu aki a Tevita ae efoti oe tubenu lelei. Koia nae omi ae buha o Jihova e Tevita moe fale kotoabe o Isileli, i he kalaga, moe ifi aki ae mealea. Bea i he ene hoko atu ae buha o Jihova ki he kolo o Tevita, nae jio a Mikale koe ofefine o Saula mei he katuba, bea ne mamata kia Tevita nae hobo mo mee i he ao o Jihova; bea naa ne manuki ia i hono loto.

2 SAMUELA 22:4

Teu ui kia Jihova aia oku tāu moia ae fakafetai: bea e behe ae fakamoui au mei hoku gaahi fili.

2 SAMUELA 22:14

Nae mana a Jihova mei he lagi, bea nae fakaogo atu e he Toko Taha Maoluga a hono le‘o.

2 SAMUELA 22:50

Koia teu tuku ai ae fakafetai kiate koe, E Jihova, i he haohaoga oe hiteni, bea teu hiva aki ae fakafetai ki ho huafa.

1 KOE GAAHI TU‘I 8:10-11

Bea nae hoko o behe, i he ene hu mai ae kau taulaeiki ki tua mei he botu tabu, nae fakafonu ae fale o Jihova aki ae ao. Koia nae ikai faa tuu ai ae kau taulaeiki ke fai e nau tauhi, koeuhi koe ao: he nae fakafonu ae fale o Jihova aki ae nāunāu o Jihova.

1 KOE GAAHI TU‘I 8:22-23

Bea nae tuu a Solomone i he ao oe feilaulauaga o Jihova i he ao oe fakataha kotoabe o Isileli, bea naa ne mafao atu a hono nima ki lagi: Bea naa ne behe, E Jihova koe Otua o Isileli, oku ikai ha otua ke hage ko koe, i he lagi i oluga, be i he mama ki lalo ni, akoe oku ke tauhi ae fuakava moe aloofa ki hoo kau tamaioeiki oku eveeva i ho ao aki a ho nau loto kotoa:

1 KOE GAAHI TU‘I 8:27

Ka e nofo mooni ae Otua ki he mamani? vakai, koe lagi moe loto lagi ki oluga aubito, oku ikai te ke faa hao ai; kae hua noa ae fale ni aia kuou laga?

1 KOE GAAHI TU‘I 18:39

Bea i he mamata ae kakai ki ai, naa nau to hifo ki ho nau mata: bea naa nau behe, Ko Jihova, koe Otua be ia; ko Jihova, koe Otua be ia.

1 KOE GAAHI TU‘I 22:19

Bea naa ne behe, Koia foki, fanogo koe ki he folofola a Jihova: naaku mamata ki he afio a Jihova ki hono afioaga, bea moe tutuu i hono nima toomatau mo hono nima toohema ae gaahi toko lahi kotoabe oe lagi.

II KOE GAAHI TU‘I 19:15

Bea nae lotu a Hesekaia I he ao o Jihova, o behe, E Jihova koe Otua o Isileli, oku ke afio i he vahaa oe ogo jelubi, ko koe koe Otua, io akoe be, i he gaahi buleaga o mamani; kuo ke fakatubu ekoe ae lagi mo mamani.

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 13:8

Bea nae ta mea faiva e Tevita bea mo Isileli katoa i he ao oe Otua aki e nau malohi kotoa, bea i he hiva, moe ta ae haabe, moe gaahi utete, moe gaahi kihi‘i lali, moe ukamea tatagi, bea moe gaahi mealea.

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 15:16

Bea nae lea a Tevita ki he eiki oe kau Livai ke ne vahe‘i ho nau kaiga niihi ke fai ae hiva aki ae gaahi mea hiva, koe gaahi utete, moe gaahi haabe, moe gaahi ukamea bakihi, nae tatagi, i he hiki hake ae le‘o i he fiefia.

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 15:27-29

Bea nae kofu aki a Tevita ae kofu oe tubenu lelei, bea nae behe moe kau Livai kotoabe nae fua ae buha oe fuakava, moe kau hiva, bea behe mo Kinania koe tagata taki hiva moe kau hiva: nae kofu aki foki e Tevita ae efoti oe tubenu lelei. Nae behe ae omi e Isileli katoa ae buha oe fuakava a Jihova aki ae mavava, moe uulu oe gaahi nifo‘i manu, moe gaahi mealea, moe gaahi mea bakihi, moe tatagi oe gaahi utete moe gaahi haabe. Bea nae hoko o behe, i he ene a‘u atu ae buha oe fuakava a Jihova ki he kolo o Tevita, nae jio a Mikale koe ofefine o Saula mei he mataba jioata, mo ne mamata ki he tu‘i ko Tevita oku mee mo ta mea faiva: bea naa ne manuki kiate ia i hono loto.

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 16:8-11

Mou fakafetai kia Jihova, ui ki hono huafa, fakaogoogo i he lotolotoga oe kakai a ene gaahi gaue. Mou hiva kiate ia, hiva aki ae gaahi same kiate ia, mou fetalanoa aki a ene gaahi gaue fakaofo. Mou vikiviki i hono huafa maonioni: tuku he fiefia ae loto okinautolu oku kumi kia Jihova. Mou kumi kia Jihova bea mo ene malohi, mou kumi mau ai be ki hono fofoga.

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 16:23-36

Ke hiva kia Jihova, a mamani katoa; fakahāhā atu i he aho kotoabe a ene fakamoui. Fanogonogo a ene nāunāuia i he lotolotoga oe kakai hiteni; mo ene gaahi gaue fakaofo lahi ki he gaahi buleaga kotoabe. He oku lahi a Jihova, bea oku tāu moia ae fakafetai lahi: oku tāu moia foki ae manavahe ke lahi hake i he gaahi otua kotoabe. He koe gaahi tamabua be ae gaahi otua oe kakai: ka nae gaohi e Jihova ae gaahi lagi. Oku i hono ao oona ae nāunāu, moe abajia; oku i hono nofoaga ae malohi moe fiefia. Atu kia Jihova, akimoutolu ae gaahi faahiga kakai, atu kia Jihova ae nāunāu moe malohi. Atu kia Jihova ae ogoogolelei oku tāu mo hono huafa: omi ha feilaulau, bea ha‘u ki hono ao: lotu kia Jihova i he matamatalelei oe maonioni. Ke manavahe kiate ia a mamani kotoabe: e nofo mau foki a mamani ke oua naa gau‘e ia. Tuku ke fiefia ae gaahi lagi, bea tuku ke nekeneka a mamani: bea tuku ke behe e he kakai i he lotolotoga oe gaahi buleaga, Oku bule a Jihova. Ke uulu ae tahi, bea mo hono fonu oia: ke fiefia ae gaahi tokaga goue moe gaahi mea kotoabe oku i ai. E toki ba atu ae hiva oe gaahi akau oe vao i he ao o Jihova, koeuhi oku ne haele mai ke fakamāu a mamani. Mou tuku ae fakafetai kia Jihova: he oku ne agalelei; bea oku taegata a ene aloofa. Bea mou behe, Fakamoui akimautolu, akoe koe Otua o ho mau fakamoui, bea tanaki fakataha akimautolu, bea fakahaofi akimautolu mei he hiteni, koeuhi ke mau atu ae fakafetai ki ho huafa maonioni, bea mau vikiviki i he fakamalo kiate koe. Ke fakafetai kia Jihova koe Otua o Isileli o taegata bea taegata. Bea nae behe e he kakai kotoabe, Emeni, mo nau fai ae fakafetai kia Jihova.

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 23:30

Bea ke nau tuu i he bogibogi kotoabe ke fakafetai mo hiva kia Jihova, bea ke behe foki i he efiafi;

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 29:10-13

Koia nae fakafetai e Tevita kia Jihova i he ao oe fakataha katoa: bea nae behe e Tevita, Fakafetai kiate koe, E Jihova koe Otua o Isileli koe mau tamai, ke taegata bea taegata. Oku oou, E Jihova, ae maoluga, moe malohi, moe nāunāu, moe ikuna, bea moe mafimafi: he oku oou ae mea kotoabe oku i he lagi bea moe mamani: oku oou ae buleaga, E Jihova, bea oku hiki hake koe koe ulu ki he mea kotoabe. Oku meiate koe ae koloa moe ogoogolahi, bea oku ke bule koe ki he mea kotoabe; bea oku i ho nima ae malohi moe mafai; bea oku i ho nima oou ae faa hakeaki‘i, moe foaki oe malohi ki he mea kotoabe. Koia foki, a ho mau Otua, oku mau fakafetai kiate koe, mo fakaogoogolelei a ho huafa nāunāuia.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 5:11-14

Bea nae hoko o behe, i he ene hu mai ae kau taulaeiki mei he botu tobutabu: (he nae fakamaonioni‘i ae kau taulaeiki kotoabe nae i ai, bea nae ikai te nau tali fakalakaga: Moe kau Livai foki nae fai ae hiva, akinautolu kotoabe nae o Asafi, mo Hemani, mo Jitutuni, moe nau gaahi foha mo ho nau kaiga, nae kofu aki ae tubenu lelei mo hinehina, mo nau too ae gaahi mea bakihi, moe gaahi utete, moe gaahi haabe, naa nau tuu ki he botu fakahahake oe feilaulauaga, bea nae tuu fakataha mo kinautolu ae kau taulaeiki e toko teau ma uofulu nae ifi aki ae gaahi mealea:) Nae hoko o behe, i he ene kau taha ae kau ifi mealea moe kau hiva, ke nau le‘o taha be i he hiva moe fakafetai kia Jihova; bea i he e nau hiki hake ho nau le‘o i he mealea moe gaahi mea bakihi, moe gaahi mea faji hiva mo nau hiva kia Jihova, o behe, He koeuhi oku agalelei ia; bea oku tuu mau o taegata a ene aloofa: nae toki fakafonu ai ae fale aki ae ao, io ae fale o Jihova; Bea koia nae ikai faa tuu ai ae kau taulaeiki ke fai ae tauhi koeuhi koe ao: he koe nāunāu o Jihova nae fakafonu aki ae fale oe Otua.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 6:12-14

Bea naa ne tuu i he ao oe feilaulauaga o Jihova i he ao oe fakataha kotoabe o Isileli, bea naa ne mafao atu a hono nima: He kuo gaohi e Solomone ha tuuaga balasa, koe haga e hogofulu a hono loloa, moe haga e hogofulu hono māukubu, bea koe haga e ono a hono maoluga, bea kuo fokotuu ia i he lotolotoga oe lotoa: bea naa ne tuu ki ai, bea naa ne tuulutui ki hono tui i he ao oe fakataha katoa o Isileli, bea naa ne mafao atu a hono nima ki he lagi, Mo ne behe, E Jihova koe Otua o Isileli, oku ikai ha Otua ke tatau mo koe i he lagi, be i he mamani; akoe oku tauhi ae fuakava, mo ke aloofa ki hoo kau tamaioeiki, akinautolu oku eveeva i ho ao i he loto haohaoa:

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 6:18

Ka e nofo mooni koa ae Otua moe tagata i he mamani? Vakai, oku ikai te ke faa hao koe i he lagi, moe lagi oe gaahi lagi; kae hua noa eni ae fale aia kuou laga!

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 7:1-3

BEA koeni i he ene fakaoji e Solomone ae lotu, nae hoko hifo ae afi mei he lagi, bea ne keina o oji ae feilaulau tutu bea moe gaahi feilaulau; bea nae fakafonu ae fale e he nāunāu o Jihova. Bea nae ikai faa huage ae kau taulaeiki ki he loto fale o Jihova, koeuhi kuo fakafonu ae fale o Jihova aki ae nāunāu o Jihova. Bea i he jio ae fānau kotoabe a Isileli ki he ene alu hifo ae afi, bea ki he nāunāu o Jihova i he fale, naa nau bunou hifo mo ho nau mata ki he kelekele ki he fuga faliki maka, mo nau hu, mo fakafetai kia Jihova, o behe, He oku agalelei ia; bea oku taegata a ene aloofa.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 7:6

Bea nae fai e he kau taulaeiki ki he e nau gaahi gaue: koe kau Livai foki moe gaahi mea faji hiva kia Jihova, aia nae gaohi e Tevita ke hiva aki kia Jihova, koeuhi koe taegata a ene aloofa, i he ene fai fakafetai e Tevita i he e nau gaue; bea nae fakaogo e he kau taulaeiki ae gaahi mealea i ho nau ao, bea nae tutuu a Isileli katoa ki oluga.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 18:18

Bea toe behe eia, Koia fanogo ki he folofola a Jihova: Naaku mamata kia Jihova oku nofo i hono afioga, bea nae tuu ae kakai kotoabe oe lagi i hono nima toomatau mo hono toohema.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 20:21

Bea hili a ene fakakaukau fakataha moe kakai, nae tuutuuni eia ae kau hiva kia Jihova, ke nau fakaogo lelei ae matamata lelei oe maonioni, i he e nau alu kituaa i he ao oe tau, mo nau lea o behe, Fakafetai kia Jihova: he oku tologa taegata ene agaofa.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 29:30

Bea nae fekau foki e Hesekaia koe tu‘i moe houeiki ki he kau Livai ke hiva mo fakafetai kia Jihova aki ae gaahi lea a Tevita, bea mo Asafi koe tagata kikite. Bea naa nau hiva aki ae gaahi fakafetai i he fiefia, o nau bunou hifo ho nau ulu o hu.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 30:21

Bea nae fai e he fānau a Isileli nae i Jelusalema ae katoaga oe ma tae fakalevani i he aho e fitu i he fiefia lahi: bea nae fakaogo lelei a Jihova e he kau Livai moe kau taulaeiki i he aho hokohoko be, i he hiva moe mea faiva le‘o lahi kia Jihova.

KOE TOHI A ESELA 3:10-11

Bea i he ai e he kau lagafale ae tuuga oe fale tabu o Jihova, naa nau tuku ke tuu ae kau taulaeiki i ho nau gaahi kofu moe gaahi mealea, moe kau Livai koe gaahi foha o Asafi moe gaahi mea bakihi ke fakaogolelei a Jihova, o fakatatau ki he tuutuuni o Tevita koe tu‘i o Isileli. Bea naa nau hiva kotoabe o fai fakalakaga i he fakaogolelei moe fakafetai kia Jihova: koe mea i he ene agalelei, he oku tologa ene agaofa ki Isileli o taegata. Bea nae kalaga ae kakai kotoabe i he kalaga lahi, i he e nau fakafetai kia Jihova, koeuhi kuo ai ae tuuga oe fale o Jihova.

KOE TOHI A ESELA 9:5

Bea i he feilaulau fakaefiafi neu tuu hake mei he eku māfajia; beau hae hoku kofu mo hoku bulubulu, beau tuulutui i hoku tui, beau mafao atu hoku nima kia Jihova ko hoku Otua,

KOE TOHI A NEHEMAIA 8:6

Bea nae fakafetai e Esela kia Jihova, koe Otua lahi. Bea nae tali e he kakai kotoabe, Emeni, Emeni, o hiki hake ho nau nima: bea naa nau bunou hifo ho nau ulu, o hu kia Jihova mo ho nau mata ki he kelekele.

KOE TOHI A NEHEMAIA 9:4-6

Bea nae tuu hake ki he tuuga ae kau Livai, ko Jesua, mo Bani, mo Katimieli, mo Sebania, mo Buni, mo Selebea, mo Bani, mo Kinani, o nau tagi aki ae le‘o lahi kia Jihova ko ho nau Otua. Bea behe ai e he kau Livai, ko Jesua, mo Katimieli, mo Bani, mo Hasabenia, mo Selebea, mo Hotija, mo Sebania, mo Bitaia, Tuu ki oluga bea fakafetai kia Jihova ko ho mou Otua ke taegata, bea taegata: bea fakafetai ki ho huafa oku nāunāuia, aia kuo fakahikihiki he maoluga lahi i he gaahi fakafetai kotoabe moe fakaogo lelei. Ko koe, io ko koe be, ko Jihova toko taha be: naa ke fakatubu ae lagi, koe lagi oe gaahi lagi, mo ho nau gaahi toko lahi kotoabe, ae fonua moe gaahi mea kotoabe oku i ai, koe gaahi tahi, moia kotoabe oku i ai, bea oku ke fakatologa akinautolu kotoabe; bea oku hu kiate koe ae gaahi toko lahi oe lagi.

KOE TOHI A NEHEMAIA 9:19

Ka ko koe i hoo gaahi agaofa lahi nae ikai te ke liaki akinautolu i he toafa: nae ikai hiki meiate kinautolu ae bou oe ao i he aho, ke tataki akinautolu i he hala: be koe bou afi i he bo, ke fakaha ae māma kiate kinautolu, moe hala aia oku totonu ke nau alu ai.

KOE TOHI A NEHEMAIA 12:27

Bea i he fakatabu‘i oe a maka o Jelusalema naa nau kumi ae kau Livai mei ho nau gaahi botu kotoabe, ke omi akinautolu ki Jelusalema, ke fai ae fakatabu‘i i he fiefia lahi, i he gaahi fakafetai, moe hiva, moe gaahi mea bakihi, moe gaahi utete moe gaahi haabe.

KOE TOHI A NEHEMAIA 12:46

He nae i ai i he gaahi aho o Tevita, mo Asafi, ae kau takimua i he kau hiva, moe gaahi hiva oe fakaogolelei moe fakafetai ki he Otua.

KOE TOHI A JOBE 1:20-21

Bea nae toki tuu hake a Jobe, o ne haehae hono bulubulu, o fakatekefua ia, bea fakafoohifo ki he kelekele, o hu. O ne behe, Naaku ha‘u telefua be mei he manāva o eku fa‘e, bea teu toe alu telefua atu be: nae foaki e Jihova, bea kuo too atu e Jihova; fakafetai be ki he huafa o Jihova.

KOE TOHI A JOBE 5:8-9

Koia teu kumi ki he Otua, bea teu tuku eku gaue ki he Otua: He koia ia oku ne faa fai ae gaahi mea lahi mo tae faa ilo; koe gaahi mea fakaofo mo taefaalaua:

KOE TOHI A JOBE 11:7

He te ke ilo ae Otua i he faa eke? he‘e ke faa kumi ke ilo haohaoa ae Mafimafi?

KOE TOHI A JOBE 11:13

Kabau te ke teu ho loto, bea mafao atu ho nima kiate ia;

KOE TOHI A JOBE 19:25-27

He oku ou ilo oku moui a hoku Huhui, bea e tuu ia i mamani i he aho fakamui. Bea ka oji hoku kili bea maumau hoku jino, ka teu mamata i hoku kakano ki he Otua: Aia teu mamata ki ai maaku, bea e vakai ki ai a hoku mata, bea ikai ha taha kehe; ne ogo ae auha a hoku gaahi kubu‘i jino iate au.

KOE TOHI A JOBE 22:25-26

Io, e hoko ae Mafimafi ko ho fakaū, bea te ke ma‘u o lahi ae siliva. He te ke toki fiefia i he Mafimafi, bea haga hake ho mata ki he Otua.

KOE TOHI A JOBE 36:22-24

Vakai, oku hakeaki‘i e he Otua i hono malohi: kohai oku akonaki o hage koia? Kohai kuo ne tuutuuni kiate ia a hono hala? be kohai te ne faa behe, Kuo ke fai agahala? Ke ke manatu ke fakaogolelei a ene gaue, aia oku mamata ki ai ae kakai.

KOE TOHI A JOBE 37:1-5

OKU tetetete hoku loto foki i he mea ni, bea homo mei hono botu. Ke ke fanogo lelei ki he logoaa o hono le‘o, moe fatuliji oku alu atu mei hono fofoga. Oku ne fakahinohino ia i he lalo lagi kotoabe, mo ene uhila oku a‘u atu ki he gaahi gataaga o mamani. Hili ia oku uulu ae le‘o: oku ne mana aki ae le‘o o hono geia; bea i he ogo‘i o hono le‘o e ikai te ne taofi ia. Oku mana fakamanavahe mai e he Otua aki hono le‘o; oku fai eia ae gaahi mea lahi, aia oku ikai te tau faa ilo‘i.

KOE TOHI A JOBE 37:16

Oku ke ilo ae botubotumalie oe gaahi ao, ae gaahi gaue fakaofo oia aia oku haohaoa i he ilo?

KOE TOHI A JOBE 37:22-23

Oku ha‘u ae afua mei he tokelau: oku i he Otua ae geia fakamanavahe. Koe Mafimafi, oku ikai te tau faa ilo‘i ia: oku lahi ia i he malohi, moe fakamāu, bea mohu agatonu: e ikai te ne tautea.

KOE GAAHI SAME 2:4

Koia oku nofo i he gaahi lagi e kata ia: e manuki a Jihova kiate kinautolu.

KOE GAAHI SAME 2:6

Ka kuou fakanofo eku tu‘i ki Saione, koe mouga o eku maonioni.

KOE GAAHI SAME 7:17

Teu fakafetai kia Jihova o fakatatau ki he ene maonioni: bea teu hiva aki ae fakafetai ki he huafa o Jihova oku maoluga taha be.

KOE GAAHI SAME 8:1

Oku ogoogolelei ai ae Otua i he ene gaahi gaue, bea i he ene ofa ki he tagata. E JIHOVA ko ho mau Eiki, oku lelei lahi ho huafa i mamani kotoabe! kuo ke fokotuu ho nāunāu i oluga i he gaahi lagi.

KOE GAAHI SAME 8:9

E Jihova ko ho mau Eiki, oku lelei lahi ho huafa i mamani kotoabe!

KOE GAAHI SAME 9:1-2

TEU fakafetai kiate koe, E Jihova, aki hoku loto kotoa; teu fakaha atu hoo gaue fakaofo kotoabe. Teu fiefia mo nekeneka iate koe: teu hiva fakamalo ki ho huafa, akoe oku ke maoluga lahi taha be.

KOE GAAHI SAME 9:11

Hiva fakafetai kia Jihova, aia oku afio i Saione: fakaha i he ao oe kakai ene gaahi gaue.

KOE GAAHI SAME 9:14

Koeuhi keu fakaha ho ogoogolelei kotoabe i he gaahi mataba oe taahine o Saione: teu fiefia i hoo fakamoui.

KOE GAAHI SAME 10:16

Koe Tu‘i a Jihova, o taegata bea taegata: kuo auha ae hiteni mei hono fonua.

KOE GAAHI SAME 11:4

Oku i hono fale maonioni a Jihova, koe afioaga o Jihova oku i he lagi oku afio‘i e hono fofoga, oku ahiahi‘i e hono lauifofoga, ae gaahi fānau ae tagata.

KOE GAAHI SAME 13:6

Teu hiva kia Jihova, koe mea i he ene fai lelei lahi aubito kiate au.

KOE GAAHI SAME 17:8

Ke ke tauhi au o hage koe tama‘i mata, fakafufu au i he malu o ho kabakau,

KOE GAAHI SAME 18:1-3

Oku fakafetai e Tevita ki he Otua koeuhi ko ene gaahi tabuaki lahi mo fakaofo. TEU ofa kiate koe, E Jihova, ko eku malohi. Ko hoku makatuu a Jihova, mo eku kolo, mo hoku fakamoui; ko hoku Otua, ko hoku malohi, aia teu falala ki ai; ko hoku fakaū, moe malohi o eku moui, mo hoku hufaga maoluga. Teu ui kia Jihova, aia oku gali moia ae fakafetai: koia teu moui ai mei hoku gaahi fili.

KOE GAAHI SAME 18:13

Nae mana foki e Jihova i he gaahi lagi, bea fakaha hono le‘o e he Fugani Maoluga; koe uha maka moe gaahi malala‘i afi.

KOE GAAHI SAME 18:30-31

Bea koe Otua, oku haohaoa hono hala: oku ahiahi‘i ae folofola a Jihova: koe fakaū ia kiate kinautolu kotoabe oku falala kiate ia. He kohai oku Otua ka ko Jihova be? be kohai ae makatuu ka ko ho tau Otua be?

KOE GAAHI SAME 18:46

Oku moui a Jihova; bea fakafetai ki hoku makatuu; bea tuku ke hakeaki‘i ae Otua o eku moui.

KOE GAAHI SAME 19:1

OKU fakaha e he gaahi lagi ae nāunāu oe Otua; bea oku fakaha e he atā ae gaue a hono nima.

KOE GAAHI SAME 21:13

Ke ke maoluga, E Jihova, i he malohi oou: koia te mau hiva mo fakamalo ai ki hoo mafimafii.

KOE GAAHI SAME 22:3

Ka oku ke maonioni, akoe oku ke ma‘u ae gaahi fakafetai o Isileli.

KOE GAAHI SAME 22:22-29

Teu fakaha ho huafa ki hoku gaahi kaiga: i he lotolotoga oe fakataha teu fakafetai kiate koe. Akimoutolu oku manavahe kia Jihova, fakafetai kiate ia; fakaabaaba kiate ia akimoutolu koe hako o Jekobe; bea manavahe kiate ia, akimoutolu kotoabe koe hako o Isileli. He nae ikai te ne manuki be fehia ki he mamahi oe mamahiia; bea nae ikai te ne fufu hono fofoga iate ia; ka i he ene tagi kiate ia naa ne ogo‘i. E iate koe be eku fakafetai i he fakataha lahi: teu fakamooni eku gaahi fuakava i he ao okinautolu oku manavahe kiate ia. E kai e he agamalu ke makona: e fakafetai kia Jihova akinautolu oku kumi kiate ia: e moui taegata ho mou laumalie. E manatu mo tafoki kia Jihova ae gaahi gataaga kotoabe o mamani: bea e lotu i ho ao ae gaahi faahiga kotoabe oe gaahi buleaga. He oku o Jihova ae buleaga; bea koe bule ia i he gaahi buleaga. Ko kinautolu oku jino i mamani te nau kai mo lotu: e bunou i hono ao akinautolu kotoabe oku alu hifo ki he efu: bea oku ikai ha taha te ne faa fakamoui hono laumalie oona.

KOE GAAHI SAME 24:7-10

Hiki hake ho mou ulu, ae gaahi mataba; bea ke hiki ke maoluga, akimoutolu ae gaahi mataba taegata; bea e haele mai ae Tu‘i oe nāunāu. Kohai ae Tu‘i ni oe nāunāu? Ko Jihova oku malohi mo mafimafi, ko Jihova oku malohi i he tau. Hiki hake ho mou ulu, ae gaahi mataba; io, hiki ki oluga, ae gaahi mataba taegata; bea e haele mai ae Tu‘i oe nāunāu. Kohai ae Tu‘i ni oe nāunāu? Ko Jihova oe gaahi kau tau, koia ia koe Tu‘i oe nāunāu. Sila.

KOE GAAHI SAME 27:4

Koe mea e taha kuou kole kia Jihova, aia teu kumi ki ai; koeuhi keu nofo mau i he fale o Jihova i he aho kotoabe o eku moui, ke mamata ki he lelei o Jihova, mo fehui i hono fale tabu.

KOE GAAHI SAME 27:6-8

Bea koeni, e hiki ke maoluga hake hoku ulu ki hoku gaahi fili oku takatakai au: koia teu o hake i hono fale fehikitaki ae gaahi feilaulau ae fiefia; teu hiva, io, teu hiva aki ae fakafetai kia Jihova. Ke ke ogo‘i, E Jihova, o kau ka tagi aki hoku le‘o: ke ke aloofa mai foki kiate au, o talia au. I hoo folofola behe, Mou kumi ki hoku fofoga; nae behe leva e hoku loto kiate koe, Ko ho fofoga, E Jihova, teu kumi.

KOE GAAHI SAME 28:7

Ko hoku malohi mo hoku fakaū a Jihova; nae falala kiate ia hoku loto, bea kuo tokoni‘i au: koia oku fiefia lahi ai hoku loto; bea i he eku hiva teu fakafetai kiate ia.

KOE GAAHI SAME 29:1-4

TUKU kia Jihova, ekimoutolu koe gaahi foha oe malohi, tuku kia Jihova ae nāunāu moe mafimafi. Tuku kia Jihova ae fakaabaaba oku tāu mo hono huafa; hu kia Jihova i he teuga matamata lelei oe maonioni. Koe le‘o o Jihova oku i oluga i he gaahi vai: oku mana e he Otua oe nāunāu: oku i oluga i he gaahi vai lahi a Jihova. Koe le‘o o Jihova oku fonu i he malohi; oku fonu ae le‘o o Jihova i he nāunāu.

KOE GAAHI SAME 29:9-10

Oku fakafanau‘i e he le‘o o Jihova ae faga hainiti, bea ne fakaha ae gaahi vao akau: bea i hono fale tabu oku lea taki taha kotoabe ki hono nāunāu. Oku nofo a Jihova ki he vai lahi; io, oku nofo a Jihova koe Tu‘i o taegata.

KOE GAAHI SAME 30:4

Hiva kia Jihova, akimoutolu ko ene kakai maonioni, bea atu ae fakafetai i he manatu ki he ene maonioni.

KOE GAAHI SAME 30:11-12

Kuo ke liliu kiate au eku tagi koe mee hobohobo: kuo ke vete hoku tauagaa, bea fakavala aki au ae fiefia; Koeuhi ke hiva aki e hoku elelo ae fakafetai kiate koe, bea oua naa logo be. E Jihova ko hoku Otua, teu atu ae fakafetai kiate koe o taegata.

KOE GAAHI SAME 33:1-3

FIEFIA ia Jihova, akimoutolu oku maonioni: he oku tāu moe agatonu ae fakafetai. Fakafetai kia Jihova aki ae haabe: hiva kiate ia aki ae saliteli oku filo e hogofulu. Hiva kiate ia i he hiva foou; ta ke malie mo le‘o lahi.

KOE GAAHI SAME 34:1-3

TEU fakafetai kia Jihova i he kuoga kotoabe: e tuu mau be ene fakafetai i hoku gutu. E vikiviki hoku laumalie ia Jihova: e fanogo ki ai ae kakai agavaivai, bea fiefia ai. Ke tau fai mo au ke abai hake a Jihova, bea ke tau fakaogoogolelei fakataha hono huafa.

KOE GAAHI SAME 35:18

Teu atu ae fakafetai kiate koe i he fakataha lahi: teu fakaogoogolelei koe i he ao oe kakai lahi.

KOE GAAHI SAME 35:27-28

Tuku ke kalaga fakafiefia, mo nekeneka, akinautolu oku loto lelei ki he eku maonioni: io, tuku ke nau lea behe mau ai be, Ke ogoogolelei a Jihova, aia oku fiemalie i he monuia a ene tamaioeiki. Bea e lea a hoku elelo ki hoo maonioni mo ho ogoogolelei i he aho kotoa.

KOE GAAHI SAME 40:3

Bea kuo ne ai ae hiva foou ki hoku gutu, io, ae fakafetai ki ho tau Otua: e mamata ki ai ae toko lahi, bea manavahe, bea te nau falala kia Jihova.

KOE GAAHI SAME 40:16

Tuku ke fiefia mo nekeneka iate koe akinautolu kotoabe oku kumi kiate koe: tuku ke lea behe mau ai be akinautolu oku ofa ki hoo fakamoui, Ke ogoogolelei a Jihova.

KOE GAAHI SAME 41:12-13

Bea ko au, oku ke boubou hake au i he eku agatonu, bea te ke fokotuu au i ho ao o taegata. Fakafetai kia Jihova koe Otua o Isileli talu mei mua, o taegata. Emeni, mo Emeni.

KOE GAAHI SAME 42:1-2

OKU hage koe holi ae hainiti ki he gaahi tafeaga vai, oku behe ae holi a hoku laumalie kiate koe, E Otua. Oku holi hoku laumalie ki he Otua, ki he Otua moui: teu hoko afe o fakaha au i he ao oe Otua?

KOE GAAHI SAME 42:8

Ka koe mooni e fekau mai e Jihova a ene aloofa i he aho, bea e iate au ene hiva i he bouli, mo eku lotu ki he Otua o eku moui.

KOE GAAHI SAME 43:4

Koia teu toki alu atu ki he feilaulauaga oe Otua, ki he Otua ko hoku fiefiaaga lahi aubito: io, i he haabe teu fakamalo kiate koe, E Otua ko hoku Otua.

KOE GAAHI SAME 45:3-4

E Fugani Mafimafi ke ke nonoo hoo heleta ki ho tuatega, i ho nāunāu mo ho malohi. Bea i hoo mafimafi ke ke haele monuia, koe mea i he mooni moe agavaivai moe maonioni; bea e ako kiate koe e ho nima toomatau ae gaahi mea fakailifia.

KOE GAAHI SAME 45:6

E Otua, ko ho nofoaga oku lauikuoga bea taegata: koe tokotoko o ho buleaga koe tokotoko maonioni ia.

KOE GAAHI SAME 45:17

Teu fai ke manatu‘i a ho huafa i he toutagata kotoabe: koia e fakafetai ae kakai kiate koe o lauikuoga bea taegata.

KOE GAAHI SAME 46:10

Mou logo be, bea ilo ko au koe Otua: teu hakeaki‘i au i he lotolotoga oe hiteni, teu hakeaki‘i au i mamani.

KOE GAAHI SAME 47:1-2

Koe eginaki ki he gaahi buleaga ke nau fiefie ma‘u ae buleaga o Kalaisi. MOU bajibaji ho mou nima, ae kakai kotoabe; kalaga ki he Otua i he le‘o oe fiefia. He ko Jihova fugani maoluga oku fakailifia ia; koe Tu‘i lahi ia ki mamani kotoabe.

KOE GAAHI SAME 47:5-9

Kuo haele hake ae Otua i he mavava, ko Jihova moe le‘o oe mea lea. Hiva fakamalo ki he Otua, hiva fakamalo: hiva fakamalo ki ho tau Tu‘i, hiva fakamalo. He koe Otua koe Tu‘i ia o mamani kotoabe: mou hiva fakamalo i he boto. Oku bule ae Otua ki he hiteni: oku afio ae Otua i he afioaga o ene maonioni. Kuo katoa fakataha ae houeiki oe kakai, io, koe kakai ae Otua o Ebalahame: oku i he Otua ae gaahi fakaū o mamani: oku maoluga lahi aubito ia.

KOE GAAHI SAME 48:1

Koe teuga moe lelei oe jiaji. OKU lahi a Jihova, bea oku lelei ke fakamalo lahi kiate ia i he kolo a ho tau Otua, i he mouga o ene maonioni.

KOE GAAHI SAME 48:14

He koe Otua ni ko ho tau Otua o lauikuoga bea taegata: te ne tauhi akitautolu o a‘u ki he mate.

KOE GAAHI SAME 50:14-15

Atu ae fakafetai ki he Otua; mo ke fai hoo gaahi fuakava ki he Fugani Maoluga: Bea ke ui kiate au i he aho oe mamahi: teu fakamoui koe, bea te ke fakaogoogolelei‘i au.

KOE GAAHI SAME 50:23

Ko ia oku ne atu ae fakafetai oku ne fakaogoogolelei‘i au: bea ko ia oku ne fakatonutonu hono hala teu fakaha kiate ia ae fakamoui oe Otua.

KOE GAAHI SAME 51:14-15

E Otua, koe Otua o eku moui, ke ke fakamoui au mei he hia oe toto: bea e hiva kalaga a hoku elelo i hoo maonioni. E Eiki, ke ke faai hoku lougutu; bea e fakaha atu e hoku gutu a hoo fakamalo.

KOE GAAHI SAME 57:5

E Otua, ke maoluga lahi hake koe i he gaahi lagi; tuku ke maoluga hake ho nāunāu i mamani kotoabe.

KOE GAAHI SAME 57:7

Oku mau hoku loto, E Otua, oku mau hoku loto: teu hiva mo atu ae fakamalo.

KOE GAAHI SAME 59:16-17

Ka teu hiva au ki ho malohi; io, teu hiva malohi i hoo aloofa i he bogibogi: he ko hoku ugaaga koe moe hufaga kiate au i he aho o eku mamahi. E noku malohi, teu hiva kiate koe: he ko hoku kalofaga ae Otua, koe Otua oku aloofa kiate au.

KOE GAAHI SAME 61:8

Koia teu hiva fakamalo ai ki ho huafa o taegata, koeuhi keu fai ki he eku gaahi fuakava i he aho kotoabe.

KOE GAAHI SAME 63:1-6

E OTUA, ko hoku Otua koe; teu kumi vave kiate koe: oku fieinu hoku laumalie kiate koe, oku holi hoku kakano kiate koe i he fonua momoa mo fieinua, aia oku ikai ha vai i ai; Ke mamata ki hoo mafimafi mo ho nāunāu, o hage ko eku mamata ai kiate koe i he fale tabu. Oku lelei lahi hake a hoo aloofa i he moui, koia e fakafetai ai a hoku lougutu kiate koe. Koia e behe be eku fakafetai kiate koe lolotoga eku moui: teu hiki hake hoku nima i ho huafa. E makona lelei hoku laumalie o hage koe mea i he gako moe mea momona; bea e fakafetai kiate koe a hoku gutu i he lougutu fiefia. I he eku manatu kiate koe i hoku mohega, o fakalaulauloto kiate koe i he gaahi lakaga leo i he bouli.

KOE GAAHI SAME 63:11

Ka e fiefia ae tu‘i i he Otua; koia kotoabe oku fuakava iate ia e fiefia ia; ka e tabuni ae gutu okinautolu kotoabe oku lea loi.

KOE GAAHI SAME 65:1

E OTUA, oku tatali ae fakamalo kiate koe i Saione: bea e fai kiate koe ae fuakava.

KOE GAAHI SAME 66:1-4

MOU kalaga fiefia ki he Otua, ae fonua kotoabe: Hiva aki ae ogoogolelei o hono huafa fakaogoogolelei ae fakamalo kiate ia. Mou behe ki he Otua, Oku ke fakamanavahe koe i hoo gaahi gaue! koe mea i hono lahi o hoo mafimafi e faka moulaloa ai ekinautolu e ho gaahi fili kiate koe. E hu a mamani kotoabe kiate koe, o nau hiva kiate koe; te nau hiva ki ho huafa. Sila.

KOE GAAHI SAME 66:7-8

Oku bule ia i he ene mafimafi o taegata; oku vakai e hono fofoga ki he gaahi buleaga: oua naa hiki hake akinautolu e he kau agatuu. Sila. Akimoutolu ae kakai, mou fakafetai ki ho tau Otua, bea fai ke ogo ae le‘o oe fakamalo kiate ia:

KOE GAAHI SAME 68:4

Hiva ki he Otua, hiva fakamalo ki hono huafa: fakaogoogolelei ia oku haele i he gaahi toafa i hono huafa ko JIHOVA, bea fiefia i hono ao.

KOE GAAHI SAME 68:8

Nae galulu a mamani, bea gagana moe gaahi lagi foki i he ao oe Otua: io, nae gau‘eu‘e a Sainai i he ao oe Otua, koe Otua o Isileli.

KOE GAAHI SAME 68:32-35

Ae gaahi buleaga o mamani, mou hiva ki he Otua; hiva aki ae fakamalo ki he Eiki: Sila: Kiate ia oku heka ki he lagi oe gaahi lagi, aia nae i mua be; vakai, oku ne fakaogo atu hono le‘o, bea koe le‘o mafimafi ia. Mou tuku ki he Otua ae malohi: oku i oluga i Isileli a hono nāunāu, mo ene mafimafi oku i he gaahi lagi. E Otua, oku fakamanavahe koe itua i ho gaahi fale tabu: koe Otua o Isileli koia oku ne foaki ae malohi moe faa fai ki hono kakai. Fakafetai ki he Otua.

KOE GAAHI SAME 69:30

Teu fakamalo ki he huafa oe Otua aki ae hiva, bea teu hiki hake ia aki ae fakafetai.

KOE GAAHI SAME 69:34

Tuku ke fakamalo kiate ia ae lagi mo mamani, ae gaahi tahi, moe mea kotoabe oku gau‘e i ai.

KOE GAAHI SAME 70:4

Tuku ke fiefia mo nekeneka iate koe akinautolu kotoabe oku kumi kiate koe: tuku ke lea behe mau ai be akinautolu oku ofa ki hoo fakamoui, Ke ogoogolelei ae Otua.

KOE GAAHI SAME 71:6-8

Kuo ke boubou au talu eku mavae mei he manāva: ko koe ia nae too au mei he fatu o eku fa‘e: teu fakafetai mau ai be kiate koe. Oku ou hage koe mea fakaofo ki he toko lahi: ka ko koe ko hoku hufaga malohi. Tuku ke bito hoku gutu aki hoo fakamalo mo hoo fakaabaaba i he aho kotoabe.

KOE GAAHI SAME 71:14

Ka teu amanaki lelei mau ai be, bea e tubulekina be eku fakamalo kiate koe.

KOE GAAHI SAME 71:22-23

E hoku Otua, teu fakamalo foki kiate koe, io, ki hoo mooni aki ae saliteli: teu hiva kiate koe aki ae haabe, akoe koe Toko Taha Maonioni o Isileli. E fiefia lahi hoku lougutu o kau ka hiva kiate koe; mo hoku laumalie aia kuo ke huhui.

KOE GAAHI SAME 72:9

E bunou i hono ao akinautolu oku nofo i he toafa; bea e emo ae efu e hono gaahi fili.

KOE GAAHI SAME 72:11

Io, e bunou i hono ao ae gaahi tu‘i kotoabe: e tauhi ia e he buleaga kotoabe.

KOE GAAHI SAME 72:17-19

E tuu mau hono huafa o taegata: e tologa mau ai be hono huafa o hage koe laa: bea e monuia ae kakai iate ia: e ui ia koe monuia e he buleaga kotoabe. Fakafetai kia Jihova koe Otua, koe Otua o Isileli, aia toko taha be oku fai ae gaahi mea fakaofo. Bea fakafetai mau ai be ki hono huafa ogoogolelei o taegata: bea tuku ke bito a mamani kotoabe i hono nāunāu; Emeni, mo Emeni.

KOE GAAHI SAME 77:11-14

Teu manatu ki he gaahi gaue a Jihova: koe mooni teu manatu ki hoo gaahi mana i mua. Teu fakalaulauloto foki ki hoo gaue kotoabe, o talanoa ki hoo gaahi faiaga. E Otua, ko ho hala oku i he fale tabu: kohai ha Otua oku lahi o hage ko ho tau Otua! Ko koe koe Otua oku fai ae gaahi mea fakaofo: kuo ke fakaha ho malohi i he lotolotoga oe kakai.

KOE GAAHI SAME 78:14

Naa ne tataki foki akinautolu i he aho aki ae ao, bea i he bo aki ae māma oe afi.

KOE GAAHI SAME 78:35

Bea naa nau manatu ko ho nau maka ae Otua, bea ko ko nau huhui ae Otua maoluga.

KOE GAAHI SAME 81:1-2

HIVA kalaga ki he Otua ko ho tau malohi, kalaga fakafiefia ki he Otua o Jekobe. Too mai ae same, bea omi ae kihi‘i lali, moe haabe malie moe saliteli.

KOE GAAHI SAME 83:18

Koeuhi ke ilo e he kakai ko koe, ko ho huafa oou ko Jihova, koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.

KOE GAAHI SAME 84:1-4

E JIHOVA oe gaahi kau tau, oku lelei lahi ho gaahi fale fehikitaki! Oku holi hoku laumalie, io, oku ou vaivai i he fie alu ki he gaahi loto a o Jihova; oku tagi kalaga hoku loto mo hoku kakano ki he Otua moui. Io, kuo ilo e he hiki‘i manu buna ae fale, moe kulukulu ha bunuga maana, aia te ne tuku ki ai ene fānau, io, ko ho gaahi feilaulauaga, E Jihova oe gaahi kau tau, ko hoku Tu‘i, mo hoku Otua. Oku monuia akinautolu oku nofo i ho fale: te nau kei fakafetai be kiate koe. Sila.

KOE GAAHI SAME 86:9-12

E Eiki, e ha‘u o hu i ho ao ae gaahi buleaga kotoabe naa ke gaohi; bea te nau fakaogoogolelei‘i ho huafa. He oku ke lahi, bea oku ke fai ae gaahi mea mana: ko koe be koe Otua. E Jihova, ako kiate au ho hala; teu eveeva i hoo mooni: gaohi ke taha be hoku loto ke manavahe ki ho huafa. E Eiki ko hoku Otua, teu fakafetai kiate koe aki hoku loto kotoa: bea teu fakaogoogolelei ho huafa o taegata.

KOE GAAHI SAME 87:7

E i ai fakatouoji ae kau hiva moe kau bulotu oe gaahi mea faiva: ko eku gaahi matavai kotoabe oku iate koe.

KOE GAAHI SAME 88:9

Oku vaivai hoku mata koe mea i he mamahi: E Jihova, oku ou ui kiate koe i he aho kotoabe, kuou mafao atu hoku nima kiate koe.

KOE GAAHI SAME 89:1

TEU hiva aki ae gaahi aloofa a Jihova o taegata: teu fakailo aki hoku gutu a hoo mooni ki he toutagata kotoabe.

KOE GAAHI SAME 89:5-7

Bea e fakamalo e he gaahi lagi ki hoo gaahi gaue fakaofo, E Jihova: mo hoo mooni foki i he fakataha oe kau maonioni. He kohai i he lagi e fakatatau ia kia Jihova? kohai i he gaahi foha oe malohi e faa fakatatau kia Jihova? Oku totonu ke manavahe lahi ki he Otua i he fakataha oe kau maonioni, bea ke fakaabaaba akinautolu kotoabe oku tuu takatakai kiate ia.

KOE GAAHI SAME 89:14

Koe agatonu moe fakamāu koe tuuga ia o ho afioaga: e muomua i ho ao ae aloofa moe mooni.

KOE GAAHI SAME 89:17-18

He ko koe koe vikivikiaga o ho nau malohi: bea i hoo ofa e hiki ai ki oluga ho nau nifo. He ko ho mau hufaga a Jihova; bea koe Toko Taha Maonioni o Isileli ko ho mau tu‘i.

KOE GAAHI SAME 90:1-2

E JIHOVA, ko koe ko ho mau hufaga i he toutagata kotoabe. I he heeki ai fakatubu ae gaahi mouga, bea teeki ai te ke gaohi ae fonua mo mamani, io, talu mei mua o a‘u o taegata, ko koe be koe Otua.

KOE GAAHI SAME 91:1

KO ia oku nofo i he botu lilo i he fugani maoluga, e nofo mau ia he malumalu oe Mafimafi.

KOE GAAHI SAME 92:1

OKU lelei ke atu ae fakafetai kia Jihova, bea ke hiva fakamalo ki ho huafa, E fugani maoluga:

KOE GAAHI SAME 93:1-5

Koe lahi, moe mafimafi moe maonioni oe buleaga o Kalaisi. OKU bule a Jihova, oku kofu aki ia ae nāunāu lahi; oku kofu aki a Jihova ae mafimafi, aia kuo ne nonoo aki ia: kuo fokotuu mau foki a mamani, bea e ikai faa ue‘i ia. Kuo fokotuu mau ho afioaga talu mei mua: oku talu mei mua ae afiona. E Jihova, kuo hiki hake e he gaahi vaitafe, kuo hiki hake e he gaahi vaitafe ho nau le‘o; oku hiki hake e he gaahi vaitafe lahi ho nau gaahi beau. Ko Jihova oku i oluga oku malohi lahi hake ia i he uulu oe gaahi vai lahi, io, i he gaahi beau malohi oe tahi. Oku mooni aubito hoo gaahi fakamooni: E Jihova, oku tāu mo ho fale ae maonioni o lauikuoga.

KOE GAAHI SAME 95:1-3

HA‘U, ke tau hiva kia Jihova: ke tau kalaga i he fiefia ki he maka oe tau moui. Ke tau ha‘u ki hono ao moe fakafetai, mo kalaga i he fiefia kiate ia aki ae gaahi same. He ko Jihova koe Otua lahi, bea koe Tu‘i lahi hake ia i he gaahi otua kotoabe.

KOE GAAHI SAME 95:6

Ha‘u, ke tau lotu mo bunou: ke tau tuulutui i he ao o Jihova ko ho tau tubuaga.

KOE GAAHI SAME 96:1-13

HIVA kia Jihova aki ae hiva foou: hiva kia Jihova a mamani kotoabe. Hiva kia Jihova, fakafetai ki hono huafa; fakaha atu ene fakamoui mei he aho ki he aho. Fakaha hono nāunāu i he ao oe hiteni, mo ene gaahi gaue fakaofo ki he kakai kotoabe. He oku lahi a Jihova, bea totonu ke fakamalo lahi kiate ia: oku lelei ke manavahe lahi hake kiate ia i he gaahi otua kotoabe. He koe otua kotoabe oe gaahi buleaga koe gaahi tamabua ia: ka ko Jihova nae gaohi eia ae gaahi lagi. Oku i hono ao ae fakaabaaba moe mafimafi: oku i hono fale tabu ae malohi moe nāunāu. Tuku kia Jihova, akimoutolu ae gaahi faahiga oe kakai, tuku kia Jihova ae nāunāu moe mafimafi. Tuku kia Jihova ae ogoogolelei oku tāu mo hono huafa: omi ae feilaulau, bea ha‘u ki hono gaahi loto a. Lotu kia Jihova i he teuga matamata lelei oe maonioni: mou manavahe i hono ao, a mamani kotoabe. Mou behe i he ao oe hiteni oku bule a Jihova: e fokotuu mau foki a mamani, bea e ikai gau‘eu‘e ia: te ne fakamāu ae kakai i he maonioni. Tuku ke fiefia ae gaahi lagi, bea nekeneka mo mamani; tuku ke uulu ae tahi, mo hono fonu oia. Ke fiefia ae goue, moe mea kotoabe oku i ai: bea e toki fiefia ae gaahi akau kotoabe oe vao, I he ao o Jihova: he oku ne haele mai, he oku haele mai ia ke fakamāu a mamani: te ne fakamāu a mamani i he maonioni, moe kakai i he ene mooni.

KOE GAAHI SAME 97:1-2

OKU bule a Jihova; tuku ke fiefia a mamani; bea nekeneka ae gaahi otu motu. Oku takatakai ia e he gaahi ao moe fakabouli: koe agatonu moe fakamāu koe tuuga io o hono afioaga.

KOE GAAHI SAME 97:5-6

Nae vela o vai ae gaahi mouga o hage koe bulu i he ao o Jihova, i he ao oe Eiki o mamani kotoabe. Oku fakaha e he gaahi lagi ene maonioni, bea mamata ae kakai kotoabe ki hono nāunāu.

KOE GAAHI SAME 97:9

He ko koe, E Jihova, oku ke maoluga hake ki mamani kotoabe: oku ke maoluga lahi aubito i he gaahi otua kotoabe.

KOE GAAHI SAME 98:1

HIVA kia Jihova aki ae hiva foou; he kuo fai eia ae gaahi mea fakaofo: kuo ne ikuna aki hono nima toomatau, mo hono nima maonioni.

KOE GAAHI SAME 98:4-8

Kalaga i he fiefia kia Jihova, a mamani kotoabe: kalaga i he le‘o lahi, mo fiefia, bea hiva fakamalo. Hiva kia Jihova aki ae haabe; aki ae haabe, bea moe le‘o oe same. Mou kalaga fakafiefia aki ae gaahi mealea moe le‘o oe mealea, i he ao o Jihova koe Tu‘i. Tuku ke uulu ae tahi, mo hono fonu oia; a mamani, mo kinautolu oku nofo ai. Ke bajibaji e he gaahi vai a ho nau nima: tuku ke fiefia fakataha ae gaahi mouga,

KOE GAAHI SAME 99:1-5

OKU bule a Jihova; tuku ke tetetete ae kakai: oku afio ia i he vahaa oe ogo jelubi; tuku ke galulu a mamani. Oku lahi a Jihova i Saione; bea oku maoluga lahi ia i he kakai kotoabe. Tuku ke nau fakamalo ki ho huafa lahi mo fakailifia; he oku maonioni ia. Oku ofa foki ae malohi oe tu‘i ki he fakamāu; oku ke fokotuu mau ae fai totonu, oku ke fai ae fakamāu moe maonioni ia Jekobe. Mou fakahikihiki a Jihova ko ho tau Otua, bea lotu i hono tuuga va‘e; he oku maonioni ia.

KOE GAAHI SAME 99:9

Fakahikihiki a Jihova ko ho tau Otua, bea lotu i hono mouga tabu; he oku maonioni a Jihova ko ho tau Otua.

KOE GAAHI SAME 100:1-5

MOU mavava i he fiefia kia Jihova, ae gaahi fonua kotoabe. Tauhi a Jihova i he fiefia: ha‘u moe hiva ki hono ao. Mou ilo ko Jihova ko ia be koe Otua: ko ia be naa ne gaohi akitautolu, ka nae ikai te tau gaohi akitautolu; ko hono kakai akitautolu, moe faga sibi o ene goue. Hu i hono gaahi mataba moe fakafetai, bea ki hono gaahi loto a moe fakamalo: mou fakafetai kiate ia, bea fakamalo ki hono huafa. He oku agalelei a Jihova; oku taegata ene aloofa; bea oku tologa mau ai be ene mooni mei he toutagata ki he toutagata.

KOE GAAHI SAME 101:1

Oku fuakava a Tevita, mo fakaha te ne fai maonioni. TEU hiva aki ae aloofa moe fakamāu: E Jihova, teu hiva kiate koe.

KOE GAAHI SAME 102:15-16

Koia e manavahe ai ae hiteni ki he huafa o Jihova, bea koe gaahi tu‘i kotoabe o mamani ki ho nāunāu. Oka toe laga hake e Jihova a Saione, e fakaha ia i hono nāunāu.

KOE GAAHI SAME 102:25-27

Naa ke ai i he kamataaga ae tuuga o mamani: bea koe gaahi lagi koe gaue ia i ho nima. E auha ia, ka e behe ai be akoe: io, e fakaaau kotoabe ia ke motua o hage koe kofu; bea hage koe bulubulu te ke fatufatu ia, bea e fakakehe ia: Ka e behe ai be akoe, bea e ikai hano gataaga o ho gaahi ta‘u.

KOE GAAHI SAME 103:1-2

FAKAFETAI kia Jihova a hoku laumalie: bea mo ia kotoabe oku iate au, fakafetai ki hono huafa maonioni. Fakafetai kia Jihova, a hoku laumalie, bea oua naa galo a ene gaahi mea ofa kotoabe:

KOE GAAHI SAME 103:19

Kuo teuteu e Jihova hono afioaga i he gaahi lagi; bea oku bule hono buleaga ki he mea kotoabe.

KOE GAAHI SAME 103:20-22

Fakafetai kia Jihova akimoutolu ko ene kau agelo, oku lahi ho mou malohi, bea oku mou fai ene gaahi fekau, o fakafanogo ki he le‘o o ene folofola. Fakafetai kia Jihova, akimoutolu kotoabe ko ene gaahi kau tau; akimoutolu ko ene kau faifekau, oku mou fai ki hono finagalo. Fakafetai kia Jihova, a ene gaahi gaue kotoabe i he botu kotoabe o hono buleaga: fakafetai kia Jihova, a hoku laumalie.

KOE GAAHI SAME 104:1-2

FAKAFETAI kia Jihova, a hoku laumalie. E Jihova ko hoku Otua, oku ke lahi aubito; kuo kofu aki koe ae fakaabaaba moe mafimafi. Oku ke ufiufi aki koe ae māma o hage koe kofu: oku ke fofola atu ae gaahi lagi o hage koe buibui:

KOE GAAHI SAME 104:24-25

E Jihova, hono ikai lahi a hoo gaahi gaue! kuo ke gaohi kotoabe ia i he boto: oku fonu a mamani i hoo koloa. Bea oku behe ae tahi lahi ni mo laulahi, aia oku ai ae gaahi mea totolo taefaalaua, ae faga ika iki moe lalahi.

KOE GAAHI SAME 104:31-35

E tologa o taegata ae nāunāu o Jihova: e fiefia a Jihova i he ene gaahi gaue. Oku afio ia ki mamani, bea tetetete ia: oku ala ia ki he gaahi foi mouga, bea oku nau kohu ai. Teu hiva kia Jihova i he eku kei moui: teu hiva fakamalo ki hoku Otua i he lolotoga o eku moui. E melie a eku fakakaukau kiate ia: teu fiefia ia Jihova. Tuku ke ojiojigamalie ae kakai agahala mei mamani, bea oua naa kei toe ae kau agakovi. Fakafetai kia Jihova, a hoku laumalie. Mou fakamalo kia Jihova.

KOE GAAHI SAME 105:1-5

MOU atu ae fakafetai kia Jihova; ui ki hono huafa: fakaha ene gaahi gaue i he ao oe kakai. Hiva kiate ia, hiva aki ae gaahi same kiate ia: mou talanoa aki ene gaahi gaue fakaofo kotoabe. Mou vikiviki i hono huafa maonioni: tuku ke fiefia ae loto okinautolu oku nau kumi kia Jihova. Kumi kia Jihova, mo hono malohi: kumi mau ai be ki hono fofoga. Manatu ki he ene gaahi gaue fakaofo aia kuo ne fai; a ene gaahi mana, moe gaahi fakamāu a hono fofoga;

KOE GAAHI SAME 106:1-2

MOU fakamalo kia Jihova. Mou atu ae fakafetai kia Jihova; he oku agalelei ia: koeuhi oku tologa o taegata a ene aloofa. Kohai e faa fakamatala ki he gaahi gaue lahi a Jihova? kohai e faa fakaha ae fakamalo kotoabe kiate ia?

KOE GAAHI SAME 106:47-48

Fakamoui akimautolu, E Jihova ko ho mau Otua, bea tanaki akimautolu mei he lotolotoga oe hiteni, ke mau fakafetai ki ho huafa maonioni, bea hanuhanu i he fakamalo kiate koe. Fakafetai kia Jihova koe Otua o Isileli talu mei mua o a‘u o taegata: bea tuku ke lea behe e he kakai kotoabe, Emeni. Mou fakamalo kia Jihova.

KOE GAAHI SAME 107:1

MOU atu ae fakafetai kia Jihova, he oku agalelei ia: koeuhi oku tologa o taegata a ene aloofa.

KOE GAAHI SAME 107:32

Tuku ke nau fakahikihiki a ene afio i he fakataha oe kakai, mo fakamalo kiate ia i he fakataha oe kau mātua.

KOE GAAHI SAME 108:1-5

E OTUA, kuo mau hoku loto; teu hiva mo atu ae fakamalo aki hoku nāunāu. Ke a hake ae saliteli moe haabe: teu a hegihegi hake be au. E Jihova, teu fakamalo kiate koe i he ao oe kakai: bea teu hiva fakamalo kiate koe i he gaahi buleaga. He oku lahi hoo aloofa o maoluga hake i he gaahi lagi: mo hoo mooni oku a‘u atu ki he gaahi ao. E Otua, ke maoluga lahi hake koe i he gaahi lagi: bea ke maoluga hake ho nāunāu i mamani kotoabe;

KOE GAAHI SAME 109:30

Teu fakamalo lahi kia Jihova aki hoku gutu; io, teu fakamalo kiate ia i he lotolotoga oe toko lahi.

KOE GAAHI SAME 111:1-3

MOU fakamalo kia Jihova. Teu fakamalo kia Jihova aki hoku loto kotoabe, i he fakataha oe agatonu, bea i he lotolotoga oe kakai. Oku lahi ae gaue a Jihova, oku kumi ki ai akinautolu kotoabe oku fiefia ai. Oku ogoogolelei mo nāunāuia a ene gaue: bea oku tologa o taegata a ene maonioni.

KOE GAAHI SAME 111:9-10

Naa ne fekau atu ae huhui ki hono kakai: kuo ne fokotuu ene fuakava o lauikuoga: oku maonioni mo geia a hono huafa. Koe manavahe kia Jihova koe kamataaga ia oe boto: oku boto akinautolu kotoabe oku fai ki he ene fekau: oku tologa o taegata ae fakamalo kiate ia.

KOE GAAHI SAME 113:1-3

MOU fakamalo kia Jihova. Fakamalo, akimoutolu koe kau tamaioeiki a Jihova, fakamalo ki he huafa o Jihova. Fakafetai ki he huafa o Jihova mei he aho ni o taegata. Ke fakamalo ki he huafa o Jihova, mei he hobo hake oe laa o a‘u ki he ene to hifo.

KOE GAAHI SAME 113:4-6

Oku maoluga hake a Jihova i he gaahi buleaga kotoabe, mo hono nāunāu oku maoluga hake i he gaahi lagi. Kohai oku na tatau mo Jihova ko no tau Otua, aia oku afio i oluga, Oku ne fakamoulaloa‘i ia ke afio ki he gaahi mea oku i he lagi, bea mo mamani!

KOE GAAHI SAME 115:1

OUA naa tuku kiate kimautolu, E Jihova, oua naa tuku kiate kimautolu, ka ki ho huafa ae ogoogolelei, koeuhi ko hoo aloofa, bea mo hoo mooni.

KOE GAAHI SAME 115:18

Ka te tau fakafetai kia Jihova mei he aho ni o taegata. Mou fakamalo kia Jihova.

KOE GAAHI SAME 116:17-19

Teu atu kiate koe ae feilaulau oe fakafetai, bea ui ki he huafa o Jihova. Teu fai ni eku gaahi fuakava kia Jihova i he ao o hono kakai kotoabe, I he gaahi lotoa oe fale o Jihova, i he lotolotoga oou, E Jelusalema. Mou fakamalo kia Jihova.

KOE GAAHI SAME 117:1-2

Koe eginaki ke fakamalo ki he Otua koeuhi ko ene aloofa mo ene mooni. MOU fakamalo kia Jihova, ae gaahi buleaga kotoabe: fakamalo ki he ene afio, akimoutolu ae kakai kotoabe. He oku lahi a ene aloofa kiate kitautolu: bea oku tologa o taegata ae mooni a Jihova. Mou fakamalo kia Jihova.

KOE GAAHI SAME 118:4

Tuku ke lea ni akinautolu oku nau manavahe kia Jihova, oku tologa o taegata a ene aloofa.

KOE GAAHI SAME 118:16

Kuo hiki hake ae nima toomatau o Jihova: oku fai malohi ae nima toomatau o Jihova.

KOE GAAHI SAME 118:21-24

Teu fakamalo kiate koe: he kuo ke ogo‘i au, bea kuo ke hoko ko hoku fakamoui. Koe maka nae liaki e he kau tufuga kuo hoko ia koe fugani maka oe tuliki. Koe gaue eni a Jihova; bea koe mea fakaofo i ho tau ao. Koe aho eni kuo gaohi e Jihova; te tau fiefia bea nekeneka ai.

KOE GAAHI SAME 118:28-29

Ko koe ko hoku Otua, bea teu fakamalo kiate koe: ko koe ko hoku Otua, teu fakahikihiki‘i koe. Mou atu ae fakafetai kia Jihova; he oku agalelei ia: koeuhi oku tologa o taegata a ene aloofa.

KOE GAAHI SAME 119:7

Teu fakamalo kiate koe i he agatonu oe loto, o kau ka ilo hoo gaahi fakamāu maonioni.

KOE GAAHI SAME 119:62

Teu tuu hake i he tuuabo malie ke fakafetai kiate koe koeuhi ko hoo gaahi fakamāu maonioni.

KOE GAAHI SAME 119:164

Oku ou fakamalo kiate koe o liuga fitu i he aho, koeuhi ko hoo gaahi fakamāu maonioni.

KOE GAAHI SAME 119:171

E hua aki e hoku lougutu ae fakamalo, oka ke ka ako hoo gaahi tuutuuni kiate au.

KOE GAAHI SAME 132:7

Te tau hu ki hono gaahi fale fehikitaki: te tau lotu i hono tuuga va‘e.

KOE GAAHI SAME 134:2

Hiki hake ho mou nima i he fale tabu, mou fakafetai kia Jihova.

KOE GAAHI SAME 135:1-3

MOU fakamalo kia Jihova. Mou fakamalo ki he huafa o Jihova; fakamalo kiate ia, akimoutolu koe kau tamaioeiki a Jihova. Akimoutolu oku tuu i he fale o Jihova, i he gaahi loto a oe fale o ho tau Otua, Fakamalo kia Jihova; he oku agalelei a Jihova: hiva fakamalo ki hono huafa; he oku malie ia.

KOE GAAHI SAME 135:21

Mou fakafetai kia Jihova mei Saione, aia oku afio i Jelusalema. Mou fakamalo kia Jihova.

KOE GAAHI SAME 136:2-3

Mou atu ae fakafetai ki he Otua oe gaahi otua: he oku tologa o taegata a ene aloofa. Mou atu ae fakafetai ki he Eiki oe gaahi eiki: he oku tologa o taegata a ene aloofa.

KOE GAAHI SAME 136:26

Mou atu ae fakafetai ki he Otua oe lagi: he oku tologa o taegata a ene aloofa.

KOE GAAHI SAME 138:1-5

TEU fakamalo kiate koe aki hoku loto kotoabe: i he ao oe gaahi otua teu hiva fakamalo kiate koe. Teu lotu o haga atu ki ho fale tabu maonioni, mo fakamalo ki ho huafa koeuhi ko hoo aloofa mo hoo mooni: he kuo ke hiki ke maoluga hake hoo folofola i ho huafa kotoabe. I he aho neu tagi ai naa ke talia au, mo fakamalohi aki au ae malohi i hoku laumalie. E Jihova, e fakamalo kiate koe ae gaahi tu‘i kotoabe o mamani, oka nau ka fanogo ki he gaahi folofola o ho fofoga. Io, te nau hiva i he gaahi hala o Jihova: he oku lahi ae nāunāu o Jihova.

KOE GAAHI SAME 139:14

Teu fakamalo kiate koe; he oku fakamanavahe mo fakaofo hoku gaohi: oku fakaofo hoo gaahi gaue; bea oku ilo bau ki ai e hoku laumalie.

KOE GAAHI SAME 143:6

Oku ou mafao atu hoku nima kiate koe: oku holi a hoku laumalie kiate koe, o hage koe fonua fieinua. Sila.

KOE GAAHI SAME 144:9

E Otua, teu hiva aki ae hiva foou kiate koe: teu hiva fakamalo kiate koe aki ae saliteli moe mea faiva oku filo e hogofulu.

KOE GAAHI SAME 145:1-7

TEU fakahikihiki koe, ko hoku Otua, koe tu‘i; bea teu fakafetai ki ho huafa o lauikuoga bea taegata. Teu fakafetai kiate koe i he aho kotoabe; bea teu fakamalo ki ho huafa o lauikuoga bea taegata. Oku lahi a Jihova, bea oku gali ke faa fakamalo kiate ia; bea ko hono lahi oku tae faa ilo‘i. E fakamalo ae toutagata e taha ki hoo gaahi gaue o a‘u ki he taha, bea te nau fakaha hoo gaahi gaue lahi. Teu lea ki hono ogoogolelei lahi o hoo afio, bea mo hoo gaahi gaue fakaofo. Bea e lea ae kakai ki hono malohi o hoo gaahi gaue fakailifia: bea teu fakaha hoo mafimafi. Te nau faa fakaha ae fakamanatu o hoo ulugaaga lelei lahi, bea te nau hiva aki hoo maonioni.

KOE GAAHI SAME 145:10-13

E Jihova, e fakamalo kiate koe a hoo gaahi gaue kotoabe; bea e fakafetai kiate koe a hoo kakai maonioni. Te nau lea ki he nāunāu o ho buleaga, bea talanoa ki hoo mafimafi; Ke fakailo ki he gaahi foha oe tagata ene gaahi gaue lahi, bea moe ogoogolelei lahi o hono buleaga. Ko ho buleaga koe buleaga taegata, bea ko hoo bule oku tologa ia i he gaahi toutagata kotoabe.

KOE GAAHI SAME 145:21

E lea aki e hoku gutu ae fakamalo kia Jihova: bea tuku ke fakafetai ae kakano kotoabe ki hono huafa maonioni o lauikuoga bea taegata.

KOE GAAHI SAME 146:1-2

MOU fakamalo kia Jihova. Fakamalo kia Jihova, E hoku laumalie. Teu fakamalo kia Jihova i he eku kei moui: teu hiva fakamalo ki hoku Otua i he lolotoga o eku moui.

KOE GAAHI SAME 146:10

E bule a Jihova o taegata, io, ko ho Otua, E Saione, i he gaahi toutagata kotoabe. Mou fakamalo kia Jihova.

KOE GAAHI SAME 147:1

MOU fakamalo kia Jihova: he oku lelei ke hiva fakamalo ki ho tau Otua; he oku malie ia; bea oku gali ae fakamalo.

KOE GAAHI SAME 147:4-7

Oku ne tala hono lau oe gaahi fetuu; oku ne ui akinautolu kotoabe i ho nau gaahi higoa. Ko ho tau Eiki oku lahi ia, bea lahi hono malohi: ko ene ilo oku taegata. Oku hiki hake e Jihova ae agamalu: oku li eia ae agahala ki he kelekele. Hiva kia Jihova aki ae fakafetai; hiva fakamalo i he haabe ki ho tau Otua:

KOE GAAHI SAME 148:1-6

MOU fakamalo kia Jihova. Mou fakamalo kia Jihova mei he gaahi lagi: fakamalo ki he ene afio i he gaahi botu maoluga. Mou fakamalo kiate ia, a ene kau agelo kotoabe: mou fakamalo kiate ia, a ene gaahi kau tau kotoabe. Mo fakamalo kiate ia, ae laa moe mahina: mou fakamalo kiate ia, ae gaahi fetuu kotoabe oe māma. Mou fakamalo kiate ia, ae gaahi lagi oe gaahi lagi, moe gaahi vai oku maoluga i he gaahi lagi. Ke nau fakamalo ki he huafa o Jihova: he nae fekau eia, bea nae fakatubu akinautolu. Bea kuo ne fokotuu mau akinautolu o lauikuoga bea taegata kuo ne tuutuuni bea e ikai mole ia.

KOE GAAHI SAME 148:7-13

Fakamalo kia Jihova mei mamani, ae faga talakone, moe gaahi loloto kotoabe: Ae afi, moe uhamaka; ae uha hinehina, moe gaahi kakabu; ae matagi malohi oku fakamooni ki he ene folofola: Ae gaahi mouga, moe gaahi foi mouga kotoabe; ae gaahi akau fua, moe gaahi sita kotoabe: Ae faga manu hehegi, moe manu lalata kotoabe; ae gaahi mea totolo, moe manu buna: Ae gaahi tu‘i o mamani, moe kakai kotoabe; ae gaahi eiki, moe kau fakamāu kotoabe o mamani: Ae kau tagata talavou, moe kau taahine; ae kau mātua, moe fānau: Ke nau fakamalo ki he huafa o Jihova: he ko hono huafa be oku maoluga; mo hono nāunāu oku maoluga hake ia i mamani moe lagi.

KOE GAAHI SAME 149:1-6

MOU fakamalo kia Jihova. Hiva kia Jihova aki ae hiva foou, moe fakamalo kiate ia i he fakataha oe kakai maonioni. Ke fiefia a Isileli iate ia naa ne gaohi ia: ke fiefia ae fānau a Saione i ho nau Tu‘i. Ke nau fakamalo ki hono huafa i he mee: ke nau hiva fakamalo kiate ia aki ae lali iki moe haabe. He oku fiefia a Jihova i hono kakai: te ne teuteu ae agamalu aki ae fakamoui. Ke fiefia ae kakai maonioni i he nāunāu: ke nau hiva kalaga i ho nau gaahi mohega. Ke i ho nau gutu ae fakamalo lahi ki he Otua, bea i ho nau nima ae heleta oku fakatou mata;

KOE GAAHI SAME 150:1-6

MOU fakamalo kia Jihova. Fakamalo kia Jihova i hono fale tabu: fakamalo ki he ene afio i he atā o hono malohi. Fakamalo kiate ia koeuhi ko ene gaahi gaue lahi: fakamalo kiate ia o fakatatau mo hono lahi o ene mafimafi. Fakamalo kiate ia aki ae le‘o oe mea lea: fakamalo kiate ia aki ae saliteli moe haabe. Fakamalo kiate ia aki ae lali iki moe mee: fakamalo kiate ia aki ae gaahi mea faiva moe gaahi mea ifi. Fakamalo kiate ia aki ae simibale tatagi: fakamalo ki he ene afio aki ae gaahi simibale oku le‘o lahi. Ke fakamalo kia Jihova ae mea kotoabe oku mānava. Haleluia.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 9:10

Koe manavahe kia Jihova koe kamataga ia oe boto: bea koe ilo oe maonioni koe fakakaukau boto ia.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 30:4

Kohai kuo alu hake ki he lagi, be alu hifo? kohai oku ne tanaki ae matagi i hono nima? kohai kuo ne fakamaoboobo ae gaahi vai i ha kofu? kohai kuo ne fokotuu mau ae gaahi gataaga o mamani? kohai hono huafa, bea kohai ae huafa o hono Alo, o kabau oku ke faa fakaha?

KOE HIVA A SOLOMONE 1:2-4

Tuku ke ne uma aki kiate au ae gaahi uma a hono gutu: he oku lelei hake hoo ofa i he uaine. Oku tatau ho huafa moe liligi atu ae lolo kakala, koeuhi koe namu lelei o hoo gaahi mea tākai, bea koia oku ofa ai ae kau tauboou kiate koe. Toho au, bea te mau lele atu kiate koe: kuo omi au e he tu‘i ki hono gaahi botu fale: te mau fiefia mo nekeneka iate koe, bea te mau tokaga lahi hake kiate koe i he uaine: oku ofa kiate koe ae agatonu.

KOE HIVA A SOLOMONE 3:6

Kohai eni oku ha‘u mei he toafa, oku hage koe bou koe kohu oe afi, bea kuo fakanamu lelei aki ae mula moe laibeno, moe gaahi kakala kotoabe mei he kau fakatau?

KOE HIVA A SOLOMONE 4:16

E matagi tokelau, ke ke a; bea ha‘u moe toga; o havilivili ki he eku goue, koeuhi ke gagatu mei ai ae gaahi namu kakala. Tuku ke ha‘u a hoku ofaaga ki he ene goue, mo ne kai ai hono gaahi fua lelei.

KOE TOHI A ISAIA 2:10

Ke ke hu ki he ana‘i maka, mo fakafufu koe i he efu, i he manavahe kia Jihova, moe nāunāu o ene mafimafi.

KOE TOHI A ISAIA 2:19

Bea te nau hu ki he gaahi ana maka moe gaahi luo i he kelekele, i he manavahe kia Jihova, moe nāunāu o ene mafimafi, oka tuu hake ia ke lulu fakamanavahe‘i a mamani.

KOE TOHI A ISAIA 2:21

Ke nau alu ki he gaahi ana maka, bea moe tumutumu oe gaahi maka hagatamaki, i he manavahe kia Jihova, bea moe nāunāu o ene mafimafi, oka tuu hake ia ke lulu fakamanavahe‘i a mamani.

KOE TOHI A ISAIA 4:5

Bea e fakatubu e Jihova i he nofoaga kotoabe oe mouga ko Saione, bea ki hono gaahi fakataha, ae ao moe ohu afi i he aho, bea moe māma oe afi ulo i he bo: bea e fakamalu aki ae nāunāu ae mea kotoabe.

KOE TOHI A ISAIA 5:16

Ka e hiki hake a Jihova oe gaahi kau tau i he fakamāu, bea e fakaogoogolelei‘i ae Otua maonioni i he agatonu.

KOE TOHI A ISAIA 6:1-5

I HE ta‘u nae bekia ai ae tu‘i ko Usia neu mamata kia Jihova oku afio i hono afioaga, kuo maoluga mo hiki hake, bea ko hono kofu tōtōlofa nae fonu ai ae fale lotu lahi. Bea nae tuu i oluga ae selafimi: nae taki ono ho na kabakau; naa ne fakabulou aki hono mata ae ua, bea ne ufiufi aki hono va‘e ae ua, bea ne buna aki ae ua. Bea naa na lea fetaliaki, o behe, Oku maonioni, oku maonioni, oku maonioni, a Jihova oe gaahi kau tau: oku fonu a mamani kotoabe i hono nāunāu. Bea nae gau‘eu‘e ae gaahi bou oe mataba i he le‘o oia nae ui, bea nae fakafonu ae fale i he ohu afi. Bea neu toki behe, Kuou malaia au! he kuou auha; koeuhi koe tagata lougutu tae maa au, bea oku ou nofo i he lotolotoga oe kakai lougutu tae maa: he kuo mamata a hoku mata ki he Tu‘i, ko Jihova oe gaahi kau tau.

KOE TOHI A ISAIA 9:6-7

He kuo fanau‘i kiate kitautolu ae tamajii, kuo foaki kiate kitautolu ae foha: bea e i hono uma ae bule: bea e ui hono huafa ko Fakaofo, ko Akonaki, koe Otua Mafimafi, koe Tamai Taegata koe Eiki oe Melino. I he tubu o ene bule moe melino e ikai hano gataaga, i he nofoaga o Tevita, bea i hono buleaga, ke fakatonutonu ia, bea ke fokotuu mau ia i he fakamāu bea moe agatonu mei he aho ni o taegata. Koe ofa a Jihova oe gaahi kau tau te ne fai ae mea ni.

KOE TOHI A ISAIA 11:2

Bea e nofo iate ia ae Laumalie o Jihova, ae laumalie oe boto moe faa ilo, ae laumalie oe akonaki moe malohi, ae laumalie oe ilo bea moe manavahe kia Jihova;

KOE TOHI A ISAIA 12:4-6

Bea i he aho koia te mou behe, Fakafetai kia Jihova, ui ki hono huafa, fakaha ene gaahi gaue i he ao oe kakai, fakamatala kuo hiki hake hono huafa. Hiva kia Jihova; he kuo ne fai ae gaahi mea lelei aubito: oku ilo ia e mamani kotoabe. Kalaga bea mavava i he fiefia, akoe oku nofo i Saione: he oku lahi ae Toko Taha Maonioni o Isileli oku iate koe.

KOE TOHI A ISAIA 17:7

I he aho koia e haga hake ae tagata ki hono Tubuaga, bea e tokaga a hono mata ki he Toko Taha Maonioni o Isileli.

KOE TOHI A ISAIA 24:14-15

Te nau hiki hake ho nau le‘o, te nau hiva koeuhi koe maoluga a Jihova, te nau kalaga mei he tahi. Koia ke mou fakaogoogolelei‘i a Jihova i he gaahi afi, io, ae huafa o Jihova koe Otua o Isileli i he gaahi otu motu oe tahi.

KOE TOHI A ISAIA 25:1-3

E JIHOVA, ko koe ko hoku Otua; teu fakahikihiki‘i koe, teu fakamalo ki ho huafa; he kuo ke fai ae gaahi mea fakaofo; ko hoo gaahi tuutuuni i mua koe agatonu moe mooni. He kuo ke liliu ae kolo koe fokotuuga otoota; ae kolo nae ai hono a koe tuuga fale kuo maumau: ae nofoaga fakaeieiki oe kakai muli ke lala: e ikai aubito toe laga ia. Koia e fakaogoogolelei‘i koe e he kakai malohi, e manavahe kiate koe ae kolo oe gaahi buleaga fakailifia.

KOE TOHI A ISAIA 26:4

Mou falala kia Jihova o lauikuoga: he oku i he Eiki ko Jihova ae mafimafi taegata.

KOE TOHI A ISAIA 28:5

I he aho koia e hoko a Jihova oe gaahi kau tau koe tatā ogoogolelei, bea koe bale fakasanisani, ki hono toe o hono kakai,

KOE TOHI A ISAIA 30:29-30

Te mou fai ha hiva, o hage koe bo oka fai ai ae fakataha maonioni; bea ma‘u moe fiefia oe loto, o hage ha taha oku alu moe mea ifi ke ha‘u ki he mouga o Jihova, ki he Toko Taha Mafimafi o Isileli. Bea e fakaogo atu e Jihova hono le‘o malohi, bea e fakaha ae tuku hifo a hono nima, aki ae majila o hono houhau, bea moe ulo oe afi fakaauha, aki ae veteki, moe afā, moe uha maka.

KOE TOHI A ISAIA 33:17

E mamata ho mata ki he tu‘i i hono nāunāu: e jio ia ki he fonua aia oku mamao atu.

KOE TOHI A ISAIA 33:22

He ko Jihova ko ho tau fakamāu, ko Jihova ko ho tau fai fono, ko Jihova ko ho tau tu‘i; te ne fakamoui akitautolu.

KOE TOHI A ISAIA 35:10

Bea e foki mai ae kakai kuo huhui e Jihova, o ha‘u ki Saione moe gaahi hiva moe fiefia taegata i ho nau ulu: te nau ma‘u ae fiefia moe nekeneka, bea e buna atu ae mamahi moe to‘e.

KOE TOHI A ISAIA 38:20

Nae tatali e Jihova ke fakamoui au: koia te mau hiva aki eku gaahi hiva i he mea faiva i he aho kotoabe oe mau moui i he fale o Jihova.

KOE TOHI A ISAIA 40:5

Bea e fakaha ae nāunāu o Jihova, bea e mamata ki ai ae kakai kotoabe: he kuo folofola behe ae fofoga o Jihova.

KOE TOHI A ISAIA 40:12

Kohai kuo ne fua ae gaahi vai i hono aofi nima, bea fuofua ae lagi aki ae haga, bea fakakatoa ae efuefu oe fonua i he mea fuofua, bea kuo fakamamafa, ae gaahi mouga i he mea fakamamafa, bea moe gaahi tafugofuga i he mea fakatatau?

KOE TOHI A ISAIA 40:21-23

Kuo tae ilo ekimoutolu? nae ikai te mou fanogo? ikai kuo fakaha kiate kimoutolu mei he kamataaga? ikai kuo mou ilo talu mei he ai ae tuuga o mamani? Ko ia ia oku afio i he takatakai o mamani, bea koe kakai oku nofo ai oku tatau kiate ia moe faga hee; koia ia oku ne fofola ae gaahi lagi o hage koe buibui, bea folahi ia o hage koe fale fehikitaki ke nofo ai: Ko ia oku ne fakahifo ki lalo ae houeiki ke ikai; oku ne gaohi ae kau fakamāu oe fonua koe vaiga.

KOE TOHI A ISAIA 40:26

Hiki hake ho mou mata ki oluga, bea vakai be kohai kuo ne fakatubu ae gaahi mea ni, aia oku ne lau mo taki kitua ho nau toko lahi; oku ne ui akinautolu kotoabe i ho nau higoa i he lahi o hono mafimafi, koeuhi oku malohi ia i he mafimafi, oku ikai ha taha oku tae ha mai.

KOE TOHI A ISAIA 40:28

Ikai naa ke ilo? ikai naa ke fanogo, ko Jihova koe Otua taegata ia, koe Tubuaga oe gaahi gataaga o mamani, oku ikai bogia ia, bea oku ikai vaivai? oku tae faa ilo‘i a ene ilo.

KOE TOHI A ISAIA 41:16

Te ke tui‘i akinautolu bea koe matagi te ne buneekina akinautolu bea koe ahiohio te ne vetekina akinautolu: bea te ke fiefia koe ia Jihova, bea vikiviki i he Toko Taha Maonioni o Isileli.

KOE TOHI A ISAIA 42:8-12

Ko au ko Jihova: ko hoku huafa ia: bea ko hoku nāunāu e ikai teu foaki ki ha taha, be ko hoku fakamalo ki he gaahi tamabua kuo togi. Vakai, kuo hoko ae gaahi mea mua, bea oku ou fakaha ae gaahi mea foou: i he heeki ke hoko oku ou fakaha ia kiate kimoutolu. Hiva kia Jihova aki ae hiva foou, bea mo hono fakamalo mei he gataaga o mamani, akimoutolu oku alu hifo ki he tahi, bea mo ia kotoabe oku i ai; ae gaahi motu, moe kakai oku nofo ai. Tuku ke hiki hake ho nau le‘o e he toafa moe gaahi kolo, ae gaahi nofoaga oku i Keta: tuku ke hiva ae gaahi kakai oe maka, tuku ke nau kalaga mei he tumutumu oe gaahi mouga. Tuku ke nau atu ae ogoogolelei kia Jihova, bea fakaha hono fakamalo i he gaahi motu.

KOE TOHI A ISAIA 43:7

Io akinautolu kotoabe oku ui aki hoku huafa: he kuo fakatubu ia keu ogoogolelei ai: naaku fakafuofua ia, io, naaku gaohi ia.

KOE TOHI A ISAIA 43:10-11

Oku behe e Jihova, Ko eku kau fakamooni akimoutolu, bea ko eku tamaioeiki aia kuou fili: koeuhi ke mou ilo bea tui kiate au, bea ilo bau ko au ia: nae ikai ha Otua kuo fakatubu i mua iate au, bea e ikai ha taha kimui. Ko au, io ko au, ko Jihova; bea oku ikai mo ha fakamoui ka ko au be.

KOE TOHI A ISAIA 43:15

Ko au ko Jihova, ko ho mou Toko Taha Maonioni, koe Tubuaga o Isileli, ko ho mou Tu‘i.

KOE TOHI A ISAIA 43:21

Kuou gaohi ae kakai ni maaku; te nau fakaha hoku ogoogolelei.

KOE TOHI A ISAIA 44:6

Oku behe e Jihova koe Tu‘i o Isileli, bea ko hono huhui ko Jihova oe gaahi kau tau; Ko au koe uluaki, bea ko au be koe kimui; bea oku ikai ha Otua mo au.

KOE TOHI A ISAIA 44:23

Hiva, akimoutolu ae gaahi lagi; he kuo fai ia e Jihova: kalaga, akimoutolu ae gaahi botu maulalo o mamani: ke ba ho mou hiva, ae gaahi mouga, akoe koe vao akau, bea moe akau kotoabe i ai: he kuo huhui e Jihova a Jekobe, bea kuo ne fakaogoogolelei ia i Isileli.

KOE TOHI A ISAIA 45:5-7

Ko au ko Jihova, bea oku ikai mo ha taha, oku ikai, ha Otua mo au: naaku fakakofu‘i koe, ka oku heeki te ke ilo au: Koeuhi ke nau ilo mei he hoboaga laa, bea mei he luluga, oku ikai ha taha mo au. Ko au ko Jihova, bea oku ikai mo ha taha. Kuou gaohi ae māma, bea fakatubu moe bouli: oku ou fakahoko ae melino, bea fakatubu moe tau: ko au ko Jihova oku ou fai ae gaahi mea ni kotoabe.

KOE TOHI A ISAIA 45:18

He oku behe e Jihova aia naa ne gaohi ae gaahi lagi; koe Otua be aia nae fakafuofua a mamani mo fakatubu ia; kuo ne fokotuu mau ia, nae ikai te ne gaohi ke tae aoga ia, naa ne fakafuofua ia ke nofo ai ae kakai: ko au ko Jihova: bea oku ikai mo ha toko taha.

KOE TOHI A ISAIA 45:22-23

Jio mai kiate au bea mou moui ai, ae gaahi gataaga kotoabe o mamani: he ko au be koe Otua, bea oku ikai mo ha taha. Kuou fuakava iate au be, kuo alu atu ae folofola i hoku fofoga i he maonioni, bea e ikai foki ia, E beluki ae tui kotoabe kiate au, e fuakava moe elelo kotoabe.

KOE TOHI A ISAIA 46:9-10

Manatu ki he gaahi uluaki mea i mua: he ko au koe Otua, bea oku ikai ha taha kehe; Ko au koe Otua, bea oku ikai ha toko taha e tatau mo au, Ke fakaha ae ikuaga mei he kamataaga, bea mei he gaahi kuoga i mua ae gaahi mea oku heeki ke fai, o behe, E tuu mau eku tuutuuni, bea teu fai eku faiteliha kotoabe:

KOE TOHI A ISAIA 47:4

Bea ko ho tau huhui, ko hono huafa ko Jihova oe gaahi kau tau, koe Toko Taha Maonioni o Isileli.

KOE TOHI A ISAIA 48:12-13

Fanogo kiate au, e Jekobe bea mo Isileli, akoe kuou ui; ko au ia; ko au koe uluaki, bea ko au foki koe kimui. Kuo ai e hoku nima ae tuuga o mamani, bea kuou haga ae gaahi lagi aki hoku nima toomatau: o kau ka ui ki ai, oku nau tuu hake fakataha.

KOE TOHI A ISAIA 49:7

Oku behe e Jihova, koe Huhui o Isileli, bea mo hono Toko Taha Maonioni, kiate ia oku fehia ki ai ae tagata, kiate ia oku fākalilia ki ai ae buleaga, ki he tamaioeiki ae kau bule, E mamata bea tuu hake ae gaahi tu‘i, e lotu ae gaahi houeiki, koeuhi ko Jihova aia oku agatonu, bea moe Toko Taha Maonioni o Isileli, aia kuo ne fili koe.

KOE TOHI A ISAIA 49:13

Hiva, ae gaahi lagi; bea ke fiefia, E mamani; bea ke ba mai i he hiva, ae gaahi mouga: he kuo fakafiemalie‘i e Jihova a hono kakai, bea te ne aloofa ki hono kakai mamahi.

KOE TOHI A ISAIA 52:8-9

E hiki hake ae le‘o o ho kau tagata leo; bea e fakataha ho nau le‘o o nau hiva: he te nau mamata koe mata ki he mata, oka toe omi e Jihova a Saione. Ke ba mai i he fiefia, hiva fakataha, akimoutolu ae gaahi botu lala o Jelusalema, he kuo fakafiemalie‘i e Jihova a hono kakai, kuo ne huhui a Jelusalema.

KOE TOHI A ISAIA 54:5

He ko ho Tubuaga kuo fakamau mo koe; ko Jihova oe gaahi kau tau ko hono huafa ia; bea ko ho Huhui koe Toko Taha Maonioni o Isileli; e ui ia koe Otua o mamani kotoabe.

KOE TOHI A ISAIA 55:12

He te mou alu atu i he fiefia, bea e taki atu akimoutolu i he fiemalie: e ba ae hiva i ho mou ao mei he gaahi mouga moe botu tafugofuga, bea e bajibaji nima e he gaahi akau kotoabe oe vao.

KOE TOHI A ISAIA 57:15

He oku behe e he Toko Taha lahi mo maoluga aia oku afio i he taegata, ko hono huafa koe Maonioni; Oku ou nofo i he botu maoluga mo maonioni, bea iate ia foki oku loto fakatomala mo agavaivai, ke fakamoui ae loto okinautolu oku fakatomala.

KOE TOHI A ISAIA 60:19-21

E ikai toe hoko ae laa ko hoo māma i he aho; be koe ulo oe mahina koe māma kiate koe: ka e hoko a Jihova koe māma taegata kiate koe, bea ko ho nāunāu a ho Otua. E ikai toe to hifo hoo laa; bea e ikai toe fufu eia hoo mahina: koeuhi e hoko a Jihova ko hoo mama taegata, bea e gata ae gaahi aho o hoo mamahi. Bea e maonioni foki a hoo kakai kotoabe; te nau ma‘u ae fonua o taegata, koe vaa naaku to, koe gaue a hoku nima, koeuhi keu ogoogolelei ai.

KOE TOHI A ISAIA 61:3

Ke atu ae fiefia kiate kinautolu oku mamahi i Saione, ke atu kiate kinautolu ae hoihoifua koe fetogi oe efuefu, ae lolo oe fiefia koe fetogi oe mamahi, ae kofu oe fakamalo koe fetogi oe laumalie kuo mafeji; ke ui akinautolu koe gaahi akau oe maonioni, nae to e Jihova koeuhi ke ogoogolelei ai ia.

KOE TOHI A ISAIA 63:12

Aia nae tataki akinautolu aki ae nima toomatau o Mosese, aki a hono nima nāunāuia, o vahe‘i ae vai i ho nau ao, ke gaohi moona ha huafa taegata?

KOE TOHI A ISAIA 63:16

Koe mooni koe mau tamai koe, ne ogo oku taeilo akimautolu e Ebalahame, bea tae tokaga‘i akimautolu e Isileli: ko koe, E Jihova, koe mau tamai, ko ho mau huhui; talu mei mua oku tae tubu a ho huafa.

KOE TOHI A ISAIA 64:8

Ka koeni, E Jihova, ko koe koe mau tamai; koe umea akimautolu, bea ko ho mau gaohi koe: bea koe gaue a ho nima akimautolu kotoabe.

KOE TOHI A ISAIA 66:1

OKU behe e Jihova, Ko hoku afioaga ae lagi, bea ko hoku tuuaga va‘e a mamani: kofaaia ae fale oku mou laga kiate au? bea kofaaia ae botu o eku mālōlō?

KOE TOHI A ISAIA 66:22-23

Oku behe e Jihova, O hage koe tuu mau i hoku ao, ae gaahi lagi foou bea moe mama foou, aia teu gaohi, e behe ae tuu mau o ho mou hako mo ho mou higoa. Bea oku behe e Jihova, E ha‘u ae kakai kotoabe ke lotu i hoku ao, mei he mahina foou e taha o a‘u ki he mahina foou e taha, bea mei he aho tabu e taha o a‘u ki he aho tabu e taha.

KOE TOHI A JELEMAIA 5:22

Oku behe mai e Jihova, Ikai te mou manavahe kiate au? E ikai te mou tetetete i hoku ao? Kuou ai ae oneone koe fakagatagata oe tahi i he fono taegata, aia e ikai te ne faa laka ai; kabau e hake hono gaahi beau, e ikai te nau malohi; kabau te nau uulu, ka e ikai te nau faa laka ai.

KOE TOHI A JELEMAIA 10:10

Ka ko Jihova koe Otua mooni, koe Otua moui ia, bea koe Tu‘i taegata: bea e gau‘eu‘e a mamani i hono houhau, bea e ikai faa kataki e he gaahi buleaga a ene tubutamaki.

KOE TOHI A JELEMAIA 20:13

Mou hiva kia Jihova, mou fakamalo kia Jihova: he kuo ne fakahaofi ae laumalie oe majiva mei he nima oe kau fai kovi.

KOE TOHI A JELEMAIA 23:24

Oku behe e Jihova, E faa fakafufu ia e ha taha i ha gaahi botu lilo ke oua naaku ilo ia? oku behe e Jihova, He oku ikai fonu ae lagi mo mamani iate au?

KOE TOHI A JELEMAIA 23:29

Oku behe e Jihova; Ikai oku tatau eku folofola moe afi? bea hage koe hamala ke ta mo laiki aki ae maka?

KOE TOHI A JELEMAIA 29:13

Bea te mou kumi mo ilo‘i au, oka mou ka kumi kiate au aki ho mou loto kotoa.

KOE TOHI A JELEMAIA 32:17-18

E Eiki ko Jihova! vakai, kuo ke gaohi ae lagi bea mo mamani i ho malohi lahi bea moe nima mafao, bea oku ikai ha mea e taha oku faigataa kiate koe: Kuo ke fakaha a hoo ulugaaga ofa ki he gaahi toko afe, bea oku ke totogi ae hia ae gaahi tamai ki he fatafata oe nau fānau oku muimui iate kinautolu: koe Otua Lahi, bea Mafimafi, Ko Jihova oe gaahi kau tau hono huafa,

KOE TOHI A JELEMAIA 32:27

Vakai, Ko au ko Jihova, Koe Otua oe kakai kotoabe: oku ai ha mea e faigataa kiate au?

KOE TOHI A JELEMAIA 33:11

E i ai ae le‘o oe fiefia, bea moe le‘o oe nekeneka, koe le‘o oe tagata taane, bea moe le‘o oe taahine, bea moe le‘o okinautolu oku behe, Fakafetai kia Jihova oe gaahi kau tau: he oku agalelei a Jihova; oku tologa o taegata ene aloofa: bea mo kinautolu oku omi ae feilaulau oe fakafetai ki he fale o Jihova. He teu bule ke liliu mai ae bobula oe fonua, o hage koia i he kāmataga, oku behe e Jihova.

KOE TAGILAULAU A JELEMAIA 2:19

Tuu hake, bea ke kalaga i he bo: i he kāmataga oe gaahi leo, huai ho loto o hage koe vai i he ao oe fofoga oe Eiki: hiki hake ho nima kiate ia koeuhi ke moui a hoo tamaiki iki, aia oku mate fiekaia i he mua hala kotoabe.

KOE TAGILAULAU A JELEMAIA 3:41

Ke tau hiki hake ho tau loto mo ho tau nima ki he Otua i he gaahi lagi.

KOE TAGILAULAU A JELEMAIA 5:19

E Jihova, oku ke afio‘i o taegata, ko ho afioaga oku mei he toutagata ki he toutagata.

KOE TOHI A ISIKIELI 1:24-28

Bea i he e nau alu naaku fanogo ki he logoaa o ho nau kabakau, nae hage koe uulu oe gaahi vai lahi, hage koe le‘o oe mafimafi, moe ogo mai ae lea, moe logoaa o ha fuu toko lahi: bea i he e nau tuu naa nau fāū ho nau kabakau. Bea i he e nau tuu mo fāū ho nau kabakau nae ogo mai ae le‘o mei he lagi, ki oluga i ho nau ulu. Bea nae ha mai ae tatau oe nofoa fakatu‘i mei oluga i he botu lagi nae feagai hifo mo ho nau ulu, bea nae hage ia koe maka koe safaia, bea ha mai mei he tatau oe nofoa fakatu‘i ae mata o hage koe ha mai o ha tagata mei oluga i ai. Bea naaku mamata nae lanu tatau ia moe amiba, bea hage koe afi oku takatakai i loto i ai mei he ha mai o hono kogaloto o fai ki oluga, bea mei he ha mai o hono kogaloto o fai ki lalo naaku mamata nae hage koe afi bea nae ulo takatakai i ai. O hage koe umata oku i he ao i he aho oe uha, nae behe ae ulo takatakai i ai. Koe ha mai eni ae tatau oe nāunāu o Jihova. Bea i he eku mamata ki ai, naaku tomabee ki hoku mata, bea naaku fanogo ki he le‘o o ha taha nae lea mai.

KOE TOHI A ISIKIELI 3:12

Hili ia nae ave au e he laumalie bea naaku fanogo ki he le‘o mei hoku tua o hage koe uulu lahi, nae behe, Ke monuia ae nāunāu o Jihova i hono afioaga.

KOE TOHI A ISIKIELI 3:23

Koia naaku tuu hake, mo alu atu ki he toafa: bea vakai nae tuu i ai ae nāunāu o Jihova, o hage ko hono nāunāu naaku mamata ai i he botu vaitafe o Kiba: bea naaku tomabee ki hoku mata.

KOE TOHI A ISIKIELI 8:4

Bea vakai, nae i ai ae nāunāu oe Otua o Isileli o tatau mo ene ha mai naaku mamata ai i he telea.

KOE TOHI A ISIKIELI 10:4-5

Bea nae toki hiki hake ae nāunāu o Jihova mei he jelubi, bea tuu mei he mataba oe fale: bea nae bito ae fale i he ao, bea bito moe lotoa i he malama oe nāunāu o Jihova. Bea nae ogo atu o a‘u ki he lotoa ki tua ae batū oe kabakau oe jelubimi o hage koe le‘o oe Otua Mafimafi oka folofola ia.

KOE TOHI A ISIKIELI 10:18-19

Bea nae toki mahui atu ae nāunāu o Jihova mei he mataba oe fale o tuu mei oluga i he gaahi jelubimi. Bea nae mafola hake e he jelubimi ho nau kabakau, o nau buna hake mei he kelekele i hoku ao: bea i he nau alu atu nae i ai be foki ae gaahi teka, bea nae tutuu kotoabe i he mataba fakahahake oe fale o Jihova; bea nae i oluga iate kinautolu ae nāunāu oe Otua o Isileli.

KOE TOHI A ISIKIELI 11:22-23

Bea hili ia nae hiki ki oluga e he jelubimi a ho nau kabakau bea moe gaahi teka nae ofi ai; bea nae feagai hifo mei oluga iate kinautolu ae nāunāu oe Otua o Isileli. Bea nae mahui ae nāunāu o Jihova mei he loto kolo, bea tuu mei he mouga aia oku i he botu hahake oe kolo.

KOE TOHI A ISIKIELI 38:23

E behe a eku fakaogoogolelei‘i au e au be, mo hoku fakamaonioni‘i; bea e ilo‘i au e he mata oe gaahi buleaga lahi, bea te nau ilo ko Jihova au.

KOE TOHI A ISIKIELI 43:2-7

Bea vakai, nae malama mai ae nāunāu oe Otua o Isileli mei he hala mei he botu hahake: bea nae tatau hono le‘o moe uulu ae gaahi vai lahi: bea nae ulo a mamani koe mea i hono nāunāu. Bea nae tatau a ene ha mai moe mea ha mai naaku mamata ki ai, io, o tatau moe mea ha mai naaku mamata ai i he eku ha‘u ke kikite ki he fakaauha oe kolo: bea nae tatau hono gaahi mea nae ha mai, mo ia naaku mamata ki ai i he vee vaitafe ko Kiba; bea neu to hifo ki hoku mata. Bea nae haele mai ae nāunāu o Jihova o hu ki he fale i he hala oe mataba aia oku haga atu ki he botu hahake. Koia nae hiki hake ai au e he laumalie, o ne ave au ki he lotoa ki loto; bea vakai, nae fakabito aki ae nāunāu o Jihova ae fale kotoa. Bea naaku fanogo ki he ene folofola mai mei loto fale; bea naa ma tutuu moe tagata. Bea naa ne behe mai kiate au, Foha oe tagata, koe botu o hoku afioaga, moe botu ki hoku aofiva‘e, aia teu nofo ai i he lotolotoga oe fānau a Isileli o taegata, bea mo hoku huafa maonioni, e ikai toe fakauli e he fale o Isileli, akinautolu, be ko ho nau gaahi tu‘i, i he e nau fai feauaki, be koe agaaga o ho nau gaahi tu‘i i ho nau gaahi botu maoluga.

KOE TOHI A ISIKIELI 44:4

Hili ia naa ne omi au ki he hala i he mataba ki tokelau i he mata fale: bea naaku jio, bea vakai nae fakabito aki ae fale o Jihova ae nāunāu o Jihova; bea naaku to hifo ki hoku mata.

KOE TOHI A TANIELA 2:19-23

Bea nae toki fakaha ae mea fufu kia Taniela i he mea ha mai i he bo. Bea nae fakafetai a Taniela ki he Otua oe lagi. Nae lea a Taniela o behe, Oku monuia ae huafa oe Otua, o taegata bea taegata; he oku oona ae boto moe malohi: Bea oku ne liliu ae gaahi kuoga, moe gaahi faahita‘u: oku ne ave ae gaahi tu‘i, bea oku ne fokotuu ae gaahi tu‘i: oku ne foaki ae boto ki he kau boto, moe ilo kiate kinautolu oku ilo loto. Oku ne fakaha ae gaahi mea loloto mo fufu: oku ne afio‘i ae gaahi mea oku i he bouli, bea oku nofo iate ia ae māma. Oku ou fakafetai mo fakamalo kiate koe, akoe koe Otua o eku gaahi tamai, akoe kuo ke foaki mai kiate au ae boto, moe malohi, bea kuo ke toki fakaha mai kiate au, aia nau mau kole iate koe; he kuo ke fakaha mai kiate kimautolu ae mea ae tu‘i.

KOE TOHI A TANIELA 2:44

Bea i he gaahi aho oe gaahi tu‘i ni e fokotuu e he Otua oe lagi, ha buleaga, aia e ikai auha o lauikuoga: bea e ikai tuku ae buleaga ki ha kakai kehe, ka te ne laiki mo fakaauha ae gaahi buleaga ni kotoabe, bea e tuu mau ia o taegata.

KOE TOHI A TANIELA 4:34

Bea hili ae gaahi aho koia, ko au Nebukanesa, neu hiki hake hoku mata ki he lagi, bea nae toe hoko mai kiate au hoku loto, bea neu fakafetai ki he Fugani Maoluga, bea naaku fakamalo mo fakaabaaba kiate ia oku moui taegata, aia oku bule koe bule taegata, bea ko hono buleaga oku mei he toutagata ki he toutagata.

KOE TOHI A TANIELA 4:37

Bea ko au Nebukanesa, oku ou fakafetai mo fakamalo mo fakaabaaba, ki he tu‘i oe lagi, aia oku mooni ene gaahi gaue kotoabe, bea ko ene ulugaaga koe fakamāu: bea oku ne mafai ke fakavaivai‘i akinautolu oku alu fielahi.

KOE TOHI A TANIELA 7:9-10

Bea naaku mamata ai be mo ene li hifo ae gaahi nofoaga fakaeieiki, bea nae afio‘i aia nae i mua i mua i he gaahi aho, nae hinehina hono kofu o hage koe uha hinehina, bea ko hono louulu nae hage koe fulufulu‘i sibi lelei: ko hono afioaga nae hage koe afi ulo, bea ko hono gaahi teka nae hage koe afi vela. Nae tubu mai mo tafe mei hono ao ae afi: nae tauhi kiate ia ae toko afe lau‘i e he gaahi toko afe, bea nae tuu i hono ao ae toko mano lau‘i toko mano: nae fokotuu ae fakamāu, bea nae folahi ae gaahi tohi.

KOE TOHI A TANIELA 7:13-14

Neu mamata i he gaahi mea ha mai i he bo, bea vakai, nae ha‘u ha toko taha i he gaahi ao oe lagi o hage koe foha oe tagata, bea ne ha‘u kiate ia nae i mua i mua i he gaahi aho, bea naa nau omi ia ke ofi atu ki ai. Bea nae foaki kiate ia ae bule, moe nāunāu, mo ha buleaga, koeuhi ke tauhi kiate ia ae gaahi kakai kotoabe, moe gaahi buleaga, moe gaahi lea: koe bule taegata a ene bule, aia e ikai mole, bea ko hono buleaga e ikai fakaauha.

KOE TOHI A TANIELA 7:18

Ka e lava‘i ae buleaga e he kakai maonioni ae Fugani Maoluga, bea te nau ma‘u ae buleaga o lauikuoga, io, ke taegata bea taegata.

KOE TOHI A TANIELA 7:27

Ka koe buleaga moe bule, bea moe nāunāu oe buleaga i he lalo lagi kotoabe, e tuku ki he kakai koe kau maonioni ae Fugani Maoluga, bea ko hono buleaga koe buleaga taegata, bea e tauhi mo talagofua kiate ia ae gaahi bule kotoabe.

KOE TOHI A MAIKA 5:4

Bea te ne tuu o kai i he malohi o Jihova, i he naunau oe huafa o Jihova ko hono Otua; bea te nau nofo mau: koeuhi e toki hoko ia o lahi, o a‘u ki he gaahi gataaga o mamani.

KOE TOHI A NEHUMI 1:5

Oku galulu ae gaahi mouga koeuhi ko ia, bea oku vai ae gaahi tafugofuga, bea oku vela a mamani i hono ao, io, a mamani mo kinautolu kotoabe oku nofo ai.

KOE TOHI A HABAKUKI 2:14

Koeuhi e fakafonu a mamani i he ilo ki he nāunāu o Jihova, o hage oku ufiufi ae kiliji tahi e he gaahi vai.

KOE TOHI A HABAKUKI 3:3-4

Nae haele mai ae Otua mei Timani moe Toko Taha Maonioni mei he mouga ko Balani. Sila. Nae ufiufi ae gaahi lagi e hono nāunāu, bea nae fonu a mamani i hono fakamalo. Bea nae malama ia o hage koe māma; nae alu atu ae māma ulo mei hono nima: bea nae i ai ae fakafufu o ene mafimafi.

KOE TOHI A HABAKUKI 3:10

Nae mamata kiate koe ae gaahi mouga, bea nau tetetete ai: nae alu atu ae fetafeaki oe vai: nae fakaha e he moana a hono le‘o, bea hiki hake hono nima ki oluga.

KOE TOHI A HAKEAI 2:7

Bea teu lulu‘i ae gaahi buleaga kotoabe, bea e haele mai ae Holi oe gaahi buleaga kotoabe: bea teu fakafonu ae fale ni i he nāunāu, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau.

KOE TOHI A SAKALAIA 2:5

E oku behe e Jihova, Teu hage au koe a afi oku takatakai iate ia, bea ko au koe nāunāu i hono lotolotoga.

KOE TOHI A SAKALAIA 4:6

Bea toki tali mai eia o ne behe kiate au, Ko eni ae folofola a Jihova kia Selubebeli, o behe, Oku ikai ko ha mea i ha kau tau be i ha malohi, ka i hoku Laumalie ooku, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau.

KOE TOHI A SAKALAIA 6:13

Io, koia ia te ne laga ae fale tabu o Jihova; bea koia ia e fua a hono nāunāu, bea te ne nofo mo bule i hono nofoa fakatu‘i, bea e taulaeiki ia i hono nofoaga fakatu‘i: bea e iate kinaua fakatouoji ae alea fakamelino.

KOE TOHI A SAKALAIA 9:9

Ke ke fiefia lahi e ofefine o Saione; kalaga e ofefine o Jelusalema: vakai, oku ha‘u ho tu‘i kiate koe, oku agalelei ia, bea oku iate ia ae fakamoui; oku ne agavaivai, bea oku heka ki he asi, moe uhiki oe asi.

KOE TOHI A SAKALAIA 14:4

Bea e tuu hono va‘e ki he mouga oe Olive i he aho koia, aia oku tuu i he ao o Jelusalema, i hono botu hahake, bea e mafahi ua i loto ae mouga oe Olive ki he botu hahake moe botu luluga, bea e hoko ia koe telea lahi aubito: bea e hiki a hono vaeua oe mouga ki he tokelau, bea ko hono vahe e taha ki he botu toga.

KOE TOHI A SAKALAIA 14:9

Bea e tu‘i a Jihova ki mamani kotoabe: i he aho koia e taha be a Jihova, bea e taha be a hono huafa.

KOE TOHI A MALAKAI 3:16

Bea ko kinautolu nae manavahe kia Jihova naa nau toki lea fetokoniaki iate kinautolu: bea nae ogo‘i ia e Jihova, bea ne fanogo ki ai, bea nae tohi i hono ao ae tohi fakamanatu, onautolu nae manavahe kia Jihova, mo nau faa fakalaulauloto ki hono huafa.

E MATIU 1:23

Vakai, e feitama ae tāuboou, bea e faele‘i ae tama, bea e ui hono huafa, ko Imanuela: ko hono uhiga Koe Otua iate kitautolu.

E MATIU 2:2

O behe, Oku ife ia aia kuo alo‘i koe Tu‘i oe kakai Jiu? he kuo mau mamata i he botu hahake ki hono fetuu, bea kuo mau ha‘u ke hu kiate ia.

E MATIU 2:11

Bea i he e nau hu ki he fale, naa nau mamata ki he tamajii nae i he ene fa‘e ko Mele, mo nau fakatomabee o hu kiate ia; bea kuo nau vete e nau koloa, naa nau atu kiate ia ae gaahi mea ofa; koe koula, moe laibeno, moe mula.

E MATIU 3:16-17

Bea kuo babitaiso a Jisu, nae alu hake leva ia mei he vai; bea vakai, kuo mavaeua ae lagi kiate ia, bea mamata ia ki he Laumalie oe Otua oku maliu hifo o hage koe lube, o tuu mai kiate ia: Bea iloage, koe le‘o mei he lagi, nae behe, Ko hoku Alo ofaaga eni, aia oku ou fiemalie lahi ai.

E MATIU 5:16

Tuku ke ulo behe hoo mou māma i he ao oe kakai, koeuhi ke nau ma mata ki hoo mou gaahi gaue lelei, bea fakamaloia a hoo mou Tamai aia oku i he lagi.

E MATIU 6:9-10

Koia ke behe ni hoo mou lotu: Ko e mau Tamai oku i he lagi, Ke tabuha ho huafa. Ke hoko mai hoo bule. Ke fai ho finagalo i mamani, o hage i he lagi.

E MATIU 6:13

Bea oua naa tuku akimautolu ki he ahiahi, kae fakamoui akimautolu mei he kovi: He oku oou ae bule, moe malohi, moe nāunāu, o taegata. Emeni.

E MATIU 8:27

Ka nae ofo ai ae kau tagata, o nau behe, Koe tagata ha eni, koeuhi oku talagofua kiate ia ae matagi moe tahi!

E MATIU 12:6

Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, oku i he botu ni ha taha oku lahi i he fale lotu lahi.

E MATIU 14:33

Bea ha‘u ai akinautolu nae i he vaka, o hu kiate ia, o behe, Koe mooni koe Alo koe oe Otua.

E MATIU 15:31

Koia nae ofo lahi ai ae kakai, i he e nau mamata kuo fakalea ae noa, bea fakahaohaoa ae lavea, bea fakaeveeva ae bibiki, bea fakaa ae kui: bea nau fakamalo ki he Otua o Isileli.

E MATIU 16:27

He koe Foha oe tagata e ha‘u ia i he nāunāu o ene Tamai mo ene kau agelo; bea te ne toki totogi ai ki he tagata kotoabe o fakatatau ki he ene gaue.

E MATIU 17:2

Bea nae liliu ia i ho nau ao: bea ulo hono fofoga o hage koe laa, bea hinehina hono kofu o hage koe māma.

E MATIU 17:5-6

Bea lolotoga ene lea, iloage, kuo fakamalu aki akinautolu ae ao gigila: bea vakai, koe le‘o mei he ao, nae behe, Ko hoku Alo ofaaga eni aia oku ou fiemalie lahi ai; mou fakaogo kiate ia. Bea i he fanogo ki ai ae kau akoga, naa nau to foohifo ki ho nau mata, o manavahe lahi.

E MATIU 19:26

Bea vakai a Jisu, o ne behe kiate kinautolu, Oku ikai faa fai eni e he tagata; ka oku faa fai e he Otua ae mea kotoabe.

E MATIU 19:28

Bea talaage e Jisu kiate kinautolu, Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Ko kimoutolu kuo muimui iate au, oka nofo ae Foha oe tagata ki he nofoa o hono naunau, i he fakafoou, e nofo akimoutolu foki ki he nofoa e hogofulu ma ua, o fakamāu ai ki he faahiga e hogofulu ma ua o Isileli.

E MATIU 21:5

Mou tala ki he taahine o Saione, Vakai, oku ha‘u ho Tu‘i kiate koe, oku agamalu, o heka ki he asi, moe uhiki koe fanau ae asi.

E MATIU 21:9

Bea koe kakai toko lahi nae muomua mo muimui atu, naa nau kalaga, o behe, Hosana ki he Foha o Tevita: Oku monuia ia oku ha‘u i he huafa o Jihova; Hosana i oluga.

E MATIU 21:15-16

Bea kuo mamata ae kau taulaeiki lahi moe kau tagata tohi ki he gaahi mea mana naa ne fai, moe kalaga ae tamaiki i he fale lotu lahi, o behe, Hosana ki he foha o Tevita; naa nau ita lahi, O nau behe kiate ia, Oku ke ogo‘i e nau lea? Bea talaage e Jisu kiate kinautolu, Io; bea oku heeki jii ke mou lau, Kuo ke ma‘u ae fakamalo mei he gutu oe kau valevale moe kei huhu?

E MATIU 22:37-38

Bea tala e Jisu kiate ia, Ke ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho laumalie kotoa, mo hoo moui kotoa, mo ho loto kotoa. Koe uluaki bea koe lahi ia oe fekau.

E MATIU 24:30-31

Bea e toki ha mai ae fakailoga oe Foha oe tagata i he lagi: bea e toki tagi ae gaahi faahiga kotoabe o mamani, bea te nau mamata ki he Foha oe tagata oku ha‘u i he gaahi ao oe lagi, i he malohi moe nāunāu lahi. Bea e fekau eia ene kau agelo moe mea lea le‘o lahi, bea te nau tanaki fakataha ene kakai kuo fili mei hono feituu lagi e fa, mei he gataaga e taha oe lagi o a‘u ki he gataaga e taha.

E MATIU 25:31-32

Oka ha‘u ae Foha oe tagata i hono nāunāu, moe kau agelo maonioni kotoabe mo ia, e toki nofo ia i he nofoa o hono nāunāu: Bea e fakakatoa i hono ao ae gaahi kakai kotoabe: bea e vahe ua eia akinautolu, o hage koe vahe‘i e he tauhi‐sibi a ene sibi mei he koji:

E MATIU 26:30

Bea kuo hili e nau hiva, bea nau alu atu ki he mouga oe Olive.

E MATIU 26:64

Bea talaage e Jisu kiate ia, Koia be: ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Te mou mamata a mui ki he Foha oe tagata oku nofo ki he nima toomatau oe mafimafi, bea mo ene ha‘u i he gaahi ao oe lagi.

E MATIU 27:11

Bea tuu a Jisu i he ao oe bule: bea fehui ae bule kiate ia, o behe, Koe tu‘i koe oe kakai Jiu? Bea talaage e Jisu kiate ia, Koia be.

E MATIU 27:37

Bea naa nau ai i oluga i hono fofoga hono talakovi‘i kuo tohi, KO JISU ENI KOE TU‘I OE KAKAI JIU.

E MATIU 28:9

Bea i he e na alu ke tala ki he ene kau akoga, iloage, kuo fakafetaulaki mai a Jisu kiate kinaua, o ne behe, Jiotoofa. Bea naa na omi o buke hono va‘e, o hu kiate ia.

E MATIU 28:17-18

Bea kuo nau mamata kiate ia, bea nau hu kiate ia: ka nae fakataetaetui ae niihi. Bea ha‘u a Jisu o lea kiate kinautolu, o behe, Kuo tuku kiate au ae malohi kotoabe i he lagi mo mamani.

MAAKE 4:41

Bea naa nau manavahe lahi aubito, mo nau febeheaki, Kohai ae tagata ni, ke talagofua behe ae matagi moe tahi kiate la?

MAAKE 8:38

Ko ia ia e ma kiate au, mo eku gaahi lea, i he toutagata feauaki mo agahala ni, e ma foki ae Foha oe tagata iate ia, oka ha‘u ia i he nāunāu o ene Tamai, moe kau agelo maonioni.

MAAKE 9:7

Bea nae fakamalu aki akinautolu ae ao: bea ogo mai mei he ao ae le‘o o behe, Ko hoku Alo ofaaga eni: fanogo kiate ia.

MAAKE 10:27

Bea vakai a Jisu kiate kinautolu, o ne behe, Oku ikai faa fai eni e he tagata, ka koe Otua be: he oku faa fai e he Otua ae mea kotoabe.

MAAKE 11:9-10

Bea ko kinautolu nae muomua, mo kinautolu nae muimui, naa nau kalaga, o behe, Hosana; Oku monuia ia oku ha’u i he huafa o Jihova: Ke monuia ae buleaga oe tau tamai ko Tevita, aia oku ha’u i he huafa o Jihova: Hosana i he fugani maoluga.

MAAKE 12:29-30

Bea beheage e Jisu kiate ia, Koe lahi eni i he gaahi fekau kotoabe, Fanogo, e Isileli; Ko Jihova ko ho tau Otua ko Jihova oku taha be: Bea ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, bea mo ho laumalie kotoa, mo ho atamai kotoa, mo ho malohi kotoa. Koe lahi eni i he fekau.

MAAKE 13:26

Bea te nau toki mamata ki he Foha oe tagata oku ha‘u i he gaahi ao, moe malohi lahi moe nāunāu.

MAAKE 13:31

E mole ae lagi moe fonua: ka ko eku gaahi lea e ikai mole.

MAAKE 14:26

Bea kuo hili e nau faji hiva, naa nau alu atu ki he mouga oe Olive.

MAAKE 14:62

Bea behe e Jisu, Ko au ia: bea te mou mamata ki he Foha oe tagata oku nofo ia i he nima toomatau oe mafimafi, bea mo ene ha‘u moe gaahi ao oe lagi.

MAAKE 15:2

Bea behe e Bailato kiate ia, Koe tu‘i koe oe kakai Jiu? Bea lea ia, o beheage kiate ia, Koia be.

MAAKE 15:26

Bea nae tohi i oluga ae tohi o hono talakovi‘i, KOE TU‘I OE KAKAI JIU.

MAAKE 16:19

Koia hili ae lea ae Eiki kiate kinautolu, nae ma‘u hake ia ki he lagi o nofo i he nima toomatau oe Otua.

LUKE 1:31-35

Bea vakai, te ke tuituia i ho manāva, bea faele‘i ae tama, bea ke ui hono huafa ko JISU. Bea e lahi ia, bea e ui ia koe Alo oe Fugani Maoluga; e age kiate ia e he Eiki koe Otua ae nofoa o ene tamai ko Tevita: Bea e bule ia ki he fale o Jekobe o taegata; bea e ikai hano gataaga o ene bule. Bea behe e Mele ki he agelo, E fefe ai ae mea ni, he oku ikai teu iloa ha tagata? Bea lea ae agelo, o beheage kiate ia, E hoko mai ae Laumalie Maonioni kiate koe, bea e fakamalu koe e he malohi oe Fugani Maoluga; bea koia foki e ui ai ae hako maonioni te ke faele‘i koe Alo oe Otua.

LUKE 1:37

He oku ikai ha mea e faigataa ki he Otua.

LUKE 1:46-47

Bea behe e Mele, Oku fakahiki-hiki ae Eiki e hoku laumalie Bea oku fiefia hoku laumalie i he Otua ko hoku fakamoui.

LUKE 1:49

He ko ia oku mafimafi kuo ne fai kiate au ae gaahi mea lahi; bea oku maonioni hono huafa.

LUKE 1:75

I he maonioni moe agatonu i hono ao, i he aho kotoabe oe tau moui.

LUKE 2:13-14

Bea fakafokifa be kuo i he agelo ae toko lahi oe kau agelo mei he lagi, o nau fakamalo ki he Otua, o behe, Fakafetai ki he Otua i oluga, bea i mamani ae melino, koe ofa ki he kakai.

LUKE 2:20

Bea nae liu mai ae kau tauhi sibi, o fakamalo mo fakafetai ki he Otua, koeuhi koe gaahi mea kotoabe kuo nau fanogo mo mamata ai, o hage koia ne fakaha kiate kinautolu.

LUKE 4:8

Bea leaage a Jisu, o ne behe kiate ia, Setani, ke ke alu ki hoku tua; he kuo tohi, Ke ke hu kia Jihova ko ho Otua, bea ko ia be te ke tauhi.

LUKE 5:8

Bea kuo mamata a Saimone Bita, bea fakatomabee ia ki he tui o Jisu, o ne behe, E Eiki, alu iate au; he koe tagata agahala au.

LUKE 8:25

Bea behe eia kiate kinautolu, Kofaa hoo mou tui? Ka nae manavahe mo ofo akinautolu, o nau febeheaki, Kohai nai ae tagata ni! he oku fekau eia ki he matagi moe tahi, bea oku talagofua ia kiate ia.

LUKE 9:26

He ko ia e ma iate au mo eku gaahi lea, e ma ai ae Foha oe tagata, oka ha‘u ia i hono nāunāu oona, mo ene Tamai, bea moe kau agelo maonioni.

LUKE 9:43

Bea naa nau ofo kotoabe i he mafimafi lahi oe Otua. Ka i he e nau ofo kotoabe i he mea fulibe nae fai e Jisu, bea behe eia ki he ene kau akoga,

LUKE 10:21

Nae fiefia a Jisu i hono laumalie i he feituulua koia, o ne behe, E Tamai, koe Eiki oe lagi mo mamani, oku ou fakafetai kiate koe, i hoo fufu ae gaahi mea ni mei he kau boto moe fieiloilo, ka kuo ke fakaha ia ki he kau valevale: ke behe, E Tamai; he oku lelei ia i ho ao ke behe.

LUKE 10:27

Bea lea ia, o ne beheage, Ke ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, mo ho laumalie kotoa, mo ho atamai kofoa; bea ki ho kaugaabi, o hage be ko koe.

LUKE 11:2

Bea ne behe kiate kinautolu, Oka mou ka lotu, mou behe, Ko e mau Tamai oku i he lagi, Ke tabuhā ho huafa. Ke hoko mai hoo bule. Ke fai a mamani ki ho finagalo, o hage i he lagi.

LUKE 17:15-16

Bea nae foki mai ho nau toko taha, i he ene mamata kuo fakamoui ia, o ne fakamalo aki ae le‘o lahi ki he Otua, O fakafoohifo ia ki hono va‘e, i he fakafetai kiate ia: ka koe Samelia ia.

LUKE 18:27

Bea behe eia, Koe gaahi mea oku ikai mafai e he tagata, oku mafai ia e he Otua.

LUKE 18:43

Bea a fakafokifa be ia, o muimui iate ia, bea fakamalo ki he Otua: bea i he mamata ki ai ae kakai kotoabe, naa nau fakamalo ki he Otua.

LUKE 19:37-40

Bea kuo ha‘u ia o ofi, i he tahifohifo oe mouga ko Olive, bea kamata fiefia mo fakamalo ae kau akoga kotoabe ki he Otua aki ae le‘o lahi, koeuhi koe gaahi gaue lahi kotoabe kuo nau mamata ki ai; O behe, Oku monuia ae Tu‘i oku haele mai i he huafa o Jihova: ke fiemalie i he lagi, bea fakamalo fugani lahi i oluga. Bea koe Falesi niihi i he kakai naa nau behe kiate ia, Eiki, lolomi hoo kau akoga. Bea lea ia, o beheage kiate kinautolu, Oku ou tala atu kiate kimoutolu, Kabau e fakalogo be akinautolu ni, e kalaga leva ae gaahi maka.

LUKE 21:27

Bea te nau toki mamata ki he Foha oe tagata oku ha‘u i he gaahi ao, moe malohi moe nāunāu lahi.

LUKE 21:33

E mole ae lagi mo mamani; ka e ikai mole a eku gaahi lea.

LUKE 22:69-70

Ka hili eni, e nofo ae Foha oe tagata i he nima toomatau oe mafimafi oe Otua. Bea nau behe ai kotoabe, He koe Alo koe oe Otua? Bea tala eia kiate kinautolu Oku mou behe, bea ko au ia.

LUKE 23:3

Bea fehui a Bailato kiate ia, o behe, Koe Tu‘i koe oe kakai Jiu? Bea leaage eia kiate ia, o behe, Koia be.

LUKE 23:38

Bea nae tohi foki i oluga iate ia, be tohi i he lea faka‐Kiliki, moe lea faka‐Loma, moe lea faka‐Hebelu, KO ENI AE TU‘I OE KAKAI JIU.

LUKE 23:42

Bea behe eia kia Jisu, Eiki ke ke manatu‘i au, oka ke ka hoko ki ho buleaga.

LUKE 24:52-53

Bea naa nau hu kiate ia, bea liu mai ki Jelusalema i he fiefia lahi: Mo nau nofo ma‘u i he fale lotu lahi, o fakamalo mo fakafetai ki he Otua. Emeni.

JONE 1:3

Nae gaohi eia ae mea kotoabe; bea nae ikai ha mea e gaohi kae iate ia be.

JONE 1:14

Bea nae hoko ae Folofola koe kakano, bea nofo ia iate kitautolu, (bea naa mau mamata ki hono nāunāu, koe nāunāu oe toko taha nae tubu mei he Tamai,) oku fonu i he aloofa moe mooni.

JONE 1:49

Bea lea a Nataniela, o behe kiate ia, Labai, koe Alo koe oe Otua; koe Tu‘i koe o Isileli.

JONE 3:30-31

E fakaaau ia ki mu‘a, ka teu fakaaau au ki mui. Ko ia oku ha‘u mei oluga, oku maoluga taha be ia: ko ia oku mei he mamani, oku fakamama ia, bea oku lea ia ki he mamani: ko ia oku ha‘u mei he lagi, oku maoluga taha be ia.

JONE 4:21-24

Bea talaage e Jisu kiate ia, Fefine, tui mai kiate au, oku ha‘u ae aho, e ikai te mou hu ai ki he Tamai i he mouga ni, be i Jelusalema. Oku ikai te mou ilo aia oku mou hu ki ai: oku mau ilo aia oku mau hu ki ai: he oku mei he kakai Jiu ae fakamoui. Ka oku ha‘u ae aho, bea kuo hoko ni, e hu ai ki he Tamai ae kakai hu mooni i he laumalie moe mooni: he oku kumi e he Tamai ae kakai behe ke hu kiate ia. Koe Otua koe Laumalie: bea ko kinautolu oku hu kiate ia, oku totonu ke hu i he laumalie moe mooni.

JONE 5:23

Koeuhi ke fakaabaaba kotoabe ki he Alo, o hage ko‘e nau fakaabaaba ki he Tamai. Ko ia oku ikai fakaabaaba ki he Alo, oku ikai fakaabaaba ia ki he Tamai naa ne fekau ia.

JONE 8:12

Bea toe lea ai a Jisu kiate kinautolu, o behe, Ko au koe māma o mamani: ko ia oku muimui iate au, e ikai alu ia i he bouli, ka e iate ia ae māma oe moui.

JONE 8:58

Bea talaage e Jisu kiate kinautolu, Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate kimoutolu, Ki mu‘a ia Ebalahame, oku ou i ai au.

JONE 9:38

Bea behe eia, Eiki, oku ou tui. Bea naa ne hu kiate ia.

JONE 10:30

Ko au moe Tamai oku ma taha be.

JONE 11:40

Bea lea a Jisu kiate ia, Ikai naaku tala kiate koe, kabau te ke tui, te ke mamata ki he mafimafi oe Otua?

JONE 12:12-15

I he aho naa na feholo‘i, nae fanogo ae kakai toko lahi kuo ha‘u ki he katoaga, oku ha‘u a Jisu ki Jelusalema, Naa nau too mai ae gaahi vaa boga, o nau alu atu ke fakafetaulaki kiate ia, o nau kalaga, Hosana: Oku monuia ae Tu‘i o Isileli, oku haele mai i he huafa o Jihova. Bea kuo ma‘u e Jisu ae asi mui, naa ne heka ai; o hage koia kuo tohi, E taahine o Saione, oua e manavahe: vakai, oku ha‘u ho Tu‘i, oku heka ki he uhiki‘i asi.

JONE 12:23

Bea leaage a Jisu kiate kinautolu, o behe, Kuo hokojia ae aho, ke fakaogoogolelei ai ae Foha oe tagata.

JONE 12:28

E Tamai, fakaogoogolelei ho huafa. Bea nae hoko mai ae le‘o ni mei he lagi, Kuou fakaogoogolelei ia, bea teu toe fakaogoogolelei ia.

JONE 13:31-32

Bea kuo alu ia kituaa, bea lea a Jisu, Ko eni kuo fakaogoogolelei ae Foha oe tagata, bea oku fakaogoogolelei ae Otua iate ia. Kabau oku fakaogoogolelei ae Otua iate ia, e fakaogoogolelei ia e he Otua iate ia, bea te ne fakaogoogolelei leva ia.

JONE 14:13

Bea koe mea kotoabe te mou kole i hoku huafa, teu fai ia, koeuhi ke fakaogoogolelei ae Tamai i he Alo.

JONE 15:8

I he mea ni e ogoogo lelei ai a eku Tamai, koeuhi ke mou fua lahi; koia te mou hoko ai ko eku kau akoga.

JONE 17:1-5

Oku lotu a Kalaisi ki he ene Tamai ke ne fakaogoogolelei ia, 6 ke ne fakamoui ene kau abosetolo, 11 ke nau taha be, 17 bea i he mooni, 20 ke ne fakataha akinautolu mo ia, moe kakai tui kehekehe kotoabe, i he moui taegata. NAE lea aki e Jisu ae gaahi lea ni, o haga hake hono fofoga ki he lagi, o ne behe, E Tamai, kuo hokojia ae aho; fakaogoogolelei ho Alo, koeuhi ke fakaogoogolelei koe e ho Alo foki: He kuo ke tuku kiate ia ae bule ki he kakai kotoabe, koeuhi ke ne foaki ae moui taegata kiate kinautolu kotoabe kuo ke foaki kiate ia. Bea ko eni ae moui taegata, ko‘e nau ilo koe koe Otua mooni be taha, mo Jisu Kalaisi, aia naa ke fekau. Kuou fakaogoogolelei koe i mamani: kuou fakaoji ae gaue naa ke tuku mai keu fai. Bea ko eni, e Tamai, ke ke fakaogoogolelei au i ho ao, aki ae nāunāu naaku ma‘u mo koe, i he teeki gaohi a mamani.

JONE 18:5-6

Bea nau talaage kiate ia, Ko Jisu o Nasaleti. Bea behe e Jisu kiate kinautolu, Ko au ia. Bea nae tuu foki mo kinautolu a Jutasi, aia naa ne lavaki‘i ia. Bea i he ene behe kiate kinautolu, Ko au ia, naa nau fakaholomui, o to ki he kelekele.

JONE 18:33

Bea toe hu a Bailato ki he fale fakamāu, o ne ui a Jisu, o ne behe kiate ia, Koe tu‘i koe oe kakai Jiu?

JONE 18:36-37

Bea behe e Jisu, Oku ikai o mamani hoku buleaga; ka ne o mamani hoku buleaga, behe, e tau hoku kakai, ke oua naa atu au ki he kakai Jiu: ka ko eni, oku ikai mei heni hoku buleaga. Koia nae behe e Bailato kiate ia, Bea koe tu‘i koe koa? Bea talaage e Jisu, Koe tu‘i au o hage ko hoo lea. Koia naaku fanau‘i, bea koia naaku ha‘u ai ki mamani, koeuhi keu fakamooni ki he mooni. Ko ia kotoabe oku i he mooni, oku fanogo ia ki hoku le‘o.

JONE 18:39

Ka koeuhi ko hono aga, keu tukuage ha toko taha i he katoaga oe Lakaatu kiate kimoutolu: bea ko ho mou loto keu tukuage ae Tu‘i oe kakai Jiu kiate kimoutolu?

JONE 19:19-22

Bea nae tohi e Bailato ha tohi fakailoga, o ai ia ki ke akau. Bea koe tohi nae behe, KO JISU O NASALETI, KOE TU‘I OE KAKAI JIU. Bea nae lau ae tohi ni e he toko lahi oe kakai Jiu: he koe botu kuo tutuki ai a Jisu nae ofi ki he kolo; bea nae tohi ia i he lea faka‐Hebelu, moe lea faka‐Kiliki, moe lea faka‐Loma. Bea lea ai ae kau taulaeiki lahi oe kakai Jiu kia Bailato, Oua e tohi, Koe tu‘i oe kakai Jiu: kae tohi nae lau eia, Koe Tu‘i au oe kakai Jiu. Bea talaage e Bailato, Koia kuou tohi, kuou tohi.

JONE 20:28

Bea leaage a Tomasi, o ne behe kiate ia, Ko hoku Eiki mo hoku Otua.

KOE GAUE 2:33

Koia, i hono hakeaki‘i e he nima toomatau oe Otua, bea i he ene ma‘u mei he Tamai ae talaofa oe Laumalie Maonioni, kuo ne huai hifo eni, aia oku mou mamata mo fanogo ki ai ni.

KOE GAUE 2:36

Koia ke ilo bau e he fale kotoabe o Isileli, kuo fakanofo e he Otua ae Jisu koia, aia naa mou tutuki ki he akau, koe Eiki moe Kalaisi.

KOE GAUE 3:8

Bea hobo hake ia o tuu, mo eveeva, bea nau hu fakataha mo ia ki he fale lotu lahi, kuo eveeva, mo hobohobo, bea fakamalo ki he Otua.

KOE GAUE 5:31

Bea kuo hakeaki‘i ia e he Otua aki hono nima toomatau koe Eiki moe Fakamoui, ke foaki ae fakatomala ki Isileli, moe fakamolemole oe agahala.

KOE GAUE 7:33

Bea behe e he Eiki kiate ia, Too ho tobuva‘e i ho va‘e; he koe botu oku ke tuu ai koe botu maonioni.

KOE GAUE 7:55-56

Ka nae bito ia i he Laumalie Maonioni, bea jio fakamama‘u ia ki he lagi, o ne mamata ki he nāunāu oe Otua, mo Jisu oku tuu i he nima toomatau oe Otua, O ne behe, Vakai, oku ou mamata ki he lagi kuo matagaki, moe Foha oe tagata oku tuu i he nima toomatau oe Otua.

KOE GAUE 10:36

Koe akonaki eni nae tuku ki he fānau a Isileli, koe malaga aki ae melino ia Jisu Kalaisi: (koe Eiki ia oe mea kotoabe:)

KOE GAUE 16:25-26

Bea i he tuuabo malie, nae lotu mo hiva fakafetai ki he Otua a Baula mo Sailosi, bea nae fanogo ae kau bobula kiate kinaua. Bea fakafokifa nae ai ae mofuike lahi, aia nae gau‘eue ai ae tuuga oe fale fakabobula: bea nae ava leva ae mataba kotoabe, bea movete ae ha‘i o nautolu taki taha kotoabe.

KOE GAUE 17:24

Koe Otua aia naa ne gaohi a mamani moe mea kotoabe oku i ai, oku ikai nofo ia i he gaahi fale kuo gaohi e he nima, he koe Eiki ia oe lagi mo mamani;

LOMA 1:4

Bea fakaha fakababau aki ae malohi, i he toetuu mei he mate, koe Alo ia oe Otua, o fakatatau ki he laumalie oe maonioni:

LOMA 1:20

He koe gaahi mea tae ha mai aana, aia ko ene mafimafi taegata mo hono Otua, kuo ilogofua ia i hono gaohi o mamani, oku ilo‘i ia mei he gaahi mea kuo gaohi; koia oku ikai ai ha nau haoaga:

LOMA 9:5

Oku a nautolu ae gaahi tamai, akinautolu nae mei ai ae jino o Kalaisi, aia oku maoluga taha be, koe Otua monuia o taegata. Emeni.

LOMA 11:33-34

Oiaue! hono loloto oe koloaia ae boto moe ilo ae Otua! oku tae faa eke a ene gaahi tuutuuni, bea tae faa iloa mo hono gaahi aluaga! He kohai kuo ne ilo ae finagalo oe Eiki? be kohai kuo akonaki‘i kiate ia?

LOMA 11:36

He oku tubuga meiate ia, bea oku mau be iate ia, bea e iku kiate ia, ae gaahi mea kotoabe: aia ke i ai ae fakaabaaba o taegata. Emeni.

LOMA 12:1

Koe gaahi agaofa ae Otua oku totonu ene ue‘i akitautolu ke tau ofa kiate ia. 3 Oua naa mahalo lelei lahi e ha tagata kiate ia, 6 kae tokaga na tagata kotoabe ki he faiva koia kuo tuku ia ki ai. 9 Oku totonu ke ai ae ofa moe gaahi gaue kehekehe iate kitautolu. 19 Oku taofi totonu ae fakafajifaji. KOENI, e kaiga, oku ou kole ai kiate kimoutolu, koe mea i he gaahi aloofa ogogofua ae Otua, ke mou atu ho mou jino koe feilaulau moui, mo maonioni, mo lelei ki he Otua, aia koe gaue oku tāu mo kimoutolu ke fai.

LOMA 14:11

He kuo tohi, Oku behe e he Eiki, Ko au oku ou moui, e beluki ae tui kotoabe kiate au, bea e vete ae elelo kotoabe ki he Otua.

LOMA 15:6-11

Koeuhi ke mou loto taha be, mo gutu taha be, i he fakamalo ki he Otua, io, koe Tamai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi. Koia ke mou fema‘uaki akimoutolu taki taha, o hage koe ma‘u foki e Kalaisi akitautolu ke ogoogo lelei ai ae Otua. Bea koeni, oku ou fakaha koe tamaioeiki a Jisu Kalaisi oe kamu, koeuhi koe mooni oe Otua, ke fokotuu mau ae gaahi talaofa nae fai ki he gaahi tamai: Bea koeuhi ke fakamalo ki he Otua ae gaahi Jenitaile koeuhi ko ene aloofa; o hage koia kuo tohi, Koe mea koia teu fakaogolelei ai koe i he gaahi Jenitaile, o hiva ki ho huafa. Bea toe behe eia, Ke fiefia akimoutolu ae gaahi Jenitaile, fakatahi mo hono kakai. Bea toe behe, Fakafetai ki he Eiki, akimoutolu ae gaahi Jenitaile kotoabe; fakaogolelei ia, akimoutolu ae kakai kotoabe.

LOMA 16:25-27

Bea koeni, ke iate ia oku ne mafai ke fakatuu mau akimoutolu o tāu mo eku ogoogolelei, moe malaga aki a Jisu Kalaisi, o fakatatau moe fakaha oe mea fakalilolilo, aia nae tuku fufu be talu ae kamataaga o mamani, Ka kuo fakaha lahi eni, bea i he gaahi tohi ae kau balofita, kuo fakailo atu ki he gaahi buleaga kotoabe, ke tubu ai ae talagofua oe tui, o fakatatau moe fekau ae Otua taegata: Ke i he Otua boto taha be, ae fakamalo ia Jisu Kalaisi ke taegata. Emeni.

1 KOLINITO 6:20

He kuo fakatau akimoutolu aki ae totogi: koia ke fakaogolelei ae Otua i ho mou jino, bea i ho mou laumalie, aia oku oe Otua.

1 KOLINITO 8:6

Ka oku taha be ae Otua kiate kitautolu, koe Tamai, aia oku mei ai ae gaahi mea kotoabe, bea maana akitautolu; bea taha be ae Eiki, ko Jisu Kalaisi, aia oku iate ia ae gaahi mea kotoabe, mo kitautolu iate ia.

1 KOLINITO 10:31

Koia kabau oku mou kai, be inu, be koeha ae mea oku mou fai, fai kotoabe ke fakaogolelei ai ae Otua.

1 KOLINITO 14:25

Bea behe be hono fakaha oe gaahi mea fufu a hono loto; bea to fakafoohifo ia ki hono mata, bea hu ki he Otua, o fakaha koe mooni oku iate kinautolu ae Otua.

2 KOLINITO 4:6

He koe Otua, aia nae fekau ke ulo mai ae māma mei he bouli, ko ia kuo ne fakaulo mai ki ho mau loto, ke fakamāmagia akimautolu i he ilo oe nāunāu oe Otua, i he fofoga o Jisu Kalaisi.

KAKAI KALETIA 1:4-5

Aia naa ne foaki ia koeuhi koe tau gaahi agahala, koeuhi ke ne fakamoui akitautolu mei he mama kovi ni, o fakatatau ki he finagalo oe Otua koe tau Tamai: Ke iate ia be ae fakafetai ke taegata bea taegata. Emeni.

KAKAI EFESO 1:3

Fakafetai ki he Otua koe Tamai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, aia kuo ne tabuaki aki akitautolu ae gaahi tabuaki fakalaumalie kotoabe i he gaahi botu fakalagi ia Kalaisi:

KAKAI EFESO 1:6

Ke ai ha fakafetai i he ene ofa ogoogo lelei, aia kuo ne ma’u ai akitautolu i he Ofeina.

KAKAI EFESO 1:12-14

Koeuhi ke ogoogo lelei ene agalelei iate kimautolu nae tomua falala kia Kalaisi, Mo kimoutolu foki, i he hili hoo mou fanogo ki he folofola oe mooni, koe ogoogolelei o ho mou fakamoui: aia foki i hoo mou tui, nae fakailoga aki akimoutolu ae Laumalie Maonioni oe talaofa, Aia koe fakamooni ia o ho tau tofia, kae oua ke huhui ae tofia kuo fakatau, ke fakaogolelei ai ene agalelei.

KAKAI EFESO 1:17-23

Koeuhi ke tuku kiate kimoutolu e he Otua o ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, koe Tamai oe nāunāu, ae laumalie oe boto moe fakaha i he faa ilo’i ia; I he fakamāma ae mata o ho mou loto; koeuhi ke mou ilo ai, be koeha ae amanaki lelei o ene ui, bea koeha ae koloa oe lelei o hono tofia i he kaiga maonioni, Bea koeha hono lahi fakamanavahe o ene malohi kiate kitautolu oku tui, o fakatatau ki he gaue a hono mafimafi lahi aubito, Aia naa ne fai kia Kalaisi, i he ene fokotuu hake ia mei he bekia, o ne fakanofo ia ki hono nima toomatau i he gaahi botu fakalagi, O maoluga lahi aubito i he gaahi bule kotoabe, moe malohi, moe mafimafi, moe eikiaga moe higoa kotoabe oku ui aki, ikai i he mamani be, ka i he mama koia foki e hoko: Bea kuo tuku eia ae gaahi mea kotoabe ki hono lalo va’e, bea fakanofo ia koe ulu ki he gaahi mea kotoabe ki hono jiaji, Aia ko hono jino, koe fonu o ia oku ne fakafonu kotoabe i he mea kotoabe.

KAKAI EFESO 3:14-21

Koe mea koia oku ou beluki ai hoku tui ki he Tamai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, Aia oku ui mei ai ae fānau kotoabe i he lagi mo mamani, Koeuhi ke ne foaki kiate kimoutolu, o fakatatau mo hono lahi aubito o ene lelei, ke fakamalohi akimoutolu aki ae malohi i hono Laumalie i he tagata i loto; Koeuhi ke nofoia ho mou loto e Kalaisi i he tui; kae aka akimoutolu mo tuu mau i he ofa, Ke mou mafai ke ilo fakataha moe kaiga maonioni kotoabe, hono māukubu, mo hono loloa, mo hono loloto, mo hono maoluga; Bea ke ilo ae ofa a Kalaisi, aia oku lahi hake i he faa ilo, bea ke fakafonu akimoutolu aki ae fonu kotoabe oe Otua. Bea koeni, ke iate ia aia oku mafai ke fai lahi hake aubito aubito i he mea kotoabe te tau kolea be mahalo ki ai, o fakatatau ki he malohi aia oku gaue iate kitautolu Ke iate ia ae ogoogo lelei i he jiaji ia Kalaisi Jisu, i he gaahi kuoga kotoabe, o taegata bea taegata. Emeni.

KAKAI EFESO 4:6

Koe Otua be taha moe Tamai a tautolu kotoabe, aia oku maoluga he mea kotoabe, bea i he mea kotoabe, bea oku nofoia akimoutolu kotoabe.

KAKAI EFESO 4:10

Ko ia naa ne alu hifo, ko ia ia foki naa ne alu hake o maoluga lahi aubito i he gaahi lagi kotoabe, koeuhi ke ne fakafonu ae gaahi mea kotoabe.)

KAKAI EFESO 5:19-20

O fealeleaaki akimoutolu i he gaahi same, moe himi, moe hiva fakalaumalie, o hiva ke ai ae malie i ho mou loto ki he Eiki; O atu ae fakafetai mau ai be i he gaahi mea kotoabe ki he Otua koe Tamai i he huafa o ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi;

FILIBAI 1:11

Ke fakafonu aki akimoutolu ae gaahi fua oe maonioni, aia oku ia Jisu Kalaisi, ke ogoogo lelei ai mo fakafetai ai ki he Otua.

FILIBAI 2:9-11

Bea koia kuo hakeaki‘i ai ia e he Otua o lahi aubito, o ne foaki kiate ia ae huafa oku maoluga taha be i he higoa kotoabe: Koeuhi ke tuulutui ki he huafa o Jisu ae tui oia kotoabe oku i he iagi mo mamani, moe lalo mamani; Bea ke fakaha e he elelo kotoabe koe Eiki a Jisu Kalaisi, ke ogoogo lelei ai ae Otua koe Tamai.

FILIBAI 3:3

He koe kamu akitautolu, oku tauhi ki he Otua i he laumalie, mo fiefia ia Kalaisi Jisu, bea oku ikai ke tau falala ki he kakano.

FILIBAI 4:20

Bea koeni, ke i he Otua koe tau Tamai ae nāunāu o taegata bea taegata. Emeni.

KOLOSE 1:15-20

Aia ko hono tatau oe Otua tae ha mai, koe uluaki fanau i he mea fakatubu kotoabe. He nae fakatubu eia ae gaahi mea kotoabe, aia oku i he lagi, bea mo ia oku i mamani, ae mea ha mai moe tae ha mai, be koe gaahi nofoa fakaeieiki, be koe gaahi eikiaga, be koe gaahi bule, be koe gaahi malohi: nae fakatubu eia ae gaahi mea kotoabe, bea nae maana ia: Bea oku ki mu‘a ia i he gaahi mea kotoabe, bea oku tuu mau iate ia ae gaahi mea kotoabe. Bea koe ulu ia oe jino, koe jiaji: aia koe kamataaga, koe uluaki tubu mei he mate; koeuhi ke maoluga taha be ia i he gaahi mea kotoabe. He nae leleiia ke nofo ae fonu kotoabe iate ia; Bea i he fakamelino aki ae taataa i hono tutuki ki he akau, ke fakalelei ai ae gaahi mea kotoabe kiate ia; iate ia, be ko ha gaahi mea i mamani, be koe gaahi mea i he lagi.

KOLOSE 1:27

Akinautolu oku finagalo ae Otua ke fakaha ki ai ae koloa oe lelei lahi oe mea fakalilolilo ni ki he kakai Jenitaile: ko Kalaisi iate kimoutolu, koe amanaki lelei ki he hakeaki‘i:

KOLOSE 2:9-10

He oku nofo fakamoomooni kiate ia hono matuaki fonu oe Otua. Bea oku fakafonu akimoutolu iate ia, aia koe ulu oe bule kotoabe moe malohi:

KOLOSE 3:1-4

BEA kabau kuo mou toe tuu mo Kalaisi, mou kumi ki he gaahi mea oku i oluga, aia oku nofo ki ai a Kalaisi ki he nima toomatau oe Otua. Mou faa tokaga ki he gaahi mea i oluga, kae ikai ki he gaahi mea i mamani. He kuo mou mate, bea oku fufu hoo mou moui mo Kalaisi i he Otua. Oka fakaha mai a Kalaisi, koe tau mouiaga, te mou toki ha ai mo ia foki i he nāunāu.

KOLOSE 3:16-17

Ke nofoia o lahi aubito akimoutolu e he folofola a Kalaisi i he boto kotoabe; bea mou feakonakiaki mo fetokoniaki i he gaahi same, moe lea malie, moe gaahi hiva fakalaumalie, o hiva moe ofa i ho mou loto ki he Eiki. Bea iloga aia oku mou fai i he lea be i he gaue, fai kotoabe i he huafa oe Eiki ko Jisu, o fakafetai ki he Otua koe Tamai iate ia.

2 TESALONIKA 2:14

Aia naa ne uiui’i akimoutolu ki ai i ho mau ogoogolelei, ke mou lava’i ae nāunāu o ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi.

1 TIMOTE 1:17

Bea koeni, ke i he Tu‘i i mu‘a i mu‘a, mo taemate, mo tae ha mai, ki he Otua boto taha be, ae fakaabaaba moe ogoogo lelei o taegata bea taegata. Emeni.

1 TIMOTE 6:15-16

Aia te ne fakaha i hono kuoga oona, koe Eiki monuia, mo taha be, koe Tu‘i ki he gaahi tui, moe Eiki ki he gaahi eiki; Aia oku i ai toko taha be ae tae faa mate, oku nofoia eia ae māma tae faa fotuaki; aia kuo teeki mamata ki ai ha tagata, bea ikai jii te ne faa mamata ki ai: ke iate ia ae fakaabaaba moe malohi o taegata. Emeni.

2 TIMOTE 4:18

Bea e fakahaofi au e he Eiki mei he gaue kovi kotoabe, bea te ne fakamoui o a‘u ki hono buleaga i he lagi: ke iate ia ae ogoogo lelei o taegata bea taegata. Emeni.

TAITUSI 2:13

O tatali ki he amanaki fakamo-nuia koia, moe fakaha i he nāunāu oe Otua lahi, ko ho tau Fakamoui ko Jisu Kalaisi;

HEBELU 1:2-3

Kuo ne folofola i he gaahi aho ki mui ni kiate kitautolu i hono Alo, aia kuo ne tuutuuni ke aana ae gaahi mea kotoabe, aia ne ne gaohi ai foki ae gaahi mama; Koe malama ia o hono nāunāu, moe tatau aubito o ene afio, bea oku ne boubou hake ae mea kotoabe aki ene folofola malohi, bea kuo hili ene fai eia ae totogi i he e tau gaahi agahala, bea nofo hifo ia i he nima toomatau oe Fugani Maoluga;

HEBELU 1:6-8

Bea i he omi eia ae uluaki fakatubu ki mamani, nae toe behe eia, Ke hu kiate ia ae kau agelo kotoabe ae Otua. Bea ki he kau agelo oku behe eia, Oku ne gaohi ene kau agelo ke hage koe matagi, mo ene kau tauhi ke hage koe ulo afi. Ka ki he Alo, oku ne behe, E Otua, ko ho nofoaga oku lauikuoga bea taegata: koe tokotoko o ho buleaga koe tokotoko maonioni ia.

HEBELU 2:9

Ka oku tau mamata kia Jisu, kuo fakabale aki ia ae nāunāu moe ogoogo lelei, koeuhi koe kataki ae bekia, aia nae gaohi ke māulalo jii i he kau agelo, ke ne kamata eia ae bekia koeuhi koe kakai kotoabe, koe mea i he aloofa ae Otua.

HEBELU 2:12

O behe, Teu fakaha ho huafa ki hoku kaiga, i he lotolotoga oe jiaji teu hiva fakafetai kiate koe.

HEBELU 4:14-16

Koia i he e tau ma‘u ae fugani taulaeiki lahi, aia kuo hu atu i he lagi, ko Jisu koe Alo oe Otua, ke tau buke mau ae tau lotu. He oku ikai ke tau ma‘u ae fugani taulaeiki oku taemanavaofa ki he e tau gaahi vaivai; ka nae ahiahi‘i tatau be ia i he mea kotoabe, ka nae ikai haane agahala. Koia ke tau ha‘u malohi ai ki he afioaga oe aloofa, koeuhi ke tau ma‘u ae aloofa, bea ilo moe foaki ofa, ke tokoni mai i he aho e aoga ai.

HEBELU 7:26

He nae tāu mo kitautolu ae fugani taulaeiki behe, oku maonioni, tae haane kovi, bea taeuli, bea mavahe mei he kau agahala, bea fakamaoluga hake i he gaahi lagi;

HEBELU 8:1

BEA ko hono mea lahi eni i he gaahi lea ni: Oku tau ma‘u ae fugani taulaeiki behe, bea kuo nofo ia i he nima toomatau oe afioaga oe Fugani Maoluga i he gaahi lagi;

HEBELU 9:12

Bea nae ikai i he toto oe faga koji moe uhiki‘i bulu, a ene hu o liuga taha be ki he botu tabu, ka i hono taataa oona, kuo ne lava‘i ae huhui taegata.

HEBELU 10:12

Ka ko ia, kuo hili ene atu ae feilaulau e taha koeuhi koe agahala, bea nofo ia o taegata i he nima toomatau oe Otua;

HEBELU 10:19

Koia, e kaiga, koe mea i he ene abaabagofua e tau hu ki he botu tabu i he taataa o Jisu,

HEBELU 12:2

O jio be kia Jisu koe kāmataga moe gataaga oe tui; aia ne ne kataki ae bekia i he akau, mo ne taetokaga ki he fakama, koe mea i he fiefia nae tuku i hono ao, bea kuo nofo eni i be nima toomatau oe afioaga oe Otua.

HEBELU 12:28-29

Koia i he e tau ma‘u ae buleaga, o ikai faa lūlūi, ke tau kuku mau moe ofa, aia ke tau tauhi aki ae Otua ke aoga, i he fakaabaaba moe manavahe: He koe afi fakaauba a ho tau Otua.

HEBELU 13:8

Ko Jisu Kalaisi oku tatau i he aneafi, moe aho ni, bea taegata.

HEBELU 13:15

Koia ke tau atu iate ia ae feilaulau oe fakafetal ki he Otua o mau ai be, aia koe fua oe lougutu oka atu ai ae fakafetai ki hono huafa.

HEBELU 13:20-21

Ko eni, koe Otua oe monuia, naa ne toe omi mei he bekia a ho tau Eiki ko Jisu, koe Tauhi lahi oe faga sibi, i he taataa oe fuakava taegata. Ofa ke ne gaohi akimoutolu ke mou haohaoa i he gaue lelei kotoabe, ke fai hono finagalo, o ne fai iate kimoutolu aia oku lelei i hono ao, ia Jisu Kalaisi; ke iate ia ae ogoogo lelei o taegata bea taegata. Emeni.

JEMESI 5:13

Oku ai ha taha iate kimoutolu oku mamahi? ke lotu ia. Oku ai ha taha oku fiefia? ke hiva aki eia ae gaahi same.

1 BITA 3:22

Aia kuo alu ki loto lagi, bea oku ne i he nima toomatau oe Otua; kuo fakamoulaloa kiate ia ae kau agelo moe gaahi bule moe gaahi malohi.

1 BITA 4:11

Kabau oku lea e ha taha, ke fakatatau ia moe folofola ae Otua; kabau oku tauhi e ha taha, ke tatau ia moe mafai koia oku foaki e he Otua: koeuhi ke ogoogo lelei ae Otua i he mea kotoabe ia Jisu Kalaisi, ke iate ia ae fakafetai moe bule o taegata bea taegata. Emeni.

1 BITA 4:16

Ka oka tautea ha taha koeuhi ko ene aga faka‐Kalisitiane, ke oua naa ma ai ia; kae tuku mu‘a ae fakaogoogolelei ki he Otua koeuhi koia.

1 BITA 5:10-11

Ka koe Otua oe aloofa kotoabe, kuo ne uiui‘i akitautolu ki hono nāunāu taegata ia Kalaisi Jisu, oka hili hoo mou kataki jii be, ke fakahaohaoa, mo faka-tuu mau, mo fakamalohi, mo fokotuu mau akimoutolu. Ke iate ia ae ogoogo lelei moe bule o taegata bea taegata. Emeni.

A BITA 1:16-17

He nae ikai te mau agimui ki he gaahi talatubua nae fakatubu e he boto fakakākā, i he e mau fakailo kiate kimoutolu ae malohi moe hoko mai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, ka koe kau mamata akimautolu ki hono nāunāu. He nae ma‘u eia ae ogoogo lelei moe nāunāu mei he Otua koe Tamai, i he hoko mai kiate ia ae le‘o koia mei he nāunāu lelei lahi aubito, Ko hoku Alo ofaaga eni, aia oku ou fiemalie lahi ai.

A BITA 3:18

Kae tubulekina i he ofa, bea moe ilo ki ho tau Eiki moe Fakamoui ko Jisu Kalaisi. Ke iate ia ni ae ogoogo lelei bea taegata. Emeni.

JUTE 1:25

Ke i he Otua boto taha be ko ho tau Fakamoui, ae nāunāu, moe ogoogolelei moe bule, moe malohi, i heni mo taegata. Emeni.

FAKAHA 1:5-7

Bea mei a Jisu Kalaisi, koe Fakamooni agatonu, moe uluaki fakatubu mei he mate, moe Eiki oe gaahi tu‘i o mamani; Ke iate ia naa ne ofeina akitautolu, bea ne fufulu akitautolu mei he e tau gaahi agahala aki hono taataa oona, bea ne gaohi akitautolu koe gaahi tu‘i, moe kau taulaeiki ki he Otua mo ene Tamai; ke iate ia ae ogoogo lelei moe bule o taegata bea taegata. Emeni. Vakai, oku haele mai ia moe gaahi ao; bea e mamata kiate ia ae mata kotoabe, io, mo kinautolu naa nau hoka‘i ia: bea e tagi mamahi ae gaahi faahiga kotoabe o mamani koeuhi ko ia. Ke behe be, Emeni.

FAKAHA 1:8

Oku behe e he Eiki, Ko au koe Alifa moe Omeka, koe kamataaga moe gataaga, aia oku i ai, bea nae i ai, bea ko ia ia e i ai, koe Mafimafi.

FAKAHA 1:12-18

Bea neu tafoki keu ilo ae le‘o nae lea kiate au. Bea i he eku tafoki, neu mamata ki he tuuga māma koula e fitu; Bea i he lotolotoga oe gaahi tuuga māma e fitu, koe toko taha o hage koe Foha oe tagata, kuo kofu aki ae kofu nae a‘u hifo ki he va‘e, bea nonoo ki hono fatafata aki ae noo koula. Ko hono ulu moe louulu nae hina o hage koe hinehina oe fulufulu‘i sibi, o hage koe uha hinehina; bea nae tatau hono fofoga moe ulo oe afi; Bea tatau hono va‘e moe balasa lelei, o hage ko ene kakaha i he hakaaga ukamea; bea ko hono le‘o, nae tatau moe uulu oe gaahi vai lahi. Bea nae i hono nima toomatau ae fetuu e fitu: bea nae alu atu i hono gutu ae heleta majila o fakatoumata: bea nae tatau hono fofoga moe laa i he ene ulo i hono malohi. Bea i he eku mamata kiate ia, neu to hifo i hono va‘e o hage ha mate. Bea naa ne ai kiate au hono nima toomatau, o ne behe mai kiate au, Oua e manavahe; ko au koe uluaki moe ki mui: Ko au ia oku moui, ka neu mate, bea vakai, oku ou moui o taegata bea taegata, Emeni; bea kuo iate au ae ki o hetesi moe mate.

FAKAHA 4:2-4

Bea fakafokifabe kuou i he Laumalie: bea vakai, ne tuu ae nofoa fakaeieiki i he lagi, bea nofo ae toko taha i he nofoa fakaeieiki. Bea ko ia nae nofo ai nae matamata lelei o hage koe maka koe jasiba moe satino; bea nae takatakai ae nofoa fakaeieiki e he umata, nae ha mai o hage koe emalata. Bea nae tuu takatakai i he nofoa fakaeieiki oe nofoa e uofulu ma fa: bea neu mamata oku nofo i he gaahi nofoa ae mātua e toko uofulu ma toko fa, kuo kofu aki ae kofu hinehina; bea nae ai i ho nau ulu ae gaahi bale koula.

FAKAHA 4:5-6

Bea nae ba mai mei he nofoa fakaeieiki ae uhila moe mana moe gaahi le‘o: bea nae ulo ae māma afi e fitu i he mu‘a nofoa fakaeieiki, aia koe Laumalie e Fitu oe Otua. Bea nae i he mu‘a nofoa fakaeieiki ae tahi jioata o hage koe kilisitala: bea nae i he haohaoga oe nofoa fakaeieiki, bea tuu takatakai i he nofoa fakaeieiki, ae faahiga mea moui e fa, kuo fonu i he gaahi foi mata i ao bea mo tua.

FAKAHA 4:8-11

Bea koe mea moui e fa naa nau taki ono ae kabakau; bea naa nau bito i loto i he gaahi foi mata: bea oku ikai te nau mālōlō i he aho be i he bo, kae behe be, Maonioni, maonioni, maonioni, e Eiki, koe Otua Mafimafi, aia nae i ai, bea oku i ai ni, bea e i ai. Bea i he atu e he gaahi mea moui koia ae fakaabaaba moe ogoogo lelei moe fakafetai kiate ia oku nofo i he nofoa fakaeieiki, aia oku moui o lauikuoga bea taegata, Nae fakafoohifo ae mātua e toko uofulu ma toko fa i he ao o ia oku nofo i he nofoa fakaeieiki, o nau hu kiate ia oku moui o lauikuoga bea taegata, bea naa nau li ho nau gaahi bale i he mu‘a nofoa fakaeieiki, mo nau behe, Oku tāu mo koe, e Eiki, ke ke ma‘u ae fakaabaaba moe ogoogo lelei moe mafimafi: he kuo ke fakatubu ae gaahi mea kotoabe, bea nae gaohi ia bea oku kei ai ni, i hoo finagalo be koe ki ai.

FAKAHA 5:5-10

Bea behe e ha toko taha oe kau mātua kiate au, Oua e tagi: vakai, koe Laione oe faahiga o Juta, koe Aka o Tevita, kuo ne lava‘i ke ne too ae tohi, bea ke vete a hono mea fakamau e fitu. Bea neu mamata, bea vakai, i he haohaoga oe nofoa fakaeieiki moe mea moui e fa, bea i he haohaoga oe kau mātua, nae tuu ae Lami o hage kuo tamate‘i, kuo fitu ae nifo i hono ulu, moe mata e fitu, aia koe Laumalie e Fitu oe Otua oku fekau atu ki mamani kotoabe. Bea nae ha‘u ia, o ne too ae tohi mei he nima toomatau o ia nae nofo i he nofoa fakaeieiki. Bea i he ene too ae tohi, nae fakafoohifo i he ao oe Lami ae mea moui e fa moe kau mātua e toko uofulu ma toko fa, naa nau taki taha ae haabe, moe hina koula kuo bito i he mea namu kakala, aia koe gaahi lotu oe kakai maonioni. Bea naa nau hiva aki ae hiva foou, o behe, Oku tāu mo koe ke too ae tohi, bea ke vete hono gaahi mea fakamau o ia: he nae tamate‘i koe, bea kuo ke huhui ae kakai aki ho taataa ki he Otua, mei he faahiga, moe lea, moe kakai, moe buleaga kotoabe. Bea kuo ke gaohi akinautolu koe gaahi tu‘i moe kau taulaeiki ki ho mau Otua: bea te nau bule i he mama.

FAKAHA 5:11-14

Bea neu vakai, beau fanogo ki he le‘o oe kau agelo toko lahi nae tuu takatakai i he nofoa fakaeieiki moe gaahi mea moui moe kau mātua: bea ko ho nau lau koe gaahi toko mano lau‘i gaahi mano, moe gaahi toko afe lau‘i gaahi toko afe; Oku nau behe, aki ae le‘o lahi, Oku tāu moe Lami nae tamate‘i ke tuku kiate ia ae mafimafi, moe koloa, moe boto, moe malohi, moe fakaabaaba, moe ogoogo lelei, moe fakafetai. Bea neu fanogo ki he gaahi mea kotoabe aia oku i he lagi, bea i he mamani, bea i lalo i mamani, bea mo ia oku i he tahi, bea mo kinautolu kotoabe oku i ai, naa nau behe, Ke iate ia oku nofo i he nofoa fakaeieiki, bea ki he Lami, ae fakafetai, moe fakaabaaba, moe ogoogo lelei, moe mafimafi, o taegata bea taegata. Bea nae behe e he mea moui e fa, Emeni. Bea nae fakafoohifo ae mātua e toko uofulu ma toko fa, o hu kiate ia oku moui o taegata bea taegata.

FAKAHA 7:9-12

Bea hili eni, naaku mamata, bea vakai, koe fuu kakai aia kuo ikai faa lau e ha taha, mei he buleaga, moe faahiga, moe kakai, moe lea kotoabe, naa nau tutuu i he mu‘a nofoa fakaeieiki, bea i he ao oe Lami, kuo nau kofu aki ae gaahi kofu hinehina tōtōlōfa, moe vaa boga i ho nau nima; Bea naa nau kalaga aki ae le‘o lahi, o behe, Oku mei ho tau Otua oku nofo i he nofoa fakaeieiki, bea moe Lami, ae fakamoui. Bea nae tutuu takatakai ae kau agelo kotoabe i he nofoa fakaeieiki, bea i he kau mātua moe mea moui e fa, bea naa nau fakafoohifo ho nau mata i he mu‘a nofoa fakaeieiki, o hu ki he Otua, O nau behe, Emeni: Ke i ho tau Otua o taegata bea taegata ae fakafetai, moe ogoogo lelei, moe boto, moe fakamalo, moe fakaabaaba, moe mafimafi, moe malohi. Emeni.

FAKAHA 7:15

Koia ai oku nau i he mu‘a nofoa fakaeieiki oe Otua, o tauhi ia i he aho moe bo i hono fale tabu: bea ko ia oku nofo i he nofoa fakaeieiki, e nofo ia iate kinautolu.

FAKAHA 11:15-17

Bea nae ifi e hono fitu oe agelo; bea nae ai ae gaahi le‘o malohi i he lagi, nae behe, Koe gaahi buleaga oe mama kuo o ho tau Eiki, mo hono Kalaisi; bea e bule ia o taegata bea taegata. Bea koe mātua e toko uofulu ma toko fa, aia nae nofo i ho nau gaahi nofoa i he ao oe Otua, naa nau foohifo o hu ki he Otua, O behe, Oku mau fakafetai kiate koe, e Eiki koe Otua Mafimafi, oku ke i ai ni, bea naa ke i ai, bea te ke i ai; koeuhi kuo ke too kiate koe a hoo malohi lahi, bea kuo ke bule.

FAKAHA 12:10

Bea neu ogo‘i ae le‘o lahi i he lagi, nae behe, Ko eni kuo hoko mai ae fakamoui, moe malohi, moe buleaga o ho tau Otua, moe malohi o hono Kalaisi: he kuo li ki lalo ae fakakovi o ho tau kaiga, aia naa ne fakakovi‘i akinautolu i he ao o ho tau Otua i he aho moe bo.

FAKAHA 14:2-5

Bea neu ogo‘i ae le‘o mei he lagi, o hage koe uulu oe gaahi vai lahi, bea hage koe uulu oe mana lahi: bea neu ogo‘i ae le‘o oe kau haabe oku ta‘i ho nau gaahi haabe: Bea naa nau hiva aki ae hiva foou i he ao oe nofoa fakaeieiki, bea i he ao oe mea moui e fa, bea moe kau mātua: bea nae ikai ke faa ilo e ha taha ae hiva koia ka koe toko taha kilu moe toko fa mano moe toko fa afe, nae huhui mei mamani. Ko kinautolu eni nae ikai ke nau uli‘i aki ae fefine; he koe kau tāuboou akinautolu. Ko kinautolu eni oku nau muimui i he Lami i he botu kotoabe oku alu ia ki ai. Ko kinautolu eni nae huhui mei he kakai, koe uluaki fua ki he Otua moe Lami. Bea nae ikai ilo ha kākā i ho nau gutu, he oku nau tae halaia i he ao oe afioaga oe Otua.

FAKAHA 14:7

O ne behe aki ae le‘o lahi, Manavahe ki he Otua, bea atu ae fakamalo kiate ia; he kuo hokojia ae feituulaa o ene fakamāu: bea hu kiate ia naa ne gaohi ae lagi, moe mamani, bea moe tahi, moe gaahi matavai oe gaahi vai.

FAKAHA 14:14

Bea neu jio, bea vakai, koe ao hinehina, bea nae heka ki he ao ae toko taha o hage koe Foha oe tagata, kuo i hono ulu ae bale koula, bea i hono nima ae hele tuuji oku majila.

FAKAHA 15:3-4

Bea oku nau hiva aki ae hiva a Mosese koe tamaioeiki ae Otua, moe hiva oe Lami, o nau behe, Oku lahi mo fakaofo a hoo gaahi gaue, e Eiki koe Otua Mafimafi; oku agatonu mo mooni a ho gaahi hala, akoe koe Tu‘i oe kakai maonioni. Kohai e taemanavahe kiate koe, e Eiki, mo tae fakahikihiki‘i ho huafa? he ko koe be oku maonioni: he koeuhi e ha‘u o hu i ho ao ae gaahi buleaga kotoabe; he kuo fakaha a hoo gaahi fakamāu.

FAKAHA 15:8

Bea nae fakabito ae fale tabu aki ae kohu mei he nāunāu oe Otua, bea mei hono malohi: bea nae ikai faa fai e ha taha ke hu ki he fale tabu, kae oua ke kakato ae malaia e fitu nae i he agelo e toko fitu.

FAKAHA 17:14

E tau‘i ekinautolu ni ae Lami, bea e ikuna akinautolu e he Lami: he koe Eiki ia oe gaahi eiki, koe Tu‘i oe gaahi tu‘i: bea ko kinautolu oku iate ia kuo ui, mo fili, mo agatonu.

FAKAHA 19:1

BEA hili ae gaahi mea ni neu ogo‘i o hage koe le‘o lahi oe kakai toko lahi i he lagi, oku behe, Haliluia; Ke i he Eiki ko ho tau Otua ae fakamoui, moe ogoogo lelei, moe fakaabaaba, moe malohi:

FAKAHA 19:4-7

Bea koe mātua e toko uofulu ma toko fa, moe mea moui e toko fa, naa nau foohifo, o hu ki he Otua nae nofo i he nofoa fakaeieiki, o nau behe, Emeni; Haliluia. Bea nae ha‘u ae le‘o mei he nofoa fakaeieiki, nae behe, Fakafetai ki ho tau Otua, akimoutolu kotoabe ko ene kau tamaioeiki, bea mo kimoutolu oku manavahe kiate ia, ae jii moe lalahi. Bea neu ogo‘i o hage koe le‘o oe fuu kakai, bea hage moe uulu oe gaahi vai lahi, bea hage moe uulu oe gaahi mana malohi, oku nau behe, Haliluia: he oku bule ae Eiki koe Otua mafimafi. Tau fiefia mo nekeneka, bea fakamalo kiate ia: he kuo hokojia ae taane oe Lami, bea ko ene taahine kuo ne teuteu‘i ia.

FAKAHA 19:12-15

Nae tatau hono mata moe ulo oe afi, bea nae i hono ulu ae gaahi bale lahi; bea nae tohi hono huafa, aia nae ikai ke ilo e ha taha, ka ko ia be. Bea nae kofu aki ia ae bulubulu kuo unu i he toto: bea oku ui hono huafa, Koe Folofola ae Otua. Bea koe gaahi matatau i he lagi naa nau muimui kiate ia moe faga hose hinehina, kuo kofu aki ae tubenu mahuiga, oku hinehina mo maa. Bea oku alu atu mei hono gutu ae heleta majila, koeuhi ke ne ta aki ia ae gaahi buleaga: bea te ne bule‘i akinautolu aki ae vaa ukamea: bea oku ne malamalaki ae tataoaga uaine oe kakaha oe houhau oe Otua Mafimafi.

FAKAHA 19:16

Bea oku i hono bulubulu mo hono tega ae higoa kuo tohi, KOE TU‘I OE GAAHI TU‘I, MOE EIKI OE GAAHI EIKI.

FAKAHA 20:11-12

Bea neu mamata ki he nofoa fakaeieiki oku lahi bea hinehina, mo ia nae nofo ai, aia nae buna mei hono ao ae fonua moe lagi; bea nae ikai ilo ha botu ki ai. Bea neu mamata ki he bekia, ae iki moe lalahi, nae tutuu i he ao oe Otua; bea moe folahi oe gaahi tohi: bea folahi moe tohi e taha, aia koe tohi oe moui: bea nae fakamāu‘i ae bekia mei he gaahi mea nae tohi i he gaahi tohi, o fakatatau ki he e nau gaahi gaue.

FAKAHA 21:1-3

BEA neu mamata ki he lagi foou moe fonua foou: he kuo mole atu ae uluaki lagi moe uluaki fonua: bea nae ikai kei i ai ha tahi. Bea ko au Jone, neu mamata ki he kolo maonioni, ko Jelusalema foou, oku alu hifo mei he Otua i he lagi, kuo teuteu o hage ha taahine kuo teu ki hono eiki taane. Bea neu fanogo ki he le‘o lahi mei he lagi, oku behe, Vakai, koe fale fehikitaki oe Otua oku i he kakai, bea e nofo ia mo kinautolu; bea te nau hoko ko hono kakai, bea e iate kinautolu ae Otua, ko ho nau Otua.

FAKAHA 21:22-23

Bea nae ikai teu mamata i ai ki ha fale tabu: he ko hono fale tabu oona ae Eiki koe Otua Mafimafi bea moe Lami. Bea nae ikai aoga ae laa ki he kolo, be koe mahina, ke ulo i ai: ke oku fakamāma ia e he nāunāu oe Otua, bea koe Lami, ko hono māma ia oona.

FAKAHA 22:1-4

BEA naa ne fakaha kiate au ae vaitafe maa oe vai moui, asinisini o hage koe kilisitala, bea oku ha‘u mei he afioaga oe Otua moe Lami. I he loto hala lahi o ia, bea i hono kau vai fakatouoji, nae i ai ae akau oe moui, nae tubu ai ae fua kehekehe e hogofulu ma ua, bea fua ia i he mahina kotoabe: bea ko hono louakau, koe mea fakamoui oe gaahi buleaga. Bea e ikai kei ai ha malaia: he koe afioaga oe Otua moe Lami e tuu i ai; bea e tauhi ia e he ene kau tamaioeiki: Bea te nau mamata ki hono fofoga; bea e i ho nau foi la‘e a hono huafa.

FAKAHA 22:13

Ko au koe Alifa mo Omeka, koe kamataaga moe gataaga, koe uluaki moe ki mui.

Tongan - Fakatonga - TO

TON1884 - Koe Tohi Tabu Katoa - 1884

This translation update has been dedicated to the Public Domain
https://bibles.org/bible/25210406001d9aae-01/GEN.1/
Languages are made available to you by www.ipedge.net