31 – Ngaue fakaʻevangelio

Ko e ngaahi folofola maʻoniʻoni ʻeni ʻa e ʻOtua Mafimafi.
ʻ Oku ʻ ikai ke tau mahuʻingaʻia ʻ i he ngaahi lea ʻ a e tangatá.
Ki ha taha pe ʻoku ʻofa ki he ʻOtua... ko e folofola ʻeni ʻa e ʻOtua fekauʻaki mo e: Ngaue fakaʻevangelio.

Ngaahi Veesi Mahuʻinga Taha ʻe 3

LOMA 10:14-15

Kae fefe e nau ui kiate ia nae ikai te nau tui ki ai? bea fefe e nau tui kiate ia nae ikai te nau fanogo ki ai? bea fefe e nau fanogo tae ha taha e malaga? Bea fefe e nau malaga, oka ikai fekau atu akinautolu? o hage koia kuo tohi, Hono ikai fakaofoofa ae va‘e o kinautolu oku malaga aki ae ogoogolelei oe melino, bea omi ae ogoogo fiefia oe gaahi mea lelei!

2 KOLINITO 2:15-16

He koe gagatu lelei o Kalaisi akimautolu ki he Otua, iate kinautolu kuo fakamoui, bea iate kinautolu oku fakaauha: Koe nanamu oe mate ki he mate ki he niihi; bea ki he niihi koe nanamu oe moui ki he moui. Bea kohai oku tāu moe gaahi mea ni?

E MATIU 10:14-15

Bea ko ia e ikai ma‘u akimoutolu, be fanogo ki hoo mou lea, oka mou ka alu mei he fale be koe kolo koia, mou tutui ae efu mei ho mou va‘e. Oku ou tala mooni kiate kimoutolu, E katakigofua ae fonua ko Sotoma mo Komola i he aho fakamāu, i he kolo koia.

Ko e Veesi Kotoa pe ʻi he Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fakamatala – 307 ngaahi potufolofola

JENESI 8:22

Lolotoga ae tuu a mamani, e ikai tuku ae to ta‘u moe ututa‘u, moe momoko moe bubuha, moe faahita‘u mafana moe faahita‘u momoko, moe aho moe bo.

EKESOTOSI 4:1

BEA nae leaage a Mosese o behe, Kae vakai, e ikai te nau tui kiate au, be tokaga ki hoku le‘o: he te nau behe, Nae ikai ha mai a Jihova kiate koe.

EKESOTOSI 4:10-12

Bea beheage e Mosese kia Jihova, E hoku Eiki, Oku ikai koe le‘o afea au talu mei mu‘a, be talu hoo folofola ki hoo tamaioeiki: ka koe lea toohi au, moe elelo toohi. Bea beheage e Jihova kiate ia, Kohai nae gaohi ae gutu oe tagata? bea kohai oku ne gaohi ae noa, be koe tuli, be koe mata a, be koe kui? ikai ko au Jihova? Bea koeni, ke ke alu, bea ko au, teu i ho gutu, ke ako kiate koe aia te ke lea aki.

EKESOTOSI 4:13-16

Bea ne behe eia, E hoku Eiki, Oku ou kole kiate koe, ke ke fekau i he nima o ia oku ke lelei ke fekau ki ai. Bea nae tubu ai ae houhau o Jihova kia Mosese, bea ne behe, Ikai ko ho taokete a Elone oe faahiga o Livai? Oku ou ilo oku lea lelei ia. Bea vakai foki, oku ha‘u ia ke fakafetaulaki kiate koe: bea ka mamata ia kiate koe, bea e fiefia ia i hono loto. Bea te ke lea koe kiate ia, o ai ae gaahi lea ki hono gutu: bea teu i ho gutu mo hono gutu, ke ako‘i akimoua aia te mo fai. Bea e hoko ia ko hoo tagata lea ki he kakai: bea e hoko ia, io e iate koe ia, koe gutu, bea te ke iate ia koe fetogi oe Otua.

JOSIUA 1:3

Koe botu kotoabe e tuu ki ai ho mou aofiva‘e, koia kuou foaki kiate kimoutolu, o hage ko eku tala kia Mosese.

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 16:23-24

Ke hiva kia Jihova, a mamani katoa; fakahāhā atu i he aho kotoabe a ene fakamoui. Fanogonogo a ene nāunāuia i he lotolotoga oe kakai hiteni; mo ene gaahi gaue fakaofo lahi ki he gaahi buleaga kotoabe.

KOE GAAHI SAME 40:9-10

Naaku malaga aki ae maonioni i he fakataha lahi: vakai, nae ikai teu taofi hoku lougutu, E Jihova, oku ke ilo‘i. Nae ikai teu fakafufu hoo maonioni i hoku loto; naaku fakaha hoo agatonu mo hoo fakamoui: nae ikai teu fakalilolilo a hoo aloofa mo hoo mooni mei he fakataha lahi.

KOE GAAHI SAME 71:15-18

E fakaha atu e hoku gutu a hoo maonioni mo hoo fakamoui i he aho kotoabe; he oku ikai teu ilo ki hono lau oia. Teu alu i he malohi ae Eiki ko Jihova: teu fakaha hoo maonioni, io, oou be. E Otua, kuo ke akonaki‘i au talu eku kei jii: bea talu mei mua mo eku fakaha atu a hoo gaahi gaue fakaofo. Bea koeni foki, E Otua, i he eku motua mo ulu hina, oua naa ke liaki au; kae oua keu fakaha ho malohi ki he toutagata ni, mo hoo mafimafi kiate kinautolu kotoabe e ha‘u.

KOE GAAHI SAME 96:2-3

Hiva kia Jihova, fakafetai ki hono huafa; fakaha atu ene fakamoui mei he aho ki he aho. Fakaha hono nāunāu i he ao oe hiteni, mo ene gaahi gaue fakaofo ki he kakai kotoabe.

KOE GAAHI SAME 119:46

Teu lea foki ki hoo gaahi fakamooni i he ao oe gaahi tu‘i, bea e ikai teu ma ai.

KOE GAAHI SAME 126:5-6

Ko kinautolu oku tūtū‘i i he loimata te nau tuuji i he fiefia. Ko ia oku ne alu atu o tagi, bea ave ae tega mahuiga, te ne toe ha‘u i he fiefia, mo omi ene gaahi u uite fakataha mo ia.

KOE GAAHI SAME 141:3

E Jihova, fakanofo ae leo ki hoku gutu; tauhi ae mataba o hoku lougutu.

KOE GAAHI SAME 145:4

E fakamalo ae toutagata e taha ki hoo gaahi gaue o a‘u ki he taha, bea te nau fakaha hoo gaahi gaue lahi.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 11:18

Oku fai e he agahala ae gaue fakakākā‘i: ka e ma‘u ae totogi mooni eia oku tutu‘i ae maonioni.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 11:30

Koe fua oe maonioni oku hage koe akau oe moui; bea koia oku lava‘i ae gaahi laumalie oku boto ia.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 15:30-33

Oku fiefia ae loto i he māma oe mata: bea oku tubu i he ogoogolelei ae huhua oe hui. Koe teliga oku fakafanogo ki he valoki fakamoui e nofo mau ia i he haohaoga oe boto. Koia oku manuki ki he akonaki oku ne fehia ki hono laumalie oona: ka koia oku fanogo ki he valoki oku ma‘u eia ae loto boto. Koe manavahe kia Jihova, koe akonaki ia oe boto; bea oku muomua ae agavaivai i he hakeaki‘i.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 16:24

Oku tatau moe geeji oe honi ae lea malie, i hono hua melie ki he laumalie, bea koe moui ia ki he gaahi hui.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 17:27-28

Koia oku ne ma‘u ae boto oku ne taofi ki he ene lea: bea oku loto lelei ae tagata koia oku faa fakakaukau. Naa moe vale oku lau ia koe boto, oka fakalogo be ia: bea oku lau koe tagata faa ilo aia oku mabuni hono lougutu.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 18:2

Oku ikai fiefia ae vale i he ilo, ka koeuhi ke fakaha aki ia hono loto.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 18:6-7

Oku kau ae lougutu oe vale i he ke, bea oku ui mai hono gutu ke ta‘i ia. Koe auhaaga oe vale a hono gutu, bea koe tauhele ki hono laumalie a hono lougutu.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 18:13

Ko ia oku kau ke lea i ha mea i he heeki te ne fanogo ki ai, koe vale moe fakama ia kiate ia.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 18:21

Oku i he elelo ae bule ki he mate moe moui: bea ko kinautolu oku ofa ki ai te nau kai a hono fua.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 25:25

Oku hage koe vai momoko kiate ia oku fieinua, oku behe ae ogoogolelei mei he fonua mamao.

KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 3:7

Koe aho ke mahaehae, moe aho ke tuitui; koe aho ke fakalogologo, moe aho ke lea;

KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 11:4

Ko ia oku faa jio ki he matagi e ikai te ne tūtū‘i; bea ko ia oku faa tokaga ki he gaahi ao e ikai e ne utu mai.

KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 11:6

Tūtū‘i hoo tega i he bogibogi, bea i he efiafi oua naa taofi ho nima: he oku ikai te ke ilo be koefe e tubu lelei, a eni be ko ena, be te na lelei fakatouoji be.

KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 12:9-10

Bea koeni, koeuhi nae boto lahi ae Malaga, koia naa ne akonaki‘i ai ae kakai ki he boto; io, naa ne tokaga lahi o ne kumi atu mo ne fokotuu ae gaahi lea fakatātā lahi. Nae kumi e he Malaga ke ne ma‘u ae lea lelei: bea koia kuo tohi oku totonu ia, bea koe gaahi lea ia oe mooni.

KOE TOHI A ISAIA 6:8

Bea neu fanogo foki ki he le‘o o Jihova, nae behe, Kohai teu fekau, bea kohai e alu ma amautolu? Bea neu toki behe, Ko au eni; ke ke fekau au.

KOE TOHI A ISAIA 6:9-11

Bea naa ne behe, Alu, bea tala ki he kakai ni, Oku mou fanogo mooni, kae ikai ogo‘i; bea oku mou mamata bau, kae ikai ilo‘i. Gaohi ke fagabeji ae loto oe kakai ni, bea gaohi ke mamafa ho nau teliga, bea tabuni ho nau mata; telia naa nau mamata aki ho nau mata, bea fanogo aki ho nau teliga, bea ilo aki ho nau loto, bea liliu, bea hoko o moui. Bea neu toki behe, E Jihova, e fefe hono fuoloa? Bea naa ne behe mai, Ke oua ke lala ae gaahi kolo o ikai ha toko taha ke nofo ai, bea ikai ha tagata i he gaahi fale, bea lala aubito ae fonua,

KOE TOHI A ISAIA 8:20

Kumi ki he fono bea ki he fakamooni: kabau e ikai te nau lea o hage koe folofola ni, oku behe koeuhi oku ikai ha māma iate kinautolu.

KOE TOHI A ISAIA 11:9

E ikai te nau fakamamahi be fakaauha i ha botu o hoku mouga maonioni: koeuhi e fonu a mamani i he ilo‘i o Jihova, o hage oku ufiufi e he gaahi vai ae kiliji tahi.

KOE TOHI A ISAIA 40:9

Akoe, oku omi ae ogoogolelei ki Saione, alu hake koe ki he mouga maoluga; akoe, oku omi ae ogoogolelei ki Jelusalema, hiki hake ho le‘o i he malohi; hiki hake ia oua e manavahe; ke ke behe ki he gaahi kolo o Juta, Vakai ki ho mou Otua!

KOE TOHI A ISAIA 52:7

Hono ikai fakaofoofa i he gaahi mouga ae va‘e oia oku omi ae ogoogolelei, aia oku fakaha ae melino; aia oku omi ae ogoogolelei oe lelei, mo ne fakaha ae fakamoui; aia oku behe ki Saione, Oku bule a ho Otua!

KOE TOHI A ISAIA 61:1-3

OKU iate au ae Laumalie oe Eiki ko Jihova; koeuhi kuo fakanofo au e Jihova keu malaga aki ae ogoogolelei ki he agamalu; kuo ne fekau au ke nonoo ae loto mafeji, ke fakaha ae tauataina ki he kau bobula, bea ke fakaava ae fale fakabobula kiate kinautolu kuo haijia; Ke fakaha ae ta‘u lelei o Jihova, bea koe aho oe houhau o ho tau Otua; ke fakafiemalie‘i akinautolu kotoabe oku mamahi; Ke atu ae fiefia kiate kinautolu oku mamahi i Saione, ke atu kiate kinautolu ae hoihoifua koe fetogi oe efuefu, ae lolo oe fiefia koe fetogi oe mamahi, ae kofu oe fakamalo koe fetogi oe laumalie kuo mafeji; ke ui akinautolu koe gaahi akau oe maonioni, nae to e Jihova koeuhi ke ogoogolelei ai ia.

KOE TOHI A JELEMAIA 1:6-9

Bea naaku toki behe, Oiaue! E Eiki ko Jihova! Vakai, Oku ikai teu faa lea: he koe tamajii au. Ka nae behe e Jihova kiate au, Oua naa ke behe, koe tamajii koe: ka ke alu kiate kinautolu kotoabe oku ou fekau koe ki ai, bea koia teu fekau kiate koe ke ke lea aki. Bea oua naa ke manavahe ki ho nau mata: he oku behe e Jihova, oku ou iate koe, ke fakamoui koe. Bea nae toki mafao mai e Jihova hono nima, o ala ki hoku gutu. Bea behe mai e Jihova kiate au, Vakai, oku ou ai eku gaahi lea ki ho gutu.

KOE TOHI A JELEMAIA 16:16

Oku behe e Jihova, Vakai, teu fekau ke omi ae kau toutai toko lahi, bea te nau toutai akinautolu; bea hili ia teu fekau ki he kau tuli manu toko lahi, bea te nau tuli akinautolu mei he mouga kotoabe, bea mei he tafugofuga kotoabe, bea mei he gaahi ana‘i maka.

KOE TOHI A ISIKIELI 3:1-4

NAA ne toe behe mai kiate au, Foha oe tagata, kai aia oku ke ma‘u; kai ae takaiga tohi ni, bea alu o lea ki he fale o Isileli. Koia naaku fakamaga hoku gutu, bea naa ne bule keu kai ae takaiga tohi na. Bea naa ne behe kiate au, Foha oe tagata kai ki loto, bea fakafonu ho loto fatu aki ae takaiga tohi ni kuou foaki kiate koe. Koia naaku toki kai ia; bea nae melie ia i hoku gutu o hage koe honi. Bea naa ne behe kiate au, Foha oe tagata, alu bea ke hoko atu ki he fale o Isileli, bea lea aki kiate kinautolu a eku gaahi lea.

KOE TOHI A TANIELA 12:3

Bea ko kinautolu oku boto e gigila o hage koe ulo oe lagi; bea ko kinautolu oku fakatafoki‘i ae toko lahi ki he maonioni, o hage koe gaahi fetuu, o taegata bea taegata.

KOE TOHI A JONA 3:1-2

BEA nae toe hoko mai ae folofola a Jihova kia Jona, ko hono liuga ua, o behe, Tuu hake, bea ke alu ki Ninive, ae kolo lahi koia, bea ke malaga aki i ai ae lea teu fekau kiate koe.

KOE TOHI A JONA 3:4-10

Bea nae kamata hu a Jona ki he kolo i he fonoga oe aho e taha, mo ene kalaga o behe, Oku toe ae aho e fagofulu, bea e fakaauha a Ninive. Koia nae tui ai ae kakai o Ninive ki he Otua, bea fanogonogo ae aukai, mo nau ai ae tauagaa, o fai mei he kakai maoluga o a‘u kiate ia nae jii hifo taha iate kinautolu. He nae omi hono fakaha ki he tu‘i o Ninive, bea ne tuu hake ia mei hono nofoaga, o ne too hono kofu tōtōlōfa mo ne kofu aki eia ae tauagaa, bea nofo kilalo i he efuefu. Bea naa ne fekau ke fanogonogo mo fakaha i Ninive, Kuo fono ae tu‘i mo ene houeiki, o behe, Oua naa kamata ha mea e ha taha be e ha manu, e he tauhi be e ha faga manu: oua naa nau kai be te nau inu ha vai: Kae tuku ke kofu aki ae tauagaa e he tagata, bea moe manu, bea tagi fakamanavahe ki he Otua: io ke tafoki taki taha kotoabe mei hono hala kovaaa, bea mei he fakamalohi oku i ho nau nima. Kohai oku ilo, naa e liliu, bea fakatomala ae Otua mo ne fakatafoki atu ae kakaha o hono houhau, koeuhi ke oua naa tau auha? Bea nae afio e he Otua ki he e nau gaue, kuo nau tafoki mei ho nau hala kovi: bea nae liliu ae Otua mei he kovi aia naa ne behe te ne fakahoko kiate kinautolu; bea nae ikai te ne fai ia.

KOE TOHI A NEHUMI 1:15

Vakai, i he gaahi mouga ae va‘e oia oku omi ae ogoogolelei, aia oku fakaha ae melino! E Juta, tauhi ki hoo gaahi katoaga mamafa, fai hoo gaahi fuakava: koeuhi e ikai kei laka iate koe ae agahala; kuo motuhi aubito ia.

E MATIU 3:1-2

HE gaahi aho koia nae ha‘u a Jone koe Babitaiso, o malaga i he toafa o Jutea, O behe, Mou fakatomala: he oku ofi ae buleaga oe lagi.

E MATIU 3:7-8

Ka i he ene mamata kuo ha‘u ae toko lahi oe Falesi moe Satusi ki he ene babitaiso, nae behe eia kiate kinautolu, Ae fanau ae gata fekai, kohai naa ne valoki akimoutolu ke buna mei he houhau e ha‘u? Koia mou fakaha ae gaahi fua oku gali moe fakatomala:

E MATIU 4:4

Ka nae lea ia, o beheage, Kuo tohi, E ikai moui ae tagata i he ma be, ka i he folofola kotoabe oku ha‘u mei he Otua.

E MATIU 4:17

Bea nae fua malaga a Jisu i he kuoga koia, o behe, Mou fakatomala, he oku ofi ae buleaga oe lagi.

E MATIU 4:19-22

Bea behe eia kiate kinaua, Muimui iate au, bea teu gaohi akimoua koe toutai tagata. Bea naa na liaki leva ho na kubega, o muimui iate ia. Bea alu ia mei ai, bea ne mamata ki he ogo kaiga kehe, ko Jemesi koe foha o Sebeti, mo Jone ko hono tokoua, i he vaka mo e na tamai ko Sebeti, o bena ho nau kubega; bea ne ui akinaua. Bea naa na liaki leva ae vaka mo e na tamai, ka na muimui iate ia.

E MATIU 4:23

Bea alu a Jisu i he botu kotoabe o Kaleli, o akonaki i ho nau gaahi fale lotu, bea malaga aki ae ogoogolelei oe buleaga, o ne fakamoui ae mahaki kehekehe kotoabe, moe hagatamaki kotoabe nae i he kakai.

E MATIU 5:11-13

Oku monuia akimoutolu, oka manukia, mo fakataga‘i, mo lohiekina akimoutolu i he mea kovi kotoabe, koeuhi ko au. Mou fiemalie o fiefia lahi aubito: he oku lahi hoo mou totogi i he lagi: he nae behe e nau fakataga‘i ae kau balofita nae mua iate kimoutolu. Koe masima o mamani akimoutolu: bea kabau kuo mole i he masima hono kona, e toe fakakona‘i fefe‘i ia? gata ai, oku ikai aoga ia, ka ke li kituaa, bea ke molomoloki ia e he kakai.

E MATIU 5:14-16

Koe māma o mamani akimoutolu. Koe kolo oku tuu i ha mouga, oku ikai faa fakabuli ia. Bea oku ikai tutu ha māma, mo tuku ia i he lalo buha fua, ka ki he tuuga māma; bea oku ulo ia kiate kinautolu kotoabe oku i he fale. Tuku ke ulo behe hoo mou māma i he ao oe kakai, koeuhi ke nau ma mata ki hoo mou gaahi gaue lelei, bea fakamaloia a hoo mou Tamai aia oku i he lagi.

E MATIU 6:19-21

Oua e fokotuu maa moutolu ae koloa i mamani, aia oku kai ai e he ane moe umeumea, bea oku hae‘i e he kau kaihaa o kaihaaji: Kae fokotuu maa moutolu ae koloa i he lagi, aia e ikai kai ai e he ane be koe umeumea, bea e ikai hae‘i ia e ha kaihaa ke kaihaaji: He koe botu oku i ai hoo mou koloa, bea e i ai foki mo ho mou loto.

E MATIU 8:21-22

Bea behe ene akoga e taha kiate ia, Eiki, tuku au keu tomua alu o tanu eku tamai. Ka nae talaage e Jisu kiate ia, Muimui iate au; bea tuku ke tanu e he mate ho nau mate.

E MATIU 9:9

Bea i he alu atu a Jisu mei ai, naa ne mamata ki he tagata ko Matiu hono higoa, oku nofo i he tukuhauaga: bea behe eia kiate ia, Muimui iate au. Bea tuu hake ia, o muimui iate ia.

E MATIU 9:35

Bea nae fonoga fano a Jisu ki he gaahi kolo kotoabe moe botu kakai, o akonaki i ho nau gaahi fale lotu, o malaga aki ae ogoogolelei oe buleaga, bea fakamoui ae mahaki kotoabe moe hagatamaki kotoabe oe kakai.

E MATIU 9:37-38

Bea toki behe ai eia ki he ene kau akoga, Koe mooni oku lahi ae ta‘u, ka oku toko jii ae kau gaue; Koia mou lotu ki he Eiki oe ta‘u, koeuhi ke ne fekau atu ae kau gaue ki he ene ta‘u.

E MATIU 10:7-8

Bea ka mou ka alu, mou malaga, o behe, Oku ofi ae buleaga oe lagi. Fakamoui ae mahaki, fakamaa ae kilia, fokotuu ae mate, kabuji ae kau tevolo: kuo mou ma‘u taetotogi, bea atu taetotogi.

E MATIU 10:9-13

Oua naa tokonaki ki ho mou noo ha koula, be ha siliva, be ha kaba. Be ha kato ki he fonoga, be ha kofu tua e ua, be ha tobuva‘e, be ha tokotoko: he oku tāu moe tagata gaue ke ne ma‘u eia haa ne tauhi. Bea koe kolo moe botu kakai kotoabe te mou hu ki ai, mou fehui be kohai i ai oku agalelei; bea mou nofo ai kae oua ke mou toki alu. Bea ka mou ka hu ki he fale, tabuaki‘i ia. Bea kabau oku lelei ae fale, e hoko ki ai hoo mou tabuaki: bea kabau oku ikai lelei, e foki mai hoo mou tabuaki kiate kimoutolu.

E MATIU 10:14-15

Bea ko ia e ikai ma‘u akimoutolu, be fanogo ki hoo mou lea, oka mou ka alu mei he fale be koe kolo koia, mou tutui ae efu mei ho mou va‘e. Oku ou tala mooni kiate kimoutolu, E katakigofua ae fonua ko Sotoma mo Komola i he aho fakamāu, i he kolo koia.

E MATIU 10:16-18

Vakai, oku ou fekau atu akimoutolu o hage koe faga sibi i he lotolotoga oe faga uolofi: koia ke mou boto o hage koe gata, bea agalelei o hage koe lube. Kae vakai ki he kakai: he te nau tukuage akimoutolu ki he kau fakamāu, bea te nau haha akimoutolu i ho nau gaahi fale lotu; Bea e taki akimoutolu ki he ao oe kau bule moe gaahi tu‘i koeuhi ko au, koe fakamooni kiate kinautolu moe Jenitaile.

E MATIU 10:19-20

Bea ka nau ka tuku atu akimoutolu, oua naa mou feiga be fefe be koeha te mou lea aki: koeuhi e foaki kiate kimoutolu i he feituulaa koia, aia te mou lea aki. He oku ikai ko kimoutolu oku lea, ka koe Laumalie o hoo mou Tamai oku lea iate kimoutolu.

E MATIU 10:21-23

Bea e tuku atu e he tagata hono tokoua ki he mate, moe tamai ene tamajii: bea e tuu hake ae fānau ki he matua, o bule ke mate akinautolu. Bea e fehianekina akimoutolu i he kakai kotoabe koeuhi ko hoku higoa: ka ko ia e kataki o a‘u ki he gataaga e moui ia. Bea ka nau ka fakataga akimoutolu i ha kolo, mou feholaki ki ha kolo kehe; he oku ou tala mooni atu kiate kimoutolu, E teeki ai te mou ojiki ae gaahi kolo o Isileli i hoo mou alu, ka kuo hoko mai ae Foha oe tagata.

E MATIU 10:32-33

Bea ko ia ia e fakaha au i he ao oe kakai, teu fakaha foki ia i he ao o eku Tamai oku i he lagi. Ka ko ia te ne liaki au i he ao oe kakai, teu liaki foki ia i he ao o eku Tamai oku i he lagi.

E MATIU 10:34-40

Oua naa mou mahalo kuou ha‘u ke omi ae melino ki mamani: nae ikai teu ha‘u ke omi ae melino, ka koe heleta. He kuou ha‘u ke fakafehia ae tagata ki he ene tamai, moe taahine ki he ene fa‘e, moe taahine i he fono ki he ene fa‘e i he fono. Bea koe fili oe tagata akinautolu oku nofo mo ia i hono fale. Ko ia oku ofa lahi hake ki he tamai be koe fa‘e iate au, oku ikai tāu mo ia ke ne ma‘u au: bea ko ia oku ofa lahi hake ki hono foha be ofefine iate au, oku ikai tāu mo ia ke ne ma‘u au. Bea ko ia oku ikai too hake ene akau māfajia o muimui iate au, oku ikai tāu mo ia ke ne ma‘u au. Ko ia oku kalofaki ene moui, e mole ia iate ia: ka ko ia oku mole ene moui koeuhi ko au, e ma‘u eia ia. Ko ia oku ne ma‘u akimoutolu oku ne ma‘u au, bea ko ia oku ne ma‘u au oku ne ma‘u aia naa ne fekau au.

E MATIU 11:1

BEA kuo fakaoji e Jisu ene akonaki ki he ene kau akoga e toko hogofulu ma toko ua, nae alu ia mei ai ke akonaki mo malaga i ho nau gaahi kolo.

E MATIU 11:5-6

Oku a ae kui, oku eveeva ae bibiki, oku maa ae kilia, bea ogo ae tuli, bea fokotuu ae mate, bea oku malaga aki ae ogoogolelei ki he kakai majiva. Bea oku monuia ia, aia oku ikai tūkia iate au.

E MATIU 11:12

Bea talu mei he gaahi aho o Jone koe Babitaiso o a‘u ki he aho ni, oku fai malohi ki he buleaga oe lagi, bea oku lava‘i fakamalohi ia e he kau malohi.

E MATIU 12:41

E tuu hake ae kakai o Ninive i he fakamāu moe toutagata ni, o fakahalaia ia: koeuhi naa nau fakatomala i he malaga a Jona; bea vakai, oku i heni aia oku lahi ia Jona.

E MATIU 13:3-8

Bea lahi ae gaahi mea naa ne lea aki kiate kinautolu i he lea fakatātā, o behe, Vakai, nae alu atu ae tagata tutui ke tutui; Bea i he ene tutui, nae mokulu ae tega niihi i he vee hala, bea ha‘u ae faga manu buna o kai o oji ia. Bea mokulu ae niihi i he botu makamaka, nae jii ai ae kelekele; bea tubu leva ia, koeuhi nae ikai matolu ae kelekele; Bea i he alu hake ae laa, nae vela ia; bea koeuhi nae ikai hano aka, ne mate ia. Bea mokulu ae niihi i he akau talatala, bea tubu ae akau talatala, o fakakājia ia. Ka nae mokulu ae niihi ki he kelekele lelei, bea tubu ai ae fua, koe taki teau ae niihi, bea onogofulu ae niihi, moe tolugofulu ae niihi.

E MATIU 13:18-23

Koia ke fanogo akimoutolu ki he fakatātā oe tagata tutui. Oka fanogo e ha taha ki he folofola oe buleaga, ka oku ikai tokaga ki ai, oku ha‘u ae toko taha agakovi, o faao aia nae tutui ki hono loto. Ko eni ia naa ne ma‘u ae tega i he vee hala. Ka ko ia naa ne ma‘u ae tega i he botu maka, ko ia oku ne fanogo ki he folofola, bea ma‘u fiefia leva ia; Ka oku ikai aka ia iate ia, bea oku tologa jii be ia: he oka hoko ae mamahi be ae fakataga koeuhi koe folofola, oku higa leva ia. Bea ko ia foki naa ne ma‘u ae tega i he akau talatala, ko ia ia oku ne fanogo ki he folofola; ka koe tokaga ki mamani, moe fakaheke e he koloa, oku ne fakakājia‘i ae folofola, bea taefua ai ia. Ka ko ia naa ne ma‘u ae tega i he kelekele lelei, ko ia ia oku ne fanogo ki he folofola, bea tokaga‘i; bea tubu ai hono fua, o taki teau i he niihi, bea onogofulu i he niihi, mo tolugofulu i he niihi.

E MATIU 13:31-32

Bea fakaha atu eia kiate kinautolu ae fakatātā e taha, o behe, Oku tatau ae buleaga oe lagi moe foi tega‘i musita, aia nae to e ha tagata i he ene goue. Aia oku jii hifo i he tega‘i akau kotoabe: ka oka tubu ia, oku lahi taha be i he faahiga akau iki, bea hoko ia koe fuu akau, ke tuu ae faga manu oe atā i hono gaahi vaa.

E MATIU 15:13

Ka nae lea ia, o beheage, Koe akau kotoabe nae ikai to e he eku Tamai oku i he lagi, e taaki fuu hake ia.

E MATIU 16:24-27

Bea toki behe ai e Jisu ki he ene kau akoga, Kabau e muimui ha taha iate au, tuku ke ne liaki eia ia, bea too hake ene akau mafajia o muimui iate au. He ko ia e kalofaki ene moui, e mole ia: bea ko ia e mole ene moui koeuhi ko au, te ne ma‘u ia. He koeha hono aoga ki he tagata, o kabau te ne ma‘u a mamani kotoabe, kae mole ai hono laumalie oona; be koeha e foaki e ha tagata ke fetogi aki hono laumalie? He koe Foha oe tagata e ha‘u ia i he nāunāu o ene Tamai mo ene kau agelo; bea te ne toki totogi ai ki he tagata kotoabe o fakatatau ki he ene gaue.

E MATIU 19:29

Bea ko ia fulibe kuo ne liaki ae fale, be ae kaiga, be koe tuofefine, be koe tamai, be koe fa‘e, be koe unoho, be ae fānau, be ae fonua, koeuhi ko hoku higoa, te ne ma‘u o taki teau, bea te ne ma‘u moe moui taegata.

E MATIU 20:1-15

HE oku tatau ae buleaga oe lagi moe tagata koe eiki oe fale, aia nae alu atu hegihegi be, ke uga ae kau gaue ki he ene goue vaine. Bea kuo nau alea moe kau gaue koe aho moe tenali e taha, naa ne fekau akinautolu ki he ene goue vaine. Bea alu atu ia i hono tolu oe feituulaa, o mamata ki he niihi oku tutuu noa ai be i he botu fakatau. Bea behe eia kiate kinautolu, Alu akimoutolu foki ki he goue vaine, bea koia oku totonu, teu atu kiate kimoutolu. Bea nau alu. Bea toe alu atu ia i hono ono mo hono hiva oe feituulaa, o ne toe fai behe. Bea i hono hogofulu ma taha oe feituulaa nae alu atu ia, o ne ilo ae niihi oku tutuu noa ai be, o ne behe kiate kinautolu, Koeha oku mou tutuu noa ai be i heni i he aho kotoa? Bea nau behe kiate ia, Koeuhi kuo ikai uga akimautolu e ha taha. Bea behe eia kiate kinautolu, Alu akimoutolu foki ki he goue vaine; bea koia oku totonu, te mou ma‘u. Bea kuo efiafi, bea behe e he eiki oe goue vaine ki he ene tauhi koloa, Ui ae kau gaue, o atu kiate kinautolu e nau totogi, o fua fai ki he mui mai o a‘u ki he muomua mai. Bea ha‘u akinautolu nae uga i hono hogofulu ma taha oe feituulaa, bea ma‘u taki taha e he tagata ae tenali. Bea i he omi ae kau muomua mai, naa nau amanaki Ke ma‘u o lahi hake; ka nae ma‘u ekinautolu taki taha foki ae tenali. Bea i he e nau ma‘u ia, naa nau lāuga ki he eiki oe fale, O nau behe, Koe feituulaa be taha kuo gaue ai ae kau muimui mai ni, bea kuo ke fakatatau akinautolu kiate kimautolu kuo katekina ae gaue oe aho, mo hono bubuha. Ka nae lea ia ki ho nau toko taha, o beheage, Kaiga, oku ikai teu fai hala kiate koe: ikai naa ta alea ki he tenali? Too aia oku aau, bea ke alu: teu atu ki he mui mai ni, o hage be ko koe. Ikai oku gofua kiate au ke fai eku faiteliha ki he mea aaku? Oku kovi ho mata, koeuhi oku ou agalelei?

E MATIU 22:2-7

Oku tatau ae buleaga oe lagi moe tu‘i e toko taha, aia nae fai ae katoaga i he taane a hono foha, O ne fekau atu ene kau tamaioeiki ke ui akinautolu nae tala ki ai ae taane: ka nae ikai te nau fie ha‘u. Bea toe fekau atu eia ae kau tamaioeiki kehe, o ne behe, Fakaha kiate kinautolu nae tala ki ai, Vakai, kuo oji eku teu ae kai: kuo tamate‘i eku faga bulu moe faga manu jino, bea kuo oji hono teu oe mea kotoabe: ha‘u ki he taane. Ka naa nau fakavaivaiga aki ia, o taki taha alu, koe taha ki he ene goue, koe taha ki he ene mea fakatau: Bea buke o gaohi kovi‘i mo tamate‘i, e he niihi, a ene kau tamaioeiki. Ka kuo fanogo ki ai ae tu‘i, bea houhau: o ne fekau atu ene gaahi ko-gakau, ke fakaauha ae kau fakabo koia, bea tutu e nau kolo.

E MATIU 22:8-10

Bea toki behe eia ki he ene kau tamaioeiki, Kuo oji hono teu ae katoaga taane, ka ko kinautolu kuo tala ki ai, oku ikai aoga. Koia mou alu ki he gaahi hala motua, bea ko kinautolu te mou ilo, fakaha ki ai ae taane. Bea nae alu atu ai ae kau tamaioeiki koia ki he gaahi hala motua, o fakakatoa kotoabe naa nau ilo, ae kovi moe lelei: bea toko lahi ai ae kakai i he taane.

E MATIU 24:9-11

Bea te nau toki tukuage akimoutolu ke tautea, mo tamate‘i akimoutolu: bea koe fehianekina akimoutolu e he buleaga kotoabe koeuhi ko hoku higoa. Bea e toki higa ai ae toko lahi, o felavakiiaki akinautolu, mo fetaufehiaaki. Bea toko lahi ae kau balofita loi e tubu ai, o nau kākā‘i ae toko lahi.

E MATIU 24:14

Bea koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.

E MATIU 28:18-20

Bea ha‘u a Jisu o lea kiate kinautolu, o behe, Kuo tuku kiate au ae malohi kotoabe i he lagi mo mamani. Koia ke alu akimoutolu, o fakalotu‘i ae gaahi buleaga kotoabe, o babitaiso akinautolu i he huafa oe Tamai, moe Alo, moe Laumalie Maonioni: O akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokaga ki he gaahi mea kotoabe aia kuou fekau kiate kimoutolu: bea vakai, oku ou iate kimoutolu mau ai be, o a‘u ki he gataaga o mamani. Emeni.

MAAKE 1:4

Nae babitaiso e Jone i he toafa, mo ne malaga aki ae babitaiso oe fakatomala ki he fakamolemole oe agahala.

MAAKE 1:14-15

Bea kuo fakahu a Jone ki he fale fakabobula, bea ha‘u a Jisu ki Kaleli, o malaga aki ae ogoogolelei oe buleaga oe Otua, O ne behe, Kuo hokojia ae kuoga, bea oku ofi ae buleaga oe Otua: mou fakatomala, bea tui ki he ogoogolelei.

MAAKE 1:16-18

Bea i he ene haele i he matātahi o Kaleli, naa ne mamata kia Saimone, mo Anitelu ko hono tokoua, oku na lafo ae kubega ki tahi: he koe ogo toutai ika akinaua. Bea behe e Jisu kiate kinaua, Mo muimui mai iate au, bea teu gaohi akimoua ke mo toutai tagata. Bea naa na liaki leva ho na kubega, o muimui iate ia.

MAAKE 1:38

Bea behe eia kiate kinautolu, Ke tau o ki he gaahi botu kakai oku ofi mai, koeuhi keu malaga ai foki: he koia naaku ha‘u ai.

MAAKE 2:14

Bea i he ene alu atu, naa ne mamata kia Livai koe foha o Alefiusi, oku nofo ia i he tukuhauaga, bea ne behe kiate ia, Muimui kiate au. Bea tuu ia o muimui iate ia.

MAAKE 3:14-15

Bea ne tuutuuni ae toko hogofulu ma toko ua, ke nau iate ia, bea koeuhi ke ne fekau atu akinautolu ke malaga, Bea ke ma‘u ae malohi ke fakamoui ae gaahi mahaki, mo kabuji ae kau tevolo:

MAAKE 4:3-12

Fanogo; Vakai, nae alu atu ae tagata tutui ke tutui: Bea i he ene tutui, nae mokulu ae tega niihi i he vee hala, bea ha‘u ae faga manu buna oe atā, o kai o oji ia. Bea mokulu ae niihi ki he botu makamaka, nae jii ai ae kelekele; bea tubu leva ia, koeuhi nae ikai matolu ae kelekele: Ka i he alu hake ae laa, nae vela ai ia; bea koeuhi nae ikai hano aka, ne mate ia. Bea mokulu ae niihi ki he akau talatala, bea tubu hake ae akau talatala, o fakakājia ia, bea ikai ai hano fua. Bea mokulu ae niihi ki he kelekele lelei, bea tubu hake ae fua o lahi; o taki tolugofulu ae niihi, bea taki onogofulu ae niihi, bea taki teau ae niihi. Bea behe eia kiate kinautolu, Ko ia oku teliga ogo, ke ogo‘i ia. Bea kuo toko taha be fa, bea ko gunautolu nae iate ia moe toko hogofulu ma toko ua, naa nau fehui kiate ia ki he fakatātā. Bea behe eia kiate kinautolu, Kuo tuku kiate kimoutolu ke mou ilo ae mea lilo oe buleaga oe Otua: ka oku fai ae gaahi mea ni kotoabe i he fakatātā kiate kinautolu oku itua: Koeuhi oku nau a o mamata, kae ikai ilo; bea oku nau fanogo mo ogo, kae ikai tokaga; telia naa iloage kuo liliu ai akinautolu, bea fakamolemole ai e nau gaahi hia.

MAAKE 4:13-20

Bea behe eia kiate kinautolu, Oku ikai te mou ilo ae fakatātā ni? bea te mou ilo fefe ae gaahi fakatātā kotoabe? Koe tagata tutui oku ne tutui ae folofola. Ko kinautolu eni i he vee hala, aia oku tutui ki ai ae folofola; bea kuo nau fanogo, bea ha‘u leva a Setani, o ave ae folofola nae tutui ki ho nau loto. Bea ko kinautolu eni foki kuo tutui i he botu makaia; i he e nau fanogo ki he folofola oku nau ma‘u leva ia i he fiefia; Ka oku ikai ha aka iate kinautolu, koia oku nau ma‘u ai ia o fuonounou: bea ka tubu ae mamahi be ae fakataga, koeuhi koe folofola, oku higa leva akinautolu. Bea ko kinautolu eni kuo tutui ki he akau talatala; oku nau fanogo ki he folofola, Ka koe tokaga ki mamani, moe kākā oe koloa, moe hu ae holi lahi ki he gaahi mea kehekehe, oku kājia ai ae folofola, bea taefua ai ia. Bea ko kinautolu eni kuo tutui ki he kelekele lelei; oku nau fanogo ki he folofola, bea ma‘u ia, bea tubu ai ae fua, koe taki tolugofulu ae niihi, bea taki onogofulu ae niihi, bea taki teau ae niihi.

MAAKE 4:26-29

Bea behe eia, Koe buleaga oe Otua oku tatau moe tega nae li e ha tagata ki he kelekele; Bea mohe ia, mo tuu hake, i he bo moe aho, bea moui ae tega o tubu hake, oku ikai te ne ilo be oku fefe. He oku tubu i he kelekele ae fua oona be; koe uluaki koe muka, bea hoko moe fua, bea toki hoko moe uite kuo motua. Bea ka motua ae fua, oku ne ai leva ae hele tuuji, koeuhi kuo hoko ae ututa‘u.

MAAKE 4:30-32

Bea behe eia, Te tau fakatatau ki he ha ae buleaga oe Otua? be koeha ha fakatātā te tau fakatatau ia ki ai? Oku tatau ia moe tega‘i musita, aia oka tutui ki he kelekele, oku jii taha be i he gaahi tega kotoabe oku i he kelekele: Ka kuo tutui ia, bea tubu hake, o hoko o lahi i he faahiga ahau iki kotoabe, bea tubu ia o vaavaa lalahi: koia oku faa nofo ae faga manu oe atā i hono malumalu.

MAAKE 5:19-20

Ka nae ikai loto ki ai a Jisu, ka naa ne behe, Alu ki ho abi ki ho kaiga, mo fakaha kiate kinautolu ae gaahi mea lahi kuo fai e he Eiki maau, mo ene manavaofa kiate koe. Bea ne alu ia, o fua fakaha i Tikabolisi ae gaahi mea lahi kuo fai e Jisu maana: bea ofo ai kotoabe.

MAAKE 6:7-10

Bea ne ui ae toko hogofulu ma toko ua, o ne fua fekau ke nau o, o tautau toko ua, oea ne foaki kiate kinautolu ae malohi ki he kau laumalie uli; Mo fekau eia kiate kinautolu ke oua te nau ave ha mea i ho nau fonoga, ka koe tokotoko be; oua naa ai ha kato, be ha ma, be ha baaga i he noo: Kae tobuvae aki ae teka; bea oua naa ai ae kofu tua e ua. Bea ne behe kiate kinautolu, Koe botu koia te mou hu ai ki ha fale, mou nofo ai be kae oua ke mou toki o i he botu koia.

MAAKE 6:11-12

Bea ko kinautolu e ikai ma‘u akimoutolu, be fanogo kiate kimoutolu, oka mou ka alu ai, mou tutui ae efu i ho mou va‘e, koe fakamooni kiate kinautolu. Koe mooni oku ou tala kiate kimoutolu, E katakigofua a So-toma mo Komola i he aho fakamāu, i he kolo koia. Bea naa nau alu atu, o malaga ke fakatomala ae kakai.

MAAKE 7:9

Bea behe eia kiate kinautolu, Ha mea e lelei ko hoo mou liaki ae fekau ae Otua, ka mou fai ae talatubua a moutolu.

MAAKE 8:7-9

Bea naa nau ma‘u moe gaahi ika iki: bea ne ne tabuaki, mo fekau ke tufaki foki ia. Bea naa nau kai, o makona: bea nau tanaki ae toega kai koe kato e fitu. Bea ko kinautolu nae kai, koe toko fa afe nai: bea nae fekau eia ke nau alu.

MAAKE 8:34-37

Bea kuo ui eia ae kakai mo ene kau akoga foki, bea ne behe kiate kinautolu, Ko ia ia oku loto ke muimui iate au, ke ne jiaki eia ia, kae too ene kavega, o muimui iate au. He ko ia ia oku loto ke kalofaki ene moui, e mole ia: ka ko ia ia e mole ene moui koeuhi ko au moe ogoogolelei, e ma‘u eia ia. He koeha hono aoga ki ha tagata, o kabau e ma‘u eia a mamani kotoabe, kae mole hono laumalie oona? Be koeha e foaki e ha tagata ke fetogi aki hono laumalie?

MAAKE 8:38

Ko ia ia e ma kiate au, mo eku gaahi lea, i he toutagata feauaki mo agahala ni, e ma foki ae Foha oe tagata iate ia, oka ha‘u ia i he nāunāu o ene Tamai, moe kau agelo maonioni.

MAAKE 10:29-30

Bea lea a Jisu, o beheage, Koe mooni oku ou tala atu kiate kimoutolu, Oku ikai ha tagata kuo ne liaki ae fale, be koe gaahi kaiga, be ha gaahi tuofefine, be koe tamai, be koe fa‘e, be ha unoho, be ha fānau, be koe fonua, koeuhi ko au, bea moe ogoogolelei, Ka te ne ma‘u o taki teau i he moui ni, koe fale, moe kaiga, moe tuofefine, moe fa‘e, moe fānau, moe fonua, fakataha moe fakataga; bea i he mama e ha‘u koe moui taegata.

MAAKE 13:9-10

Ka mou vakai kiate kimoutolu: he te nau tukuage akimoutolu ki he kau fakamāu; bea e haha akimoutolu i he gaahi fale lotu; bea e omi akimoutolu ki he ao oe gaahi bule moe gaahi tu‘i koeuhi ko au, koe fakamooni kiate kinautolu. Ka e tomua malaga aki ae ogoogolelei ki he gaahi buleaga kotoabe.

MAAKE 13:11

Bea ka nau ka taki mo tukuage akimoutolu, oua naa mou tomua fifili, be fakakaukau ki he mea te mou lea aki: ka koia e foaki kiate kimoutolu i he feituulaa koia, koia be te mou lea aki: he oku ikai ko kimoutolu oku lea, ka koe Laumalie Maonioni.

MAAKE 13:12-13

Bea e lavaki‘i e he toko taha a hono tokoua ke mate, moe tamai ae foha; bea e tuu hake ae fānau ki he mātua, mo bule ke tamate‘i akinautolu. Bea e fehianekina akimoutolu i he kakai fulibe koeuhi ko hoku huafa: ka ko ia e kataki o a‘u ki he ikuaga, ko ia ia e moui.

MAAKE 16:15-16

Bea behe eia kiate kinautolu, Mou alu ki mamani kotoabe, o malaga aki ae ogoogolelei ki he kakai fulibe. Ko ia ia e tui mo babitaiso, e moui; ka ko ia ia e ikai tui, e malaia.

MAAKE 16:20

Bea naa nau alu atu, o malaga i he botu kotoabe, bea nae gaue ae Eiki mo kinautolu, o ne fakamooni ae folofola aki ae gaahi fakailoga nae hoko. Emeni.

LUKE 1:2

O hage koia kuo tuku mai kiate kitautolu, ekinautolu nae mamata bau ki ai, bea hoko koe kau faifekau oe folofola, talu hono kāmataga;

LUKE 1:77

Ke fakailo ae fakamoui ki hono kakai i he fakamolemole oe nau hia,

LUKE 2:10

Bea behe e he agelo kiate kinautolu, Oua e manavahe: vakai, he oku ou omi kiate kimoutolu ae ogoogolelei oe fiefia lahi, aia e hoko ki he kakai fulibe.

LUKE 3:3-6

Bea ha‘u ia ki he botu fonua kotoabe o ofi ki Joatani, o ne malaga aki ae babitaiso oe fakatomala ki he fakamolemole oe agahala: O hage koia kuo tohi i he tohi ae gaahi lea ae balofita ko Isaia, o behe, Koe le‘o oe toko taha oku kalaga i he toafa, Mou teuteu ae hala o Jihova, bea fakatonutonu hono aluaga. E tanu ae luo kotoabe, e holoki hifo ae mouga moe tafugofuga kotoabe; bea e fakatotonu ae bikobiko, bea e fakatoka lelei ae gaahi hala oku toka tamaki; Bea e mamata ae kakai kotoabe ki he fakamoui ae Otua.

LUKE 3:18

Bea lahi ae mea kehekehe naa ne malaga aki i he ene eginaki ki he kakai.

LUKE 4:18

Oku iate au ae Laumalie o Jihova, koeuhi kuo ne fakanofo au keu malaga aki ae ogoogolelei ki he majiva; kuo ne fekau au ke fakamoui ae loto mafeji, ke malaga aki ae huhui ki he kau bobula, moe fakaa oe kui, ke veteage akinautolu kuo lavea,

LUKE 4:43

Ka nae behe eia kiate kinautolu, Oku totonu keu malaga aki ae buleaga oe Otua ki he gaahi kolo kehe foki; he koia kuo fekau ai au.

LUKE 5:4-11

Bea kuo hili ene lea, bea behe eia kia Saimone, Mau atu ki he loloto, bea aau ho mou gaahi kubega koeuhi kae fuji hake. Bea lea a Saimone, o beheage kiate a, Eiki, kuo mau gaue anebo o aho, ka nae ikai ma‘u ha mea: ka i hoo fekau teu aau ae kubega. Bea kuo nau fai ia, bea nau ma‘u ae gaahi ika o lahi aubito: bea kamata mahae ho nau kubega. Bea nau taalo ki he e nau kauga toutai ika i he vaka e taha, ke nau ha‘u o tokoni akinautolu. Bea naa nau omi, o fakabito ae vaka fakatouoji, bea na kamata galo hifo. Bea kuo mamata a Saimone Bita, bea fakatomabee ia ki he tui o Jisu, o ne behe, E Eiki, alu iate au; he koe tagata agahala au. He nae ofo ia, mo kinautolu kotoabe nae iate ia, i he gaahi ika kuo ma‘u: Bea behe foki a Jemesi, mo Jone koe ogo foha o Sebeti, koe kauga toutai mo Saimone. Bea behe e Jisu kia Saimone, Oua e manavahe; gata heni te ke toutai tagata. Bea kuo omi ho nau ogo vaka ki uta, naa nau liaki kotoabe, o muimui kiate ia.

LUKE 5:27-28

Bea hili ae gaahi mea ni, bea alu atu ia, o ne mamata ki he tagata tanaki tukuhau, ko Livai hono higoa, oku nofo ia i he tukuhauaga; bea ne behe kiate ia, Muimui iate au. Bea tukuage eia ae mea kotoabe, o tuu hake, bea muimui iate ia.

LUKE 6:23

Mou fiefia i he aho koia, bea hobohobo i he fiefia: vakai, he oku lahi hoo mou totogi i he lagi: he nae fai behe e nau gaahi tamai ki he kau balofita.

LUKE 7:22-23

Bea toki lea a Jisu, o beheage kiate kinaua, Mo o, o fakaha kia Jone ae gaahi mea kuo mo mamata mo fanogo ki ai: kuo a ae kui, kuo eveeva ae bibiki, kuo maa ae kilia, kuo ogo ae tuli, kuo fokotuu ae mate, bea oku malaga aki ae ogoogolelei ki he majiva. Bea oku monuia ia aia e ikai tūkia iate au.

LUKE 8:1

BEA behe, kuo hili ia, naa ne alu i he kolo moe botu kakai kotoabe, o malaga mo fakaha ae ogoogolelei oe Otua: bea nae iate ia ae toko hogofulu ma toko ua,

LUKE 8:5-10

Nae alu atu ae tagata tutui ke tutui ene tega; bea i he ene tutui, nae mokulu ae niihi ki he vee hala: bea malaki hifo ia, bea nae kai o oji ia e he faga manu buna oe atā. Bea mokulu ae niihi ki he maka; bea kuo toki tubu hake ia, bea mae leva, koeuhi nae ikai viviku ia. Bea mokulu ae niihi ki he akau talatala; bea tubu hake mo ia ae akau talatala, o kājia ai ia. Bea mokulu ae niihi ki he kelekele lelei, o tubu hake, bea tubu ai ae fua e teau. Bea kuo ne lea aki ae gaahi mea ni, bea kalaga ia, Ko ia oku ne teliga ogo, ke ogo‘i ia. Bea nae fehui a ene kau akoga kiate ia, o behe, Koeha nai hono uhiga oe fakatātā ni? Bea behe eia, Kuo tuku ke ilo ekimoutolu ae gaahi mea lilo oe buleaga oe Otua: ka ki he kakai kehe i he gaahi fakatātā; koeuhi ke nau a ka e ikai mamata, bea fanogo ka e ikai ilo.

LUKE 8:11-15

Bea koe fakatātā eni: Koe tega koe folofola ia ae Otua. Ko kinautolu eni he vee hala, oku nau fanogo; bea toki ha‘u ae tevolo, o ne too atu ae folofola i ho nau loto, telia naa nau tui bea moui ai. Ko kinautolu eni i he maka, aia oku fanogo, bea ma‘u ae folofola i he fiefia; ka oku ikai ha nau aka, bea oku nau tui fuoloa jii be, bea i he aho oe ahiahi oku nau higa ai. Bea koia nae mokulu ki he akau talatala, ko kinautolu eni oku fanogo bea alu atu, ka koe tokaga mamahi moe koloa moe fiefia i mamani, oku kājia ai ia, bea e ikai ai ha fua ke haohaoa. Ka koia oku i he kelekele moui, ko kinautolu eni oku nau fanogo ki he folofola, o ma‘u ia ki he loto totonu mo lelei, bea faka tubu ae fua i he fakakukafi.

LUKE 8:39

Toe alu koe ki ho fale, o fakaha ae gaahi mea lahi kuo fai e he Otua kiate koe. Bea nae alu ia, o ne ogoogoa i he kolo kotoabe ae gaahi mea lahi kuo fai e Jisu kiate ia.

LUKE 9:1-4

BEA nae toki ui ia ke fakataha ene kau akoga e toko hogofulu ma toko ua, bea ne tuku kiate kinautolu ae malohi moe bule ki he kau tevolo kotoabe, bea ke fakamoui ae gaahi mahaki. Bea ne fekau atu akinautolu ke malaga aki ae buleaga oe Otua, mo fakamoui ae mahaki. Bea behe eia kiate kinautolu, Oua naa ave ha mea i hoo mou fonoga, ae gaahi tokotoko, bea ha kato, be ha ma, be ha baaga; be te mou taki ua ae kofu tua. Bea koe fale koia te mou hu ki ai, mou nofo ai, bea toki alu ai.

LUKE 9:5-6

Bea koe botu koia e ikai te nau ma‘u akimoutolu i ai, oka mou ka alu i he kolo koia, mou tutui ae efu i ho mou va‘e koe fakamooni kiate kinautolu. Bea naa nau alu, o fonoga i he gaahi botu kakai, bea malaga aki ae ogoogolelei, mo nau fakamoui i he botu kotoabe.

LUKE 9:23-25

Bea ne behe kiate kinautolu kotoabe, Kabau e muimui ha taha kiate au, tuku ke jiaki ia eia, bea too hake ene akau māfajia i he aho kotoabe, bea muimui iate au. He ko ia e kalofaki ene moui, e mole ia; ka ko ia e mole ene moui koeuhi ko au, ko ia be e ma‘u ia. He koeha hono aoga ki he tagata, o kabau e ma‘u eia a mamani kotoabe, kae mole ia, be liaki ia?

LUKE 9:26

He ko ia e ma iate au mo eku gaahi lea, e ma ai ae Foha oe tagata, oka ha‘u ia i hono nāunāu oona, mo ene Tamai, bea moe kau agelo maonioni.

LUKE 9:59-60

Bea behe eia ki ha taha kehe, Muimui mai kiate au. Ka nae behe eia, Eiki, tuku au keu tomua alu o tanu eku tamai. Bea behe e Jisu kiate ia, Tuku ke tanu e he mate ho nau mate; ka ke alu koe o malaga aki ae buleaga oe Otua.

LUKE 9:61-62

Bea nae behe foki e he toko taha, Eiki, teu muimui kiate koe; kae tuku au keu tomua alu o feiloaki mo kinautolu i hoku fale. Bea behe e Jisu kiate ia, Oku ikai ha taha kuo ai hono nima ki he huo toho, kae jio ki mui, e aoga ki he buleaga oe Otua.

LUKE 10:1

BEA hili ae gaahi mea ni, nae fakanofo e he Eiki ae toko fitugofulu kehe, o ne fekau ke nau o, o tautau toko ua, ke muomua iate ia ki he kolo moe botu kotoabe e alu ia ki ai.

LUKE 10:2

Bea behe eia kiate kinautolu, Koe mooni oku lahi ae ta‘u, kae toko jii ae kau gaue: koia mou kole ai ki he Eiki oe ta‘u, ke ne fekau atu ae kau gaue ki he ene ta‘u.

LUKE 10:3-4

Mou o: bea vakai, oku ou tuku atu akimoutolu o hage koe faga lami i he lotolotoga oe faga uolofi. Oua naa too ha kato baaga, be ha kato kai be ha tobuva‘e; bea oua e fetaba ki ha taha i he hala.

LUKE 10:10-12

Ka koe kolo te mou hu ki ai, bea ikai te nau ma‘u akimoutolu, mou o ki hono gaahi hala, o lea behe, Naa moe efu o hoo mou kolo, aia oku bikitai kiate kimautolu, oku mau tutui ia kiate kimoutolu: ka mou ilo bau ae mea ni, kuo hoko ae buleaga oe Otua kiate kimoutolu. Ka oku ou behe kiate kimoutolu, E katakigofua a Sotoma i he aho koia, i he kolo koia.

LUKE 10:16

Ko ia oku fanogo kiate kimoutolu, oku fanogo ia kiate au; bea ko ia oku ne liaki akimoutolu, oku ne liaki au; bea ko ia oku ne liaki au, oku ne liaki ia kuo ne fekau au.

LUKE 11:32

E tuu hake ae kakai o Ninive i he fakamāu moe toutagata ni, o fakahalaia ia: he naa nau fakatomala i he malaga a Jona; bea vakai, oku i heni aia oku lahi ia Jona.

LUKE 12:8-9

Oku ou tala foki kiate kimoutolu, Ko ia ia te ne fakaha au i he ao oe kakai, e fakaha foki ia e he Foha oe tagata i he ao oe kau agelo ae Otua. Ka ko ia oku ne jiaki au i he ao oe kakai, e jiaki ia i he ao oe kau agelo ae Otua.

LUKE 12:11-12

Bea ka nau ka omi akimoutolu ki he gaahi fale lotu, moe kau fakamāu, moe kau bule, oua naa mou feiga be fefe be koeha te mou tali aki, be koia te mou fakaha: Koeuhi e ako e he Laumalie Maonioni kiate kimoutolu i he feituulaa koia, aia oku totonu ke mou lea aki.

LUKE 12:33-34

Fakatau atu aia oku mou ma‘u, bea faa foaki; tokonaki maa moutolu ae gaahi kato e ikai fakaaau ke motua, koe koloa i he lagi e ikai oji, bea e ikai ofi ki ai ha kaihaa, be fakabobo ia e he ane. He koe botu oku i ai hoo mou koloa, e i ai foki mo ho mou loto.

LUKE 12:51-53

Oku mou mahalo kuou ha‘u ke tuku ae melino ki mamani? Oku ou tala kiate kimoutolu, Ikai; ka koe mava-hevahe: Gata heni e feiteitani ae toko nima i he fale be taha, koe toko tolu ki he toko ua, moe toko ua ki he toko tolu. E feiteitani ae tamai ki he foha, moe foha ki he tamai; koe fa‘e ki he taahine, moe taahine ki he fa‘e; koe fa‘e i he fono ki he ene taahine i he fono, moe taahine i he fono ki he ene fa‘e i he fono.

LUKE 13:5

Oku ou tala kiate kimoutolu, Oku ikai: bea kabau e ikai te mou fakatomala, te mou malaia kotoabe foki.

LUKE 14:16-24

Bea toki behe eia kiate ia, Nae teu e he tagata e toko taha ae ohomohe lahi, o ne tala ia ki he toko lahi: Bea hoko ae feituubo ke kai, bea ne fekau ene tamaioeiki ke fakaha kiate kinautolu nae tala ki ai, Ha‘u; he kuo teuteu ae mea kotoabe. Bea naa nau loto taha kotoabe o kamata fakafiji. Nae behe e he uluaki kiate ia, Kuou fakatau ae botu fonua, bea oku gali keu alu o vakai ia: oku ou kole kiate koe, ke ke tukuage au. Bea behe e he toko taha, Kuou fakatau ae taulua‘i bulu e nima, bea oku ou alu ko hono ahiahi: oku ou kole kiate koe, ke ke tukuage au. Bea behe e he toko taha, Kuou mali moe fefine, bea koia e ikai teu faa alu ai. Bea liu mai ae tamaioeiki koia, o fakaha ki he ene eiki ae gaahi mea ni. Bea tubutamaki ae eiki oe fale, o ne behe ki he ene tamaioeiki, Alu fakavave ki he gaahi hala motua moe gaahi hala jii oe kolo, o omi ki heni ae majiva, moe mutu, moe bibiki, moe kui. Bea behe e he tamaioeiki, Eiki, kuo fai o hage ko hoo fekau, ka oku kei ataatā be. Bea behe e he eiki ki he ene tamaioeiki, Alu ki he gaahi hala motua moe gaahi maga‘i hala, o fakaafe‘i akinautolu ke ha‘u, kae fonu ai hoku fale. He oku ou tala atu kiate kimoutolu, E ikai ha toko taha i he kakai koia nae tala ki ai te ne kamata eku oho mohe.

LUKE 14:26-27

Kabau e ha‘u ha taha kiate au, kae ikai fehia ki he ene tamai, moe fa‘e, moe unoho, moe fānau, moe gaahi tokoua, moe gaahi tuofefine, io, ki he ene moui foki, e ikai jii hoko ia ko eku akoga. Bea ko ia e ikai te ne fua ene akau māfajia, o muimui kiate au, e ikai jii hoko ia ko eku akoga.

LUKE 14:33-34

Bea oku behe foki, ko ia ia iate kimoutolu oku ikai te ne jiaki aia kotoabe oku ne ma‘u, e ikai hoko ia ko eku akoga. Oku lelei ae masima: bea kabau kuo mole i he masima hono kona, e toe fakakona ia meife?

LUKE 15:7

Oku ou tala atu kiate kimoutolu, E behe fiki ae fiefia i he lagi o lahi i he fakatomala ae agahala e toko taha, i he agatonu e toko hivagofulu ma toko hiva, oku ikai aoga ke nau fakatomala.

LUKE 15:10

Oku ou tala atu kiate kimoutolu, Oku behe ae fiefia i he ao oe kau agelo ae Otua i he fakatomala ae agahala e toko taha.

LUKE 19:10

He kuo ha‘u ae Foha oe tagata ke kumi mo fakamoui aia kuo mole.

LUKE 20:1

BEA behe, koe aho e taha i he gaahi aho koia, i he ene akonaki ki he kakai i he fale lotu lahi, mo malaga aki ae ogoogolelei, nae ha‘u ae kau taulaeiki lahi moe kau tagata tohi bea moe mātua,

LUKE 21:12-13

Kae teeki ai ke hoko eni, te nau bukea akimoutolu, mo fakataga‘i, mo tukuage akimoutolu ki he gaahi fale lotu, moe gaahi fale fakabobula, o nau omi akimoutolu ki he ao oe gaahi tu‘i moe bule, koeuhi ko hoku higoa. Bea e hoko ia koe fakamooni kiate kimoutolu.

LUKE 21:14-15

Koia ke fakababau ho mou loto, ke oua naa tomua fakakaukau aia te mou tali aki: He teu foaki kiate kimoutolu ae gutu moe boto, e ikai faa tali be taofia e ho mou gaahi fili kotoabe.

LUKE 21:16-17

Ka e lavaki‘i akimoutolu e he mātua, moe tokoua, moe kaiga, moe kaumea; bea te nau tamate‘i ho mou niihi. Bea e fehianekina akimoutolu i he kakai kotoabe koeuhi ko hoku higoa.

LUKE 22:35-36

Bea behe eia kiate kinautolu, I he eku fekau atu akimoutolu tae ha kato baaga, be ha kato kai, be ha tobuva‘e, naa mou majiva i ha mea? Bea nau behe, Ikai. Bea behe ai eia kiate kinautolu, Ka ko eni, ko ia oku ma‘u ae kato baaga, ke ne too ia, bea moe kato kai foki; bea ko ia oku ikai haane heleta, ke fakatau eia a hono kofu, bea ma‘u ai ha taha.

LUKE 24:47-48

Bea ke malaga aki ae fakatomala, moe fakamolemole oe agahala i hono higoa, i he buleaga kotoabe, o fuofua fai i Jelusalema. Bea koe kau fakamooni akimoutolu oe gaahi mea ni.

JONE 1:12-13

Ka ko ia kotoabe nae ma‘u ia, naa ne foaki kiate kinautolu ae monuia ke hoko koe fānau ae Otua, kiate, kinautolu be nae tui ki hono huafa: Aia nae ikai fanau‘i i he toto, be i he loto oe kakano, be i he loto oe tagata, ka i he Otua.

JONE 1:43

Koe aho naa na feholo‘i, nae loto a Jisu ke alu atu ki Kaleli, bea ilo eia a Filibe, o ne behe ki ai, Muimui iate au.

JONE 3:3-8

Bea lea a Jisu, o beheage kiate ia, Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate koe, Kabau e ikai fanau‘i foou ha tagata, e ikai aubito mamata ia ki he buleaga oe Otua. Bea behe e Nikotimasi kiate ia, E faa fanau‘i fefe‘i ae tagata oku motua? e toe faa hu ia ki he manāva o ene fa‘e, bea fanau‘i? Bea behe e Jisu, Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate koe, Kabau e ikai fanau‘i ae tagata i he vai bea moe Laumalie, e ikai aubito faa hu ia ki he buleaga oe Otua. Ko ia kuo fanau‘i i he kakano, koe kakano ia; bea ko ia kuo fanau‘i i he Laumalie, koe laumalie ia. Oua te ke ofo i he eku tala kiate koe, Oku totonu ke mou fanau‘i foou. Oku maili ae matagi ko hono faiteliha be, bea oku ke fanogo ki hono mumuhu o ia, ka oku ikai te ke ilo be oku ha‘u meife, be alu kife ia: oku behe be aia kotoabe oku fanau‘i i he Laumalie.

JONE 3:11-12

Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate koe, Oku mau lea aki aia oku mau ilo, o fakababau aia kuo mau mamata; ka oku ikai te mou ma‘u e mau fakamooni. Kabau oku ikai te mou tui i he eku tala kiate kimoutolu ae mea oe mamani, e fefe hoo mou tui, o kabau teu tala kiate kimoutolu ae mea oe lagi?

JONE 3:16-21

He nae ofa behe ae Otua ki mamani, naa ne foaki hono Alo be taha nae fakatubu, koeuhi ko ia kotoabe e tui kiate ia ke oua naa auha, kae ma‘u ae moui taegata. He nae ikai fekau e he Otua hono Alo ki mamani ke fakamalaia a mamani: ka koeuhi ke moui a mamani iate ia. Ko ia oku tui kiate ia, oku ikai fakamalaia ia: ka ko ia oku ikai tui, oku fakamalaia ni ia, koeuhi oku ikai tui ia i he huafa oe Alo be taha nae tubu i he Otua. Bea koe malaiaaga eni, koeuhi kuo ha‘u ae māma ki mamani, bea ofa lahi ae kakai ki he bouli i he māma, koeuhi oku kovi e nau gaahi gaue. He ko ia fulibe oku fai kovi oku fehia ki he māma, bea oku ikai ha‘u ia ki he māma, telia naa fakaha ai ene gaahi gaue. Ka ko ia oku fai ki he mooni, oku ha‘u ia ki he māma, koeuhi ke fakaha ai ene gaahi gaue, oku fai ia i he Otua.

JONE 3:36

Ko ia oku tui ki he Alo, oku ne ma‘u ae moui taegata: bea ko ia oku ikai tui ki he Alo, e ikai te ne mamata ki he moui; ka oku nofo be kiate ia ae houhau oe Otua.

JONE 4:35-38

Ikai oku mou behe, Koe mahina e fa, bea hoko ae ututa‘u? vakai, oku ou tala kiate kimoutolu, Haga hake ho mou mata, o vakai ki he gaahi goue; he oku hina ia ki he ututa‘u. Bea ko ia oku tuuji oku ma‘u ae totogi, o ne tanaki ae fua ki he moui taegata: koeuhi ke fiefia fakataha aia oku tutui mo ia oku tuuji. Bea i he mea ni oku mooni ai ae tala koia, Oku tutui e he toko taha, kae tuuji e ha taha kehe. Naaku fekau akimoutolu ke tuuji aia nae ikai te mou gaue ki ai: nae gaue ae kau tagata kehe, bea oku mou ma‘u e nau gaue.

JONE 5:24

Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate kimoutolu, Ko ia oku fanogo ki he eku lea, o tui kiate ia naa ne fekau au, oku iate ia ae moui taegata, bea e ikai fakamalaia ia; ka kuo hao mei he mate ki he moui.

JONE 8:24

Koia naaku lea ai kiate kimoutolu, te mou mate i hoo mou agahala: he kabau oku ikai te mou tui ko au ia, te mou mate be i hoo mou agahala.

JONE 8:31-32

Bea behe ai e Jisu ki he kau Jiu nae tui kiate ia, Kabau te mou nofo mau i he eku lea, bea ko eku kau akoga mooni akimoutolu; Bea te mou ilo ae mooni, bea e fakatauataina‘i akimoutolu e he mooni.

JONE 9:4

Oku totonu keu fai ae gaahi gaue o ia naa ne fekau au, lolotoga ene kei aho: oku ha‘u ae bo, oku ikai faa gaue ai ha toko taha.

JONE 10:1

KOE mooni, koe mooni, oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia oku ikai hu i he mataba ki he loto a sibi, ka oku kaka hake i he hala kehe, koe kaihaa ia moe fakamalohi.

JONE 12:48-49

Ko ia oku ne liaki au o ikai ma‘u eku gaahi lea, oku ai ha taha oku fakamāu‘i ia: koe lea kuou lea aki, ko ia te ne fakamāu‘i ia i he aho fakamui. He nae ikai teu lea iate au; ka koe Tamai naa ne fekau au, kuo ne bule‘i au i he mea teu fekau, mo ia teu lea aki.

JONE 14:6

Bea talaage e Jisu kiate ia, Ko au koe hala, moe mooni, bea moe moui: oku ikai h‘au ha tagata e taha ki he Tamai, kae iate au.

JONE 20:31

Ka kuo tohi eni, koeuhi ke mou tui koe Kalaisi a Jisu, koe Alo oe Otua; bea ke mou ma‘u i hoo mou tui ae moui i hono huafa.

JONE 21:6-11

Bea tala eia kiate kinautolu, Aau ae kubega i he matau oe vaka. bea te mou ma‘u. Bea nau aau ai, bea ikai ai ke nau faa toho ia koeuhi koe lahi oe ika. Koia nae lea ai kia Bita ae akoga koia nae ofa ai a Jisu, Koe Eiki ia. Bea kuo fanogo leva a Saimone Bita koe Eiki, bea nonoo eia hono kofu fakatoutai, (he nae vete ia,) bea hobo ia ki tahi. Bea ha‘u hono toe oe kau akoga he vaka jii; (he nae ikai te nau mamao mei uta, ka koe haga e fageau nai,) o nau toho ae kubega moe ika. Bea i he e nau a‘u ki uta, naa nau mamata ki he afi kuo tafu, bea moe ika kuo tunu ai moe ma. Bea tala e Jisu kiate kinautolu, Omi ae ika kuo mou toki ma‘u ni. Bea alu a Saimone Bita, o toho ae kubega ki uta, oku fonu i he gaahi ika lalahi, koe teau ma nimagofulu moe ika e tolu: koe mea lahi aubito, ka nae ikai mahae ae kubega.

KOE GAUE 1:8

Ka te mou ma‘u ae malohi, oka hoko mai ae Laumalie Maonioni kiate kimoutolu: bea ko eku kau fakamooni akimoutolu i Jelusalema, mo Jutea kotoabe, mo Samelia, bea ki he gataaga o mamani.

KOE GAUE 2:21

Bea e behe, ko ia e ui ki he huafa oe Eiki, e fakamoui ia.

KOE GAUE 2:38-40

Bea toki behe e Bita kiate kinautolu, Fakatomala, bea mou taki taha babitaiso i he huafa o Jisu Kalaisi, ke fakamolemole ai ae agahala, bea te mou ma‘u moe foaki oe Laumalie Maonioni. He koe talaofa eni kiate kimoutolu, mo hoo mou fānau, bea mo kinautolu kotoabe oku mamao, aia kotoabe e ui e he Eiki ko ho tau Otua. Bea nae lahi ae lea kehekehe naa ne fakamooni mo akonaki aki, o ne behe, Mou fakamoui akimoutolu mei he toutagata baogataa ni.

KOE GAUE 2:41

Bea ko kinautolu nae ma‘u fiefia ene lea, naa nau babitaiso: bea i he aho be koia nae ului ae kakai e toko tolu afe nai.

KOE GAUE 2:47

O fakamalo ki he Otua, bea ofeina e he kakai kotoabe. Bea nae fakaului e he Eiki kiate kinautolu i he aho kotoabe akinautolu kuo fakamoui.

KOE GAUE 3:19-21

Koia ke mou fakatomala, bea liliu, ke fakamolemole ai hoo mou agahala, koeuhi ke hoko mai ae gaahi aho oe fakamoui mei he ao oe Eiki; Bea te ne fekau mai a Jisu Kalaisi, aia nae tomua malaga aki kiate kimoutolu: Aia e ma‘u e he lagi, kae oua ke hoko mai ae kuoga oe liliu oe mea kotoabe, aia kuo lea ki ai ae Otua i he gutu o ene kau balofita maonioni kotoabe talu mei he gaohi a mamani.

KOE GAUE 4:4

Ka nae tui ae toko lahi iate kinautolu nae fanogo ki he folofola; bea ko hono lau oe kakai koe toko nima afe nai

KOE GAUE 4:12

Bea oku ikai ha fakamoui i ha taha kehe: he oku ikai ke tuku mo ha higoa ki he kakai i lalo lagi, ke tau moui ai.

KOE GAUE 4:13

Bea kuo nau mamata ki he taemāluia a Bita mo Jone, mo nau ilo koe ogo tagata meavale, bea taeboto, bea nau ofo; bea naa nau ilo kiate kinaua, naa na ia Jisu.

KOE GAUE 4:18-20

Bea naa nau ui akinaua, o lekau malohi kiate kinaua, ke oua aubito naa na lea be ako i he higoa o Jisu. Ka nae lea atu kiate kinautolu a Bita mo Jone, o behe, Mou fifili, be oku lelei aefe i he ao oe Otua, a‘e ma talagofua kiate kimoutolu, be ki he Otua. Koeuhi oku ikai te ma faa taofi e ma lea aki be ae gaahi mea kuo ma mamata mo fanogo ai.

KOE GAUE 4:29-31

Bea ko eni, e Eiki, ke ke tokaga ki he e nau lea fakamana: bea ke tuku ki hoo kau tamaioeiki, ke nau lea malohi aki hoo folofola, I hoo mafao atu ho nima ke fakamoui; bea ke fai ae gaahi mana moe mea fakaofo i he huafa o ho Alo maonioni ko Jisu. Bea hili e nau lotu, nae galulululu ae botu naa nau fakataha ai; bea nae fakabito akinautolu kotoabe aki ae Laumalie Maonioni, o nau lea malohi aki ae folofola ae Otua.

KOE GAUE 4:33

Bea nae fakamooni e he kau abosetolo aki ae malohi lahi ae toetuu ae Eiki ko Jisu: bea nae lahi ae ofa iate kinautolu kotoabe.

KOE GAUE 5:27-29

Bea kuo nau omi, o tuku akinautolu i he ao oe kau fakamāu: bea nae fehui ae fugani taulaeiki kiate kinautolu, O behe, Ikai naa mau matuaki fekau kiate kimoutolu ke oua naa mou ako i he higoa na? bea vakai, kuo mou fakabito a Jelusalema aki hoo mou akonaki, bea ko ho mou loto ke omi ae toto oe tagata ni kiate kimautolu. Bea toki lea a Bita moe kau abosetolo, o behe, Oku totonu e mau talagofua ki he Otua i he tagata.

KOE GAUE 5:40-42

Bea naa nau loto ki ai: bea kuo nau ui ae kau abosetolo, mo kauimaea, naa nau fekau ke oua te nau lea i he huafa o Jisu, bea tukuage akinautolu. Bea naa nau alu mei he ao oe kau fakamāu i he fiefia, koeuhi kuo nau aoga ke kataki ae fakama koeuhi ko hono huafa. Bea nae ikai tuku e nau ako moe nau malaga aki a Jisu Kalaisi, i he aho kotoabe, i he fale lotu lahi, bea moe fale kotoabe.

KOE GAUE 8:4-5

Bea ko kinautolu nae fakamovetevete, naa nau alu ki he botu kotoabe, mo malaga aki ae folofola. Bea nae toki alu hifo a Filibe ki he kolo o Samelia, o malaga aki a Kalaisi kiate kinautolu.

KOE GAUE 8:12

Ka kuo nau tui kia Filibe, i he ene malaga aki ae gaahi mea oe buleaga oe Otua, moe huafa o Jisu Kalaisi, bea nau babitaiso, ae tagata moe fefine.

KOE GAUE 8:25

Bea kuo oji e na fakaha mo malaga aki ae folofola ae Eiki, ne na toe liu mai ki Jelusalema, o malaga aki ae ogoogolelei i he gaahi botu kakai kehekehe o Samelia.

KOE GAUE 8:35-38

Bea mafaa ae gutu o Filibe, o ne kamata i he tohi koia, o malaga aki a Jisu kiate ia. Bea i he e na fonoga i he hala, naa na hoko ki he vai: bea behe e he iunoke, Vakai, koe vai; koeha oku taofi ke oua naaku babitaiso? Bea behe e Filibe, Oku lelei ia, o kabau oku ke tui aki ho loto kotoa. Bea ne leaage, o behe, Oku ou tui ko Jisu Kalaisi koe Alo oe Otua. Bea fekau eia ke tuu ae saliote: bea ne na o hifo fakatouoji ki he vai, a Filibe moe iunoke; bea ne babitaiso i ai.

KOE GAUE 8:40

Ka nae ilo a Filibe i Asota: bea fonoga atu ia, mo malaga i he gaahi kolo kotoabe, o fai ki Sesalia.

KOE GAUE 9:27-29

Ka nae too ia e Banebesa o omi ki he kau abosetolo, bea naa ne fakaha kiate kinautolu a ene mamata ki he Eiki i he hala, mo ene folofola kiate ia, bea mo ene malaga malohi i Tamasikusi i he huafa o Jisu. Beo nae nofo ia bea felemofafo mo kinautolu i Jelusalema. Bea nae lea malohi ia i he huafa oe Eiki ko Jisu, mo ne fakakikihi moe kau Elinisito: ka naa nau kumi ke tamate‘i ia.

KOE GAUE 10:36-37

Koe akonaki eni nae tuku ki he fānau a Isileli, koe malaga aki ae melino ia Jisu Kalaisi: (koe Eiki ia oe mea kotoabe:) Bea koe ogoogo koia oku mou ilo‘i, aia nae fanogonogo i Jutea kotoabe, o kamata i Kaleli, i he hili ae babitaiso nae malaga aki e Jone;

KOE GAUE 10:42-44

Bea naa ne fekau kiate kimautolu ke mau malaga ki he kakai, mo fakamooni ko ia ia kuo fakanofo e he Otua koe Fakamāu ki he moui moe mate. Bea oku fakamooni kiate ia ae kau balofita kotoabe, ko ia fulibe e tui kiate ia, e ma‘u ae fakamolemole oe agahala i hono huafa. Bea i he kei lea aki e Bita ae gaahi lea ni, ne to hifo ae Laumalie Maonioni kiate kinautolu kotoabe nae fanogo ki he lea.

KOE GAUE 11:1

BEA fanogo ae kau abosetolo moe kaiga nae i Jutea, kuo ma‘u e he kakai Jenitaile foki ae folofola ae Otua.

KOE GAUE 11:13-14

Bea ne fakaha eia kiate kimautolu kuo ne mamata ia ki ha agelo i hono fale, nae tuu, o behe kiate ia, Ke ke fekau ki Joba ha kau tagata ke omi a Saimone, ko hono higoa e taha ko Bita; Bea e fakaha eia kiate koe ae gaahi lea e moui ai koe mo ho fale kotoabe.

KOE GAUE 11:18

Bea kuo nau fanogo ki he gaahi mea ni, naa nau fakalogobe, o fakamalo ki he Otua, o nau behe, Ta kuo tuku foki e he Otua ki he gaahi Jenitaile ae fakatomala ki he moui.

KOE GAUE 11:20-21

Bea ko ho nau niihi koe kau tagata mei Saibalo mo Sailine, bea i he e nau hoko ki Aniteoke, naa nau lea ki he kau Elinisito, o malaga aki ae Eiki ko Jisu. Bea nae iate kinautolu ae nima oe Eiki: bea nae tui ae toko lahi, mo tafoki ki he Eiki.

KOE GAUE 13:24

Ka nae fuofua malaga aki e Jone ae babitaiso oe fakatomala, ki he kakai kotoabe o Isileli, i he teeki ai ha‘u ia.

KOE GAUE 13:32

Bea oku ma fakaha kiate kimoutolu ae ogoogolelei, koeuhi i he talaofa nae tuku ki he gaahi tamai,

KOE GAUE 13:44

Bea hoko ki he aho sabate e taha, nae meimei fakataha ae kolo kotoabe, ke fanogo ki he folofola ae Otua.

KOE GAUE 13:46-47

Bea nae toki malohi ai ae loto o Baula mo Banebasa, o na behe, Nae totonu ke tomua lea aki ae folofola ae Otua kiate kimoutolu: ka i hoo mou tekei atu ia iate kimoutolu, bea fakaha oku ikai te mou aoga ki he moui taegata, vakai, te ma o ki he kakai Jenitaile. He kuo behe ae fekau ae Eiki kiate kimautolu, Kuou fokotuu koe koe māma ki he gaahi Jenitaile, bea koeuhi koe mouiaga ki he gaahi gataaga o mamani.

KOE GAUE 13:48-49

Bea i he fanogo eni e he kakai Jenitaile, naa nau fiefia, mo fakamaloia ae folofola ae Otua: bea nae tui akinautolu kotoabe nae loto ki he moui taegata. Bea nae malaga aki ae folofola ae Eiki i he fonua kotoabe koia.

KOE GAUE 13:50-51

Ka nae fakatubu e he kakai Jiu ae loto oe kau fefine eiki kuo lotu, moe kau matābule tagata oe kolo, o nau fakalaga ae fakataga kia Baula mo Banebasa, bea nae kabuji akinaua i ho nau fonua. Ka naa na tūtū ae efu mei ho na va‘e kiate kinautolu, bea na o ki Ikoniume.

KOE GAUE 14:1-2

BEA nae behe i Ikoniume, naa na o fakataha ki he fale lotu oe kakai Jiu, bea koe mea i he e na lea, nae tui ae fuu toko lahi i he Jiu moe Jenitaile. Ka koe kau Jiu taetui, naa nau ue‘i kovi ae kakai Jenitaile, o fakakovi‘i ho nau loto ki he kaiga.

KOE GAUE 14:3

Ka nae nofo fuoloa ai akinaua, o na lea malohi i he Eiki, bea nae fakamooni eia ki he folofola o ene aloofa, o ne tuku ke fai e ho na nima ae gaahi mana moe mea fakaofo.

KOE GAUE 14:15

O behe, Ae kau tagata, koeha oku mou fai ai ae gaahi mea ni? Koe ogo tagata be akimaua o hage ko kimoutolu, bea oku ma malaga kiate kimoutolu ke mou tafoki mei he gaahi vaiga ni ki he Otua moui, aia naa ne gaohi ae lagi, mo mamani, moe tahi, moe mea kotoabe oku i ai:

KOE GAUE 14:21-22

Bea kuo na malaga aki ae ogoogolelei i he kolo koia, mo na fakalotu‘i ae toko lahi, bea na liu mai ki Lisita, mo Ikoniume, mo Aniteoke, O na tokoni‘i ae loto oe kau akoga, bea akonaki ke nau tuu ma‘u i he tui, koeuhi kuo tonu ke tau hu ki he buleaga oe Otua i he mamahi lahi.

KOE GAUE 15:7

Bea kuo lahi e nau alea, bea tuu hake a Bita, o ne behe kiate kinautolu, Ae kau tagata koe kaiga, oku mou ilo kuo fuoloage ae fili e he Otua iate kitautolu, ke fanogo i hoku gutu e he gaahi Jenitaile ki he lea oe ogoogolelei, bea tui.

KOE GAUE 16:6-10

Bea kuo oji a Filijia moe fonua ko Kaletia i he e nau alu, bea nae taofi e he Laumalie Maonioni ke oua naa nau malaga aki ae folofola i Esia, Hili e nau a‘u ki Misia, naa nau fai ke nau o ki Bitinia: ka nae taofi akinautolu e he Laumalie. Bea kuo tukuage a Misia, naa nau alu hifo ki Taloasi. Bea nae ha mai ha mea kia Baula i he bouli; Nae tuu mai ae tagata Masitonia, o kole kiate ia, o behe, Ha‘u ki Masitonia, o tokoni mai kiate kimautolu. Bea hili ene mamata ki he mea ha mai, naa mau ahiahi ke o leva ki Masitonia, bea mau matuaki ilo loto kuo ui e he Eiki ke mau malaga aki ae ogoogolelei kiate kinautolu.

KOE GAUE 16:29-31

Bea nae toki ui eia ke omi ha māma, bea oho ia ki loto, bea ha‘u tetetete, o fakatomabee i he ao o Baula mo Sailosi, O ne omi akinaua kitua, mo ne behe, Ogo eiki, koeha teu fai keu moui ai? Bea naa na behe, Tui ki he Eiki ko Jisu Kalaisi, bea te ke moui, mo ho fale.

KOE GAUE 17:2-4

Bea nae alu a Baula kiate kinautolu, o hage ko ene faa fai, bea ne malaga aki ae gaahi tohi kiate kinautolu i he aho sabate e tolu, O fakamatala mo fakamooni, nae tāu mo Kalaisi ke mamahi, mo toe tuu mei he bekia; bea ko Jisu eni, oku ou malaga aki kiate kimoutolu, koe Kalaisi ia. Bea nae tui ho nau niihi, o nau kau taha mo Baula mo Sailosi; bea moe toko lahi i he Kiliki kuo lotu, bea moe kau fine eiki toko lahi.

KOE GAUE 17:11

Bea nae loto lelei akinautolu ni iate kinautolu i Tesalonika, he naa nau ma‘u ae folofola moe loto fiefia, o nau kumi i he gaahi tohi i he aho kotoabe, ki hono mooni oe gaahi mea ni.

KOE GAUE 17:22-31

Bea nae tuu a Baula i he lotolotoga oe Aleobeiko, o ne behe, Akimoutolu i Atenisi, oku ou vakai oku mou faa fai o lahi ae lotu. Koeuhi i he eku alu, oku ou mamata ki he mea oku mou lotu ki ai, bea neu ilo ae ejifeilaulau, oku tuu ai ae tohi ni, KI HE OTUA OKU IKAI ILOA. Bea ko ia oku mou lotu tae ilo ki ai, ko ia ia oku ou fakaha kiate kimoutolu. Koe Otua aia naa ne gaohi a mamani moe mea kotoabe oku i ai, oku ikai nofo ia i he gaahi fale kuo gaohi e he nima, he koe Eiki ia oe lagi mo mamani; Bea oku ikai tauhi aki ia ae nima oe tagata, o hage oku majiva ia i ha mea, he oku foaki eia ki he mea kotoabe ae moui, moe mānava, moe mea kotoabe; Bea nae gaohi eia i he toto be taha ae gaahi kakai kotoabe ke nofo i he fuga o mamani kotoabe, bea kuo tomua tuku bau ae gaahi kuoga, moe gataaga o ho nau nofoaga; Ke nau kumi ki he Eiki, o tautaufā ki ai, hei ilo be te nau ma‘u ia, ka oku ikai mamao ia mo kitautolu taki taha kotoabe. He oku tau moui, mo gau‘eue, mo nofo be, iate ia; o hage koe lea ae niihi i hoo mou kau tohi hiva, He ko hono hako foki akitautolu. Bea kabau koe hako oe Otua akitautolu, oku ikai lelei e tau mahalo oku tatau ae Otua moe koula, be koe siliva, be koe maka, kuo togitogi aki ae boto moe filioi oe tagata. Bea nae ikai fie afio‘i e he Otua ae gaahi kuoga oe vale ni, ka oku ne fekau eni ki he kakai kotoabe, i he botu kotoabe, ke nau fakatomala: Koeuhi kuo ne kotofa ae aho, te ne fakamāu maonioni ai a mamani, i he tagata kuo ne fakanofo; bea kuo ne fakababau ia ki he kakai kotoabe, i he ene fokotuu ia mei he bekia.

KOE GAUE 18:24-26

Bea nae ha‘u ki Efeso ae Jiu e toko taha nae higoa ko Abolosi, nae fanau‘i ia i Alekisanitia, koe tagata lea malie ia, bea boto lahi i he gaahi tohi. Bea kuo akonekina ae tagata ni i he hala oe Eiki; bea i he ene loto fai velega, naa ne lea mo ako lahi aki ae gaahi mea ae Eiki, ka kuo ilo be eia ae babitaiso a Jone. Bea nae kamata lea malohi ia i he fale lotu: bea kuo fanogo ki ai a Akuila mo Bisila, naa na ma‘u ia, o na fakamatala kiate ia o lahi ae hala oe Otua.

KOE GAUE 19:8-10

Bea nae alu ia ki he fale lotu, o ako malohi i he mahina e tolu, o ne fakamatala mo fakababau atu ae gaahi mea oe buleaga oe Otua. Kae i he fakafefeka ae niihi, mo ikai tui, kae lea kovi ki he hala koia i he ao oe kakai, naa ne mahui iate kinautolu, mo ne vahevahe mei ai ae kau akoga, bea malaga i he aho kotoabe i he fale lautohi oe tagata ko Tilano. Bea ne fai ia i he ta‘u e ua; koia nae fanogo ai ki he folofola ae Eiki ko Jisu akinautolu kotoabe nae nofo i Esia, ae kakai Jiu moe Kiliki.

KOE GAUE 20:20-24

Mo eku taetaofi ki ha mea e taha oku aoga, ka kuou fakailo kiate kimoutolu, mo ako fakaha kiate kimoutolu, bea i he gaahi fale, O fakababau atu ki he kakai Jiu, bea moe kakai Kiliki foki, ae fakatomala ki he Otua, moe tui ki ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi. Bea koeni, vakai, oku ou alu ha‘ijia i loto ki Jelusalema, bea oku ikai teu ilo ae gaahi mea e hoko mai i ai kiate au: Ka koeni, oku fakamooni mai e he Laumalie Maonioni, o behe, oku tatali be kiate au ae gaahi ha‘i moe mea fakamamahi i he kolo kotoabe. Ka oku ikai ue‘i ai au, bea oku ikai foki teu lau koe mea mahuiga kiate au eku moui, kae kehe keu fakaoji i he fiefia eku lakaga, moe gaue kuou ma‘u mei he Eiki ko Jisu, keu fakamooni ki he ogoogolelei oe aloofa ae Otua.

KOE GAUE 22:15

He te ke hoko ko ene fakamooni oe mea kuo ke mamata mo fanogo ai ki he kakai kotoabe.

KOE GAUE 23:11

Bea i he bo koia, nae tuu o omi mai kiate ia ae Eiki, mo ne behe, Baula, ke ke fiemalie: koeuhi e hage ko hoo fakamooni au i Jelusalema, e behe foki hao fakamooni kiate au i Loma.

KOE GAUE 26:16

Ka ke tuu hake i ho va‘e: he kuou ha atu kiate koe koeuhi keu fakanofo koe koe faifekau moe fakamooni oe gaahi mea kuo ke mamata ai, moe gaahi mea foki teu fakaha kiate koe;

KOE GAUE 26:18

Ke fakaa ho nau mata, mo fakatafoki akinautolu mei he bouli ki he māma, bea mei he malohi o Setani ki he Otua, koeuhi ke nau ma‘u ae fakamolemole oe agahala, moe tofia fakataha mo kinautolu kuo fakamaonioni‘i i he tui kiate au.

KOE GAUE 26:22-23

Ka koe mea i he eku ma‘u ae tokoni mei he Otua, koia oku ou kei fai ai o hoko ki he aho ni, o fakamooni ki he iki moe lalahi, o ikai ha mea kehe ka koia nae tala e he kau balofita mo Mosese e hoko mai: Koeuhi e mamahi a Kalaisi, bea koe uluaki ia i he toe tuu mei he mate, bea e fakaha eia ae māma ki he kakai, moe gaahi Jenitaile.

KOE GAUE 28:30-31

Bea nae nofo a Baula i hono fale oona naa ne totogi ki ai o ua ta‘u, bea ne talia akinautolu kotoabe nae ha‘u kiate ia, O ne malaga aki ae buleaga oe Otua, mo ako aki ae gaahi mea oku kau ki he Eiki ko Jisu Kalaisi, i he malohi lahi, bea nae ikai taofi kiate ia e ha toko taha.

LOMA 1:8

Oku ou fuofua fakafetai ki hoku Otua ia Jisu Kalaisi koeuhi ko kimoutolu kotoabe, he oku ogoogoa hoo mou tui i mamani kotoabe.

LOMA 1:14-16

Koe tuku totogi au ki he kakai Kiliki, moe kakai muli; ki he boto, moe taeboto. Koia oku ou loto keu malaga aki ae ogoogolelei kiate kimoutolu oku i Loma foki, o fakatatau ki he eku faa fai. He oku ikai teu ma i he ogoogolelei o Kalaisi: he koe malohi ia oe Otua ki he fakamoui kiate kinautolu kotoabe oku tui; o muomua ki he Jiu, bea ki he Kiliki foki.

LOMA 5:8

Ka oku fakaha e he Otua ene ofa kiate kitautolu i he mea ni, lolotoga koe kau agahala akitautolu, ne bekia a Kalaisi maa tautolu.

LOMA 6:23

He koe totogi oe agahala koe mate; ka koe moui taegata koe foaki ofa ia ae Otua ia Jisu Kalaisi ko ho tau Eiki.

LOMA 10:9-13

Koeuhi kabau te ke fakaha aki ho gutu ae Eiki ko Jisu, bea ke tui i ho loto kuo fokotuu ia e he Otua mei he mate, e fakamoui koe. He oku tui ae tagata aki ae loto ki he fakatonuhia; bea oku fakaha aki ae gutu ae fakamoui. He oku behe ae tohi, Ko ia ia e tui kiate ia, e ikai ma ia. He oku ikai ha fai kehekehe ki he Jiu moe Kiliki: he koe Eiki be ko ia oe kakai kotoabe oku mohu agalelei ki he kakai kotoabe oku ui kiate ia. He ko ia ia e ui ki he huafa oe Eiki, e fakamoui ia.

LOMA 10:14-15

Kae fefe e nau ui kiate ia nae ikai te nau tui ki ai? bea fefe e nau tui kiate ia nae ikai te nau fanogo ki ai? bea fefe e nau fanogo tae ha taha e malaga? Bea fefe e nau malaga, oka ikai fekau atu akinautolu? o hage koia kuo tohi, Hono ikai fakaofoofa ae va‘e o kinautolu oku malaga aki ae ogoogolelei oe melino, bea omi ae ogoogo fiefia oe gaahi mea lelei!

LOMA 10:16

Ka kuo ikai te nau talagofua kotoabe ki he ogoogolelei. He oku behe e Isaia, Eiki, kohai kuo tui ki he e mau ogoogoa?

LOMA 10:17-18

Koia, oku mei he fanogo ae tui, moe fanogo mei he folofola ae Otua. Ka oku ou behe, Ikai kuo nau fanogo? Io, koe mooni, kuo a‘u atu e nau fakaogo ki he fonua kotoabe, bea moe nau lea ki he gaahi gataaga o mamani.

LOMA 15:19

I he gaahi mana lahi mo fakaofo, i he malohi oe Laumalie oe Otua; bea kuo aoga eku malaga aki ae ogoogolelei a Kalaisi, o fai mei Jelusalema, o fakatakamilo o a‘u ki Ililekomi.

LOMA 16:25-26

Bea koeni, ke iate ia oku ne mafai ke fakatuu mau akimoutolu o tāu mo eku ogoogolelei, moe malaga aki a Jisu Kalaisi, o fakatatau moe fakaha oe mea fakalilolilo, aia nae tuku fufu be talu ae kamataaga o mamani, Ka kuo fakaha lahi eni, bea i he gaahi tohi ae kau balofita, kuo fakailo atu ki he gaahi buleaga kotoabe, ke tubu ai ae talagofua oe tui, o fakatatau moe fekau ae Otua taegata:

1 KOLINITO 1:17-19

He nae ikai fekau au e Kalaisi ke babitaiso, ka ke malaga aki ae ogoogolelei: kae ikai i he boto oe lea, telia naa fakataeaoga‘i ae akau nae tutuki ki ai a Kalaisi. He koe malaga aki ae akau nae tutuki ia ki ai koe vale ia kiate kinautolu oku malaia: ka koe malohi ia oe Otua kiate kitautolu kuo fakamoui. He kuo tohi, Teu fakaauha ae boto oe kau boto, bea teu fakataeaoga ae ilo oe iloilo.

1 KOLINITO 1:21-25

He koeuhi i he boto oe Otua nae ikai ilo ae Otua e mamani i hono boto, bea nae lelei ki he Otua i he vale oe malaga ke fakamoui akinautolu oku tui. He oku tagi e he kakai Jiu ki ha mea fakaofo, bea oku kumi e he kakai Kiliki ki he boto: Ka oku mau malaga aki a Kalaisi nae tutuki ki he akau, koe tūkiaaga ki he kakai Jiu, bea ki he kakai Kiliki koe vale; Ka koe malohi oe Otua moe boto oe Otua a Kalaisi, kiate kinautolu kuo ui, i he kakai Jiu moe kakai Kiliki. He ko ia oku vale i he Otua, oku boto lahi ia i he tagata; mo ia oku vaivai i he Otua, oku malohi lahi ia i he tagata.

1 KOLINITO 2:1-5

Oku fakaha e Baula ki he ene malaga, 1 kuo ikai be i he boto oe lea, be i he boto oe tagata: 4, 5 ka oku i he malohi oe Otua: 6 bea oku maoluga hake aubito i he boto fakamama moe ilo ae tagata. 14 koia oku ikai faa ilo‘i ia e he kakai fakakakano. BEA ko au, e kaiga, i he eku alu atu kiate kimoutolu, nae ikai teu alu atu i he malie oe lea, be i he boto, ke fakaha kiate kimoutolu ae fakamooni ae Otua. He nae mau hoku loto, e ikai teu ilo ha mea e taha iate kimoutolu, ka ko Jisu Kalaisi, mo hono tutuki ki he akau. Bea naaku iate kimoutolu i he vaivai, moe manavahe, bea i he tetetete lahi. Bea ko eku lea mo eku malaga, nae ikai i he gaahi lea fakaoloolo oe boto oe tagata, kae i he fakamooni oe Laumalie moe malohi: Koeuhi ke oua naa tuu i he boto oe tagata hoo mou tui, ka i he malohi oe Otua.

1 KOLINITO 2:6-9

Ka oku mau lea aki ae boto iate kinautolu oku haohaoa: ka oku ikai koe boto oe mamani, be oe houeiki oe mamani, aia e a‘u o gata: Ka oku mau lea aki ae boto lilo oe Otua i he gaue fufu, aia nae tuutuuni e he Otua i he teeki ai tuu a mamani, ko ho tau leleiaga: Aia nae ikai ilo e ha taha oe gaahi eiki oe mamani: he ka ne nau ilo ia, behe, e ikai te nau tutuki ki he akau ae Eiki lagilagi. Kae hage koia kuo tohi, Oku teeki ai mamata e ha mata, be fanogo e ha teliga, bea oku teeki ai hu ki he loto o ha tagata, ae gaahi mea aia oku teuteu e he Otua ma a nautolu oku ofa kiate ia.

1 KOLINITO 2:10-13

Ka kuo fakaha ia e he Otua kiate kitautolu aki hono Laumalie: he oku hakule e he Laumalie ae gaahi, mea kotoabe, io, ae gaahi mea loloto i he Otua. He kohai ha tagata oku ne ilo ae gaahi mea ae tagata, ka koe laumalie be oe tagata oku iate ia? bea oku behe, oku ikai ha tagata oku ne ilo ae gaahi mea ae Otua, ka koe Laumalie be oe Otua. Bea koeni, oku ikai koe laumalie o mamani kuo tau ma‘u, ka koe laumalie oku mei he Otua; koeuhi ke tau ilo ae gaahi mea kuo foaki mataataatā be kiate kitautolu e he Otua. Ae gaahi mea koia oku mau lea ki ai, kae ikai i he gaahi lea oku ako mai e he boto oe tagata, ka koia oku ako aki e he Laumalie Maonioni; o fakamatala ae mea fakalaumalie aki ae mea fakalaumalie.

1 KOLINITO 2:14-16

Ka oku ikai ma‘u e he tagata fakakakano ae gaahi mea oe Laumalie oe Otua: he koe vale ia kiate ia: bea oku ikai te ne faa ilo ia, he oku ilo fakalaumalie be ia. Ka ko ia oku fakalaumalie oku ne ilo‘i ae mea kotoabe, ka oku ikai faa ilo‘i ia e ha taha. He kohai oku ne ilo ae finagalo oe Eiki, koeuhi ke ne akonaki‘i ia? Ka oku tau ma‘u ae finagalo o Kalaisi.

1 KOLINITO 3:1-2

BEA nae ikai teu faa lea kiate kimoutolu, e kaiga, o hage ki he fakalaumalie, kae hage ki he fakakakano, io, o hage koe kau valevale ia Kalaisi. Naaku fafaga aki akimoutolu ae hua huhu, kae ikai aki ae kakano; he nae ikai te mou faa tali ia, bea kuo hoko eni, oku ikai foki te mou faa tali ia.

1 KOLINITO 3:6-9

Naaku to e au, bea fakaviviku e Abolosi; ka koe Otua naa ne foaki hono tubu. Koia oku ikai ko ha mea aia oku to, be ko ia oku fakaviviku; ka koe Otua oku ne foaki hono tubu. Koeni, ko ia oku to mo ia oku fakaviviku oku taha be: bea e taki taha ma‘u ene totogi aana o fakatatau ki he ene gaue. He koe kauga gaue akimautolu moe Otua: koe gaue ae Otua moe fale oe Otua akimoutolu.

1 KOLINITO 3:10-15

O fakatatau moe ofa ae Otua kuo foaki kiate au, kuou ai ae tuuga o gali moe tufuga boto, bea oku fokotuu ki ai e ha toko taha. Ka ke taki taha vakai be oku fefe‘i ene fokotuu ki ai. He oku ikai ha taha te ne faa ai ha tuuga kehe, ka koia be kuo ai, aia ko Jisu Kalaisi. Bea kabau oku fokotuu e ha taha ki he tuuga ni, ha koula, be siliva, be ha gaahi maka koloa, be koe akau, be koe mohuku, be koe tefito‘i kaho; E fakaha ae gaue ae kakai kotoabe taki taha: koeuhi e fakailo ia i he aho, koeuhi e fakaha ia e he afi; bea e ahiahi‘i e he afi ae gaue ae kakai kotoabe be koeha hono aga. Kabau e tuu mau ae gaue aia kuo fokotuu e ha taha, te ne ma‘u ae totogi. Kabau e vela ae gaue a ha taha, e majiva ai ia: bea e fakamoui be ia; ka e hage ha hao mei he afi.

1 KOLINITO 9:16

He ne ogo oku ou malaga aki ae ogoogolelei, oku ikai koia oku ou vikiviki ai: he kuo tuku tonu ia kiate au; io, e malaia au, o kabau e ikai teu malaga aki ae ogoogolelei!

1 KOLINITO 9:17-18

He kabau teu fai ae mea ni o loto lelei be, oku ai haaku totogi: bea kabau teu fai fakahoholoto be, koia ai be, ka kuo vahe kiate au ha lakaga gaue. Koeni, koeha ai eku totogi? Aeni, i he eku malaga aki ae ogoogolelei keu atu ai ae ogoogolelei o Kalaisi tae ha totogi mai, koeuhi ke oua naaku gaue kovi aki a eku mea totonu aaku i he ogoogolelei.

1 KOLINITO 9:19-22

He ne ogo oku ou ataatā mei he tagata kotoabe, ka kuou fakatamaioeiki au ki he kakai kotoabe, koeuhi keu lava‘i mai ae toko lahi hake. Bea neu hage koe Jiu ki he kakai Jiu, koeuhi keu lava‘i mai ae kakai Jiu; neu hage kuou moulaloa ki he fono kiate kinautolu nae moulaloa ki he fono, koeuhi keu lava‘i mai akinautolu oku moulaloa ki he fono; Bea kiate kinautolu oku majiva fono o hage koe majiva fono au, (kae ikai teu majiva fono ki he Otua, kae moulaloa ki he fono kia Kalaisi,) koeuhi keu lava‘i mai akinautolu oku majiva fono. Neu hage kuou vaivai ki he vaivai, koeuhi keu lava‘i mai ae vaivai: kuou hage koe mea kotoabe ki he kakai kotoabe, kau fakamoui i he gaue kotoabe ae niihi.

1 KOLINITO 13:2-3

Bea kabau teu faa kikite, beau ilo ae gaahi mea fakalilolilo kotoabe, moe ilo kotoabe; bea kabau teu ma‘u ae tui kotoabe, teu faa hiki ai ae gaahi mouga, bea ikai teu ma‘u moe ofa, koe mea noabe au. Bea kabau teu atu eku gaahi mea kotoabe ke fafaga aki ae majiva, bea kabau teu foaki hoku jino ke tutu, bea ikai teu ma‘u moe ofa, oku ikai hano aoga kiate au.

1 KOLINITO 15:1-2

BEA koeni, e kaiga, oku ou fakaha kiate kimoutolu ae ogoogolelei, aia naaku malaga aki kiate kimoutolu, aia foki kuo mou ma‘u, bea oku mou tuu ai; Aia kuo fakamoui ai akimoutolu, o kabau oku mou manatu‘i aia neu malaga aki kiate kimoutolu, o kabau nae ikai te mou tui noabe.

1 KOLINITO 15:10-11

Ka koe mea i he ofa ae Otua oku ou behe ni ai au: bea ko ene ofa kiate au, nae ikai taeaoga ia; ka naaku gaue lahi hake aubito kiate kinautolu kotoabe: ka nae ikai ko au, ka koe tokoni mei he Otua nae iate au. Bea koia kabau ko au, be ko kinautolu, ka oku behe be e mau malaga, bea behe be hoo mou tui.

1 KOLINITO 15:36-37

Koe vale koe, koia oku ke tūtūi oku ikai fakaake ia, o kabau oku ikai ke mate: Bea koe mea koia oku ke tūtūi, oku ikai te ke tūtūi ae jino koia e tubu, ka koe foi tega be, koe uite nai, be ko ha foi tega kehe:

2 KOLINITO 2:14-16

Bea koeni, fakafetai ki he Otua, aia oku ne foaki ke mau faa ikuna ia Kalaisi, bea oku ne fofola atu ae gagatu o ene ilo iate kimautolu i he botu kotoabe. He koe gagatu lelei o Kalaisi akimautolu ki he Otua, iate kinautolu kuo fakamoui, bea iate kinautolu oku fakaauha: Koe nanamu oe mate ki he mate ki he niihi; bea ki he niihi koe nanamu oe moui ki he moui. Bea kohai oku tāu moe gaahi mea ni?

2 KOLINITO 2:17

He oku ikai te mau hage koe toko lahi, oku fai kākā aki ae folofola ae Otua: ka i he mooni, ka i he Otua, bea i he ao oe Otua, oku mau lea kia Kalaisi

2 KOLINITO 3:7-11

Bea kabau nae nāunāuia ae gaue oe mate nae tohitogi ki he gaahi maka, aia nae ikai faa jio fakahagatonu ai ae fānau a Isileli ki he mata o Mosese, koe mea i he malama o hono mata; aia nae bau ke gata: Bea e ikai lahi hake aubito hono nāunāu oe gaue oe Laumalie? He kabau oku nāunāuia ae gaue oe fakamalaia, bea oku lahi hake aubito hono nāunāuia oe gaue oe fakatonuhia. He koia nae gaohi ke nāunāuia, nae ikai hano nāunāu i he mea ni, koe mea i he nāunāu oku lahi hake. He kabau nae nāunāuia aia ku fakaoji, ta oku lahi aubito hono nāunāu o ia oku tuu mau.

2 KOLINITO 3:12

Bea koia i he e mau ma‘u ae amanaki lelei behe, oku mau lea ilogofua lahi ai.

2 KOLINITO 5:18-19

Bea oku mei he Otua ae gaahi mea kotoabe, aia naa ne fakalelei akimautolu kiate ia ia Jisu Kalaisi, bea kuo ne tuku kiate kimautolu ae fakamatala oe fakalelei; Koeuhi nae ia Kalaisi ae Otua, o ne fakalelei a mamani kiate ia, o ikai lau kiate kinautolu e nau gaahi fai hala; bea kuo ne tuku kiate kimautolu ae fakaogoogo oe fakalelei.

2 KOLINITO 5:20

Bea koeni, koe kau faifekau akimautolu koeuhi ko Kalaisi, o hage oku fakakolekole ae Otua iate kimautolu: oku mau kole koe fetogi o Kalaisi, mou fakalelei moe Otua.

2 KOLINITO 6:2

(He oku behe eia, Kuou ogo‘i koe i he kuoga tuutuumalie, bea i he aho fakamoui kuou tokoni‘i koe: vakai, ko eni ae kuoga tuutuumalie; vakai, ko eni ae aho oe fakamoui.)

2 KOLINITO 6:3

Ke oua naa ai ha tūkiaaga i ha mea e taha, koeuhi ke oua naa faka-ogokovi ae gaue:

2 KOLINITO 7:10

He koe mamahi oku tāu moe Otua oku ne lagaki ae fakatomala ki he fakamoui, e ikai toe fakatomala ai: ka koe mamahi fakamama, oku ne lagaki ae mate.

2 KOLINITO 9:6

Ka koeni, Ko ia oku tūtūi fakajiijii e utu fakajiijii foki; bea ko ia oku tūtūi lahi, e utu lahi foki.

2 KOLINITO 9:10

Bea koeni, ko ia oku ne foaki ae tega‘i akau ki he tūtūi, ofa ke ne foaki ae ma ke mou kai, bea fakatubu hoo mou tega kuo tūtūi, bea fakalahi ae gaahi fua o hoo mou maonioni;)

2 KOLINITO 10:16

Ke mau malaga aki ae ogoogolelei ki he mamao atu iate kimoutolu, bea ikai ke bolebole i he lakaga gaue ae tagata kehe kuo oji teuteu.

2 KOLINITO 11:7

He ko eku fai hala a eku fakavaivai au kae fakahikihiki ai akimoutolu, koeuhi i he eku malaga aki kiate kimoutolu ae ogoogolelei oe Otua tae ha totogi?

KAKAI KALETIA 1:8-9

Kabau e malaga aki ekimautolu, be ha agelo mei he lagi, ha ogoogolelei kehe kiate kimoutolu, ka oku ikai koia naa mau malaga aki kiate kimoutolu, ke malaia be ia. O hage koia naa mau tomua lea aki, beau toe lea aki eni, Kabau e malaga aki e ha taha ha ogoogolelei kehe kiate kimoutolu, kae ikai koia kuo mou ma‘u, ke malaia be ia.

KAKAI KALETIA 1:10-11

He oku ou fai ni koe fakafiemalie‘i ki he tagata, be koe Otua? be ko eku fai ni ke lelei be ki he tagata? he kabau oku ou kei fai ke lelei ki he tagata, oku ikai koe tamaioeiki au a Kalaisi. Bea oku ou fakababau atu kiate kimoutolu, e kaiga, koe ogoogolelei naaku malaga aki, oku ikai mei he tagata ia.

KAKAI KALETIA 2:20

Kuo tutuki au ke mate o hage ko Kalaisi: ka oku ou moui; ka oku ikai ko au, ka ko Kalaisi oku moui iate au: bea ko eku moui eni i he kakano, oku ou moui i he tui ki he Alo oe Otua, aia nae ofa kiate au, o ne foaki ia eia koeuhi ko au.

KAKAI KALETIA 6:7-8

Oua naa kākā‘i akimoutolu; oku ikai faa kākā‘i ae Otua: he koia oku tūtūi e he tagata, koia te ne utu foki. He ko ia oku tūtūi ki hono kakano, te ne utu i he kakano ae auha; ka ko ia oku tūtūi ki he Laumalie, te ne utu i he Laumalie ae moui taegata.

KAKAI EFESO 2:17

Bea ha’u o malaga aki ae melino kiate kimoutolu nae mamao atu, bea kiate kinautolu nae ofi.

KAKAI EFESO 4:11-14

Bea naa ne foaki ae niihi, koe kau abosetolo; moe niihi, koe kau balofita; moe niihi, koe kau evagelio; moe niihi, koe kau faifekau moe kau akonaki; Ko hono fakahaohaoa oe kakai maonioni, moe gaue fakafaifekau, ke laga hake ae jino o Kalaisi: Kae oua ke tau hoko kotoabe ki he fakataha i he tui, bea moe ilo‘i oe Alo oe Otua, ki he tagata haohaoa, ki he fuofua o hono lahi oe fonu o Kalaisi: Koeuhi ke oua naa tau kei fakatamaiki, o feliliaki, mo feaveaki fano e he matagi oe akonaki kotoabe, i he boto kākā oe tagata, moe boto i he fiemua, aia oku nau toka tatao ai ke kākā‘i;

KAKAI EFESO 5:2

Bea aeva i he ofa, o hage koe ofeina akitautolu e Kalaisi, o ne foaki ia koeuhi ko kitautolu koe hifo moe feilaulau ki he Otua koe mea namu kakala.

KAKAI EFESO 6:19-20

Bea koeuhi ko au, ke foaki ae lea kiate au, koeuhi keu mafaa malohi be hoku gutu, keu fakailo atu ae mea fakalilolilo oe ogoogolelei, Aia kuo ha‘ijia ai au ko hono faifekau: koeuhi keu lea malohi ai au, o tāu moe lea oku totonu.

FILIBAI 1:14-18

Bea koe kaiga toko lahi i he Eiki, kuo nau loto malohi koe mea i hoku gaahi ha‘i, bea ajili ai ho nau loto toa ke lea aki ae folofola o taemanavahe. Koe mooni oku malaga aki a Kalaisi e he niihi i he meheka moe fakakikihi; bea fai loto lelei be e he niihi: Koe niihi oku malaga aki a Kalaisi i he kikihi, kae ikai i he loto maa, o nau amanaki ke fakalahi aki ae mamahi ki hoku gaahi ha‘i. Ka koe niihi i he ofa, o ilo kuo fokotuu au koe lagomekina oe ogoogolelei. Bea fefe ai? ko eni, i he mea kotoabe, i he kākā, be i he mooni, oku malaga aki a Kalaisi; bea koia oku ou fiefia ai, io, bea teu fiefia.

KOLOSE 1:23-28

O kabau te mou tuu mau i he tui o aka mo tuu fakamakatuu, bea ikai hiki mei he amanaki lelei oe ogoogolelei, aia naa mou fanogo, bea nae malaga aki ki he kakai kotoabe i lalo lagi; aia kuo fakanofo au ko Baula koe faifekau o ia; Bea oku ou fiefia ni i he eku gaahi mamahi koeuhi ko kimoutolu, beau fakakakato aia oku toe i he gaahi mamahi a Kalaisi i hoku kakano koeuhi ko hono jino oona, aia koe jiaji. Aia kuo fakanofo au koe faifekau o ia, o tāu moe tuutuuni ae Otua nae foaki kiate au koeuhi ko kimoutolu, ke malaga lahi aki ae folofola ae Otua; Koe mea fufu aia nae fakalilolilo ki he gaahi kuoga moe gaahi toutagata, ka kuo fakaha eni ki he ene kakai maonioni: Akinautolu oku finagalo ae Otua ke fakaha ki ai ae koloa oe lelei lahi oe mea fakalilolilo ni ki he kakai Jenitaile: ko Kalaisi iate kimoutolu, koe amanaki lelei ki he hakeaki‘i: Aia oku mau malaga aki, o valoki ae tagata kotoabe, mo akonaki‘i ae tagata tāu taha i he boto kotoabe; koeuhi ke mau atu ae tagata kotoabe kuo haohaoa ia Kalaisi Jisu:

KOLOSE 3:24

I hoo mou ilo te mou ma‘u mei he Eiki ae totogi koe tofia: he oku mou tauhi ae Eiki ko Kalaisi.

KOLOSE 4:3-6

Bea lotua akimautolu foki, koeuhi ke too kiate kimautolu e he Otua ae mataba oe lea, ke lea aki ae mea fakalilolilo a Kalaisi, aia kuo ha‘ijia ai au: Koeuhi keu fakaha atu ia, o tāu mo ia oku totonu keu lea aki. Mou aeva i he aga fakabotoboto kiate kinautolu oku ituaa, o huhui ae kuoga. Ke lelei mau ai be hoo mou lea, o fakalelei aki ae masima, koeuhi ke mou ilo ke tali totonu ae tagata kotoabe.

1 TESALONIKA 1:5-6

He nae ikai hoko e mau ogoogolelei kiate kimoutolu i he lea be, ka i he malohi foki, bea i he Laumalie Maonioni, bea moe fakamooni lahi; o hage oku mou ilo ae aga naa mau fai iate kimoutolu koeuhi ko kimoutolu. Bea naa mou faifaitaki kiate kimautolu, bea moe Eiki, he ne mou ma‘u ae folofola i he mamahi lahi, moe fiefia i he Laumalie Maonioni:

1 TESALONIKA 2:2-9

Kae hili e mau tomua mamahi, mo ho mau gaohi kovi‘i aubito, i Filibai, aia oku mou ilo, naa mau malohi i ho mau Otua ke lea aki kiate kimoutolu ae ogoogolelei oe Otua lolotoga ae fakataga lahi. He nae ikai i he kākā e mau akonaki, be i he taemaonioni, be i he fakaoloolo: Ka i he ene lelei ki he Otua ke tuku kiate kimautolu ae ogoogolelei, koia oku behe ai e mau lea; o ikai koe fakafiemalie ki he kakai, ka koe Otua, aia oku ne ahiahi‘i ho mau loto. He oku mou ilo, nae ikai te mau gaue aki ae lea fakalai i ha kuoga e taha, be koe kofu oe manumanu; koe fakamooni ae Otua: Bea nae ikai te mau kumi ha faka-malo mei he tagata, be meiate kimoutolu, be mei ha niihi kehe, ka nae gofua be ke mau fakamāfajia akimoutolu, o tāu moe kau abosetolo o Kalaisi. Ka naa mau iate kimoutolu i he agavaivai, io, o hage koe tauhi oku ne tauhi ofa ene fānau: Bea i he e mau tokaga ofa kiate kimoutolu, naa mau loto ke atu kiate kimoutolu, ikai koe ogoogolelei oe Otua be, ka koe mau moui foki, koeuhi koe ofeina lahi akimoutolu kiate kimautolu. He oku mou manatu, e kaiga, e mau gaue moe ogojia: koe mea i he gaue i he bo moe aho, koeuhi ke oua naa mau fakamajiva ha toko taha iate kimoutolu, bea naa mau malaga aki ae ogoogolelei oe Otua kiate kimoutolu.

2 TESALONIKA 1:10

Oka ha’u ia ke fakahikihiki’i e he ene kakai maonioni, bea ke fakatumutumu ai, i he aho koia, akinautolu kotoabe oku tui; he naa mou tui ki he e mau fakamooni iate kimoutolu.

2 TESALONIKA 2:14-15

Aia naa ne uiui’i akimoutolu ki ai i ho mau ogoogolelei, ke mou lava’i ae nāunāu o ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi. Koia, e kaiga, mou tuu mau, o kuku mau ae gaahi akonaki aia nae akonekina ai akimoutolu, be ko ha mea i he malaga, be i he e mau tohi.

1 TIMOTE 6:12

Tau ae tau lelei oe tui, buke ke mau ae moui taegata, aia kuo ui foki koe ki ai, bea kuo ke fakaha ae fakamooni lelei i he ao oe fakamooni toko lahi.

2 TIMOTE 1:8-12

Koia ke oua naa ke ma koe ki he fakamooni a ho tau Eiki, be kiate au ko ene bobula: ka ke kau koe i he gaahi mamahi oe ogoogolelei o tāu moe malohi oe Otua; Aia kuo ne fakamoui o ne ui akitautolu i he uiui‘i maonioni, o ikai fakatatau moe tau gaahi gaue, ka oku fakatatau mo ene tuutuuni, moe aloofa aia nae foaki kiate kitautolu ia Kalaisi Jisu i he heeki ai tuu a mamani, Ka kuo ha eni i he fakaha a ho tau Fakamoui ko Jisu Kalaisi, aia kuo ne ikuna ae mate, bea kuo ne fakaha i he māma ae moui moe taemate i he ogoogolelei: Aia nae fakanofo au keu malaga aki ia, koe abosetolo, moe akonaki oe kakai Jenitaile. Koe mea koia oku ou kataki ai ae gaahi mea ni: ka oku ikai teu ma: he oku ou ilo aia kuou tui ki ai, bea oku bau hoku loto oku faa fai eia ke tauhi aia kuou tuku kiate ia o a‘u ki he aho koia.

2 TIMOTE 2:2

Bea koe gaahi mea koia kuo ke fanogo iate au i he ao oe kau fakamooni toko lahi, ke ke tuku ia ki he kau tagata agatonu, ke nau faa fai ke akonekina foki ae niihi.

2 TIMOTE 2:10-12

Koia oku ou faa kataki ai ae mea kotoabe koeuhi ko kinautolu kuo fili, koeuhi ke nau ma‘u foki ae fakamoui aia oku ia Kalaisi Jisu moe hakeaki‘i taegata. Koe tala mooni eni: He kabau kuo tau mate mo ia, te tau moui foki mo ia: Kabau oku tau faa kataki, te tau bule foki mo ia: kabau te tau liaki ia, te ne liaki akitautolu foki:

2 TIMOTE 2:14-16

Fakamanatu ae gaahi mea ni, o fekau kiate kinautolu i he ao oe Eiki, ke oua naa nau fakakikihi i he gaahi lea oku ikai hano aoga, ka koe faka-he‘i oe kau fanogo ki ai. Ke ke feiga ke fakaha koe oku ke lelei ki he Otua, koe tagata gaue oku ikai ke ma, kae vahevahe totonu atu ae folofola oe mooni. Ka ke jiaki ae gaahi lea babunoa moe kovi: koeuhi e tubu bea ajili ai ae aga fakataelotu.

2 TIMOTE 4:2-5

Ke ke malaga aki ae folofola; faa fai i he faigamalie, moe tae ha faigamalie; valoki, mo fakatonutonu, mo eginaki, i he aga faa kataki kotoabe moe akonaki. Koeuhi e hoko ae kuoga e ikai te nau faa kataki ai ae akonaki totonu; ka i he iate kinautolu ae teliga veli, te nau fakatokolahi maa nautolu ae kau akonaki o tatau moe nau holi. Bea te nau fakatafoki ho nau teliga mei he mooni, bea tuli taubau ki he mea loi. Ka ke leo be akoe i he mea kotoabe, kataki ae gaahi mea mamahi, fai ae gaue oe evagelio, fai ke kakato hoo gaue fakafaifekau.

2 TIMOTE 4:17

Ka nae tuu mo au ae Eiki, o ne fakamalohi‘i au; koeuhi ke fakamooni iate au ae malaga, bea ke fanogo ki ai ae Jenitaile kotoabe: bea nae fakamoui au mei he gutu oe laione.

TAITUSI 2:11

He koe aloofa ae Otua, aia oku ne omi ae fakamoui ki he kakai kotoabe, kuo ha mai ia,

FILIMONE 1:6-8

Koeuhi ke malohi hono hoko atu o hoo tui, i he ilo oe gaahi mea lelei kotoabe oku iate kitautolu ia Kalaisi Jisu. He oku ai haa mau fiefia moe fiemalie lahi i hoo ofa, koeuhi kuo fakafiemalie iate koe, e kaiga, ae loto oe kaiga maoni ni. Koia, ne ogo oku iate au ae malohi lahi mei a Kalaisi ke fekau koe ke fai aia oku totonu,

HEBELU 4:1-3

KOIA ke tau manavahe, telia, i he tuku mai ae talaofa oe hu ki hono mālōlōaga, e ai ha mou toko taha e tomui ki ai. He kuo fakaha ae ogoogolelei kiate kitautolu, o hage ko kinautolu: ka koe fanogo ki he folofola nae ikai aoga kiate kinautolu, koe ikai ke feligi aki ia ae tui ekinautolu nae fanogo. He ko kitautolu oku tui kuo tau hu ki he mālōlōaga, o hage ko ene folofola, Kuou fuakava i he eku houhau, E ikai te nau hu ki hoku mālōlōaga: ka kuo fakaoji ae gaahi gaue talu ae fakatubu o mamani.

HEBELU 4:12-13

He koe folofola ae Otua oku moui, mo malohi, bea majila lahi i ha heleta oku fakatou mata, oku aji ki hono vahe‘i oe loto moe laumalie, moe gaahi hokotaga hui moe uho, bea oku ne fakaha ae gaahi mahalo moe filioi oe loto. Bea oku ikai ha mea e taha oku tae ha mai i hono ao: ka oku telefua bea tokaimaanaga ae mea kotoabe ki he fofoga o ia aia te tau fakamāu ki ai.

HEBELU 10:35

Koia ke oua naa jiaki hoo mou tui, aia oku lahi hono totogi lelei.

HEBELU 11:6

Ka i he taema‘u ae tui oku ikai mafai hono fakafiemalie‘i: he ko ia oku ha‘u ki he Otua, oku totonu ke ne tui oku ai ia, bea oku ne totogi kiate kinautolu oku kumi lahi kiate ia.

JEMESI 1:5

Ka ai ha mou taha oku majiva i he boto, ke kole eia ki he Otua, aia oku ne foaki lahi ki he kakai kotoabe, bea oku ikai valoki‘i; bea e foaki ia kiate ia.

JEMESI 1:26

Kabau oku ai ha taha iate kimoutolu oku ne mahalo koe lotu ia, kae ikai taofi hono elelo, kae kākā‘i hono loto oona, oku taeoga ae lotu ae tagata koia.

JEMESI 5:19-20

E kaiga, kabau e hē ha mou toko taha mei he mooni, bea fakafoki mai ia e ha taha; Ke ilo eia, ko ia oku ne fakafoki mai ae agahala mei hono hala hehe, oku ne fakamoui ha laumalie mei he mate, bea oku ne ufiufi foki ae gaahi agahala lahi.

1 BITA 1:12

Akinautolu nae fakaha ki ai, nae ikai maa nautolu, kae ma atautolu naa nau tauhi‘i ae gaahi mea, aia kuo fakamatala eni kiate kimoutolu ekinautolu kuo malaga aki ae ogoogolelei kiate kimoutolu, aki ae Laumalie Maonioni nae fekau hifo mei he lagi; koe gaahi mea koia oku holi ke fakajio ki ai ae kau agelo.

1 BITA 1:23-25

He kuo mou fanau‘i foou, kae ikai aki ae tega e auha, ka koia e taefaaauha, koe folofola ae Otua, aia oku moui bea tologa o taegata. He oku hage koe mohuku ae kakano kotoabe, bea koe nāunāu kotoabe oe tagata oku tatau moe fiji‘i mohuku. Oku mae ae mohuku, bea ko hono fiji oona oku gagana: Ka oku tologa o taegata ae folofola ae Eiki. Bea koe folofola eni aia oku malaga aki i he ogoogolelei kiate kimoutolu.

1 BITA 2:2-3

Bea mou holi lahi, o hage koe fānau toki faele‘i, ki he hua huhu taekākā oe folofola, koeuhi ke mou tubu ai: He kuo mou kamata oku aloofa ae Eiki.

1 BITA 2:7-8

Koia, oku mahuiga ia kiate kimoutolu oku tui: ka kiate kinautolu oku taetui, koe maka nae liaki e he kau tufuga, koia ia kuo gaohi koe fugani maka oe tuliki, Bea koe maka tūkiaaga moe maka fakaita kiate kinautolu oku taetui ki he folofola, bea tukia: aia foki nae tuutuuni akinautolu ki ai.

1 BITA 2:9

Ka koe kakai kuo fili akimoutolu, koe kau taulaeiki fakaeieiki, koe kakai maonioni, koe kakai kuo fakatau; koeuhi ke mou fakaha ae ulugaaga lelei o ia naa ne ui mai akimoutolu mei he bouli ki he ene māma lahi:

1 BITA 3:15-16

Kae fakaabaaba ki he Eiki koe Otua i ho mou loto: bea mou nofo teu be ke talia i he agavaivai moe manavahe ae tagata kotoabe e ekea akimoutolu ki hono uhiga oe amanaki lelei oku iate kimoutolu: O ma‘u ae atamai lelei; koeuhi, i he e nau lauikovi akimoutolu, o hage koe kau fai kovi, ke ma akinautolu oku nau lohiaki‘i a hoo mou moui lelei ia Kalaisi.

A BITA 1:16

He nae ikai te mau agimui ki he gaahi talatubua nae fakatubu e he boto fakakākā, i he e mau fakailo kiate kimoutolu ae malohi moe hoko mai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, ka koe kau mamata akimautolu ki hono nāunāu.

A BITA 3:9

Oku ikai fakatuotuai e he Eiki ki he ene talaofa, o hage koe lau ae niihi koe tuotuai; ka oku kataki fuoloa kiate kitautolu, o ikai finagalo ke auha ha toko taha, ka koeuhi ke hoko o fakatomala kotoabe.

A JONE 1:9

Kabau te tau vete e tau gaahi agahala, oku mooni mo agatonu ia ke fakamolemolea e tau gaahi agahala, mo fakamaa akitautolu mei he taemaonioni kotoabe.

A JONE 3:9-10

Ko ia kotoabe kuo fanau‘i mei he Otua, oku ikai fai agahala ia; he oku mau iate ia ene tega: bea oku ikai ke faa agahala, koeuhi kuo fanau‘i ia mei he Otua. Koe mea ni oku ha ai ae fānau ae Otua, bea moe fānau ae tevolo: ko ia kotoabe oku ikai fai maonioni, bea mo ia oku ikai ofa ki hono tokoua, oku ikai oe Otua ia.

A JONE 4:6

Oku oe Otua akimautolu: ko ia oku ne ilo‘i ae Otua, e fanogo ia kiate kimautolu; bea ko ia oku ikai oe Otua, oku ikai fanogo ia kiate kimautolu. Koe mea eni oku tau ilo ai ae laumalie oe mooni, moe laumalie oe he.

A JONE 5:9-11

Kabau oku tau tali ae fakamooni oe tagata, oku lahi hake ae fakamooni oe Otua: he ko eni ae fakamooni oe Otua aia kuo ne fakaha ki hono Alo. Ko ia oku tui ki he Alo oe Otua, oku iate ia be ae fakamooni: ko ia oku ikai ke tui ki he Otua, oku ne lohiaki‘i ia; koeuhi oku ikai ke tui ia ki he fakamooni aia kuo fakaha e he Otua ki hono Alo. Bea ko eni ae fakamooni, kuo foaki e he Otua ae moui taegata kiate kitautolu, bea koe moui ni oku i hono Alo.

FAKAHA 1:2

Aia naa ne fakaha ae folofola ae Otua, bea moe fakamooni a Jisu Kalaisi, bea moe gaahi mea kotoabe naa ne mamata ai.

FAKAHA 3:20

Vakai, oku ou tuu i he mataba, mo tukituki: kabau e fanogo e ha taha ki hoku le‘o, mo too ae mataba, teu hu atu kiate ia, bea te ma keinaga fakataha mo au.

FAKAHA 7:10

Bea naa nau kalaga aki ae le‘o lahi, o behe, Oku mei ho tau Otua oku nofo i he nofoa fakaeieiki, bea moe Lami, ae fakamoui.

FAKAHA 11:3-6

Bea teu foaki ki hoku ogo fakamooni, ke na kikite i he aho e taha afe ma uageau ma onogofulu, kuo kofu aki ae tauagaa. Ko eni ia ae ogo akau olive, moe ogo tuuga māma, oku tutuu i he ao oe Otua o mamani. Bea ka loto ke tautea akinaua e ha taha, oku alu atu ae afi mei ho na gutu, o fakaauha ho na gaahi fili: bea ka loto e ha taha ke tautea akinaua, e tamate‘i behe ni ia. Oku ma‘u ekinaua ni ae malohi ke tabuni ae lagi, ke oua naa uha i he gaahi aho oe na kikite: bea oku na ma‘u ae malohi ki he gaahi vai, ke liliu ia koe toto, bea ke ta‘i aki a mamani ae gaahi mea mamahi, o na faiteliha be liuga fiha ia.

FAKAHA 11:7-11

Bea ka fakaoji ekinaua e na fakamooni, koe manu fekai oku alu hake mei he luo tae hano takele, te ne tau‘i akinaua, bea te ne ikuna akinaua, o tamate‘i akinaua. Bea ko ho na jino mate e tuku i he hala oe kolo lahi, aia oku ui fakalaumalie ko Sotoma mo Ijibite, aia nae tutuki ai ki he akau a ho tau Eiki. Bea ko kinautolu oe gaahi kakai, moe gaahi faahiga, moe gaahi lea, moe gaahi buleaga, te nau mamata ki ho na jino mate i he aho e tolu moe koga aho, bea e ikai tuku ke tanu ho na jino mate. Bea ko kinautolu oku nofo i mamani te nau fiefia kiate kinaua, o fakafiefia‘i, bea feaveaki e nau gaahi mea ofa; koeuhi nae fakamamahi e he ogo balofita ni akinautolu nae nofo i mamani. Bea hili ae aho e tolu moe koga aho, nae hu kiate kinaua ae laumalie oe moui mei he Otua, bea naa na tuu i ho na va‘e; bea nae to ae manavahe lahi kiate kinautolu nae mamata kiate kinaua.

FAKAHA 12:11

Bea naa nau ikuna ia aki ae taataa oe Lami, moe lea oe nau fakamooni; bea nae ikai te nau mamae ki he e nau moui ka nau mate.

FAKAHA 12:17

Bea nae ita ae fuu gata ki he fefine, o ne alu ke tau‘i hono toe o hono hako, akinautolu oku fai ae gaahi fekau ae Otua, bea ma‘u moe fakamooni o Jisu Kalaisi.

FAKAHA 14:5

Bea nae ikai ilo ha kākā i ho nau gutu, he oku nau tae halaia i he ao oe afioaga oe Otua.

FAKAHA 19:1

BEA hili ae gaahi mea ni neu ogo‘i o hage koe le‘o lahi oe kakai toko lahi i he lagi, oku behe, Haliluia; Ke i he Eiki ko ho tau Otua ae fakamoui, moe ogoogo lelei, moe fakaabaaba, moe malohi:

FAKAHA 19:9-10

Bea ne behe mai kiate au, Tohi, Oku monuia akinautolu kuo ui ki he katoaga oe taane oe Lami. Bea ne behe mai kiate au, Koe gaahi lea mooni eni mei he Otua. Bea neu mabee hifo i hono va‘e, ke hu kiate ia. Bea naa ne behe mai kiate au, Vakai, oua: he ko ho kauga tamaioeiki au, bea oku ou i ho kaiga oku ma‘u ae fakamooni a Jisu: hu ki he Otua: he koe fakamooni kia Jisu, koe laumalie ia oe kikite.

FAKAHA 20:4

Bea neu mamata ki he gaahi nofoa fakaeieiki, mo kinautolu nae nofo ai, bea nae tuku ae fakamāu kiate kinautolu: bea neu mamata ki he gaahi laumalie o kinautolu nae tutuu ho nau ulu koe mea i he fakamooni kia Jisu, moe folofola ae Otua, bea kuo ikai te nau hu ki he manu fekai, be ko hono fakatātā, bea kuo ikai te nau ma‘u ae fakailoga i ho nau foi la‘e, be i ho nau nima; bea naa nau moui, mo bule mo Kalaisi i he ta‘u e taha afe.

FAKAHA 22:12

Bea vakai, oku ou ha‘u vave; bea oku iate au eku totogi, ke atu ki he kakai taki taha o fakatatau ki he ene gaue.

Tongan - Fakatonga - TO

TON1884 - Koe Tohi Tabu Katoa - 1884

This translation update has been dedicated to the Public Domain
https://bibles.org/bible/25210406001d9aae-01/GEN.1/
Languages are made available to you by www.ipedge.net