26 – Sirkal

Magi gin weche maler mag Nyasaye Maduong’ Mogik.
Ok wabed gi gombo mar winjo weche ma dhano wacho.
Ne ng’ato ang’ata ma ohero Nyasaye... mae e gima Nyasaye wacho kuom: Sirkal.

Ndiko 3 Madongo Moloyo

2 Ruodhi 21:16

To kata kamano Manase nochwero remb joma onge ketho mi remb jogo nopongʼo Jerusalem duto, kiweyo richo mane omiyo jo-Juda otimo, mine gitimo richo e wangʼ Jehova Nyasaye.

Zaburi 2:1-4

Angʼo momiyo ogendini chano timo marach kendo ji chano jiemo kayiem nono? Ruodhi mag piny osebiro kanyakla kendo jotelo pimo wach kaachiel, mondo giked gi Jehova Nyasaye kendo giked gi ngʼate mowir. “Giwacho ni, wachoduru nyorochegi; kendo wawit ratekegi kucha.” To Jal mobet e kom loch e polo to nyierogi anyiera, Ruoth goyonegi siboi.

Fweny 11:15-18

Eka malaika mar abiriyo nogoyo turumbetene, to dwonde moko nokok matek ei polo, kagiwacho niya, “Pinyruodhi mar pinyni koro osedoko pinyruodhi mar Ruodhwa kendo mar Kristo, kendo enolochi nyaka chiengʼ.” To jodongo piero ariyo gangʼwen mane obedo e kombegi mag duongʼ e nyim Nyasaye, nokulore piny auma kendo ne gidendo Nyasaye, kagiwacho niya, “Wagoyoni erokamano, yaye Ruoth Nyasaye Maratego! Jal mantie, kendo Jal mane nitie, nikech isekawo teko mari maduongʼ, mi koro ichako locho. Nyiego nomako pinje mag ogendini, to koro mirimbi osechopo. Kinde osechopo mar ngʼado bura ni joma otho, kendo chiwo mich ni jotichni ma jonabi, gi jogi maler kod jogo moluoro nyingi, jomatindo gi jomadongo. Kendo tieko jogo maketho piny.”

Ndiko duto kaluwore Muma - 419 ndiko

Chakruok 2:7

Eka Jehova Nyasaye nochweyo dhano gi lowo kendo nokudho muya mar ngima ei ume, mi dhano nobedo mangima.

Chakruok 9:6

“Ngʼato angʼata mochwero remb dhano, en bende nyaka rembe chwer koa e lwet dhano; nikech e kit Nyasaye nochweyo dhano.

Chakruok 10:32

Magi e yawuot Nowa kaluwore gi anywolagi e pinjegi. Kuomgi ema ogendini mopogore opogore nochakore bangʼ ataro.

Chakruok 11:1-9

E kindeno ogendini duto manie piny ne wacho dhok achiel kod weche machal. Kane gidhi yo wuok chiengʼ, negiyudo pap moro e piny Shinar mine gidak kanyo. Negiwacho e kindgi giwegi niya, “Biuru walosuru matafare kendo wawangʼ-gi mochiek maber.” Negitiyo gi matafare kar kite kendo lowo kar simiti. Eka negiwacho niya, “Biuru wager dala maduongʼ man-gi ohinga mabor machopo nyaka e polo mondo omi walos nyingwa kendo kik wabed moke e kor piny.” To Jehova Nyasaye nolor piny mondo one dala maduongʼ kod ohinga mabor mane dhano gero. Jehova Nyasaye nowacho niya, “Ka gin oganda achiel, mawacho dhok achiel ema gisechako timo ma, kara gimoro amora ma gichano timo ok nyal tamogi. Biuru, kendo wadhi mondo wapog dhogi mondo kik giwinjre dhok ngʼato gi ngʼato.” Omiyo Jehova Nyasaye nokeyogi koa kanyo nyaka e piny duto kendo ne giweyo gero dalano. Mano emomiyo ne iluongo dalano ni Babel, nikech kanyo ema Jehova Nyasaye nopogoe dho ogendini kendo okeyogi e pinje duto.

Chakruok 12:2

“Anaketi oganda maduongʼ kendo anagwedhi; anami nyingi bed gi huma, kendo anami ibed gweth ne ji.

Chakruok 35:11

Kendo Nyasaye nowachone niya, “An Nyasaye Maratego, nywolri kendo imedri. Ogendini kod dhout ogendini noa kuomi kendo ruodhi nowuog kuomi.

Chakruok 41:40-44

Abiro keti jatend od ruoth kendo joga duto biro winjo chikni kendo kom duongʼ mar ruoth ema nobed maduongʼ moloyi.” Kuom mano Farao nowacho ne Josef niya, “Ne, koro aseketi jatend piny Misri duto.” Eka Farao nogolo tere mar loch e lwete morwako e lwet Josef. Ne orwako ne Josef law mayom mar duongʼ miluongo ni bafta kendo orwako ne tigo mar dhahabu e ngʼute. Nomiyo oidho gach ruoth mar ariyo mar loch, kendo joritne nogoyo koko nyime kawacho niya, “Yawneuru e yo!” Kuom mano Josef noket jatend piny Misri duto. Eka Farao nomiyo Josef teko kowachone niya, “An e ruoth, kendo onge ngʼama notim gimoro kata nodonji e piny Misri ma ok in ema iyiene.”

Wuok 7:10-13

Kuom mano, Musa kod Harun ne odhi ir Farao mi gitimo mana kaka Jehova Nyasaye nochikogi. Harun nodiro ludhe piny e nyim Farao kod jodonge mi nolokore thuol. Farao noluongo jorieko kod ajuoke mag Misri mine gitimo gik machal gi mane Harun otimo ka gitiyo gi teko mag yedhegi mopondo. Ngʼato ka ngʼato kuomgi nodiro ludhe piny kendo nolokore thuol. To ludh Harun nomwonyo ludhegigo. To kata kamano, chuny Farao ne odoko matek kendo ne ok onyal winjogi mana kaka Jehova Nyasaye ne osewacho.

Wuok 11:4-8

Omiyo Musa nowacho niya, “Ma e gima Jehova Nyasaye wacho: ‘Kochopo dier otieno tir, to abiro dhi e piny Misri. Nyithindo duto makayo ma yawuowi mag Misri biro tho, kochakore gi wuod Farao makayo mobet e kom duongʼ nyaka wuod nyako ma jatich makayo ma jarego, kaachiel gi nyithind jamni mokwong nywol. Ywak nobedie piny Misri duto, ma en ywak moloyo moro amora mosebedo kata mabiro bedo. To jo-Israel nobed gi kwe ma kata mana guok ok nogwe dhano kata chiayo.’ Bangʼ mano eka unungʼe ni Jehova Nyasaye keto pogruok e kind Misri gi Israel. Jodong-gi duto biro biro ira ka gikulorena kendo kagiwacho ni, ‘Dhiyo, in kaachiel gi jogo maluwi!’ Bangʼ mano to anadhi.” Eka Musa nowuok e nyim Farao ka en gi mirima.

Wuok 12:29-30

E dier otieno tir Jehova Nyasaye nonego nyithindo ma yawuowi makayo duto mag jo-Misri, kochakore gi kach ruoth Farao mane ni e kom duongʼ nyaka kach joma ni e od twech, kaachiel gi nyithindo makayo duto mag jamni. Farao kaachiel gi jodonge kod jo-Misri duto nochiewo e dier otieno kendo ne nitie ywak maduongʼ e piny Misri, nikech ne onge ot moro amora e piny Misri mane ngʼato ok othoe.

Wuok 15:18

Jehova Nyasaye biro locho nyaka chiengʼ.”

Wuok 18:19-22

Chik iti mondo angʼadni rieko kendo Nyasaye obed kodi. Onego ibed jachungʼ jogi e nyim Nyasaye kendo iter larruokgi e nyime. Puonjgi buche kod chike duto kendo nyisgi kaka onego gidagi kod tije monego gitim. To nyaka iyier joma niginyalo ma gin ji moluoro Nyasaye, joma ogen ma ok kaw asoya, kendo iketgi gibed jotend ji maromo alufu alufu, mia mia, piero abich abich, kod apar apar. Ketgi mondo gibedi jongʼad bura ni oganda kinde duto, to buche matek kende ema ginyalo keloni. Buche mayot ginyalo ngʼado giwegi, nimar mano biro miyo tingʼ ma in-go bedo mayot, nimar gibiro lawe kodi.

Wuok 18:25-26

Noyiero joma riek kuom jo-Israel duto mi noketogi jotelo mag ji alufu alufu, mia mia, piero abich abich, kod apar apar. Negitiyo kaka jongʼad bura mar oganda kinde duto. Buche matek negikelo ne Musa, to buche mayot negitieko giwegi.

Wuok 19:6-7

un to ubiro bedona oganda mar jodolo kendo oganda maler.’ Magi e weche manyaka iwachne jo-Israel.” Kuom mano Musa nodok moluongo jodongo duto mag oganda mi oketo e nyimgi weche duto mane Jehova Nyasaye ochike mondo owachi.

Wuok 22:28

“Kik iyany Nyasaye kata kwongʼo jatend jou.

Tim Jo-Lawi 18:24-28

“ ‘Kik udwanyru kutimo timbe ma kamago nikech timbego ema ogendini mabiro riembo e nyimu ne timo. Kata mana piny bende nobedo mogak, omiyo ne akumogi nikech richo mag-gi, kendo piny nongʼogo joma nodakie iye. To nyaka urit yorena kod chikena. Onge ngʼato kuomu manotim timbe makwerogo kata obed ja-Israel kata jadak e dieru, nikech magi e timbe ma joma nodak e pinyni kapok ubiro notimo kendo negiketho pinyni. To ka udwanyo pinyno, to ngʼeuru ni onyalo ngʼogou oko mar oganda mane okwongonu dake kane gidwanye.

Tim Jo-Lawi 20:22-24

Un nyaka koro urit chikena gi buchena kendo umak-gi, mi uluwgi duto, eka piny mamiyou mondo udagieno ok nongʼogu oko. Kik uluw timbe oganda mudak e diergi madhi riembonu oko-gi. Nikech gigi mane gitimo nomiyo aol kodgi. Kendo ne awachonegi niya, “Abiro kawo pinygi kendo abiro miyougo kaka girkeni, ma en piny mopongʼ gi chak kod mor kich.” An e Jehova Nyasaye ma Nyasachu mosepogou gi ogendini mamoko.

Tim Jo-Lawi 26:46

Magi e buche, chike kod yore mane Jehova Nyasaye omiyo jo-Israel e Got Sinai kokadho kuom Musa.

Rapar Mar Chik 17:14-17

Ka udonjo e piny ma ruoth ma Jehova Nyasaye ma Nyasachu miyou, mi ukawe kendo udakie ma uwacho niya, “We waket ruodhwa mana kaka ogendini moluorowa,” to neuru ni uyiero ruoth ma Jehova Nyasaye ma Nyasachu ema ochiwo, kendo nyaka obed achiel kuom oweteu, kik uket ngʼat machielo, ma ok en ja-Israel wadu. To ruoth ok onego obed gi farese mangʼeny kata chuno ji mondo odog Misri dhi omo moko, nimar Jehova Nyasaye osewachonu niya, “Ok onego udog gi yorno kendo.” Kik obed gi mon mathoth nikech mano dipoka oketho parone. Bende kik obed gi fedha kod dhahabu mangʼeny.

Rapar Mar Chik 17:18-20

Ka okawo loch mar pinyruodhe, to nyaka ondik chikgi kogologi e kitap chik ma jodolo ma gin jo-Lawi nigo. Chikgi nyaka obedgo kosomo pile ndalo duto mag ngimane mondo opuonjrego miyo Jehova Nyasaye ma Nyasache luor korito chikenegi kod buchene duto. Kendo kik okwanre ni ober maloyo owetene koweyo luwo chik. Bangʼe en kod nyikwaye nobedie loch ndalo mangʼeny e pinyruodh Israel.

Rapar Mar Chik 32:8

E kinde ma Nyasaye Man Malo Moloyo nomiyo ogendini girkeni mag-gi, kendo kane opogo ogendinigo duto kuondegi mag dak, noketonegi tongʼ pinygi kaluwore gi kar romb kwan nyithind Israel.

Jongʼad Bura 8:22-23

Jo-Israel nowachone Gideon niya, “Bed jatendwa, in kaachiel gi wuodi kod nyakwari ma wuowi, nikech iseresowa e lwet jo-Midian.” To Gideon nokonegi niya, “Ok anabed jatendu, kata wuoda bende ok nobed jatendu. Jehova Nyasaye ema biro bedo jatendu.”

Jongʼad Bura 17:6

E kindeno Israel ne onge ruoth; kendo ngʼato ka ngʼato ne timo kaka ohero.

1 Samuel 8:1-3

Kane Samuel oseti noketo yawuote mondo obed jongʼad bura e Israel. Nying wuode makayo ne Joel to nying wuowi mar ariyo ne Abija, kendo negitiyo e Bersheba. To yawuotego ne ok oluwo timbene. Ne gibaro kuom dwaro mwandu malangʼ kendo ka gikawo asoya bende ka gingʼado bura marach.

1 Samuel 8:6-7

To kane gikwayo niya, “Miwa ruoth mondo otelnwa,” kwayoni ok ne omoro Samuel, omiyo nolamo Jehova Nyasaye. To Jehova Nyasaye ne owachone niya, “Chik iti ne weche duto ma ji wachoni; nikech ok in ema gikwedi, to An ema gisekweda kaka ruodhgi.

1 Samuel 8:9-18

Koro winj gima giwacho; makmana isiemgi matek, kendo mondo inyisgi mondo gingʼe gik ma ruoth mabiro ritogi biro timo.” Samuel nonyiso joma ne kwaye mondo omigi ruoth weche duto mag Jehova Nyasaye. Nowacho niya, “Ma e gima ruoth mabiro ritou notim: Nokaw yawuotu mi noketgi mondo giti e gechene gi faresene, kendo giniringi e nyim gechene. Moko to enoket jotelo mag lweny marito ji alufe alufe to moko motelo ni piero abich abich, moko nopur puothene gi dhok kendo kayo chambe, to bende moko noket mondo olos gige mag lweny to gi gik milosogo gechene. Nokaw nyiwu mondo obed jolos modhi mangʼwe ngʼar to moko obed joted chiemo kod makati. Enokaw puotheu mabeyo moloyo gi puotheu mag olembe mag mzabibu gi zeituni mi enomi jotichne. Enokaw achiel kuom apar mag chambu gi olembeu mi nomigi jotende gi jotije. Nomau jotiju machwo gi ma nyiri, kaachiel gi jambu mabeyo moloyo, kod pundeu nokawgi mondo giti tijene owuon. Nokaw achiel kuom apar mag jambu kendo un uwegi unubed wasumbinige. Ka odiechiengno ochopo, unuywagi ka ukwayo kony kuom ruoth mane uyiero, to Jehova Nyasaye ok nomiu dwoko.”

1 Samuel 8:19-20

To ji nodagi winjo Samuel mi negiwacho niya, “Ngangʼ! Wan to wadwaro ruoth mondo oritwa. Mondo wan bende wabed machal gi ogendini mamoko, ka wan gi ruoth matelo nyimwa ka wadhi e lweny.”

1 Samuel 9:17

Kane Samuel ogoyo wangʼe kuom Saulo, Jehova Nyasaye ne owachone niya, “Ma e ngʼat mane awuoyoni kuome nibiro rito ogandana.”

1 Samuel 10:1

Eka Samuel nokawo tungʼ mar mo mi oolo ewi Saulo eka nonyodhe mowacho niya, “Donge Jehova Nyasaye osewiri mondo ibed jatelo ne joge moyiero.

1 Samuel 10:19

To koro useweyo Nyasachu, ma resou e masicheu gi chandruoku. Ma usewacho ni, ‘Ooyo miwa ruodhwa.’ Omiyo sani suduru e nyim Jehova Nyasaye kuchanoru e ogandau kod e dhoutu.”

1 Samuel 10:24-25

Samuel nowachone ji duto niya, “Bende uneno ngʼat ma Jehova Nyasaye oseyiero? Onge ngʼama chalo kode kuom ji duto.” Eka ji nokok niya, “Ruoth mondo odag amingʼa!” Samuel nolero ne ji chike mag bedo ruoth. Nondikogi e kitabu mokano e nyim Jehova Nyasaye. Eka Samuel ne ogonyo ji mondo ngʼato ka ngʼato odog e dalane.

1 Samuel 10:26-27

Saulo bende nodhi dalagi man Gibea, ka en gi joma thuondi mane osemul chunygi gi Nyasaye. To jomoko ma acheje nowacho niya, “Ere kaka ngʼatni nyalo resowa?” Negi chaye mine ok gikelone mich. To Saulo nolingʼ mos.

1 Samuel 11:6-7

Kane Saulo owinjo wechegi, Roho mar Nyasaye nobiro kuome gi teko, mi iye nowangʼ ahinya. Ne okawo rwedhi ariyo mag pur mi oyangʼo mi opogo ringʼo lemo lemo, eka nooro joote gi ringʼogi e piny Israel duto, kowacho niya, “Ma e gima ibiro timne rweth ngʼat modagi luwo bangʼ Saulo gi Samuel.” Eka luoro mar Jehova Nyasaye ne omako ji mine giwuok gi chuny achiel.

1 Samuel 11:12

Eka ji nowachone Samuel niya, “Ngʼa gini mane penjo ni, ‘Bende Saulo dibed ruodhwa?’ Kelnwagi mondo waneg-gi.”

1 Samuel 11:15

Omiyo ji duto nodhi Gilgal kendo negiguro Saulo kaka ruoth e nyim Jehova Nyasaye. Kuno ne gichiwoe misengini mag lalruok e nyim Jehova Nyasaye, kendo Saulo kod Israel noloso budho malich ahinya.

1 Samuel 12:12-15

“To kane uneno ka Nahash ruodh jo-Amon dwaro monjou, ne uwachona ni, ‘Nyaka wabed gi ruoth ma ritowa,’ kata obedo ni Jehova Nyasaye ma Nyasachu ne en ruodhu. Koro neuru ma e ruoth ma useyiero, mane ukwayo; omiyo Jehova Nyasaye oseketo ruoth mondo oritu. Ka umiyo Jehova Nyasaye luor kendo kutiyone, ka uwinjo chikne kendo ok ungʼanyone chikene, un kaachiel gi ruodhu ma ritou mi uluwo Jehova Nyasaye ma Nyasachu, to mano ber. To ka utamoru winjo Jehova Nyasaye, mi ungʼanyone chikene, to enokumu kaka ne okumo kwereu.

1 Samuel 12:19-20

Eka ji duto nowachone Samuel niya, “Lam Jehova Nyasaye ma Nyasachi ni jotichni mondo kik watho, nimar wasemedo ewi richowa mamoko tim marach mar kwayo mondo miwa ruoth.” Samuel nodwokogi niya, “Kik ubed maluor. Kata obedo ni usetimo tim marachni, koro kik ulokru uwe Jehova Nyasaye, to tineuru gi chunyu duto.

1 Samuel 12:25

To ka usiko ka utimo marach, to un kaachiel gi ruodhu ibiro tieku.”

1 Samuel 13:8-14

Norito Samuel kuom ndalo abiriyo kaka Samuel nosechiko, to Samuel ne ok obiro Gilgal kendo joma ne nigi Saulo nochako ke. Omiyo nowacho niya, “Kelnauru gima itimogo misango miwangʼo pep kod misango mar lalruok.” Kendo Saulo nochiwo misango miwangʼo pep. E sa ma ne otieko chiwo misangono, Samuel nochopo kendo Saulo nodhi mondo omose. Samuel nopenje niya, “Angʼo misetimoni?” Saulo nodwoke niya, “Kane aneno ka ji ke to in bende pok ibiro e sa mane oketi, to jo-Filistia bende chokore Mikmash, ne aparo ni, ‘Koro jo-Filistia biro monja Gilgal, ka pod ok apenjo kendo pod ok akwayo Jehova Nyasaye mondo okonya.’ Omiyo ne aneno ni ochuna ni nyaka achiw misango miwangʼo pep.” Samuel nowachone niya, “Isetimo tim mofuwo. Ok iserito chik mane Jehova Nyasaye ma Nyasachi omiyi; ka dine iriti, to doguro pinyruodhi e Israel nyaka chiengʼ. To koro pinyruodhi ok bi siko, Jehova Nyasaye oseyudo ngʼat ma chunye chal gi mare kendo osekete, mondo otel ne joge, nikech in ok iserito chik mar Jehova Nyasaye.”

1 Samuel 15:22-23

Samuel nodwoke niya, “Iparo ni Jehova Nyasaye mor gi chiwo kod misengini miwangʼo pep moloyo winjo dwonde? Winjo wach ber moloyo chiwo misango kendo chiko it ber moloyo boche imbe, nimar ngʼanyo chal gi richo mar jwok, to tok teko chalo gi richo mar lamo nyiseche manono. Nikech isedagi wach Jehova Nyasaye En bende osedagi ni kik ibed ruoth.”

1 Samuel 15:24-26

Eka Saulo nowachone Samuel niya. “Asetimo richo. Asetamora luwo chik Jehova Nyasaye kod wecheni bende. Ne aluoro ji kendo ne atimo dwarogi. Koro sani asayi ni iwena richona kendo wadog kodi mondo mi alam Jehova Nyasaye.” To Samuel nowachone niya, “Ok anyal dok kodi. Isedagi luwo wach Jehova Nyasaye, kuom mano Jehova Nyasaye bende osedagi ni kik ibed ruodh Israel!”

1 Samuel 16:13

Omiyo Samuel nokawo tungʼne mar mo mine owire e nyim owetene kendo kochakore chiengʼno Roho mar Jehova Nyasaye nobiro kuom Daudi gi teko. Bangʼe Samuel to nodok Rama.

1 Samuel 24:5-8

Bangʼe chuny Daudi nochandore nikech nosengʼado riak law Saulo. Nowachone joge niya, “Jehova Nyasaye ok oyie mondo atim gima kamano ni ruodha, ngʼat Jehova Nyasaye mowir, kata tingʼo lweta mondo ahinye; nikech en ngʼat mowir ma Jehova Nyasaye oyiero.” Kamano Daudi nokwero joge kendo ne ok oyienegi mondo gitug dhawo gi Saulo. Omiyo Saulo nowuok e rogo modhi e yore. Eka Daudi nowuok oko mar rogo mi oluongo Saulo, “Ruodha ma ruoth!” Kane Saulo ongʼiyo chien, Daudi nokulore piny monindo auma ka wangʼe ochiko piny.

1 Samuel 24:20-22

Angʼeyo ni adieri ibiro bet ruoth kendo pinyruodh Israel nodhi nyime maber e bwo lochni. Koro singrina gi nying Jehova Nyasaye ni ok ningʼad nyikwaya kata rucho nyinga oko e od wuora.” Omiyo Daudi nosingore ne Saulo. Eka Saulo nodok dala, to Daudi gi joge nodhi e kargi mar pondo.

1 Samuel 26:9-12

To Daudi nowachone Abishai niya, “Kik inege! En ngʼa manyalo keto lwete kuom ngʼat Jehova Nyasaye mowir ma ok oket ne bura?” Nowacho niya, “Akwongʼora gi nying Jehova Nyasaye mangima, ni Jehova Nyasaye owuon ema nonege; kata ndalone chiengʼ moro nochopi mi otho kata nodhi e lweny mi notho kuno. To Jehova Nyasaye ok diyiena ni mondo ater lweta kuom ngʼat Jehova Nyasaye mowir. Koro kaw tongʼ gi puga mar pi machiegni gi wiye kaeto wadhi.” Omiyo Daudi nokawo tongʼ kod puga mar pi mane nitie machiegni gi wi Saulo kendo negidhi. Onge ngʼama nonenogi kata mane ongʼeyo wachno, bende onge ngʼama ne ochiewo. Giduto ne ginindo, nikech Jehova Nyasaye nomiyogi nindo matut.

2 Samuel 1:14-16

Daudi nopenje niya, “Angʼo momiyo ne ok iluor mar tingʼo badi kinego ngʼat Jehova Nyasaye mowir?” Eka Daudi noluongo achiel kuom joge mowachone niya, “Dhi inege!” Omiyo ngʼatno nochwowe motho. Nimar Daudi nosewachone niya, “Rembi obedi e wiyi iwuon. Dhogi ema osebedo janeno mari ka iwacho ni, ‘Asenego ngʼat Jehova Nyasaye mowir.’ ”

2 Samuel 2:4

Eka jo-Juda nobiro Hebron, kendo ne giwiro Daudi obedo ruodh dhood Juda kanyo. Kane onyis Daudi ni jo-Jabesh Gilead ema ne oiko Saulo,

2 Samuel 7:12-17

Ka ndaloni orumo mitho kendo iluwo kwereni to abiro keto kothi moro mondo okaw kari, manobed kothi owuon kendo anagur pinyruodhe. En ema noger ot ni nyinga, kendo anagur lochne gi pinyruodhe nyaka chiengʼ. Anabed wuon-gi to enobed wuoda. Ka otimo marach, to anakume, ka achwade gi lwet dhano kendo noyud chwat koa kuom ji. To herana to ok nogol kuome kaka ne agole kuom Saulo, mane agolo e nyimi. Odi gi pinyruodhi nosik nyaka chiengʼ e nyima kendo lochni nogurre nyaka chiengʼ.’ ” Nathan nonyiso Daudi weche duto mane ofwenyne.

2 Samuel 8:15

Daudi nobedo ruodh jo-Israel duto, kotimo maber kendo makare ni joge duto.

2 Samuel 23:3

Nyasach Israel nowuoyo; Lwanda mar Israel nowachona ni: Ka ngʼato otelo ni ji e yo makare, kendo ka olocho koluoro Nyasaye,

1 Ruodhi 1:23

Kendo neginyiso ruoth niya, “Nathan janabi ni ka.” Kuom mano nodhi e nyim ruoth mi okulore piny auma.

1 Ruodhi 1:39-40

Zadok jadolo nokawo tungʼ mar mo e Hema Maler mi nowiro Solomon. Eka negigoyo turumbete kendo ji duto nogoyo koko niya, “Ruoth Solomon mondo odag amingʼa!” Kendo ji duto nowuotho kaluwo bangʼe ka gigoyo asili kendo gimor mathoth mi piny noyiengni.

1 Ruodhi 3:3-4

Solomon nonyiso herane ni Jehova Nyasaye kowuotho moluwore gi yore mag Daudi wuon-gi makmana ni notimo misengini kendo nowangʼo ubani kuonde motingʼore. Ruoth nodhi Gibeon mondo ochiw misengini nimar kanyo e kama notingʼore malo moloyo ahinya kendo Solomon nochiwo misengini miwangʼo pep alufu achiel e kendo mar misangono.

1 Ruodhi 3:5-14

E Gibeon kanyo ema Jehova Nyasaye nofwenyore ni Solomon gotieno e lek kendo Nyasaye nowachone niya, “Kwa gimoro amora midwaro ni mondo amiyi.” Solomon nodwoko niya, “Isenyiso ngʼwono maduongʼ ni jatichni Daudi wuonwa nikech ne en ja-adiera kuomi kendo ne en ngʼama kare ma chunye odimbore. Bende pod inyise ngʼwono maduongʼno nyaka chil kawuono kendo isemiye wuowi mondo obedi e kome kawuononi. “Koro, yaye Jehova Nyasaye, ma Nyasacha, iseketo jatichni ruoth kar wuonwa Daudi. To an mana rawera kendo ok angʼeyo kaka onego atim tichna. Jatichni nitie ka e kind oganda miseyiero, oganda maduongʼ kendo mathoth mokalo akwana. Omiyo mi jatichni chuny mariek mondo otel ne jogi kendo mar pogo ber gi rach. Nimar en ngʼa manyalo telo ni oganda maduongʼ machalo kama?” Jehova Nyasaye ne mor ni Solomon nokwayo mano. Omiyo Nyasaye nowachone niya, “Nikech isekwayo mana ma to ok ikwayo ngima mathoth kata mwandu ni in iwuon, bende ok isekwayo tho mar wasiki to isekwayo mana rieko kuom ngʼado bura kare, Abiro timo gima isekwayo. Abiro miyi chuny mar rieko kod mar ngʼeyo mondo kik bedie ngʼama chalo kodi kendo nyaka chiengʼ. Moloyo mano abiro miyi nyaka mago ma ok ikwayo kaka mwandu kod duongʼ mondo e kinde mag ngimani ok inibed gi ngʼat maromo kodi e kind ruodhi. To kiwuotho e yorena kendo rito buchena kod chikena kaka Daudi wuonu notimo bende anamiyi idak amingʼa.”

1 Ruodhi 8:22-23

Eka Solomon nochungʼ e nyim kendo mar misango mar Jehova Nyasaye e nyim oganda duto mar jo-Israel, kendo norieyo bedene kochomo polo kowacho kama: “Yaye Jehova Nyasaye, ma Nyasach Israel, onge Nyasaye moro amora machal kodi e polo malo kata e piny mwalo, in e Nyasaye marito singruok mar herane ni jotichne maluwo yoreni gi chunygi duto.

1 Ruodhi 10:23

Ruoth Solomon ne nigi mwandu mangʼeny kod rieko moloyo ruodhi mamoko duto mag piny.

1 Ruodhi 11:1-8

Kata kamano Ruoth Solomon nohero nyi pinje mamoko mangʼeny; mane omedo bangʼ nyar Farao kaka nyi jo-Moab gi jo-Amon gi jo-Edom gi jo-Sidon kod nyi jo-Hiti. Negia e ogendini mane Jehova Nyasaye okwero jo-Israel kawacho niya, “Kik ukendru kodgi, nikech adier ginilok chunyu ma uluw nyisechegi.” Kata kamano, Solomon nomoko kuomgi gihera. Ne en-gi mon mia abiriyo monywol e ut ruodhi kod mon moketo mia adek, kendo mondego nowite. Kaka Solomon ne medo bedo moti, monde noloko chunye moluwo nyiseche mamoko kendo chunye ne ok ochiwore chuth ni Jehova Nyasaye ma Nyasache, kaka chuny Daudi wuon-gi ne en. Noluwo nyasaye madhako mar jo-Sidon miluongo ni Ashtoreth kod nyasach dwanyruok mar jo-Amon miluongo ni Molek. Omiyo Solomon notimo richo e nyim Jehova Nyasaye, ne ok oluwo Jehova Nyasaye gi chunye duto kaka Daudi wuon-gi notimo. Ewi got moro yo wuok chiengʼ mar Jerusalem, Solomon nogero kama otingʼore gi malo ni nyasach dwanyruok mar Moab miluongo ni Kemosh kod nyasach dwanyruok mar jo-Amon miluongo ni Molek. Notimo kamano ni monde mag pinje mamoko mane wangʼo ubani kendo ne chiwo misango ni nyisechegigo.

1 Ruodhi 11:9-11

Jehova Nyasaye iye nowangʼ gi Solomon nikech chunye noselokore moa kuom Jehova Nyasaye Nyasach Israel mane osefwenyorene nyadiriyo. Kata obedo ni notamo Solomon e luwo nyiseche mamoko Solomon ne ok orito chik Jehova Nyasaye. Omiyo Jehova Nyasaye nowacho ni Solomon niya, “Nikech ma en pachi kendo ok iserito singruokna gi buchena mane achiki, chutho abiro pogo lochni kendo abiro miyo achiel kuom jotichni.

1 Ruodhi 12:12-14

Bangʼ ndalo adek Jeroboam kod oganda duto noduogo ir Rehoboam mana kaka ruoth nosewacho niya, “Dwoguru ira bangʼ ndalo adek.” Ruoth nodwoko jogo gi gero. Notamore tiyo gi rieko mane jodongo ongʼadone, moluwo rieko mbesene mowacho niya, “Wuonwa nomiyou tingʼ mapek, an to abiro miyou tingʼ mapek moloyo. Wuonwa nochwadou gi boka an to abiro chwadou malit ka thomoni makecho.”

1 Ruodhi 12:31-32

Jeroboam nogero kuonde mitimoe misango mane ni kuonde motingʼore kendo noyiero jodolo kuom ogendini mopogore opogore kata obedo ni ne ok gin jo-Lawi. Nochako nyasi mar sawo chiengʼ mar apar gabich mar dwe mar aboro machal gi nyasi mar sawo mitimo Juda, mi notimo misengini e kendo mar misango. Ma notimo Bethel kotimo misango ni nyiroye mane oseloso. Kendo bende noketo jodolo Bethel e kuonde motingʼore mane oseloso.

1 Ruodhi 13:4-5

Kane ruoth Jeroboam owinjo kaka ngʼat Nyasayeno noywak kokwongʼo kendo mar misango man Bethel norieyo bade kowuok e kendo mar misango kowacho niya, “Makeuru!” To bade mane orieyono kochomo ngʼat Nyasayeno notal mane ok onyal dole. Kendo mar misangono bende nobarore diere ariyo kendo buru mage nopukore oko kaluwore gi ranyisi mane ochiw gi ngʼat Nyasaye kod Wach Jehova Nyasaye.

1 Ruodhi 13:33-34

Kata mana bangʼ ma, Jeroboam ne ok oloko yorene maricho to nomedo yiero jodolo koa kuom ji mopogore opogore mondo oti kuonde motingʼore. Ngʼato angʼata mane dwaro bedo jadolo nowalo ni kuonde motingʼore. Ma e richo mar od Jeroboam mane omiyo opodho kendo kelone kethruok e wangʼ piny.

1 Ruodhi 14:9-10

Isetimo richo moloyo ji duto mane odak kapok idak. Iseloso ne in iwuon nyiseche mamoko, nyiseche mag chuma; isemiyo iya owangʼ mi idhira ka ngʼeyi. “ ‘ Kuom mano, adhi kelo chandruok ne od Jeroboam. Abiro ngʼado yawuowi duto mawuok e od Jeroboam man Israel bed ni gin wasumbini kata ok gin wasumbini. Abiro wangʼo od Jeroboam mana kaka ngʼato wangʼo owuoyo nyaka oliel duto.

1 Ruodhi 14:16

Nojwangʼ Israel nikech richo mane Jeroboam otimo kendo mosemiyo Israel otimo.”

1 Ruodhi 15:1-3

E higa mar apar gaboro mar loch Jeroboam wuod Nebat, Abija nobedo ruodh Juda, kendo norito piny kuom higni adek kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Maaka nyar Abishalom. Notimo richo duto mane wuon otimo kendo chunye ne ok ochiwore chuth ni Jehova Nyasaye ma Nyasache, kaka chuny Daudi kwargi ne en.

1 Ruodhi 15:11-14

Asa notimo gima kare e nyim Jehova Nyasaye mana kaka Daudi wuon mare notimo. Noriembo chwo ma jochode mag kuonde lemo modarogi e pinye kendo noketho nyiseche manono mane kweregi oloso. Bende nogolo dagi ma Maaka e kome mane entie kaka min ruoth nikech noloso sirni milamo mar Ashera. Asa nongʼado yien-no mowangʼe e holo mar Kidron. Kata obedo ni Asa ne ok oketho kuonde motingʼore malo mag lemo, chunye nochiwore chutho ni Jehova Nyasaye ndalo duto mag ngimane.

1 Ruodhi 15:25-26

Nadab wuod Jeroboam nobedo ruoth mar Israel e higa mar ariyo mar loch Asa ruodh Juda, kendo nobedo ruodh Israel kuom higni ariyo. Notimo richo e nyim Jehova Nyasaye, kowuotho e yor wuon mare kod richone mane omiyo Israel otimo.

1 Ruodhi 15:30

nikech richo mane Jeroboam otimo kendo mane omiyo Israel otimo, kendo nikech nomiyo Jehova Nyasaye Nyasach Israel obedo gi mirima.

1 Ruodhi 15:33-34

E higa mar adek mar loch Asa ruodh Juda, Baasha wuod Ahija nodoko ruoth kuom Israel duto e Tirza kendo nobedo ruoth kuom higni piero ariyo gangʼwen. Notimo richo e nyim Jehova Nyasaye, kowuotho e yore mag Jeroboam kod richone mane omiyo Israel otimo.

1 Ruodhi 16:4

Guogi biro chamo joka Baasha motho e mier madongo, kendo winy mae kor polo biro chamo mago motho e pewe.

1 Ruodhi 16:7

Kata kamano, wach Jehova Nyasaye nobiro gi dho janabi Jehu wuod Hanani ni Baasha kod ode, nikech richo duto mane osetimo e nyim Jehova Nyasaye, komiye mirima gi gik moko mane osetimo, kendo kobedo machal gi od Jeroboam, kendo bende nikech mano nokethe.

1 Ruodhi 16:12-13

Omiyo Zimri noketho od Baasha, kaluwore gi wach Jehova Nyasaye mane owacho ni Baasha kawuok kuom Jehu janabi nikech richo duto mane Baasha kod wuode Ela nosetimo kendo mane gimiyo Israel otimo, omiyo ne giwangʼo ii Jehova Nyasaye, Nyasach Israel, ka gimiye mirima gi nyiseche manono.

1 Ruodhi 16:18-19

Kane Zimri oneno ni dalano osekaw, nodhi kama tek mar dala ruoth, nomoko dalano mach molwore. Mine otho, nikech richo mane otimo, kotimo richo e nyim Jehova Nyasaye kendo kowuotho e yore Jeroboam kendo e richo mane otimo, kod mago mane omiyo jo-Israel otimo.

1 Ruodhi 16:25-26

To Omri notimo timbe mamono e nyim Jehova Nyasaye kendo notimo richo mathoth moloyo joma notelo ne. Nowuotho e yore duto mag Jeroboam wuod Nebat kod richone mane omiyo jo-Israel otimo, mine gimiyo Jehova Nyasaye, ma Nyasach Israel mirima gi nyisechegi manono.

1 Ruodhi 16:30-33

Ahab wuod Omri notimo timbe mamono mangʼeny e nyim Jehova Nyasaye moloyo joma notelo ne. Ok nine oluwo richo mag Jeroboam wuod Nebat kende, to bende nine okendo Jezebel nyar Ethbal ruodh Sidon mi nochako tiyo ni Baal kendo lame. Ne oloso kendo mar misango ne Baal e hekalu mar Baal mane osegero e Samaria Ahab bende noloso siro mar Ashera kendo notimo mangʼeny mamoko mondo ochwanygo Jehova Nyasaye, ma Nyasach Israel, kendo owangʼ iye moloyo ruodhi duto mag Israel mane nitiere motelone.

1 Ruodhi 18:4

Kane Jezebel nego jonabi mag Jehova Nyasaye, Obadia nokawo jonabi mia achiel mopandogi e buche mag pondo ariyo ka ji piero abich abich e moro ka moro kendo nomiyogi pi gi chiemo.

1 Ruodhi 18:17-19

Kane oneno Elija, nowachone niya, “Mano en in, jakel chandruok ni Israel-ni?” Elija nodwoke niya, “Ok asekelo chandruok e Israel. To in gi odi ema isejwangʼo chike Jehova Nyasaye mi iluwo Baal. Koro luong jo-Israel duto mondo orom koda e Got Karmel. Kendo kel jodolo mag Baal mia angʼwen gi piero abich kod jonabi mia angʼwen mag Ashera, machiemo e mesa Jezebel.”

1 Ruodhi 19:1-2

Koro Ahab nonyiso Jezebel mago duto mane Elija nosetimo kendo kaka nosenego jonabi gi ligangla, omiyo Jezebel nooro jaote ir Elija mondo owachne niya, “Mad nyiseche timna kata bedi ni en malit machalo nade ka kiny sa ma kama ok atimo ni ngimani machal gi achiel kuom jonabigo.”

1 Ruodhi 21:17-24

Eka wach Jehova Nyasaye nobiro ni Elija ja-Tishbi: “Dhiyo mondo irom gi Ahab ruodh Israel molocho Samaria. Koro entie e puoth Naboth mar mzabibu mosedhiye mondo okaw obed mare. Nyise kama, ‘Ma e gima Jehova Nyasaye wacho, Donge isenego ngʼato kendo mikawo mwandune?’ Wachne kendo ni, ‘Ma e gima Jehova Nyasaye wacho, Kama guogi nonangʼoe remb Naboth, bende e kama guogi biro nangʼoe rembi in iwuon, ee, mana in!’ ” Ahab nowacho ni Elija niya, “Kamano iseyuda in jasika!” To Elija nodwoke niya, “Ee, aseyudi nikech isechiwori mar timo richo e nyim Jehova Nyasaye. Abiro kelo masira kuomi. Abiro tieko nyikwayi kendo abiro ngʼado oko nyathi moro amora ma wuowi ma chogo moa dhood Ahab e piny Israel; bed ni gin wasumbini kata ok gin wasumbini. Abiro loko odi kaka mar Jeroboam wuod Nebat gi kaka mar Baasha wuod Ahija nikech isemiya mirima kendo isemiyo Israel otimo richo.” Kendo kuom Jezebel Jehova Nyasaye nowacho kama, guogi biro kidho Jezebel e tie ohinga mar Jezreel. “Guogi biro chamo joka Ahab motho e mier madongo kendo winy mae kor polo biro chamo mago motho e pewe.”

1 Ruodhi 21:25-29

Ne onge ngʼat moro machielo machalo gi Ahab, mane ochiwore ni timo richo e nyim Jehova Nyasaye, kijiwe e timo kamano gi jaode Jezebel. Timbene ne richoe moloyo koluwo bangʼ nyiseche mamoko, mana kaka jo-Amor mane Jehova Nyasaye oriembo e nyim jo-Israel. Kane Ahab owinjo wechegi duto, noyiecho lepe, morwako lep gunia kendo notweyo chiemo. Nonindo gi lepe mag guniago kendo nowuotho kokuyo. Eka wach Jehova Nyasaye nobiro ni Elija ja-Tishbi, kawacho niya, “Bende isefwenyo kaka sani Ahab osebolore e nyima? Nikech osebolore, ok anakel masirani e ndalone, to abiro kele e ode e kinde mag wuode.”

1 Ruodhi 22:38-39

Ne gilwoko garino e yawo moro Samaria (kama ochode lwokoree), kendo guogi nonangʼo rembe, mana kaka wach Jehova Nyasaye nosewacho. Timbe mamoko mag loch Ahab kaachiel gi gik moko duto mane otimo, gi dala ruoth maduongʼ mane ogero mobawo gi lak liech kod mier mane ochielo gi ohinga, donge ondikgi e kitap rapar mar ruodhi Israel?

1 Ruodhi 22:43-44

E gik moko duto noluwo yore Asa wuon mare kendo ne ok oweyogi, nimar notimo gima kare e nyim Jehova Nyasaye. To kata kamano kuonde motingʼore gi malo mag lemo ne ok omuki kendo ji nodhi nyime mana gi chiwo misengini kendo wangʼo ubani. Jehoshafat bende ne nigi kwe gi ruodh Israel.

1 Ruodhi 22:51-53

Ahazia wuod Ahab nobedo ruodh Israel e Samaria e higa mar apar gabiriyo mar loch Jehoshafat ruodh Juda, kendo nobedo ruodh Israel higni ariyo. Notimo richo e nyim Jehova Nyasaye nikech nowuotho e yore mag wuon-gi gi min-gi kendo e yore mag Jeroboam wuod Nebat mane omiyo Israel otimo richo. Notiyo ni Baal kendo nolame mi nomiyo Jehova Nyasaye, Nyasach Israel, obedo gi mirima mana kaka wuon-gi nosetimo.

2 Ruodhi 1:16-17

Nowachone ruoth niya, “Jehova Nyasaye wacho kama: Nyasaye onge e Israel ka koso mamiyo uoro joote mondo upenj Baal-Zebub ma nyasach Ekron wach? Nikech isetimo ma ok inichungi e kitanda mar midekre minindeno, nyaka itho!” Omiyo notho mana kaka wach Jehova Nyasaye mane Elija owacho. Nikech Ahazia ne onge wuowi, Joram nobedo ruoth kare e higa mar ariyo mar loch Jehoram wuod Jehoshafat ruodh Juda.

2 Ruodhi 3:1-3

Joram wuod Ahab nobedo ruodh Israel e piny Samaria e higa mar apar gaboro mar kinde loch Jehoshafat ruodh Juda kendo nobedo e loch higni apar gariyo. Ne otimo richo e wangʼ Jehova Nyasaye, to ok kaka wuon kod min notimo. Noketho kido milamo mar Baal mane wuon oseloso. Kata kamano ne osiko e richo mar Jeroboam wuod Nebat, mane omiyogo jo-Israel odonjo e richo; kendo ne ok oweyogi kata matin.

2 Ruodhi 8:16-18

E higa mar abich mar Joram wuod Ahab ruodh Israel, kane Jehoshafat ne ruodh Juda, Jehoram wuod Jehoshafat nochako tich kaka ruodh Juda. Ne en ja-higni piero adek gariyo kane obedo ruodh Juda, kendo norito Jerusalem kuom higni aboro. Noluwo timbe mag ruodhi Israel, mana kaka jood Ahab notimo, nimar nokendo nyar Ahab. Notimo timbe mamono e nyim Jehova Nyasaye.

2 Ruodhi 8:26-27

Ahazia ne ja-higni piero ariyo gariyo kane obedo ruoth, kendo norito piny kuom achiel kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Athalia, ma nyakwar Omri ruodh Israel. Noluwo timbe mag od Ahab kendo notimo timbe mamono e nyim Jehova Nyasaye mana kaka od Ahab nosetimo, nimar ne gin wede e kendgi gi jood Ahab.

2 Ruodhi 9:5-8

Kane ochopo noyudo ka jotend lweny obet kanyakla. Nowachone jatend lweny niya, “An-gi wach moro madwaro wachoni.” Jehu nopenje niya, “En ngʼa kuomwa ka midwaro losogo?” Nodwoke niya, “En mana in, jatend lweny.” Jehu nochungʼ malo modhi kode ei ot. Bangʼ mano janabino noolo mo ewi Jehu kowachone niya, “Ma e gima Jehova Nyasaye ma Nyasach Israel wacho: ‘Asewali mondo ibed ruodh Israel ma gin jo-Jehova Nyasaye. Nyaka itiek od Ahab ma ruodhi, kendo abiro chulo kuor nikech remb jotichna ma jonabi kendo nikech remb jotich Jehova Nyasaye mane ochwer gi Jezebel. Abiro tieko od Ahab duto. Abiro tieko chwo manie od Ahab e piny Israel bedni gin wasumbini kata joma ni thuolo.

2 Ruodhi 9:30-37

Kane Jehu odhi Jezreel, Jezebel nowinjo birone kanyo, mi obuko wangʼe kendo oloso wiye kongʼicho gie dirisa. Kane Jehu odonjo e dhorangach nopenjo niya, “Ibiro e yor kwe, in Zimri ma janek ruodheni?” Nongʼiyo malo e dirisa mopenjo niya, “En ngʼa ma jakora? En ngʼa?” Eka ji ariyo kata adek mabwoch nongʼiye gi kwinyo. Jehu nowachonegi niya, “Diruru dhakono piny!” Omiyo negidire piny ma rembe moko okirore e kor ohinga ka farase nyone piny. Jehu nodonjo e dalano mochiemo kendo ometho. Eka nowachonegi niya, “Kawuru dhako mokwongʼno udhi uyiki, nimar ne en nyar ruoth.” To kane gidhi yike onge gima negiyudo makmana hanga wiye, tiendene gi lwetene. Negidok ma giwachone Jehu wachno, mane owacho niya, “Ma e wach mane Jehova Nyasaye owacho kokadho kuom jatichne Elija ja-Tishbi: E puodho manie paw Jezreel guogi nokidh ringre Jezebel. Ringre Jezebel nochal ka owuoyo moyar e pewe mag Jezreel, maonge ngʼama nyalo wacho ni ma Jezebel.”

2 Ruodhi 10:18-24

Eka Jehu nochoko ji duto kanyakla mowachonegi niya, “Ahab ne otiyone Baal mana matin, to Jehu biro tiyone mangʼeny. Koro luong jonabi duto mag Baal, jodonge duto kod jodolone duto. Kik yudi ni ngʼato kuomgi onge nikech adhi timo nyasi mar misango maduongʼ ne Baal. Ngʼato angʼata ma ok ochopo e nyasino to ok nobed mangima.” To Jehu ne wuondore nimar ne odwaro kaka doneg jodong Baal duto. Jehu nowacho niya, “Timuru chokruok maduongʼ mar Baal.” Omiyo negilando wachno. Eka nooro wach e piny Israel duto mi jodong Baal duto nobiro; kendo onge kata mana ngʼato achiel mane odongʼ. Negipongʼo ii hekaluno duto koni gi koni. Kendo Jehu nowachone jarit kar keno mar lewni niya, “Keluru kandhe moromo jodong Baal duto.” Omiyo nokelo kandhe moromogi duto. Bangʼ mano Jehu gi Jehonadab wuod Rekab nodhi ei hekalu mar Baal. Jehu nowachone jodong Baal duto niya, “Neuru ni onge jatich Jehova Nyasaye moro amora kodu ka makmana jodong Baal.” Eka negidonjo ei hekaluno mondo gichiw misengini miwangʼo pep kod liswa. Noyudo Jehu oseketo ji piero aboro oko momiyogi siem kama: “Kapo ni ngʼato moro kuomu oweyo achiel kuom jogi otony, to ngimani nokaw kar ngimane.”

2 Ruodhi 10:27

Negitoyo kidi milamo kendo gimuko hekalu mar Baal kendo kanyo ji osebedo katiyogo kaka choo nyaka chil kawuono.

2 Ruodhi 10:31

Kata kamano Jehu ne ok oritore kuom mako chike Jehova Nyasaye ma Nyasach Israel gi chunye duto. Bende ne ok olokore e richo Jeroboam, mane omiyo jo-Israel otimo.

2 Ruodhi 11:14

Nongʼicho moneno ruoth kochungʼ e bath siro kaka chik jo-Israel ne dwaro. Jotelo gi jogo turumbete nochungʼ e bath ruoth kendo ji duto mag pinyno ne mor kendo negigoyo turumbete. Eka Athalia noyiecho lepe kakok niya, “Andhoga! Andhoga!”

2 Ruodhi 12:2-3

Joash notimo gima ber e wangʼ Jehova Nyasaye e higni duto mane Jehoyada jadolo ne ngʼadone rieko. Kata kamano kuonde motingʼore gi malo mag wangʼo misengini ne ok omuki kendo ji nodhi nyime mana gi chiwo misengini kod wangʼo ubani mangʼwe ngʼar kanyo.

2 Ruodhi 13:1-2

E higa mar piero ariyo gadek mar loch Joash wuod Ahazia ruodh Juda, Jehoahaz wuod Jehu nobedo ruodh Israel ka en Samaria kendo nobedo e ruoth kuom higni apar gabiriyo. Notimo gik mamono e nyim wangʼ Jehova Nyasaye, kane oluwo timbe maricho mag Jeroboam wuod Nebat, mane omiyo jo-Israel odonje kendo ne ok olokore weyo gigo.

2 Ruodhi 13:10-11

E higa mar piero adek gabiriyo mar loch Joash ruodh Juda, Jehoash wuod Jehoahaz nobedo ruodh Israel ka en piny Samaria kendo nobedo ruoth kuom higni apar gauchiel. Notimo timbe mamono e wangʼ Jehova Nyasaye kendo ne ok oweyo timbe mag richo mar Jeroboam wuod Nebat, mane omiyo jo-Israel otimo; nodhi nyime kotimogi.

2 Ruodhi 14:1-4

E higa mar ariyo mar loch Jehoash wuod Jehoahaz ruodh Israel, Amazia wuod Joash ruodh Juda nobedo ruoth. Ne en ja-higni piero ariyo gabich kane obedo ruoth kendo norito Jerusalem kuom higni piero ariyo gochiko. Min mare ne nyinge Jehoadin, nyar Jerusalem. Notimo gima kare e nyim Jehova Nyasaye, to ok kaka Daudi kwar mare notimo. Noluwo tim wuon mare Joash e gik moko duto. Kata kamano kuonde motingʼore gi malo mag wangʼo misengini ne ok omuki, kendo ji nodhi nyime mana gi chiwo misengini kod wangʼo ubani mangʼwe ngʼar kanyo.

2 Ruodhi 14:23-24

E higa mar apar gabich mar Amazia wuod Joash ruodh Juda, Jeroboam wuod Jehoash ruodh Israel nobedo ruodh Samaria kendo nobedo ruoth kuom higni piero angʼwen gachiel. Timbene ne richo e nyim Jehova Nyasaye kendo ne ok olokore weyo yore mag richo mar Jeroboam wuod Nebat, mane omiyo jo-Israel otimo.

2 Ruodhi 15:1-5

E higa mar piero ariyo gabiriyo mar loch Jeroboam ruodh Israel, Azaria wuod Amazia ruodh Juda nobedo e loch. Ne en ja-higni apar gauchiel kane odoko ruoth, kendo nobedo ruoth kodak Jerusalem kuom higni piero abich gariyo. Min mare ne nyinge Jekolia, ma nyar Jerusalem. Notimo gima kare e nyim wangʼ Jehova Nyasaye, mana kaka wuon-gi Amazia nosetimo. Kuonde motingʼore gi malo kata kamano ne ok omuki kendo ji nodhi nyime mana gi chiwo misengini kendo wangʼo ubani mangʼwe ngʼar kanyo. Jehova Nyasaye nogoyo ruoth gi dhoho nyaka chiengʼ thone, kendo nodak e ot kar kende. Jotham wuod ruoth ema ne rito dala ruoth kendo norito piny.

2 Ruodhi 15:8-9

E higa mar piero adek gaboro mar Azaria ruodh Juda, Zekaria wuod Jeroboam nobedo ruodh Israel ei Samaria kendo nobedo ruoth kuom dweche auchiel. Timbene ne richo e nyim Jehova Nyasaye mana kaka kwerene notimo, kendo ne ok oweyo richo mag Jeroboam wuod Nebat mane omiyo jo-Israel otimo.

2 Ruodhi 15:13-14

Shalum wuod Jabesh nobedo ruoth e higa mar piero adek gochiko mar loch Uzia ruodh Juda, kendo nobedo ruoth Samaria kuom dwe achiel. Eka Menahem wuod Gadi nowuok koa Tirza modhi nyaka Samaria. Nomonjo Shalum wuod Jabesh ei Samaria monege kendo nobedo ruoth kare.

2 Ruodhi 15:17-18

E higa mar piero adek gochiko mar loch Azaria ruodh Juda, Menahem wuod Gadi nobedo ruoth Israel, kendo nobedo ruoth Samaria kuom higni apar. Timbene ne richo e nyim Jehova Nyasaye. Ndalo lochne duto ne ok oweyo timbe maricho mar Jeroboam wuod Nebat, mane omiyo jo-Israel otimo.

2 Ruodhi 15:23-24

E higa mar apar gabich mar loch Azaria ruodh Juda, Pekahia wuod Menahem nobedo ruodh Israel ka en Samaria kuom higni ariyo. Pekahia notimo richo e nyim Jehova Nyasaye, ne ok olokore moweyo richo mag Jeroboam wuod Nebat, mane omiyo jo-Israel otimo.

2 Ruodhi 15:27-28

E higa mar piero abich gariyo mar loch Azaria ruodh Juda, Peka wuod Remalia nobedo ruodh Israel ka en Samaria, kendo nobedo ruoth kuom higni piero ariyo. Timbene ne richo e nyim Jehova Nyasaye kendo ne ok olokore oweyo timbe maricho mag Jeroboam wuod Nebat, mane omiyo jo-Israel otimo.

2 Ruodhi 15:32-35

E higa mar ariyo mar loch Peka wuod Remalia ruodh Israel, Jotham wuod Uzia ruodh Juda nochako betie loch. Ne en ja-higni piero ariyo gabich kane odoko ruoth kendo norito piny kuom higni apar gauchiel kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Jerusha nyar Zadok. Notimo gima kare e nyim wangʼ Jehova Nyasaye mana kaka Uzia wuon mare nosetimo. Kata kamano kuonde motingʼore gi malo, ne ok omuki kendo ji nodhi nyime mana gi chiwo misengini kendo wangʼo ubani mangʼwe ngʼar kanyo. Jotham nogero kendo Rangach Mamalo mar hekalu mar Jehova Nyasaye.

2 Ruodhi 16:1-4

E higa mar apar gabiriyo mar loch Peka wuod Remalia, Ahaz wuod Jotham ruodh Juda nobedo ruoth. Ahaz ne ja-higni piero ariyo kane obedo ruoth kendo nobedo e loch kodak Jerusalem kuom higni apar gauchiel. To timbene ne ok longʼo e nyim wangʼ Jehova Nyasaye kaka timbe Daudi kwar mare ne chalo. Noluwo timbe ruodhi mag Israel kendo nochiwo wuode mondo otimgo liswa kaka misango miwangʼo pep koluwo timbe mamono mag ogendini mane Jehova Nyasaye oriembo e nyim jo-Israel. Notimo misengini kendo owangʼo ubani mangʼwe ngʼar e kuonde motingʼore malo mag lemo, ewi gode matindo kendo e bwo yiende motimo otiep.

2 Ruodhi 17:1-2

E higa mar apar gariyo mar loch Ahaz ruodh Juda, Hoshea wuod Ela nobedo ruoth e piny Israel kodak Samaria kendo norito pinyno kuom higni ochiko. Timbene ne richo e nyim Jehova Nyasaye to ok kaka ruodhi Israel mane otelone notimo.

2 Ruodhi 18:1-6

E higa mar adek mar loch Hoshea wuod Ela ruodh Israel, Hezekia wuod Ahaz ruodh Juda nodoko ruoth. Ne en ja-higni piero ariyo gabich kane obedo ruoth, kendo norito piny kuom higni piero ariyo gochiko, kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Abija nyar Zekaria. Notimo gima kare e nyim wangʼ Jehova Nyasaye, mana kaka kwar mare Daudi notimo. Nomuko kuonde motingʼore malo mag lemo, mi otoyo kite milamo kendo ongʼado sirni milamo mag Ashera. Ne otoyo matindo tindo thuond mula mane Musa oloso, nikech nyaka chop ndalono jo-Israel nosebedo kawangʼo ne ubani (ne iluonge ni Nehushtan). Hezekia ne ogeno kuom Jehova Nyasaye ma Nyasach Israel. Ne onge ngʼama osechalo kode e dier ruodhi duto mag Juda, bedni negisebedo e loch chon kata bangʼe. Ne osiko kogeno kuom Jehova Nyasaye mi ok noweyo luwe; kendo ne orito chike mane Jehova Nyasaye omiyo Musa.

2 Ruodhi 18:14-16

Omiyo Hezekia ruodh Juda nooro wach ne ruodh Asuria ka en Lakish kowacho kama: “Aseketho, koro yie iwe kedo koda nikech abiro chulo gimoro amora midwaro.” Ruodh Asuria nokawo kuom Hezekia ruodh Juda fedha ma pekne romo kilo alufu apar gi dhahabu ma pekne romo kilo alufu achiel. Omiyo Hezekia nomiye fedha duto mane oyud e hekalu mar Jehova Nyasaye to gi ute keno duto mag od ruoth. E sa onogo ema ne Hezekia ruodh Juda ne ogolo oko dhahabu mane obawogo dhoudi kod sirni mag hekalu mar Jehova Nyasaye kendo nomiyogi ruodh Asuria.

2 Ruodhi 20:13-17

Hezekia norwako joote mi onyisogi gik moko duto mane nitiere utege mag keno kaka fedha, dhahabu, gik mangʼwe ngʼar kod modhi ma nengogi tek kaachiel gi kar kenone mar gige lweny duto kod gik moko duto mane yudore kuom mwandune. Onge gimoro amora mane odongʼ e ode kata e pinye mane ok onyisogi. Eka Isaya janabi nodhi ir ruoth Hezekia mopenje niya, “Angʼo mane jogo owacho kendo negia kanye?” Hezekia nodwoke niya, “Negia e piny mabor miluongo ni Babulon.” Janabi nopenjo niya, “Angʼo mane gineno e odi?” Hezekia nodwoke niya, “Giseneno gik moko duto manie oda. Onge gimoro amora modongʼ e mwanduna mane ok anyisogi.” Eka Isaya nowachone Hezekia niya, “Wach Jehova Nyasaye wacho kama: Ndalo biro chopo adier ma gik moko duto manie odi kod gik moko duto mane kwereni osekano nyaka chil kawuono, noter Babulon. Onge gimoro amora mane odongʼ, Jehova Nyasaye owacho.

2 Ruodhi 21:1-7

Manase ne ja-higni apar gariyo kane odoko ruoth, kendo nobedo e loch kodak Jerusalem kuom higni piero abich gabich. Min mare ne nyinge Hefziba. Notimo richo e nyim wangʼ Jehova Nyasaye koluwo timbe mamono mag ogendini mane Jehova Nyasaye oseriembo e dier jo-Israel. Ne ochako ogero kuonde motingʼore gi malo mag lemo ma wuon mare Hezekia nomuko; to bende nogero kende mag misengini miwangʼoe liswa ne Baal kendo oloso siro milamo mar Ashera, mana kaka Ahab ruodh Israel notimo; bende nokulore kolamo gik moko duto mochwe man e kor polo. Ne ogero kende mag misengini e hekalu mar Jehova Nyasaye, kata obedo ni Jehova Nyasaye nosewacho niya, “Ei Jerusalem ka ema naketie nyinga.” Nogero kende mag misengini miwangʼoe liswa ne gik mochwe mae kor polo e laru ariyo mag hekalu mar Jehova Nyasaye. Notimo misango kochiwo wuode mondo owangʼ e mach, kotimo timbe mag ajuoke gi nyakalondo, kopenjo jomeny wach kod chunje jo-mirieri, notimo timbe maricho e wangʼ Jehova Nyasaye momiye ich wangʼ. Nokawo siro milamo mar Ashera mane oseloso mochungo ei hekalu, to Jehova Nyasaye noyudo osewuoyoe ne Daudi kod wuode Solomon niya, “Aseyiero hekaluni gi Jerusalem e kind ogendini duto mag Israel kendo, abiro keto nyinga kanyo nyaka chiengʼ.

2 Ruodhi 21:16

To kata kamano Manase nochwero remb joma onge ketho mi remb jogo nopongʼo Jerusalem duto, kiweyo richo mane omiyo jo-Juda otimo, mine gitimo richo e wangʼ Jehova Nyasaye.

2 Ruodhi 21:19-22

Amon ne ja-higni piero ariyo gariyo kane obedo ruoth, kendo norito piny kodak Jerusalem kuom higni ariyo. Min mare ne nyinge Meshulemeth ma nyar Haruz, kendo noa Jotba. Notimo timbe maricho e wangʼ Jehova Nyasaye, mana kaka wuon mare Manase nosetimo. Ne otimo timbe duto mane wuon mare otimo, kendo nolamo kido duto mane wuon mare olamo kendo okulorenegi. Ne oweyo Jehova Nyasaye, ma Nyasach kwerene kendo ok ne owuotho e yore Jehova Nyasaye.

2 Ruodhi 22:1-2

Josia ne ja-higni aboro kane obedo ruoth kendo norito pinyno kodak Jerusalem kuom higni piero adek gachiel. Min mare ne nyinge Jedida nyar Adaya, mane aa Bozkath. Timbe Josia ne longʼo e wangʼ Jehova Nyasaye kendo nowuotho e yore duto mag Daudi kwar-gi, ma ok olokore kongʼiyo korachwich kata koracham.

2 Ruodhi 22:8-13

Hilkia jadolo maduongʼ nowachone Shafan ma jagoro niya, “Aseyudo kitap chike e hekalu mar Jehova Nyasaye.” Nomiye mosome. Eka Shafan ma jagoro nodhi ir ruoth mowachone niya, “Jodongi osechulo pesa mane nitiere e hekalu mar Jehova Nyasaye kendo gisechiwogi e lwet jotich kod jotend hekalu.” Eka Shafan jagoro nonyiso ruoth niya, “Hilkia janabi osemiya kitabu.” Kendo Shafan nosomo kitabuno e nyim ruoth. Kane ruoth owinjo weche manie Kitap Chik, noyiecho lepe. Nochiwo chikegi ne Hilkia jadolo, Ahikam wuod Shafan, Akbor wuod Mikaya, Shafan jagoro kod Asaya jarit mar ruoth kowachonegi niya, “Dhiuru upenj Jehova Nyasaye gima biro timorena, kendo ni oganda kod jo-Juda duto kaluwore gi gik mondiki e kitabu mwaseyudoni. Mirimb Jehova Nyasaye maliel ka mach osechomowa nikech kwerewa ok oseluoro weche mawuok e kitabuni; kendo ok gisetimo timbe moluwore gi gik moko duto mondiki kuomwa.”

2 Ruodhi 23:12-14

Nomuko kende mag misango mane ruodhi mag Juda ogero ewi tat od Ahaz, bende nomuko kende mag misango mane Manase ogero e laru ariyo mar hekalu mar Jehova Nyasaye. Nogologi kanyo, motoyogi matindo tindo kendo opuko ngʼinjogo e holo mar Kidron. Ruoth nomuko kuonde motingʼore gi malo mane ni yo wuok chiengʼ mar Jerusalem koma ochomo yo milambo mar Got Kethruok, mane Solomon ruodh Israel ogero ne Ashtoreth, nyasach makwero mar jo-Sidon, gi Kemosh nyasach jo-Moab kod Molek nyasaye manono mar jo-Amon. Josia notoyo kite milamo kendo ongʼado siro mar Ashera mi oumo kuondego gi choke ji.

2 Ruodhi 23:24-26

Bende Josia notieko jomeny, jo-nyakalondo, nyiseche manono mag udi gi kido milamo kaachiel gi gik moko duto mamono mane oyud Juda kod Jerusalem. Ma ne otimo mondo ochop chik mondiki e kitabu mane Hilkia jadolo ofwenyo e hekalu mar Jehova Nyasaye. Onge ruoth moro kata achiel mane odwogo ir Jehova Nyasaye kaluwore gi chike duto mag Musa gi chunye duto gi ngimane duto kod tekone duto machalo gi Josia. Kata Kamano, Jehova Nyasaye ne ok oweyo mirimbe mager, mane liel kochomo Juda nikech mago duto mane Manase otimo komiyo mirimbe jimbore.

2 Ruodhi 23:31-32

Jehoahaz ne ja-higni piero ariyo gadek kane odoko ruoth kendo nobedo e loch kuom dweche adek kodak Jerusalem. Min mare nyinge ne Hamutal nyar Jeremia; mane aa Libna. Ne otimo richo e wangʼ Jehova Nyasaye mana kaka kwerene notimo.

2 Ruodhi 23:36-37

Jehoyakim ne ja-higni piero ariyo gabich kane odoko ruoth kendo nobedo e loch kodak Jerusalem kuom higni apar gachiel. Min mare ne nyinge Zebida nyar Pedaya; mane aa Ruma. Kendo notimo gik maricho e nyim wangʼ Jehova Nyasaye, mana kaka kwerene notimo.

2 Ruodhi 24:8-9

Jehoyakin ne ja-higni apar gaboro kane odoko ruoth, kendo nobedo e loch kuom dweche adek kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Nehushta nyar Elnathan, ma aa Jerusalem. Notimo timbe maricho e nyim wangʼ Jehova Nyasaye, mana kaka wuon mare notimo.

2 Ruodhi 24:13-16

Mana kaka Jehova Nyasaye nosewacho, Nebukadneza nogolo mwandu duto mane ni e hekalu mar Jehova Nyasaye kendo e kar dak ruoth, mi okawo gik molos gi dhahabu duto mane ruoth Solomon ruodh Israel olosone hekalu mar Jehova Nyasaye. Ruoth Nebukadneza notero jo-Jerusalem alufu apar e twech mane gin jodongo duto kod jolweny, gi joma olony e tich lwedo kod jogoro. Onge ngʼato mane odongʼ makmana joma odhier. Nebukadneza notero Jehoyakin e twech Babulon, kaachiel gi min ruoth, monde, jodonge kod jodong gwengʼ kogologi Jerusalem. Bende ruodh Babulon notero e twech jolweny duto madirom ji alufu abiriyo, kaachiel gi joma olony kuom tich lwedo kod jogoro alufu achiel; giduto ne gin roteke moromo kedo.

2 Ruodhi 24:18-20

Zedekia ne ja-higni piero ariyo gachiel kane obedo ruoth, kendo nobedo e loch kodak Jerusalem kuom higni apar gachiel. Min mare ne nyinge Hamutal nyar Jeremia; ma aa Libna. Ne otimo richo e nyim Jehova Nyasaye mana kaka Jehoyakim notimo. Magi duto notimore ne Jerusalem kod Juda nikech mirimb Jehova Nyasaye kendo giko to ne oriembogi oko e nyime. Koro Zedekia nongʼanyone ruodh Babulon modagi lochne.

2 Ruodhi 25:6-7

kendo gimako ruoth. Ne gitere Ribla ir ruodh Babulon, kendo kanyo ema nongʼadne buch twech. Neginego yawuot Zedekia e wangʼe koneno. Bangʼe negigolo wengene oko magitweye gi nyoroche mag nyinyo mi gitere Babulon.

1 Weche Mag Ndalo 10:13-14

Saulo notho nikech ne ok orito singruokne gi Jehova Nyasaye. Ne ok orito chike Jehova Nyasaye, kendo nodhi mana ir jo-nyakalondo mondo onyise wach, kar penjo Jehova Nyasaye wach. Omiyo Jehova Nyasaye nonege mokawo loch omiyo Daudi wuod Jesse.

1 Weche Mag Ndalo 11:1-2

Jo-Israel duto nobiro Hebron ir Daudi ma giwacho niya, “Wan ogandani kendo wan remo achiel. E ndalo mokadho kata ka Saulo ne ruoth in ema ne itelo ni jo-Israel e lwenjegi. Kendo Jehova Nyasaye ma Nyasachi nowachoni niya, ‘In ema nibed jakwadh joga Israel, kendo inibed jatendgi.’ ”

1 Weche Mag Ndalo 28:4-5

“Kata kamano Jehova Nyasaye ma Nyasach Israel noyiera kuom anywolana mondo abed ruodh Israel manyaka chiengʼ. Noyiero Juda jatelo, to koa e dhood Juda noyiero anywolana, to kuom yawuot wuora duto, notimo ngʼwono mondo oketa ruodh Israel duto. To kuom yawuota duto ma bende Jehova Nyasaye osemiya mangʼeny, noyiero wuoda Solomon mondo obedi e kom loch mar pinyruodh Jehova Nyasaye e Israel.

1 Weche Mag Ndalo 28:6-8

Nowachona niya, Wuodi Solomon e ngʼat manogerna ot gi laru mare nikech aseyiere mondo odok wuoda kendo anabed wuon-gi. Ka orito chikena gi buchena ma ok obaro mana kaka iritogi sani, to anagur lochne nyaka chiengʼ. “Omiyo achikou e nyim Israel duto kendo e nyim chokruok mar Jehova Nyasaye kendo ka Nyasachwa wacho kama: Beduru motangʼ mondo ulu chike duto mag Jehova Nyasaye ma Nyasachu mondo omi piny maberni osik maru kendo uchiwe kaka girkeni ne nyikwau nyaka chiengʼ.

1 Weche Mag Ndalo 29:26-28

Daudi wuod Jesse ne ruoth mar jo-Israel duto. Nobedo ruodh Israel duto higni piero angʼwen, higni abiriyo ne en Hebron, to higni piero adek gadek ne en Jerusalem. Nodak e ngima maber ka en-gi mwandu kod duongʼ, bangʼe notho ka hike noniangʼ moloyo. Wuode ma Solomon nobedo ruoth kare.

2 Weche Mag Ndalo 1:1-4

Solomon wuod Daudi nogurore motegno e pinye nikech Jehova Nyasaye Nyasache ne ni kode kendo ne okete obedo ngʼama duongʼ miwuoro. Eka Solomon nowuoyo gi jo-Israel duto, magin jotend migepe mag jolweny alufu achiel kod jotend jolweny mag mia achiel, gi jongʼad bura, to gi jotelo duto man Israel, kaka jotend dhoudi. Kendo Solomon gi chokruok duto nodhi kar lemo motingʼore malo e Gibeon nikech Hemb Romo mar Nyasaye mane Musa jatich Jehova Nyasaye noloso e thim ne ni kanyo. Noyudo ka Daudi nosekelo Sandug Nyasaye koa Kiriath Jearim nyaka kama noselosone, nikech nosegurone hema Jerusalem.

2 Weche Mag Ndalo 6:12-14

Eka Solomon nochungʼ e nyim kendo mar misango mar Jehova Nyasaye e nyim oganda duto mar jo-Israel kendo norieyo bedene kochomo malo. Noseloso raidhi mar mula ma borne gi lachne romo fut aboro to borne kadhi malo en fut abich mokete e dier laru ma oko. Ne ochungʼ e raidhino mi ogoyo chonge piny e nyim oganda duto mar jo-Israel kendo norieyo bedene kochomo polo. Kowacho niya, “Yaye Jehova Nyasaye ma Nyasach Israel, onge Nyasaye moro e polo kata e piny machal kodi. In e Nyasaye marito singruok mar herane ni jotichne maluwo yoreni gi chunygi duto.

2 Weche Mag Ndalo 7:1-5

Kane Solomon otieko lemo, mach nolwar koa e polo mowangʼo misango miwangʼo pep kod misengini mamoko kendo duongʼ mar Jehova Nyasaye nopongʼo hekalu. Jodolo ne ok nyal donjo e hekalu mar Jehova Nyasaye nikech duongʼ mar Jehova Nyasaye nopongʼe. Kane jo-Israel duto noneno mach koa e polo kabiro piny kod duongʼ mar Jehova Nyasaye kani ewi hekalu negigoyo chongegi e ndiri ka gikulore auma. Negilamo kendo goyone Jehova Nyasaye erokamano, kagiwacho niya, “Jehova Nyasaye ber kendo herane osiko manyaka chiengʼ.” Eka ruoth kod ji duto nochiwo misengini e nyim Jehova Nyasaye. Ruoth Solomon nochiwo misango gi dhok alufu piero ariyo gi ariyo kod rombe gi diek maromo alufu mia achiel gi piero ariyo. Kamano ruoth kod ji duto nowalo hekalu mar Nyasaye.

2 Weche Mag Ndalo 7:12-14

Jehova Nyasaye nofwenyorene gotieno mowacho niya, “Asewinjo lemoni kendo aseyiero hekalu ka kaka kara mitimoe misengini. “Ka aloro polo ni koth kik chuwe kata ka keto bonyo mondo ocham piny kata aoro dera marach mar tho ne joga, to ka joga miluongo gi nyinga obolore ka lemo kendo manyo wangʼa, ka giweyo yoregi maricho, eka nawinj gie polo, mi nawenegi richogi kendo nares pinygi.

2 Weche Mag Ndalo 12:13-14

Ruoth Rehoboam nogurore motegno Jerusalem kendo nodhi nyime kaka ruoth. Ne en ja-higni piero angʼwen gachiel kane obedo ruoth kendo norito piny kuom higni apar gabiriyo ka en Jerusalem dala maduongʼ mane Jehova Nyasaye oseyiero kuom dhout jo-Israel duto mondo Nyinge obedie. Min mare ne nyinge Naama ma nyar jo-Amon. Notimo richo nikech ne ok oketo chunye mondo odwar Jehova Nyasaye.

2 Weche Mag Ndalo 13:17

Abija kod joge nonegogi malich ahinya ma joma nohinyore kuom jo-Israel marateke moyier ne gin ji alufu mia abich.

2 Weche Mag Ndalo 13:20

Loch Jeroboam ne ok ochako obedo motegno e kinde Abija. Bangʼe Jehova Nyasaye nogoye motho.

2 Weche Mag Ndalo 14:2-5

Asa notimo gik mabeyo kendo makare e nyim Jehova Nyasaye ma Nyasache. Nogolo kende mag misango mag pinje ma oko kaachiel gi kuonde motingʼore malo komuko kite milamo kendo ngʼado sirni mag Ashera. Nochiwo ne Juda chik ni mondo omany Jehova Nyasaye ma Nyasach kweregi kendo orit chikene kod buchene. Nomuko kuonde motingʼore malo kod kende mag misango miwangʼoe ubani e miech Juda, kendo pinyruoth nobedo gi kwe e ndalone.

2 Weche Mag Ndalo 15:17

Kata obedo ni Asa ne ok oketho kuonde motingʼore malo mag lemo e Israel, chunye nochiwore chutho ni Jehova Nyasaye ndalo duto mag ngimane.

2 Weche Mag Ndalo 16:10

Asa ne iye owangʼ gi janen nikech wachni, nokecho kode ahinya mokete e twech. To bende e ndalogo Asa nochako sando jomoko malit.

2 Weche Mag Ndalo 16:12

E higa mar piero adek gochiko mar loch Asa, tuo nogoye gi e tiende, kendo kata obedo ni tuoneno ne lich to e tuoneno ne ok omanyo kony ir Jehova Nyasaye to mana kuom jothieth.

2 Weche Mag Ndalo 17:3-6

Jehova Nyasaye ne ni kod Jehoshafat nikech e ndaloge mokwongo nowuotho e yore mane Daudi wuon mare owuothoe. Ne ok oluwo Baal to nomanyo Nyasach wuon mare kendo noluwo chikene kopogore gi kaka jo-Israel ne timo. Jehova Nyasaye noguro lochne motegno kendo jo-Juda duto nokelo mich ni Jehoshafat mi nobedo kod mwandu mangʼeny kod huma maduongʼ. Chunye nomako weche Jehova Nyasaye, to bende nogolo e Juda kuonde motingʼore gi malo mag lemo e Juda kaachiel gi sirni milamo mag Ashera.

2 Weche Mag Ndalo 18:18-22

Mikaya nodhi nyime kawacho niya, “Kuom mano winj wach Jehova Nyasaye: Naneno Jehova Nyasaye kobet e kom duongʼne gi jopolo duto ochungo e bathe korachwich gi koracham. Kendo Jehova Nyasaye nowacho ni, ‘En ngʼa mabiro hoyo Ahab ruodh Israel mondo oked gi jo-Ramoth Gilead kendo onege kuno?’ “To ngʼato ka ngʼato nochiwo pache. Mogik, roho marach nobiro mochungʼ e nyim Jehova Nyasaye mowacho ni, ‘Abiro hoye.’ ” Jehova Nyasaye nopenje niya, “Ere kaka ibiro hoye?” Nodwoko niya, “ ‘Abiro dhi mondo abed roho mar miriambo e dho jonabi mage duto.’ ” Jehova Nyasaye nodwoke niya, “ ‘Dhiyo kendo itim kamano nikech in ema ibiro hoye mi iloye.’ “Omiyo koro sani Jehova Nyasaye oseketo roho mar miriambo e dho jonabigi. Jehova Nyasaye osengʼadoni buch masira.”

2 Weche Mag Ndalo 18:23-27

Eka Zedekia wuod Kenana noa malo mopamo lemb Mikaya. Nopenje niya, “En yo mane ma Roho mar Jehova Nyasaye noluwo kobiro wuoyo kodi?” Mikaya nodwoke niya, “Ibiro fwenyo chiengʼ ma iniring kidhi pondo e ot maiye.” Ruodh Israel nogolo chik niya, “Kawuru Mikaya kendo utere ir Amon jatend dala maduongʼ kendo ir Joash wuod ruoth, kendo uwachne ni, ‘Gima ruoth wacho ema: Ket ngʼatni e od twech kendo kik imiye gimoro amora makmana makati kod pi nyaka aduogi kangima.’ ” Mikaya nowachone niya, “Kidwogo kingima, to kara ok asewuoyo gi dho Jehova Nyasaye.” Bangʼe nomedo wacho niya, “Winjuru wechena un ji duto!”

2 Weche Mag Ndalo 18:33-34

To ngʼat moro noywayo atungʼ mare modiro asere ma nochwowo ruodh Israel e kind law lweny mane orwako. Ruoth nonyiso jariemb gari niya, “Lok garini mondo igola ka, nimar ahinyora marach.” Odiechiengʼno duto lweny nomedo bedo mager kendo noten ruodh Israel e gache komanyore gi jo-Aram nyaka godhiambo mondo ojiw joge. Notho ka chiengʼ dhi podho.

2 Weche Mag Ndalo 20:35-37

Bangʼe Jehoshafat ruodh Juda notimo winjruok kod Ahazia ruodh Israel manongʼadne bura nikech timbene maricho. Ne giwinjore ni gihondho yiedhi mangʼeny mag loko ohala. Bangʼe kane oselosgi Ezion Geber, Eliezer wuod Dodavahu ma ja-Maresha nokoro wach marach kuom Jehoshafat kowacho niya, “Nikech isetimo winjruok kod Ahazia, Jehova Nyasaye biro ketho gigo ma iseloso.” Yiedhigo nobarore kendo ne ok ginyal kwangʼ mondo gitim ohala.

2 Weche Mag Ndalo 21:5-6

Jehoram ne ja-higni piero adek gariyo kane obedo ruoth, kendo norito piny kodak Jerusalem kuom higni aboro. Noluwo timbe mag ruodhi Israel mana kaka jood Ahab notimo nimar nokendo nyar Ahab. Notimo timbe mamono e nyim Jehova Nyasaye.

2 Weche Mag Ndalo 21:16-19

Jehova Nyasaye nomiyo jo-Filistia gi jo-Arabu modak mokiewo kod jo-Kush obedo mamono kod Jehoram. Negimonjo Juda magi kedo kode kendo negipeyo gik moko duto mane nitie e od ruoth kaachiel gi yawuote kod monde. Onge wuode mane odongʼ makmana wuode ma chogo miluongo ni Ahazia. Bangʼ mano Jehova Nyasaye nogoyo Jehoram gi tuo malich momako nyimbiye ma ok thiedhre. Bangʼ kinde manok madirom higni ariyo, tuone nomedore ma nyimbiye nowuok oko omiyo notho ka en gi rem malich. Joge ne ok olosone mach mar magenga kaka nolosne kwerene.

2 Weche Mag Ndalo 22:2-4

Ahazia ne ja-higni piero ariyo gariyo kane obedo ruoth kendo norito piny kuom higa achiel kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Athalia ma nyakwar Omri. En bende noluwo timbe mag od Ahab nimar min mare nojiwe mondo otim timbe maricho. Notimo timbe mamono e nyim Jehova Nyasaye mana kaka jood Ahab nosetimo nikech bangʼ tho wuon mare gin ema ne gingʼadone rieko marach mane okethe.

2 Weche Mag Ndalo 22:9

Bangʼe nodhi mondo omany Ahazia kendo joge nonwangʼe kopondo Samaria. Nokele ne Jehu mine onege. Ne giike kagiwacho niya, “Ne en wuod Jehoshafat manoluwo Jehova Nyasaye gi chunye duto.” Omiyo ne onge ngʼato moro amora motegno e od Ahazia mane nyalo rito piny.

2 Weche Mag Ndalo 23:12-13

Kane Athalia owinjo koko mar joma ne ringo kendo pako ruoth, nodhi irgi e hekalu mar Jehova Nyasaye. Nongʼicho moneno ruoth kochungʼ e bath siro mar dhoot. Jotelo gi jogo turumbete nochungʼ e bath ruoth kendo ji duto mag pinyno ne mor kendo negigoyo turumbete, to jower magoyo thumbe notelo ni wende pak. Eka Athalia noyiecho lepe kakok niya, “Andhoga! Andhoga!”

2 Weche Mag Ndalo 23:16-18

Eka Jehoyada gi ji kod ruoth nosingore ni ginibed jo-Jehova Nyasaye. Ji duto nodhi e hekalu mar Baal kendo negimuke. Negitoyo matindo tindo kende mag misango kaachiel gi nyisechene manono kendo neginego Matan jadolo mar Baal e nyim kendegi mag misango. Bangʼe Jehoyada noketo jorit mag hekalu mar Jehova Nyasaye e bwo jodolo mane gin jo-dhood Lawi mane Daudi omiyo tij hekalu mondo gichiw misengini miwangʼo pep ni Jehova Nyasaye kaka ondikgi e Chik Musa ka gimor kod wer kaka Daudi ne ochikogi.

2 Weche Mag Ndalo 24:1-2

Joash ne ja-higni abiriyo kane odoko ruoth kendo norito piny kuom higni piero angʼwen kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Zibia mane nyar Bersheba. Joash notimo gima kare e nyim wangʼ Jehova Nyasaye e ndalo duto mane Jehoyada jadolo.

2 Weche Mag Ndalo 24:20-22

Eka Roho mar Nyasaye nolor kuom Zekaria wuod Jehoyada jadolo. Nochungʼ e nyim ji kowacho niya, “Nyasaye wacho kama: ‘Angʼo momiyo ok urito chike Jehova Nyasaye? Omiyo ok unuyud hawi nikech useweyo Jehova Nyasaye omiyo en bende oseweyou.’ ” To ne giriwore ka gikwedo Zekaria mi negichiele kod kite e laru mar hekalu mar Jehova Nyasaye kaka ne ruoth omiyogi chik; mi notho. Ruoth Joash ne ok oparo ngʼwono mane Jehoyada wuon Zekaria notimone, to nonego wuode mane otho kaywak niya, “Mad Jehova Nyasaye ne gima itimona kendo ochulni kuor.”

2 Weche Mag Ndalo 25:1-2

Amazia ne ja-higni piero ariyo gabich kane odoko ruoth kendo norito Jerusalem kuom higni piero ariyo gochiko. Min mare ne nyinge Jehoadin nyar Jerusalem. Notimo gima kare e nyim Jehova Nyasaye to ok gi chunye duto.

2 Weche Mag Ndalo 25:27

Chakre ndalo mane Amazia oweyo luwo Jehova Nyasaye, negichikone obadho e Jerusalem mi oringo odhi Lakish, to negioro ji bangʼe Lakish ma onege kuno.

2 Weche Mag Ndalo 26:3-5

Uzia ne ja-higni apar gauchiel kane odoko ruoth kendo nobedo ruoth kodak Jerusalem kuom higni piero abich gariyo. Min mare ne nyinge Jekolia ma nyar Jerusalem. Notimo gima kare e nyim wangʼ Jehova Nyasaye mana kaka wuon-gi Amazia nosetimo. Noketo chunye kuom Nyasaye e ndalo mag Zekaria, ngʼat ma nopuonje luoro Nyasaye. E ndalo duto mane odwaro Jehova Nyasaye, Nyasaye nomiye gweth.

2 Weche Mag Ndalo 26:16-21

Kane Uzia osedoko motegno, sungruokne nomiyo opodho. Noweyo luwo Jehova Nyasaye ma Nyasache mi nodonjo e hekalu mar Jehova Nyasaye mondo owangʼ ubani e kendo mar misango mar ubani. To Azaria jadolo kod jodolo mamoko mag Jehova Nyasaye piero aboro ma jochir noluwe kuno. Negikwere kagiwacho niya, “Uzia, ok en tiji wangʼo ni Jehova Nyasaye ubani; nimar mano en tij jodolo ma nyikwa Harun mane opwodhi mondo giwangʼ ubani. Wuogi e kama ler mar lemo nikech iseketho, omiyo Jehova Nyasaye ok nogwedhi.” Uzia mane oyudo ka oikore gi tap mach e lwete mondo owangʼ ubani nokecho. Kane mirima omake kod jodolo, dhoho nolandore e lela wangʼe e nyim jodolo e hekalu mar Jehova Nyasaye but kendo mar misango miwangʼoe ubani. Kane Azaria jadolo maduongʼ gi jodolo duto norange, negineno ni en kod dhoho e lela wangʼe mine gigole oko mapiyo. To en owuon bende noreto mapiyo mondo owuogi nikech Jehova Nyasaye nosechwade. Ruoth Uzia nobedo ja-dhoho nyaka chiengʼ thone, emomiyo nodak e ot kar kende ka en gi dhoho kendo ne ok oyiene donjo e hekalu mar Jehova Nyasaye. Jotham wuode ema ne rito dala ruoth kendo norito piny.

2 Weche Mag Ndalo 27:1-2

Jotham ne ja-higni piero ariyo gabich kane odoko ruoth kendo norito piny kuom higni apar gauchiel kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Jerusha nyar Zadok. Notimo gima kare e nyim wangʼ Jehova Nyasaye mana kaka Uzia wuon mare nosetimo, to mopogore kod wuon mare ne ok odonjo e hekalu mar Jehova Nyasaye. Kata kamano ji nosiko katimo timbe maricho.

2 Weche Mag Ndalo 28:1-3

Ahaz ne ja-higni piero ariyo kane obedo ruoth kendo nobedo e loch kodak Jerusalem kuom higni apar gauchiel kodak Jerusalem. To timbene ne ok longʼo e nyim wangʼ Jehova Nyasaye kaka timbe Daudi kwar mare ne chalo. Noluwo timbe ruodhi mag Israel kendo nothedho kido milamogo Baal. Notimo liswa e Holo mar Ben Hinom kendo nochiwo nyithinde e mach kaka misango miwangʼo pep koluwo timbe mamono mag ogendini mane Jehova Nyasaye oriembo e nyim jo-Israel.

2 Weche Mag Ndalo 28:22-25

E ndalo mar chandruokne ruoth Ahaz nomedo weyo luwo Jehova Nyasaye. Notimo liswa ni nyiseche manono mag jo-Damaski mane oseloye. Noparo niya, “Nikech nyiseche manono mag ruodhi jo-Aram nokonyogi, abiro timo nigi liswa mondo mi gikonya.” To negimiyo opodho kaachiel gi jo-Israel. Ahaz nochoko gige lemo mag hekalu mar Nyasaye mogologi oko. Eka noloro dhout hekalu mar Jehova Nyasaye bangʼe nogero kende mag misango e kamoro amora ma yore mag Jerusalem ogomoe. Nogero kuonde motingʼore gi malo mag lemo e miech Juda duto mondo otim misango ne nyiseche mamoko kokwinyogo Jehova Nyasaye, ma Nyasach kweregi mondo owangʼ iye.

2 Weche Mag Ndalo 29:1-3

Hezekia ne ja-higni piero ariyo gabich kane obedo ruoth kendo norito piny kodak Jerusalem kuom higni piero ariyo gochiko. Min mare ne nyinge Abija nyar Zekaria. Notimo gima kare e nyim wangʼ Jehova Nyasaye mana kaka kwar mare Daudi notimo. E dwe mokwongo mar hik lochne mokwongo noyawo dhout hekalu mar Jehova Nyasaye moloso.

2 Weche Mag Ndalo 32:20-23

Ruoth Hezekia gi janabi Isaya wuod Amoz noywagore ka lemo e nyim polo kuom wachni. Omiyo Jehova Nyasaye nooro malaika mane onego jolweny gi jochungʼ kod jotelo e kambi mar ruodh Asuria, omiyo nowuok modok e pinye gi wichkuot. Kane odhi e kar lemo mar nyasache, yawuote moko nonege kod ligangla. Kamano e kaka Jehova Nyasaye noreso Hezekia kod jo-Jerusalem motony e lwet Senakerib ruodh Asuria kendo e lwet ruodhi mamoko bende. Omiyo Jehova Nyasaye noritogi kuom pinje duto mane olworogi. Ji mangʼeny nokelo ni Jehova Nyasaye mich mag-gi Jerusalem kendo Hezekia ruodh Juda bende negikelone mich ma nengogi tek, kendo chakre kanyo ogendini duto nomiye luor maduongʼ.

2 Weche Mag Ndalo 32:31

To kane oorne joote gi jotend Babulon mondo openje kuom ranyisi mar hono mane otimore e piny, Nyasaye noweye mondo oteme mondo eka ongʼe gima ne nitiere e chunye.

2 Weche Mag Ndalo 33:1-9

Manase ne ja-higni apar gariyo kane odoko ruoth kendo nobedo e loch kuom higni piero abich gabich kodak Jerusalem. Notimo richo e nyim wangʼ Jehova Nyasaye koluwo timbe mamono mag ogendini mane Jehova Nyasaye oseriembo e dier jo-Israel. Ne ochako ogero kuonde motingʼore gi malo mag lemo ma wuon mare Hezekia nomuko, to bende nogero kende mag misengini miwangʼoe liswa ne Baal kaachiel gi sirni milamo mag Ashera. Bende nokulore kolamo gik moko duto mochwe man e kor polo. Ne ogero kende mag misengini e hekalu mar Jehova Nyasaye kata obedo ni Jehova Nyasaye nosewacho niya, “Nyinga nobed Jerusalem nyaka chiengʼ.” Nogero kende mag misengini miwangʼoe liswa ne gik mochwe mae kor polo e laru ariyo mag hekalu mar Jehova Nyasaye. Notimo misango kochiwo nyithinde mondo owangʼ e mach e Holo mar Ben Hinom bende noiro ji kendo nogoyo gagi gi timo timbe jwok, kendo nopenjo josepe kod jo-nyakalondo. Notimo timbe maricho mangʼeny e nyim Jehova Nyasaye, omiyo Jehova Nyasaye nokecho. Nokawo kido mopa mane oloso moketo e hekalu mar Nyasaye mane oyudo Nyasaye osewuoyoe ne Daudi kod wuode Solomon niya, “Aseyiero hekaluni gi Jerusalem e kind ogendini duto mag Israel, kendo abiro keto Nyinga kanyo nyaka chiengʼ. Ka jo-Israel orito chike duto kendo otimo gik moko duto mane achikogi, kendo oluwo buche gi chike duto mane Musa onyisogi, to ok nariembgi e piny mane amiyo kweregi.” Kata kamano Manase nomiyo jo-Juda kod jo-Jerusalem oweyo Jehova Nyasaye mi gimedo timo timbe maricho moloyo ogendini mane Jehova Nyasaye otieko e nyim jo-Israel.

2 Weche Mag Ndalo 33:10-13

Jehova Nyasaye nowuoyo kod Manase gi joge to ne ok gidewe. Omiyo Jehova Nyasaye nokelonigi jotend jolweny mag ruodh Asuria momako Manase otero e twech kotuch ume kod olowu kendo otweye kod rateke mag mula motere Babulon. Koro e thagruokne nokwayo ngʼwono kuom Jehova Nyasaye, ma Nyasache kobolore ahinya e nyim Nyasach kwerene. Kane okwayo, Jehova Nyasaye noneno bolruokne mowinjo ywakne omiyo nodwoge Jerusalem e pinyruodhe; bangʼe Manase nongʼeyo ni Jehova Nyasaye en Nyasaye.

2 Weche Mag Ndalo 33:15-17

Nogolo nyiseche manono ma welo kod kido mar nyasaye manono mane ni e hekalu mar Jehova Nyasaye kaachiel gi kende mag misango miwangʼoe liswa duto mane ogero e got mar hekalu kod Jerusalem kendo nowitogi oko mar dala maduongʼ. Bangʼe nochako ogero kendo mar misango mar Jehova Nyasaye kendo notimo misango mar lalruok kod chiwo mag erokamano kuome kowachone Juda mondo otine Jehova Nyasaye, ma Nyasach jo-Israel. Kata kamano, ji nodhi nyime kod timo misengini e kuonde motingʼore malo mag lemo to negitime ne Jehova Nyasaye ma Nyasachgi kende.

2 Weche Mag Ndalo 33:21-23

Amon ne ja-higni piero ariyo gariyo kane obedo ruoth kendo norito piny kodak Jerusalem kuom higni ariyo. Notimo timbe maricho e wangʼ Jehova Nyasaye mana kaka wuon mare Manase nosetimo. Amon nolamo kendo timo liswa ne nyiseche duto manono mane Manase oseloso. To kopogore gi wuon mare ma Manase ne ok obolore e nyim Jehova Nyasaye nikech nomedo timo gik maricho.

2 Weche Mag Ndalo 34:1-4

Josia ne ja-higni aboro kane obedo ruoth kendo norito pinyno kodak Jerusalem kuom higni piero adek gachiel. Timbe Josia ne longʼo e wangʼ Jehova Nyasaye kendo nowuotho e yore duto mag Daudi kwar-gi ma ok olokore kongʼiyo korachwich kata koracham. E higa mar aboro mar lochne kane pod en rawera nochako luwo Nyasach Daudi kwar mare. E hike mar apar gariyo nochako pwodho Juda kod Jerusalem koketho kuonde motingʼore gi malo mag lemo, gi sirni mag lemo mar Ashera, gi nyiseche mopa kod kido mothedhi. Kaluwore kod chik mane ogolo, kende liswa mag Baal nomuki; nomuko kende mag misango miwangʼoe ubani mane ochungʼ e wigi motoyogi matindo tindo, kendo nomuko sirni mag Ashera milamo, nyiseche manono kod kido milamo mongʼadogi matindo tindo. Magi nongʼinjo matindo tindo mokeyogi ewi liete mag jogo mane otimonegi liswa.

2 Weche Mag Ndalo 34:15-21

Hilkia nowachone Shafan jagoro niya, “Aseyudo Kitap Chik ei hekalu mar Jehova Nyasaye.” Nochiwe ni Shafan. Eka Shafan nokawo kitabuno motere ni ruoth mowachone niya, “Jodongi tiyo tije duto mane osemigi. Gisechulo pesa mane nitiere e hekalu mar Jehova Nyasaye kendo gisechiwogi e lwet jotich kod jotend hekalu.” Bangʼe Shafan jagoro nowachone niya, “Hilkia jadolo osemiya kitabu moro.” Mi Shafan nosomo kitabuno e nyim ruoth. Kane ruoth owinjo weche mag Chik, noyiecho lepe. Nochiwo chikegi ne Hilkia gi Ahikam wuod Shafan gi Abdon wuod Mika gi Shafan jagoro kod Asaya jarit mar ruoth kowachonegi niya, “Dhiuru upenj Jehova Nyasaye gima biro timorena, jo-Israel kod jo-Juda modongʼ kaluwore gi weche mantiere e kitabu mosenwangʼno. Mirimb Jehova Nyasaye maliel ka mach osechomowa nikech kwerewa ok oserito wach Jehova Nyasaye; kendo ok gisetimo timbe moluwore gi gik moko duto mondiki e kitabuni.”

2 Weche Mag Ndalo 34:24-27

‘Ma e gima Jehova Nyasaye wacho: Abiro kelo masira e pinyni kendo kuom joma odakie, kaluwore gi kwongʼ duto mondikie kitabu mosesom e nyim ruodh Juda. Mirimba nosik kuom pinyni kendo ok norum nikech gisejwangʼa ka giwangʼo ubani ne nyiseche manono kendo ka gimiya mirima kuom lamo nyiseche mopa gi lwedo.’ Wachneuru ruodh Juda, mane oorou mondo upenja gima Jehova Nyasaye wacho ni, ‘Ma e gima Jehova Nyasaye ma Nyasach jo-Israel wacho kaluwore gi weche musewinjo: Nikech ne uwinjo wach kendo uboloru e nyim Nyasaye kane uwinjo weche mane owacho kuom pinyni kod joma odakie, kendo nikech ne uboloru e nyima, ma uyiecho lepu kuywak e nyima, omiyo asewinjo ywaku, Jehova Nyasaye owacho.

2 Weche Mag Ndalo 34:31-33

Ruoth nochungʼ e bath siro kendo noketo winjruok mane oselal obedo kare e nyim Jehova Nyasaye kosingore ni enoluw Jehova Nyasaye kendo norit chikene gi wechene kod buchene gi chunye duto kod pache duto kendo norit weche mag singruok mondiki e kitabuni. Eka nomiyo jo-Jerusalem duto kod jo-Benjamin okwongʼore ni ginirit singruokno kendo jo-Jerusalem notimo mano kaluwore gi singruok mar Nyasaye, ma Nyasach kweregi. Josia nogolo gik makwero mag nyiseche manono e piny jo-Israel duto kendo nomiyo ji duto modak e piny Israel otiyo ne Jehova Nyasaye, ma Nyasachgi. E ndalo duto mag ngimane ji ne ok oweyo luwo Jehova Nyasaye, ma Nyasach kweregi.

2 Weche Mag Ndalo 36:2

Jehoahaz ne ja-higni piero ariyo gadek kane odoko ruoth kendo nobedo e loch kodak Jerusalem kuom dweche adek.

2 Weche Mag Ndalo 36:5

Jehoyakim ne ja-higni piero ariyo gabich kane odoko ruoth kendo nobedo e loch kuom higni apar gachiel kodak Jerusalem. Kendo notimo gik maricho e nyim wangʼ Jehova Nyasaye ma Nyasache.

2 Weche Mag Ndalo 36:9

Jehoyakin ne ja-higni apar gaboro kane odoko ruoth kendo nobedo e loch kodak Jerusalem kuom dweche adek kod ndalo apar. Notimo richo e nyim wangʼ Jehova Nyasaye.

2 Weche Mag Ndalo 36:10

E ndalo chwiri ruoth Nebukadneza nooro wach mondo oome otere Babulon kaachiel gi gige lemo mabeyo mag hekalu mar Jehova Nyasaye kendo noketo owadgi wuon Jehoyakin, ma nyinge Zedekia mondo obed ruodh Juda kod Jerusalem.

2 Weche Mag Ndalo 36:11-14

Zedekia ne ja-higni piero ariyo gachiel kane obedo ruoth kendo nobedo e loch kuom higni apar gachiel kodak Jerusalem. Notimo richo e nyim Jehova Nyasaye ma Nyasache kendo ne ok obolore e nyim Jeremia janabi mane nyise wach Jehova Nyasaye. Bende nongʼanyo ni ruoth Nebukadneza mane okete mokwongʼore gi nying Nyasaye. Ne toke obedo matek ta kendo chunye ne ok odewo mondo oduog ir Jehova Nyasaye ma Nyasach Israel. To bende jotelo madongo duto mag jodolo kod ji nomedo bedo joma ok jo-ratiro, ka giluwo timbe mamono mag oganda kendo ne gichido hekalu mar Jehova Nyasaye mane osepwodho Jerusalem.

2 Weche Mag Ndalo 36:16-21

To negimedo jaro joote Nyasaye ka gichayo wechene kendo ka ginyiero jonabi mage nyaka mirima nomako Jehova Nyasaye kod joge maonge kaka dikony. Omiyo ne okelonigi ruodh jo-Babulon mane onego yawuotgi matindo gi ligangla e kama ler mar lemo kendo ne ok okecho wuowi kata nyako, ngʼat motegno kata jaduongʼ moti. Nyasaye nochiwogi duto e lwet Nebukadneza. Nokawo gige lemo duto madongo gi matindo mane nitiere e hekalu mar Nyasaye, kod gik mane okan e hekalu mar Jehova Nyasaye gi gik moko duto mane okan e od ruoth kod od jodonge moterogi Babulon. Ne giwangʼo hekalu mar Nyasaye kendo negimuko ohinga mar Jerusalem; mane giwangʼo ute ruoth duto kendo negiketho gimoro amora ma nengogi tek mane ni kanyo. Nokawo jogo mane otony e nek mag ligangla noterogi e twech Babulon kendo olokogi wasumbinige kod mag yawuote nyaka ochopo ndalo mane jo-Pasia okawe loch. Piny nobedo mamor koyudo yweyone mag Sabato, kinde duto mane odongʼ gunda, nyaka higni piero abiriyo orumo mana kaka wach Jehova Nyasaye nowacho gi dho Jeremia.

2 Weche Mag Ndalo 36:22-23

E higa mokwongo mar loch Sairas ruodh Pasia, mondo ochop singo mar wach Jehova Nyasaye mane Jeremia okoro, Jehova Nyasaye nowuoyo gi chuny Sairas ruodh Pasia mondo ogol lendo e pinye duto koketo e ndiko kama: Ma e gima Sairas ruodh Pasia wacho: “ ‘Jehova Nyasaye, ma Nyasach polo osemiya pinjeruodhi duto manie piny kendo oseyiera mondo agerne hekalu e Jerusalem manie piny Juda. Ngʼato angʼata kuom joge manie dieru, nyalo dhi kendo mad Jehova Nyasaye ma Nyasache bed kode.’ ”

Ezra 1:1-3

E higa mokwongo mar loch Sairas ruodh Pasia, mondo ochop singo mar wach Jehova Nyasaye mane Jeremia okoro, Jehova Nyasaye nowuoyo gi chuny Sairas ruodh Pasia mondo ogol lendo e pinye duto koketo e ndiko kama: Ma e gima Sairas ruodh Pasia wacho: “ ‘Jehova Nyasaye, ma Nyasach polo, osemiya pinjeruodhi duto manie piny kendo oseyiera mondo agerne hekalu e Jerusalem manie piny Juda. Ngʼato angʼata kuom joge manie dieru, mad Nyasache bed kode, mondo odhi Jerusalem man Juda mi oger hekalu mar Jehova Nyasaye, ma Nyasach Israel, Nyasaye man Jerusalem.

Ezra 10:14

We jotendwa otime e lo chokruokni duto. Eka we ngʼato ka ngʼato mosekendo nyi joma ok jo-Yahudi obi e sa moketi, kaachiel gi jodongo kod jongʼad bura moa dala ka dala, nyaka mirima mager mar Nyasachwa kuom wachni ogol kuomwa.”

Esta 3:1-4

Bangʼ ka gigi nosetimore, ruoth Ahasuerus nomiyo Haman wuod Hamedatha, ja-Agag duongʼ moloyo jodongo duto. Jotich joka ruoth duto mane ni e rangach ne goyo chonggi piny ka gimiyo Haman duongʼ gi luor, nikech ruoth noseketo chik mondo otimne kamano. To Modekai to ne odagi goyone chonge piny kamiyego duongʼ. Eka jotich joka ruoth mane ni e rangach nopenjo Modekai niya, “Angʼo momiyo idagi timo chik ma ruoth oketo?” Pile ka pile ne giwuoyo kode, to nodagi timo kaka chik dwaro. Omiyo neginyiso Haman wachno mondo one anena kaka tim Modekai-ni inyalo yiego nimar nosewachonegi ni en ja-Yahudi.

Esta 3:12-15

Kane ochopo tarik apar gadek mar dwe mokwongo, noluong jogoro mag joka ruoth. Negindiko barupe madhi e piny ka piny kendo e dhok mar oganda ka oganda gik mane Haman ochiko mondo ondiki ne jotelo morito pinje mopogore opogore gi jodongo mag ogendini. Barupegi nondik gi nying ruoth Ahasuerus owuon mi ogo sei gi tere mar ruoth. Joote matero barupegi noor e pinje duto manie bwo loch ruoth kogolo chik ni jo-Yahudi duto nyaka negi matiek pep, bed ni gin jomatindo, joma oti, mon gi nyithindo matindo e odiechiengʼ achiel tarik apar gadek, dwe mar apar gariyo, miluongo ni Adar, kendo mondo oyak mwandugi. Nondik wechegi moketgi kaka chik e pinje duto mondo oland ne ogendini gi dhout pinje mondo obed moikore ne chiengʼno. Kaluwore gi chik ruoth, jootego nowuok piyo piyo mine oket milomeno e ohinga mar dala Susa. Ruoth gi Haman nobet piny mondo omethi, to dala maduongʼ mar Susa nobwok kowinjo wachno.

Esta 5:1-3

Chiengʼ mar adek Esta norwako lawe mar duongʼ kaka mikach ruoth mochungʼ e laru maiye mar dala ruoth, kama omanyore gi ot maduongʼ ma ruoth bedoe; Ruoth ne oyudo obedo e kome mar duongʼ e ot, kama omanyore gi dhoot. Kane oneno ruoth madhako miluongo ni Esta ma mikache kochungʼ e laru, nomor kode mi otingʼone ludhe mar dhahabu mane ni e lwete. Omiyo Esta nodhi momulo wi luth. Eka ruoth nopenjo Esta niya, “En angʼo? En angʼo midwaro kwayo? Kwa akwaya kata obed mana nus mar pinya, to ibiro miyi.”

Ayub 9:24

Nyasaye oseketo piny e lwet joma timbegi richo, bende omiyo jongʼad bura duto bedo muofni. To ka ok en ema notimo kamano, to ngʼatno mane otimo mano?

Ayub 34:17

Ngʼama ochayo adiera bende nyalo rito loch adier? Ere gimomiyo iketo bura kuom ngʼama ja-ratiro kendo Jal Maratego?

Ayub 34:18

Donge Nyasaye ema wacho ne ruodhi ni, ‘Un joma nono,’ kendo owacho ne jo-mwandu ni, ‘Timbeu richo,’

Zaburi 2:1-4

Angʼo momiyo ogendini chano timo marach kendo ji chano jiemo kayiem nono? Ruodhi mag piny osebiro kanyakla kendo jotelo pimo wach kaachiel, mondo giked gi Jehova Nyasaye kendo giked gi ngʼate mowir. “Giwacho ni, wachoduru nyorochegi; kendo wawit ratekegi kucha.” To Jal mobet e kom loch e polo to nyierogi anyiera, Ruoth goyonegi siboi.

Zaburi 2:6-11

“Aseketo Ruoth ma adwaro e Sayun, goda maler.” Abiro hulo chenro mag Jehova Nyasaye ma ok lokre: Nowachona niya, “In wuoda; kawuono asedoko wuonu. Omiyo kwaya gima idwaro mondo aket ogendini duto obed girkeni mari, mondo piny ngima obed mwanduni. Initelnigi kod ludhi mar nyinyo; kendo initogi matindo tindo ka agulu.” Kuom mano, un ruodhi, beduru mariek; tangʼuru un joloch mag piny. Tiuru ne Jehova Nyasaye gi luoro kendo moruru e nyime gi luoro.

Zaburi 9:17-20

Joma timbegi richo dok e bur matut, nyaka ogendini duto ma wigi wil gi Nyasaye. To jochan wiyi ok nowilgo ngangʼ kendo geno mar joma hinyore ok rum. Aa malo, yaye Jehova Nyasaye, kik iyie mondo dhano olochi; ne ni ogendini ongʼadnegi bura e nyimi. Gogi gi luoro, yaye Jehova Nyasaye; mi ogendini ongʼe ni gin mana dhano. Sela

Zaburi 10:16

Jehova Nyasaye en Ruoth mochwere manyaka chiengʼ; ogendini biro lal nono e pinye.

Zaburi 11:5

Jehova Nyasaye nono joma kare, to joma timbegi richo kod joma ohero mahundu, to chunye ochayo.

Zaburi 22:27-28

Tunge piny duto biro paro miduog ir Jehova Nyasaye, kendo dhout ogendini duto biro kulore e nyime, Nikech loch en mar Jehova Nyasaye kendo en ema olocho ewi ogendini.

Zaburi 24:10

Ruodh duongʼni en ngʼa? Jehova Nyasaye Maratego, En e Ruodh Duongʼ. Sela

Zaburi 33:10-12

Jehova Nyasaye ketho chenro duto mag pinje; othiro dwaro ma ogendini nigo. To chenro duto mag Jehova Nyasaye to siko kochungʼ nyaka chiengʼ; ochopo dwaro duto manie chunye e tienge duto. Piny ma ogeno Jehova Nyasaye ma Nyasache ogwedhi, nikech gin oganda mane oyiero kaka girkeni mare.

Zaburi 47:2-8

Mano kaka Jehova Nyasaye Man Malo Moloyo lich, en Ruoth Maduongʼ man-gi loch e piny duto! Ne oloyonwa ogendini mi gibet e bwowa, ji nopodho piny e tiendewa. Ne oyieronwa girkeni marwa, gik mabeyo mogik ne Jakobo mane ohero. Sela Nyasaye oseidho malo ka ji pake gi mor. Jehova Nyasaye osetingʼ malo ka dwond turumbete ywak. Weruru wende pak ne Nyasaye, weruru wende pak; weruru wende pak ne Ruodhwa, weruru wende pak. Nikech Nyasaye en Ruodh piny duto, werneuru zaburi mar pak. Nyasaye nigi loch ewi ogendini; Nyasaye obet piny e kom lochne maler.

Zaburi 95:3

Nimar Jehova Nyasaye e Nyasaye maduongʼ, en e Ruoth maduongʼ moloyo nyiseche duto.

Zaburi 98:6

werneuru gi turumbete kod tung im maywak matek, koguru gi mor e nyim Jehova Nyasaye ma Ruoth.

Zaburi 102:15

Ogendini biro luoro nying Jehova Nyasaye, ruodhi duto mag piny biro luoro duongʼni.

Ngeche 8:15-16

An ema amiyo ruodhi locho kendo joloch loso chike makare. Nikech an, amiyo yawuot ruodhi loch kod joka ruodhi duto marito pinje.

Ngeche 14:34-35

Tim makare tingʼo oganda malo, to richo en wichkuot ne ji. Ruoth mor gi jatich mariek, to jatich makwodo wich yudo mirimbe.

Ngeche 16:10-15

Ruoth wuoyo kaka chik mar Nyasaye dwaro, to dhoge ok onego ndhog bura makare. Rapim mopogore opogore makare aa kuom Jehova Nyasaye, to gik mipimogo manie mifuke gin meke moloso. Ruodhi mon gi timbe maricho, nikech kom mar loch obedo mana kuom tim makare. Ruodhi ohero joma wacho adiera kendo gigeno ngʼat mawacho adiera. Mirimb ruoth en jaote mar tho, to ngʼat mariek biro hoye. Ka wangʼ ruoth nenore mamor to nitiere ngima, ngʼwonone chalo gi rumbi mag koth e ndalo chwiri.

Ngeche 19:10-12

Ok en gima owinjore mondo ngʼat mofuwo odagi e ber, to en gima rach machalo nadi ka misumba ema omi loch kuom yawuot ruoth! Ngʼat mariek iye ok wangʼ piyo; oyudo duongʼ kuom weyo wach ma ok odewo ketho. Gero mar ruoth chalo gi sibuor maruto, to ka omor kodi to ochalo gi tho manie wi lum.

Ngeche 20:2

Mirimb ruoth chalo gi ruto mar sibuor; ngʼat momiyo obedo gi gero lalo ngimane.

Ngeche 20:8

Ka ruoth obedo e kome mondo ongʼad bura; opiedho weche maricho duto gi wangʼe.

Ngeche 21:1

Chuny ruoth ni e lwet Jehova Nyasaye, ochike mana kaka kuonde ma pi luwo kendo kaka ohero owuon.

Ngeche 24:21-22

Wuoda, luor Jehova Nyasaye kod ruoth morito piny, kendo kik iriwri gi joma kwede, nimar ji ariyogo biro kelonegi chandruok apoya nono, to en ngʼa ma dingʼe ni en chandruok manade ma ginyalo kelo?

Ngeche 25:2-7

Wamiyo Nyasaye duongʼ kuom gik ma opando; to lero tiend weche en duongʼ ni ruodhi. Mana kaka polo bor kendo piny tut, e kaka chuny ruodhi ngʼeyo tek. Ka ogol chilo kuom fedha, to jatheth koro nigi gimoro mar theth; ka ogol ngʼat marach e nyim ruoth, eka kom ruodhe ibiro guro motegno e tim makare. Kik imiri duongʼ iwuon e nyim ruoth, kata bedo kar jomadongo, nimar ber moloyo owachni niya, “Bi ka,” moloyo ka igoli e nyim jomadongo.

Ngeche 28:15-16

Kaka sibuor maruto kata ondiek madwaro kecho e kaka ngʼat marach motelone joma ok nyal. Ruoth ma jasunga onge gi rieko, to ngʼatno mamon gi gik moyud e yo marach biro dak amingʼa.

Ngeche 29:2-4

Ka joma kare dhiyo nyime, ji mor, ka joricho ema otelo e loch ji ywak ka gichur. Ngʼat mohero rieko miyo wuon mare mor, to ngʼat momako osiep kod jachode ketho mwandune. Gi adiera ema ruoth miyo piny bet mochungʼ motegno, to ngʼat mawuor ne asoya muke magoye piny.

Ngeche 29:12-14

Ka ruoth thoro chiko ite ne miriambo, to jootene duto bedo joma timbegi richo. Jachan gi ngʼat mahinyo ji nigi gimoro achiel machalre: Jehova Nyasaye miyogi wenge maneno kargi ji ariyogo. Ka ruoth ongʼado bura ne jochan kod adiera, kom ruodhe biro bedo moritore ma ok hinyre.

Ngeche 31:4-5

Ok en gima owinjore ne ruodhi, yaye Lemuel, mondo ruodhi omadh math makech, kata jotelo ogomb kongʼo gi chunygi duto, nono ka gimetho to wigi diwil gi gima chik ochiko, ma gihiny joma ok nyal ka gitamogi e ratichgi.

Eklesiastes 8:2-4

Luor chik ruoth, awacho kamano, nikech ni kwongʼori e nyim Jehova Nyasaye. Kik irikni ka ia e nyim ruoth. Kik ichwak ngʼama timo richo, nimar obiro timo gimora amora mohero. Nimar wach ruoth nigi teko, en ngʼa manyalo wachone niya, “Angʼo ma itimo?”

Eklesiastes 10:20

Kik icha ruoth kata mana e pachi, kata kwongʼo ja-mwandu kor kachiena, nikech winyo mafuyo e yamo nyalo kawo wecheni, kendo winyo ma fuyono nyalo terone gima iwacho.

Isaya 1:7-10

Pinyu odongʼ gunda, miechu madongo osewangʼ gi mach; puotheu jopinje mamoko osemau mana kuneno gi wangʼu, ma gidongʼ gundni mana ka joma wasigu oseriembo. Nyar Sayun odongʼ ka kiru manie e puoth mzabibu, kata ka abila e puoth budho kendo ka dala maduongʼ ma wasigu omonjo. Ka dine Jehova Nyasaye Maratego ok oweyo jomoko kuomwa otony, to dine wachalo gi jo-Sodom, adier dikoro ne wachalo kaka jo-Gomora. Winjuru wach Jehova Nyasaye un jotelo mag Sodom, chikuru itu ne chike mag Nyasachwa un oganda man Gomora!

Isaya 1:13-14

Kik ukel misengini maonge tich e nyima! Tik ubanino dungʼna marach, kendo sewni mutimo ka dwe opor, gi mag Sabato kata e chokruoge duto ok amorgo. Sewni mutimo ka dwe opor kod sewni moyier chido chunya, giselokore tingʼ mapek matura bende aol gi tingʼogi.

Isaya 2:4

Obiro ngʼado bura e kind ogendini kendo nokel kwe e kind ogendini mangʼeny. Ginithedh ligengligi olokre kwe mag pur kendo tongegi ginithedhi olokre pende keyo. Onge piny mano kedi gi nyawadgi gi ligangla bende ok ginichak gipuonjre ne lweny kendo.

Isaya 8:12

“Gima jogi luongo ni andhoga Kik uluong ni andhoga; bende kik iluor gik ma giluoro kendo kik gibwogi.

Isaya 9:6-7

Nimar osenywolnwa nyathi, adier osemiwa wuowi, kendo loch nobedi e lwete. Noluong nyinge ni Jabura Mahono, Nyasaye Maratego, Wuoro Manyaka Chiengʼ kendo Ruodh Kwe. Lochne gi kwe mare nobed maonge giko. Enobed e kom loch mar Daudi kendo e pinyruodhe, bende enogure motegno ka orite gi adiera kod tim makare, chakre kawuono nyaka chiengʼ. Jehova Nyasaye Maratego notim ma kuom tekone owuon.

Isaya 13:19-20

Babulon ma en piny maber moloyo pinjeruodhi duto, kendo ma jo-Babulon sungerego, Nyasaye nokethi mana kaka noketho Sodom gi Gomora. Onge ngʼat manochak obedi e iye kata dak kuno e tienge duto mabiro; onge ja-Arabu moro manodag kuno; bende onge jakwath mano kwa jambe kanyo.

Isaya 14:4-5

unugo agoro ni ruodh Babulon ka uwacho niya: Neyeuru kaka giko mar jatend ji chalo, kendo kaka gerone orumo! Jehova Nyasaye oseturo ludh joma timbegi mono, ludh loch mar jotelo,

Isaya 24:5-6

Piny osedwany gi jok modakie, giseketho chike, gisetamore rito buchene, kendo giseketho winjruok manyaka nene. Kuom mano kwongʼ osetieko piny kendo joma odakie nyaka yud kum kuom richogi. Omiyo joma odak e piny osewangʼ mi manok ema odongʼ.

Isaya 32:1

Winjuru, Ruoth nobed gi loch makare kendo jotelo nobed gi telo mar adier.

Isaya 33:22

Nimar Jehova Nyasaye e jangʼadnwa bura, Jehova Nyasaye e jaketonwa chik, kendo Jehova Nyasaye e ruodhwa; en ema obiro resowa.

Isaya 44:28

kendo owuoyo kuom Sairas ni, ‘En jakwadha kendo enochop kare gigo duto madwaro; enowachne Jerusalem niya, “Mad gere kendo,” to ne hekalu ni, “Mad mise mare keti.” ’ ”

Isaya 45:1

Ma e gima Jehova Nyasaye wachone Sairas, ngʼate moseyiero niya, “Asemako lweti ma korachwich, mondo ilo ogendini manie nyimi, kendo iketh teko mag ruodhi gigegi mag lweny, mondo iyaw dhoudi e nyime maonge dhorangeye mibiro lor.

Isaya 60:12

Nimar ogendini kata pinjeruodhi ma ok notini norum; adier ibiro tiekgi chuth.

Jeremia 1:10

Ne, kawuononi ayieri ewi ogendini kod pinjeruodhi mondo ipudhi kendo iyiechi, mondo ikethi kendo ilok loch, mondo iger kendo ipudhi.”

Jeremia 5:11

Jehova Nyasaye wacho niya, “Od Israel kod od Juda ok osebedona jo-ratiro chutho.”

Jeremia 5:15

Jehova Nyasaye wacho niya, “Yaye od Israel, akelo oganda moa mabor mondo oked kodu, gin oganda machon kendo man-gi sinani, jogo ma ok ungʼe dhogi, bende wechegi ok unyal winjo tiendgi.

Jeremia 6:13

“Chakre ngʼama tin nyaka ngʼama duongʼ, giduto girikni ka gidwaro mwandu e yor miganga; jonabi kod jodolo chalre, giduto gin jo-miriambo.

Jeremia 10:10

To Jehova Nyasaye e Nyasaye madieri; en e Nyasaye mangima, Ruoth manyaka chiengʼ. Ka iye owangʼ, to piny tetni; ogendini ok nyal mirimbe.

Jeremia 12:17

To ka oganda moro amora ok dwar chiko ite, to anapudhe chuth mi atieke,” Jehova Nyasaye ema owacho.

Jeremia 18:5-10

Bangʼe wach Jehova Nyasaye nobirona: Jehova Nyasaye owacho niya, “Yaye od Israel, donge anyalo timonu kaka jachwe agulni timo? Kaka lowo manie lwet jachwe agulni, e kaka un bende e lweta, yaye od Israel. Kapo ni sa moro amora alando ni piny kata pinyruodhi opudh oko, kata kethgi matiekgi, kendo ka ogandano mane asiemo olokore oweyo timbegi maricho, eka analok pacha mi ok anakelnegi masira mane asechano. Kendo ka kinde machielo alando ni piny kata pinyruoth onego ger kendo gur motegno, to kotimo tim marach e nyima kendo ok oluora, to anapar kendo kuom ber mane asechano mar timone.

Jeremia 25:26-27

kod ruodhi duto moa yo nyandwat, machiegni kod man maboyo, achiel bangʼ machielo, pinjeruodhi duto mantiere e wangʼ piny. Eka mogik, ruodh Sheshak bende nomadhe. “Eka inyisgi ni, ‘Ma e gima Jehova Nyasaye Maratego, ma Nyasach Israel, wacho: Methi, mer kendo ngʼogi, mi ipodh piny ma ok inyal chungo malo kendo nikech ligangla ma anaor e dieru.’

Jeremia 25:32-36

Ma e gima Jehova Nyasaye Maratego wacho: “Neuru! Masira landore ne oganda koganda, yamo mager futo koa e tunge piny.” E kindeno jogo moneg gi Jehova Nyasaye nokere kuonde duto kochakore e giko piny konchiel nyaka komachielo. Ok noywag-gi kata chokogi kata ikogi, to ginichal gi owuoyo mokee piny. Ywaguru kendo denguru; un jokwath; ngʼielreuru e buru, un jokwadh rombe. Nimar sa mar negou osechopo; unupodhi kendo ungʼinjru matindo tindo, ka agulu molos mongʼith. Onge kama jakwath noring dhiye, jokwadh rombe bende onge kama nopondie. Winj ywak jokwath, dengo mar jokwadh rombe, nimar Jehova Nyasaye ketho kuondegi mag kwath.

Jeremia 29:7

Bende, dwaruru kwe kod mwandu mar dala maduongʼ ma aseterou e twech. Lamuru Jehova Nyasaye, ndalono nikech kodhi maber to un bende unudhi maber.”

Jeremia 50:23

Mano kaka nyundo mar piny ngima otur kendo obarore! Mano kaka Babulon odongʼ, gunda e dier pinje!

Jeremia 51:6-7

“Ringuru ua Babulon! Ringuru ukony ngimau! Kik tieku nikech richo mag-gi. En kinde ma Jehova Nyasaye chuloe kuor; enochule gima owinjore kode. Babulon ne en kikombe mar dhahabu e lwet Jehova Nyasaye; nomiyo piny duto omer. Ogendini nomadho divai mare; emomiyo koro neko osemakogi.

Jeremia 51:53

Kata ka Babulon ochopo e lwasi kendo ger ohingage motegno kuno, to anaor ji mondo okethe,” Jehova Nyasaye wacho.

Jeremia 51:57-58

Ruoth, ma nyinge en Jehova Nyasaye Maratego wacho niya, “Anami jodonge kod jogo mariek mer, jotendgi, jodong-gi kod jolweny bende; gininindi nyaka chiengʼ kendo ok ginichiew.” Ma e gima Jehova Nyasaye Maratego wacho: “Ohinga mar Babulon mangʼongo nolwar piny kendo dhorangeye mage maboyo nomoke mach; ji chandore kayiem nono, tich matek mar jotich en mana ramoki mach.”

Daniel 2:21

En ema ochano ndalo mag chwiri kod opon; bende en ema oketo ruodhi e loch kendo ogologi. Ochiwo rieko ne joma riek kod ngʼeyo ne joma nigi winjo.

Daniel 2:36-45

“Mano e lekno, kendo koro wabiro loke ne ruoth. Yaye ruoth, in e ruoth mar ruodhi. Nyasach polo asemiyi loch gi teko gi nyalo kod duongʼ; oseketo ji duto modak e piny ngima e lweti, kaachiel gi le mag bungu kod winy mafuyo e kor polo. Kendo kamoro amora ma gidakie, oseketi jatelo mag-gi duto. Omiyo koro in e wich mar kido mane ilekono. “Bangʼ lochni, pinyruoth moro machielo nobi, ma lochne ok nobed maduongʼ ka mari. Bangʼ mano pinyruoth molos gi nyinyo nobed gi loch ewi piny duto. Mogik, pinyruoth mar angʼwen matek ka chuma nobi, nikech chuma toyo kendo rego gimoro amora, to kaka chuma toyo gik moko matindo tindo, e kaka en bende obiro rego kendo toyo pinyruodhi mamoko duto. Mana kaka ne ineno ka tiend kidono gi lith tiendene olos gi chuma mokikore gi lowo mowangʼ mano e kaka nobed pinyruoth mopogore kende; to kata kamano, enobed gi teko moko mag chuma e iye, mana kaka ne ineno chuma mokikore gi lowo mowangʼ. Mana kaka lith tiendene nolos gi chuma mokikore gi lowo mowangʼ, e kaka pinyruodhni bende biro bedo matek kuonde moko, to kuonde moko nobed maonge teko. Mana kaka ne ineno ka oriw chuma gi lowo mowangʼ, e kaka jo-pinyruodhno nobed joma oriw, to ok ginisik ka giriwore, nikech chuma moriw gi lowo ok nyal siko koriwore. “E kinde mag ruodhigo, Nyasach polo nochung pinyruoth moro ma ok nokethi nyaka chiengʼ, kendo ma ok nowene oganda machielo. Enoreg pinjeruodhigo duto nyaka okelgi e gikogi, to en owuon to nosik nyaka chiengʼ.” Ma e tiend fweny mar lwanda mane omuki e got moro, to ok gi lwet dhano ma en lwanda mane otoyo chuma gi nyinyo gi lowo, gi fedha gi dhahabu matindo tindo. Nyasaye maduongʼ osenyiso ruoth gima biro timore e ndalo mabiro. Lekni en adier, kendo lok molokego bende en adier chuth.

Daniel 2:46-49

Eka ruoth Nebukadneza nopodho piny auma e nyim Daniel mi nomiye duongʼ kendo nogolo chik mondo otimne misango kendo oket ubani e nyime. Ruoth nowachone Daniel niya, “Adier, Nyasachi en Nyasach nyiseche, kendo en Ruoth mar ruodhi, kendo en Jal maelo tiend midhierni, nikech ne in gi nyalo mar elona tiend midhieroni.” Eka ruoth noketo Daniel e telo mamalo kendo nomiye mich mathoth. Nokete jatelo e piny Babulon duto, kendo nomiye teko ewi joma riek duto man Babulon. To bende, kaka Daniel nokwaye, ruoth noyiero Shadrak, Meshak gi Abednego kaka jotend gwenge mag Babulon, to Daniel owuon to nodongʼ mana katiyo e dala ruoth.

Daniel 3:1-7

Ruoth Nebukadneza noloso kido moro mar dhahabu ma borne noromo fut piero aboro gaboro gi nus, to lachne ne en fut apar, kendo nochunge e paw Dura e piny Babulon. Eka ruoth nogolo chik mondo ochokne jorit pinje gi jochik jotich, gi jotelo, gi jongʼad rieko, gi jokeno, gi jongʼad bura, gi joyal buche kod jotelo duto mag gwenge, mondo gibi e nyasi mar pwodho kido mane osechungono. Kuom mano jorit pinje, jochik jotich, ruodhi, jongʼad rieko, jokeno, jongʼad bura, joyal buche kod jotelo mamoko duto mag gwenge nochokore kaachiel mondo gigwedh kido ma ruoth Nebukadneza nosechungo, kendo negichungʼ e nyime. Eka jaote nokok matek niya, “Ma e gima ochiku mondo utim, yaye ogendini, gi pinje kod ji moa e dhoudi mopogore opogore. Ka uwinjo ywak mar tungʼ, asili, nyagweru, nyatiti, orutu kod kit thumbe mayoreyore, to nyaka upodhi piny auma kendo ulam kido mar dhahabu ma ruoth Nebukadneza osechungoni. Ngʼato angʼata ma ok opodho piny auma mondo olam kidono to ibiro dir e mach makakni.” Kuom mano e sa mane giwinjoe ywak mar tungʼ, asili, nyagweru, nyatiti, orutu kod kit thumbe mayoreyore, ogendini duto, pinje kod ji duto moa e dhoudi mopogore opogore ne olamo kido mar dhahabu ma ruoth Nebukadneza nochungo.

Daniel 3:8-15

E ndalogo jorieko ma jo-Kaldea moko nosudo nyime kendo negikwedo jo-Yahudi. Negiwachone ruoth Nebukadneza niya, “Yaye ruoth, dag nyaka chiengʼ! Isegolo chik, yaye ruoth, ni ngʼato ka ngʼato mowinjo ywak mar tungʼ, asili, nyagweru, nyatiti, orutu kod kit thumbe mayoreyore to nyaka podhi piny auma kendo lam kido mar dhahabu, kendo ni ngʼato angʼata ma ok opodho piny auma mondo olam kidono to ibiro dir e mach makakni. To nitie jo-Yahudi moko ma iseketo jorit e migepe mopogore opogore e piny Babulon ma gin Shadrak, Meshak kod Abednego, motamore timo gima iwacho, yaye ruoth. Gin ok giti ne nyisechegi, to bende ok gilam kido mar dhahabu misechungo.” Mirima mager nomako Nebukadneza mi nogolo chik mondo okel Shadrak, Meshak kod Abednego e nyime. Omiyo nokel jogi e nyim ruoth, kendo Nebukadneza nowachonegi niya, “Bende en adier, Shadrak, Meshak kod Abednego, ni ok uti ne nyisechena kendo ok ulam kido mar dhahabu masechungo? Ka uwinjo ywak mar tungʼ, asili, nyagweru, nyatiti, orutu kod kit thumbe mayoreyore, mi upodho piny auma kendo ulamo kido maseloso, to mano ber. To ka ok upodho piny auma mi ulame, to ibiro diru e mach makakni. Koso uparo ni nitie nyasaye moro manyalo resou e lweta?”

Daniel 3:16-23

Shadrak, Meshak kod Abednego nodwoko ruoth niya, “Yaye Nebukadneza, onge tiende mondo wapwore e nyimi kuom wachni. Ka dipo odirwa ei mach makakni, to Nyasaye mwatiyone nigi teko mar resowa, kendo obiro resowa kogolowa e lweti, yaye ruoth. To kata ka dipo ni ok otimo kamano, to wadwaro ni mondo ingʼe, yaye ruoth, ni ok wabi tiyone nyisecheni kata lamo kido mar dhahabu misechungo.” Kuom mano, mirima mager nomako Nebukadneza gi Shadrak, Meshak kod Abednego kendo chunye nokethore kodgi. Nogolo chik mondo ochwak mach maliet moloyo lietne mapile nyadibiriyo, kendo nochiko moko kuom askechege maroteke mane ni e oganda mar jolweny mage mondo gitwe Shadrak, Meshak kod Abednego kendo gidirgi ei mach makakni. Omiyo jogi notwe, ka girwako kandho mag-gi, sirwechegi, kilemba mag-gi kod lewni mamoko, mi nodirgi ei mach makakni. Ruoth nogolo chik mondo odir jogi e mach mapiyo, kendo liet mar mach kende ema ne onego jolweny mane otero Shadrak, Meshak kod Abednego, kendo ji adekgo notwe motegno kanyakla modirgi ei mach makakni.

Daniel 3:24-27

Eka ruoth Nebukadneza nochungʼ malo ka dhoge omoko kendo nopenjo jongʼad rieko mage niya, “Donge ji adek ema ne watweyo mi wadiro e mach?” Negidwoke niya, “En kamano, yaye ruodh.” To nodwoko niya, “Neuru! Aneno ji angʼwen kawuotho koni gi koni e mach, ka gin thuolo kendo onge gima ohinyogi, kendo ngʼat mar angʼwen chalo gi wuod nyiseche.” Eka Nebukadneza nosudo machiegni gi mach makaknino kendo nokok matek niya, “Shadrak, Meshak kod Abednego, ma jotich Nyasaye Mamalo Mogik, wuoguru oko! Biuru ka!” Omiyo Shadrak, Meshak kod Abednego nowuok e mach kabiro ire, kendo jorit pinje, jochik tich, jotelo, kod jongʼad rieko mag ruoth nosudo butgi machiegni molworogi. Negineno ka mach ne ok owangʼogi, onge yie wigi kata achiel mane mach oreyo, kandho mag-gi bende ne ok orewore, to bende ne ok gidungʼ kata mana iro.

Daniel 3:28-30

Eka Nebukadneza nowacho niya, “Opak Nyasach Shadrak, Meshak kod Abednego nikech en ema oseoro malaikane mi oreso jotichne! Negigeno kuome mi gidagi luwo chikna kendo ne giyie wito ngimagi kar tiyona kata lamo nyasaye moro machielo ma ok Nyasachgi giwegi. Kuom mano, agolo chik ni ogendini duto gi ji moa e dhoudi mopogore opogore ma dipo ni owacho gimoro marach kuom Nyasach Shadrak, Meshak kod Abednego mondo negi kendo utegi mondo omuki mi lokre pidhe, nikech onge nyasaye moro machielo manyalo reso ji e yo machal kama.” Eka ruoth nochoro Shadrak, Meshak kod Abednego e telo mamalo e piny Babulon.

Daniel 4:1-3

Ruoth Nebukadneza, Nolando ni ji duto gi ogendini kod ji moa e dhoudi mopogore opogore modak e piny ngima niya: Mad udag e ngima maber kod kwe. En morna mondo anyisu kuom honni gi ranyisi miwuoro ma Nyasaye Mamalo Mogik osetimona. Mano kaka ranyisi mage dongo, mano kaka honni mage nigi teko malich miwuoro! Pinyruodhe en pinyruoth mochwere; loch ne osiko e tienge duto.

Daniel 4:17

“ ‘Malaike ma jorit ema ongʼado kalando wachni ni nyaka otimre, mondo joma ngima ongʼe ni Nyasaye Mamalo Mogik nigi teko ewi pinjeruodhi, kendo en ema ochiwogi ni ngʼato angʼata mohero, kendo onyalo keto dhano adhana mondo otel ni ji.’

Daniel 4:25

Ibiro riembi e dier ji kendo ibiro dak gi le mager; ibiro chamo lum kaka dhiangʼ, kendo thoo biro miyi ngʼich. Ma notimreni kuom higni abiriyo manyaka ingʼe ni Jal Man Malo Mogik nigi teko ewi pinjeruodhi duto, kendo ochiwogi ne ngʼato angʼata ma chunye ohero.

Daniel 4:27

Emomiyo, yie iti gi rieko ma angʼadoni, yaye ruoth: Lokri iwe richoni itim gima kare, kendo we timbeni maricho ibed mangʼwon ne joma ithiro. Kitimo kamano, to dipo ka omedni ndalo mag ngima maber.”

Daniel 4:28-33

Gigi duto notimore ne ruoth Nebukadneza. Bangʼ dweche apar gariyo, kane ruoth wuotho ewi ode mamalo e piny Babulon, nowacho niya, “Ma donge e Babulon maduongʼ masegero gi tekra kod nyalona kaka kar dakna mondo onyis duongʼ mar lochna?” Kane pok ruoth otieko wuoyo, dwol noa e polo kawacho niya, “Yaye ruoth Nebukadneza gima biro timoreni en ni pinyruodhi osemayi. Ibiro riembi ia kuom ji kendo ibiro dak gi le mager; kichamo lum gi dhogi ka dhiangʼ kuom higni abiriyo kendo iningʼe ni Jal Man Malo Mogik nigi teko ewi pinjeruodhi duto kendo ochiwogi ni ngʼato angʼata mohero.” To mana gie sechego gik mane owachi kuom Nebukadneza notimore. Noriembe oa kuom ji kendo nochamo lum gi dhoge ka dhiangʼ. Tho noloko dende mangʼich mi yie wiye nodongo ka yie ongo kendo kokene nodongo maboyo machal gi kok winyo.

Daniel 4:34-37

Bangʼ ka higni abiriyogo noserumo, an Nebukadneza nangʼiyo polo, kendo pacha noduogo kare. Eka napako Jal Man Malo Mogik, mangima manyaka chiengʼ kamiye luor kod duongʼ kendo napake. Lochne osiko manyaka chiengʼ; pinyruodhe en pinyruoth mochwere en pinyruodh ma ok norum e tienge duto. Ogendini duto manie piny ikwano ka nono. Otimo gima ohero ni ogendini mag polo kod ji manie piny. Onge ngʼama nyalo gengʼo tich lwete kata wacho niya, “Angʼo mitimoni?” E sa ma pacha noduogeno, duongʼna gi lichna bende noduogna mondo pinyruodha ochak obed gi duongʼ. Jongʼadna rieko kod jodonga nomanya, kendo nochak oketa e lochna mi nabedo gi duongʼ moloyo kaka nachalo chon. Koro an Nebukadneza, apako, adendo kendo amiyo Ruodh Polo duongʼ, nikech gik moko duto motimo nikare kendo yorene duto oriere tir. To joma wuotho ka sungore to odwoko piny.

Daniel 5:11

Nitie ngʼat moro e pinyruodhi ka ma chuny mar nyiseche maler ni kuome. E kinde mag loch wuonu, noyud ni en gi paro matut, gi ngʼeyo kod rieko machalo gi mago mag nyiseche. Ruoth Nebukadneza ma wuonu, nokete jatelo maduongʼ mar ajuoke, jokor wach, joma riek mag jo-Kaldea kod jo-nyakalondo.”

Daniel 5:18-21

“Ruoth, ma en Nyasaye Man Malo Moloyo noketo Nebukadneza wuonu e loch kendo nomiye teko, duongʼ kod huma. Nikech loch kod teko mamalo mane omiye, ogendini duto, gi pinje duto, gi ji mawacho dhok mopogore opogore ne tetni e nyime kendo noluore. Joma ruoth ne dwaro ni onegi, ne onego; to joma ne odwaro ngʼwonone, nongʼwononegi; joma ne odwaro medo teko e loch, nomedo teko; kendo joma nodwaro lonyo e telo, nolonyo alonya. To ka nodoko jasunga ma wiye tek, kendo mopongʼ gi achaya, nogole oko e loch kendo omaye duongʼne. Noriembe e dier ji kendo nomiye paro mar kit le bende nodak gi kenje mag thim kendo nochamo lum kaka dhok tho nomiye ngʼich, nyaka noyie ni Nyasaye Mamalo Mogik nigi teko ewi pinjeruodhi mag dhano kendo oketo ngʼato angʼata mohero e wigi.

Daniel 5:22-31

“To in wuode, yaye Belshazar, pok ibolori, kata obedo ni ne ingʼeyo wechegi duto. Kar bolori to isetingʼori malo mondo iked gi Ruodh polo. Isegolo chik mi okelni tewni kigolo e hekalu Mare, kendo in, kaachiel gi jodongi gi mondi kod jotichni ma nyiri miloko mondi, usemadho kodgi divai. Ne upako nyiseche mag fedha, gi dhahabu, gi mula, gi nyinyo, gi yien mopa kod kidi, ma ok nyal neno kata winjo kata ngʼeyo tiend gimoro. To Nyasaye motingʼo ngimani e lwete kaachiel gi yoregi duto, to ne idagi miyo luor. Mano emomiyo Nyasaye nooro lwedo mondo ondik wechego. “Ma e gima nondiki: mene, mene, tekel, parsin. “Ma e tiend wechegi, moro ka moro: “Mene: Nyasaye osekwano ndaloni mag loch kendo osekele e gikone. “Tekel: Osepimi e ratil moyudi ni irem. “Parsin: Pinyruodhi osepogi kendo osemiye jo-Medes gi jo-Pasia.” Bangʼ ka Daniel noseloko lekno, Belshazar nogolo chik mondo orwak ne Daniel law maralik, oket ne thiwni mar dhahabu e ngʼute, kendo nokete jalup ruoth mar adek e pinyruoth duto. Gotienono Belshazar ruodh jo-Babulon nonegi, kendo Darius ja-Media nokawo loch mar piny ka en ja-higni piero auchiel gariyo.

Daniel 6:1-9

Darius noneno ni en gima ber mondo oyier jotelo mia achiel gi piero ariyo mondo okonye rito pinyruodhe duto. Eka noyiero Daniel gi ji ariyo mamoko mondo obed jotend jotelogo. Jorit pinjegi nomi chik ni nyaka gidwok wach ni jotelo adekgi, mondo kik gimoro dhi marach ne ruoth. To Daniel noloyo jotend jorit pinje mamoko duto, nikech lony mamalo mane en-go, mi ruoth koro ne chano mondo omiye teko mar rito piny duto. Mano nomiyo jotend jorit pinje gi jodongo notemo mondo ondhog Daniel e tije mar rito piny, to ne otamogi yudo. Ne ok ginyal yudo ketho moro amora kuome, nikech ne en ja-adiera e yore duto, kendo ne oonge gi tim mar kawo malangʼ, kata mar jwangʼo tich. Bangʼ temo yore duto, jogi nowacho niya, “Ok wabi yudo wach moro amora ma wanyalo ketogo ketho kuom Daniel, makmana ka en gima omulo chik Nyasache.” Kuom mano, jotend jorit pinje, kaachiel gi jodongo, nodhi ir ruoth ma giwachone niya, “Yaye ruoth Darius, mad idag amingʼa! Jotend jotich duto mag ruoth, kaachiel gi jochik jotich, gi jorit pinje, gi jongʼad rieko kod jotend jorit pinje osewinjore ni ruoth onego ogol chik, kendo one ni chikno otiyo, mondo ngʼato angʼata molamo nyasaye moro amora kata dhano moro amora kuom ndalo piero adek mabiro, ma ok in, yaye ruoth, to mondo obol e bur sibuoche. Koro, yaye ruoth, gol chikno, kendo ndike piny, ma ok nyal loke mana kaka chik jo-Medes gi jo-Pasia ma ok nyal loki.” Omiyo ruoth Darius nondiko chikno mogoyoe sei mar ruoth.

Daniel 6:10-15

Kane Daniel owinjo ni oseket sei e chikno nodhi e ode kama ne nitie ot moro man-gi dirise mochomo yo Jerusalem. Odiechiengʼ kodiechiengʼ Daniel ne goyo chonge piny kodwoko erokamano ni Nyasache nyadidek mana kaka nosebedo kotimo pile. Eka chiengʼ moro jogi nodhi ire ka gin kanyakla mine giyudo Daniel ka lemo kendo kwayo Nyasache mondo okonye. Omiyo negidhi ir ruoth kendo ne giwuoyo kode kuom chik mane osegolo: Donge nyocha iketo chik mindiko piny ni kuom ndalo piero adek mabiro ngʼato angʼata molamo nyasaye kata dhano moro amora ma ok in, yaye ruoth, to ibiro bol e bur sibuoche? Ruoth nodwoko niya, “Chikno osiko mana kaka chike jo-Medes gi jo-Pasia, ma ok nyal loki.” Eka negiwachone ruoth niya, “Daniel ma en achiel kuom jo-Juda mane oter e twech, ok osedewi, yaye ruoth, bende ok osedewo chik mane iketo e ndiko. Pod olamo kido nyadidek e odiechiengʼ achiel.” Kane ruoth owinjo wachno, chunye nochandore; moramo ni nyaka ores Daniel, kendo notimo duto mane onyalo odiechiengno duto chakre okinyi nyaka odhiambo mondo okonye. Eka jogo duto nodhi ir ruoth mi giwacho niya, “Yaye ruoth, ngʼe ni kaluwore gi chik jo-Medes gi jo-Pasia, to onge chik ma ruoth osegolo manyalo lokore.”

Daniel 6:16-18

Omiyo ruoth nogolo chik, kendo negikelo Daniel mi gibole e bur sibuoche, kendo ruoth nowachone Daniel niya, “Mad Nyasachi, mitiyone ndalo duto, konyi!” Bangʼ mano nokel kidi modin-go dho bur, kendo ruoth noketo sei gi lwete owuon gi mar jodonge, mondo kik ngʼato angʼata ores Daniel. Eka ruoth nodok e ode kendo otienono duto ne ok ochiemo bende ne ok oyie mondo joma mielne obi e nyime bende nindo notamore tere.

Daniel 6:19-23

Okinyi mangʼich ka ugwe chako wuok, ruoth noa malo moreto nyaka e bur sibuoche. Kane ochopo machiegni gi bur sibuoche, noluongo Daniel gi dwol maduongʼ ka chunye parore niya, “Daniel, jatij Nyasaye Mangima, bende Nyasachi mitiyone ndalo duto oseresi e dho sibuochego?” Daniel nodwoko niya, “Yaye ruoth, mad idag amingʼa!” Nyasacha nooro malaikane, momako dho sibuoche. Ok gisehinya, nikech noyud ka aonge ketho e nyime, to kata in, yaye ruoth, pok atimo gimoro amora marach e nyimi. Ruoth ne mor ahinya mi nogolo chik mondo ogol Daniel ei bur sibuoche. Kane ogol Daniel oko e bur sibuoche, to ne ok noyudi kama lit moro amora e dende, nikech nogeno kuom Nyasache kinde duto.

Daniel 6:24-28

Ruoth nogolo chik, mi joma nohango ne Daniel wach nokel nobol e bur sibuoche, kaachiel gi mondgi gi nyithindgi. To sibuoche nongamogi gi ewi yamo kapok gichopo piny, kendo noturo chokegi duto matindo tindo. Eka ruoth Darius nondiko ne ogendini duto, gi pinje duto kod ji duto mawacho dhok mopogore opogore e piny duto kama: “Mad Nyasaye med gwedhou ahinya!” Asegolo chik ne pinje duto manie bwo lochna ni mondo ji duto oluor Nyasach Daniel kendo omiye duongʼ. “En e Nyasaye mangima; osiko manyaka chiengʼ; pinyruodhe ok nyal tieki, kendo lochne ok norum. En ema oreso kendo okonyo ji; otimo honni gi ranyisi e polo kendo e piny. En ema noreso Daniel e dho sibuoche.” Kuom mano Daniel nomedo dhi maber e ndalo loch mar Darius kendo e ndalo loch mar Sairas ja-Pasia.

Daniel 7:14

Eka nomiye teko gi duongʼ kod loch; kendo ogendini duto gi pinje duto kod jogo duto mawacho dhok mopogore opogore nolame. Lochne en loch mosiko nyaka chiengʼ, kendo pinyruodhe en pinyruoth ma ok nyal tieki ngangʼ.

Daniel 7:17-18

‘Ondiegi angʼwen malichgo gin pinjeruodhi angʼwen mabiro bet e piny e ndalo mabiro. To jomaler mar Nyasaye Man Malo Moloyo ema biro rito pinjego kendo ginibed gi loch nyaka chiengʼ.’

Daniel 7:19-20

“Bangʼ mano ne adwaro ngʼeyo tiend ngech ondiek mar angʼwen, ondiegno nopogore gi ondiegi mamoko kendo nomiyo ji luoro ahinya; ne en gi leke mag chuma kod kogno mag mula kendo nosiko kochiemo achiema kendo onyono gi tiende gimoro amora mane odongʼ piny. Bende nadwaro ngʼeyo kuom tunge apar mane otwi e wiye kendo kuom tungʼ machielo mane owuok bangʼe momuko tunge adek mamokoka; tungʼno ne nigi wenge kendo weche mag sunga ne wuok e dhoge. Tungʼno ne nenore maduongʼ moloyo tunge moko.

Daniel 7:23-24

“Eka nonyisa niya: ‘Ondiek mar angʼwen en pinyruoth mar angʼwen mabiro bet e piny. Obiro pogore gi pinjeruodhi duto, kendo obiro mako piny duto, monyone kendo otieke chuth. Tunge apar gin ruodhi apar mabiro wuok e pinyruodhni. To bangʼ e ruoth moro biro wuok, mopogore gi mago motelo, kendo enolo adekgo.

Daniel 7:25-26

Obiro wuoyo marach kuom Nyasaye Man Malo Moloyo kendo obiro sando jo-Nyasaye koloko chike mag lemogi kod sewni mag-gi. Jo-Nyasaye nobed e bwo lochne kuom higni adek gi nus. “ ‘Bangʼ mano bura nongʼadi, mi nomaye lochne duto mondo otieke chuth.

Daniel 7:27

Eka loch, gi teko kod duongʼ mag pinjeruodhi manie bwo polo noket e lwet jo-Nyasaye, ma gin jo-Nyasaye Man Malo Moloyo. Pinyruodhe nobed pinyruoth mochwere, kendo ruodhi duto nolame kendo miye luor.’

Daniel 11:27

Ruodhi ariyogo nobedi e mesa achiel ka gichano timo gik maricho kendo ka moro ka moro wuondo nyawadgi, to parogino ok notimre, nikech gikogi pod nobi abiya, ka kinde ochopo.

Daniel 12:1

“E kindeno Mikael, malaika maduongʼ marito jou, biro thinyore. Kindeno nobed kinde mag chandruok malich mapok one nyaka ne ogendini chak bet e piny. Ka kindeno ochopo to nores jou ma nying-gi oyud kondiki e kitap Nyasaye.

Hosea 8:4

Giketo ruodhi e loch ka ok gipenja; kendo giyiero jotelo ka ok gingʼeyo parona. Giloso nyiseche manono kuom fedha gi dhahabu ma gin-go, to magi kelonegi mana kethruok.

Hosea 13:9-11

“Osetieku yaye Israel, nikech ok udwara, ok udwar jakonyu. Ere ruodhu mondo koro oresu? Ere jotendu e miechu, mane usekwayo ni, ‘Miwa ruodh kod jotendwa?’ Kuom ich wangʼ mare ne amiyou ruoth kendo e mirimba ne agole oko.

Jona 3:5-8

Jo-Nineve, nolokore moyie kuom Nyasaye kendo negingʼado wach mondo ji duto otwe chiemo, kochakore jomadongo e diergi nyaka jomatindo duto, ka girwako pien gugru. Kane wach ochopo ne ruodh Nineve, ne oa malo e kom duongʼ mare molonyo lepe mag loch mi norwako pien gugru nobet piny e buru. Eka ruoth gi jodonge nogolo chik e Nineve kawacho niya: “Kik dhano kata chiayo kata dhok bil gimoro, bende kik yienegi gichiem kata modho. To we dhano kod le oumre gi pien gugru, ngʼato ka ngʼato oluong Nyasaye piyo piyo, to kendo giwe timbegi maricho ma achach.

Mika 3:1-3

Eka ne awacho niya, “Winjuru un jotelo maka Jakobo, un jotelo mag dhood Israel. Donge onego ungʼe ngʼado bura kare. Umon gi gik mabeyo to uhero gik maricho; ukidho pien joga oko ka uyiecho ringʼo oko e chokegi. Uchamo ringre joga, uyiecho pien dendgi, kendo utoyo chokegi matindo tindo. Ukengogi ka ringʼo midwa chielo, ka ringʼo midwa tedo e agulu?”

Mika 3:9-10

Winjuru wachni, un jotelo mag dhood Jakobo, un jotelo mag dhood Israel, un ma usin gadiera kendo uriambo, un mugero Sayun gi remo, to Jerusalem gi timbe mamono.

Mika 4:3

Obiro ngʼado bura e kind ogendini kendo nokel kwe e kind pinje marateke man machiegni kod mago man mabor. Ginithedh ligengligi olokre kwe mag pur kendo tongegi ginithedhi olokre pende keyo. Onge piny mano kedi gi nyawadgi gi ligangla bende ok ginichak gipuonjre ne lweny kendo.

Mika 5:2

“To in Bethlehem Efratha, kata obedo ni itin e dier dhout Juda, kuomi ema ngʼat manobedna jatend Israel nowuogie, ngʼat machakruok mare noa chon, kinde machon gi lala.”

Zekaria 14:9

Jehova Nyasaye nobed gi loch e piny duto. Chiengʼno Jehova Nyasaye nobed achiel, kendo nyinge nobed achiel kende.

Zekaria 14:16-19

Eka joma otony moa e pinje duto mosemonjo Jerusalem nodhi e got zeituni higa ka higa mondo olam Ruoth Nyasaye, ma en Jehova Nyasaye Maratego, kendo mondo gitim Sawo mar Kiche. Kapo ni moko kuom ogendini mag piny otamore dhi Jerusalem mondo olam Ruoth, ma en Jehova Nyasaye Maratego, to koth ok nochwenigi. Ka jo-Misri ok odhi e dalano to koth ok nochwenigi. Jehova Nyasaye nokel kuomgi kit masiche machal gi mago mane oketo kuom oganda mane ok dhi mondo otim Sawo mar Kiche. Ma e kum ma ibiro kumogo jo-Misri kod ogendini mamoko ma ok odhi Jerusalem mondo otim Sawo mar Kiche.

Mathayo 2:1-6

Bangʼ kane osenywol Yesu e dala mar Bethlehem e piny Judea, e ndalo loch Ruoth Herode, Joma Riek moko moa yo wuok chiengʼ nobiro Jerusalem, mi openjo niya, “Ere jal mosenywol mondo obed ruodh jo-Yahudi? Ne waneno sulwene yo wuok chiengʼ kendo wasebiro mondo walame.” Kane Ruoth Herode owinjo wachno, chunye nochandore, en kaachiel gi ji duto modak Jerusalem. Kane oseluongo jodolo madongo gi jopuonj chik duto mane otelo ne ji, nopenjogi kama nowinjore nywolie Kristo, Mesia. Negidwoke niya, “E Bethlehem manie piny Judea, nikech janabi nondiko kama: “ ‘To in, Bethlehem, manie piny Juda, ok itin ngangʼ e dier jotelo mag Juda; nikech kuomi ema jatelo mabiro kwayo joga ma jo-Israel biro ae.’”

Mathayo 2:13-15

Bangʼ kane gisedhi, malaika mar Ruoth nofwenyore ne Josef e lek. Nowachone niya, “Aa malo ikaw nyathi gi min mare mondo itony idhi Misri. Dag kuno nyaka aduogni wach, nikech Herode biro manyo nyathini mondo onege.” Omiyo noa malo gotieno mi okawo nyathi gi min mare kendo nowuok modhi Misri, kuma nodakie nyaka chop tho mar Herode. Kamano gima Ruoth nowacho chon gi dho janabi nochopo kare niya, “Ne aluongo wuoda ka agolo Misri.”

Mathayo 2:16

Ka Herode nofwenyo ni Ajuokego nosewuonde, iye nowangʼ matek, kendo nogolo chik mondo onegi nyithindo ma yawuowi duto modak Bethlehem gi mier molwore, mane hikgi ariyo kadok chien, kaluwore gi sa mane Ajuokego onyise.

Mathayo 4:8-10

Eka Satan nokawe, motere nyaka ewi got moro mabor ahinya, kendo nosiemone pinjeruodhi mag piny gi duongʼ mane gin-go. Nowachone niya, “Magi duto abiro miyi ka ikulorina piny kendo ilama.” Yesu nowachone niya, “Aa kuoma, Satan! Nikech ondiki ni, ‘Lam Jehova Nyasaye ma Nyasachi kendo en kende ema itine.’”

Mathayo 6:24

“Onge jatich manyalo tiyo ne ruodhi ariyo. Nimar obiro chayo achiel to ohero machielo, kata obiro chiwore ne achiel to ochayo machielo. Ok inyal tiyo ne Nyasaye kendo ne pesa.

Mathayo 7:12

Omiyo, e gik moko duto, timuru ne joweteu gik ma duher mondo gin bende gitimnu, nikech mano e tiend Chik gi Jonabi.

Mathayo 10:17-20

“To beduru motangʼ gi ji, nimar gibiro ketou e lwet buche mag gwengʼ, kendo gibiro rodhou gi del e sinagokegi. To nikech nyinga, noteru e nyim jotelo gi ruodhi kendo nubednegi kaka joneno kaachiel gi joma ok jo-Yahudi. To ka gimakou to kik uparru kuom gima duwachi, kata kaka unyalo wuoyo kodgi. Nomiu gima uwacho e sechego, nimar un uwegi ok ema unuwuo, to Roho Maler mar Wuonu ema nowuo kokalo kuomu.

Mathayo 10:23

Ka isandou kamoro, to daruru kanyo udhi kamachielo. Awachonu adier ni ok unutiek dhi e mier duto mag Israel kapok Wuod Dhano obiro.

Mathayo 14:1-2

E kindeno Ruoth Herode nowinjo humb Yesu, mi nowachone joritne niya, “Ngʼatno nyaka bed Johana ja-Batiso. Nyaka bed ni osechier oa kuom joma otho! Mano emomiyo teko mar timo honni tiyo kuome.”

Mathayo 14:3-11

Noyudo Herode osemako Johana mi otweye nikech wach Herodia ma chi owadgi ma nyinge Filipo, nimar Johana nosebedo ka kwere kawachone niya, “Chik ok oyieni mondo ibed kode.” Herode ne dwaro nego Johana, to noluoro oganda nikech ne gikawe kaka janabi. To chiengʼ nyasi mar nywol Herode, nyar Herodia nomielnegi maber, kendo miendeno nomoro Herode ahinya, mi nosingorene, e yor kwongʼruok ni obiro miye gimoro amora mokwaye. To en, kane min osejiwe motelo, nowacho niya, “Miya wi Johana ja-Batiso e san-ni.” Ruoth ne chunye ochandore ka nowinjo kwayono, to nikech noyudo osesingore e yor kwongʼruok, kendo nikech wende mane ni e nyasineno, nogolo chik mondo dwach nyakono otim, mi nongʼad wi Johana ka en e od twech. Bangʼe nokelo wiye koketo e san kendo nomi nyakono, mane otingʼe otere ne min mare.

Mathayo 17:24-27

Bangʼ ka Yesu gi jopuonjrene nochopo Kapernaum, jochok osuru mar dirachma ariyo ariyo nobiro ir Petro mopenjo niya, “Donge Japuonju chulo osuch hekalu?” Nodwoke niya, “Ee, ochulo.” Ka Petro nochopo e ot, Yesu ema nokwongo wuoyo kode kapenje niya, “Iparo nade kuom wachni, Simon? Ruodhi mag piny choko osuru mopogore opogore kuom nyithindgi koso kuom jomoko?” Petro nodwoko niya, “Kuom jomoko.” Yesu nowachone niya, “Ka kamano to kare nyithindo ni thuolo. To mondo kik wachwanygi, dhi e nam mondo ichik olopi; kaw rech mimako mokwongo; yaw dhoge, kendo ibiro yudo pesa moromo shekel achiel. Kawe imiye jogo kaka osucha kod mari.”

Mathayo 22:17-21

Koro nyiswa ane, iparo nade? Bende en gima kare mondo wagol osuru ne Kaisar, koso ok owinjore?” To kaka Yesu nongʼeyo chenro marach mane gin-go, nopenjogi niya, “Un joma wuondoregi, angʼo momiyo utema? Nyisaeuru pesa mamingli mitiyogo kuom golo osuru.” Negikelone dinari, eka nopenjogi niya, “Kido man kuomeni en mar ngʼa? To ndikogi to gin mag ngʼa?” Negidwoke niya, “Gin mag Kaisar.” Eka nowachonegi niya, “Miuru Kaisar gige Kaisar, to miuru Nyasaye gige Nyasaye.”

Mathayo 23:34

Emomiyo eri koro aoronu jonabi gi joma riek kod jopuonj. Moko kuomgi ubiro nego kendo ubiro guro; moko ubiro rodho e sinagokeu kendo ubiro lawogi e dala ka dala.

Mathayo 24:6-9

Unuwinj kuom pinje magore koni gi koni kod humbe mag lwenje, to neuru ni kik kibaji gou. Gik ma kamago nyaka timre, to giko piny to pod ni nyime. Oganda noked gi oganda machielo, kendo pinyruoth gi pinyruoth machielo. Kech nobedi kuonde mangʼeny kendo piny noyiengni kuonde mopogore opogore. Magi duto nobed mana chakruok mar muoch makecho. “Eka nochiwu mondo osandu kendo onegu, kendo ogendini duto nochau nikech an.

Mathayo 26:59-60

Jodolo madongo gi jobuch Sanhedrin duto ne manyo nend miriambo moro mane ginyalo donjonego Yesu mondo gingʼadne buch tho. To ne ok giyudo ketho moro amora kuome, kata obedo ni jonend miriambo mangʼeny nobiro nyime. Achien mogik, ariyo nobiro nyime,

Mathayo 26:67-68

Eka ne gingʼulo olawo e lela wangʼe, kendo negigoye ngum. Jomoko to nopame, kagiwacho niya, “Hul ane, yaye Kristo. En ngʼa mogoyi?”

Mathayo 27:11-14

E thuolono Yesu nochungʼ e nyim ruoth, kendo ruoth nopenje niya, “In e ruodh jo-Yahudi koso?” To Yesu nodwoke niya, “Ee, en kaka iwachono.” Kane jodolo madongo gi jodongo odonjone, ne ok odwoko gimoro amora. Eka Pilato nopenje niya, “Donge iwinjo neno ma jogi donjonigoni?” To Yesu nolingʼ alingʼa ma ok odwoke kata wach achiel mane odonjnego, kendo mano nomiyo ruoth owuoro ahinya.

Mathayo 27:27-31

Eka askeche ruoth nokawo Yesu motero nyaka e laru mar od ruoth, kendo negichokore oganda askeche duto mi gilwore gikete diere. Ne gilonyo lepe kendo ne girwakone kandho makwar, eka ne gikado osimbo mar kudho kendo gisidho e wiye. Negiketo odundu e lwete korachwich, eka gigoyo chong-gi piny e nyime, kendo negichako jare kagiwacho niya, “Misawa, ruodh jo-Yahudi!” Ne gingʼulo kuome olawo kendo negikawo odundu gigoyogo wiye anwoya anwoya. Bangʼ kane gisejare kamano, ne gilonyo kandhono oko bangʼe girwakone lepe owuon. Eka ne giwuok gidhi kode mondo gidhi gigure.

Mathayo 27:37

Gimalo ne nitie ndiko mondik mane nyiso kethone niya: Ma en Yesu, ma Ruodh Jo-Yahudi.

Mathayo 27:42

“Ne oreso jomoko, to en koro ok onyal resore owuon! Donge en Ruodh Israel? Dak koro oa ewi msalaba olor piny ka sani mondo wayie kuome.

Mathayo 28:18

Eka Yesu nobiro irgi mowachonegi niya, “Teko duto manie polo kod manie piny osemiya.

Mariko 1:14-15

Kane osetwe Johana e od twech, Yesu nodhi Galili, koyalo Injili mar Nyasaye. Noyalo niya, “Sa osechopo kendo pinyruoth Nyasaye osekayo machiegni. Weuru richo kendo yieuru Injili.”

Mariko 6:14-16

Ruoth Herode nowinjo wechegi, nikech nying Yesu koro noselandore mongʼere malach. Jomoko ne wacho kuom Yesu niya, “Johana Ja-batiso osechier oa kuom joma otho, kendo mano emomiyo teko mar timo honni ni e ngimane.” Joma moko to ne wacho niya, “En Elija.” To joma moko bende noramo niya, “En janabi machal gi jonabi machon gi lala.” Kane ruoth Herode owinjo wechegi, nowacho niya, “Johana ngʼat mane asengʼado wiye osechier oa kuom joma otho!”

Mariko 6:17-28

Herode ne chunye chandore nikech en owuon ema nogolo chik mondo omak Johana, kendo kuom chikneno askechene nomako Johana moketo e od twech. Notimo kamano nikech wach Herodia mane en chi owadgi ma nyinge Filipo. Herode nomayo owadgino dhako mi oloko chiege owuon. To Johana nosebedo ka kwero Herode kawachone niya, “Chik ok oyieni mondo ibed gi chi owadu.” Kuom mano dhako ma nyinge Herodia nomako sadha gi Johana, kendo nodwaro mondo onege. To kata kamano ne ok onyal, nikech Herode ne oluoro Johana kendo ne ok odwar ni ngʼato ohinye, nikech nokawe kaka ngʼama kare kendo maler. Kinde ka kinde ka Herode nowinjo yalo Johana to dhoge ne moko; to pod nogombo mana mondo omed winjo yalone. Achien thuolo nochopo mondo Herodia otim dwarone. Chiengʼ rapar mar nywol Herode nochopo, kendo ne oloso chiemo moyiedhi ne jotend ogandane madongo gi jotend jolweny mage kod jok midewo duto moa Galili. To kane budho dhi nyime, nyar Herodia nobiro momiel e nyim Herode mi miendeno nomoro ruoth gi wende. Ruoth nowachone nyakono niya, “Kwaya gimoro amora ma chunyi dwaro mondo amiyi.” Herode nosingore ne nyakono e yor kwongʼruok niya, “Gimoro amora mikwaya abiro miyi, kata obed mana nus pinyruodha.” Nyakono nowuok modhi openjo min mare gima dokwa ruoth kowacho niya, “En angʼo manyalo kwayo?” To min mare nodwoke niya, “Wi Johana Ja-batiso.” Gikanyono nyakono nodok ir ruoth koreto mi okwaye kowacho niya, “Adwaro ni mondo imiya wi Johana ja-batiso sani sani e san.” Ruoth ne chunye ochandore ahinya ka nowinjo kwayono, to nikech noyudo osesingore e yor kwongʼruok, kendo nikech wende mane ni e nyasineno, ne ok odwar tuono nyakono gima nosekwayo. Kuom mano nooro janek piyo piyo kendo nomiyo janekno chik mondo odhi okelne wi Johana Ja-batiso. Ngʼatno nodhi mongʼado wi Johana e od twech kama ne entie, bangʼe nokelo wiye koketo e san. Ne ochiwe ne nyakono, mi nyakono nochiwe ni min mare.

Mariko 12:14-17

Negibiro ire mi giwachone niya, “Japuonj wangʼeyo ni in ngʼama ja-ratiro. Ji ok nyal ywayi maloki nikech ok iluoro wangʼ ngʼato, to ipuonjo mana yor Nyasaye kaluwore gi adierane. Koro nyiswa ane, bende en gima kare mondo wagol osuru ne Kaisar koso ok owinjore? Wagol koso kik wagol?” To kaka Yesu nongʼeyo wuondruokgi, nopenjogi niya, “Angʼo momiyo utema? Kelnauru ane dinari ka, mondo anone maber.” Negikelone pesa mamingli, bangʼe nopenjogi niya, “Kido man kuomeni en mag ngʼa? To weche mondikiegi to gin mar ngʼa?” Negidwoke niya, “Gin mag Kaisar.” Eka Yesu nowachonegi niya, “Miuru Kaisar gige Kaisar, to miuru Nyasaye gige Nyasaye.” Jogo ne dhogi omoko.

Mariko 13:7-8

Ka uwinjo ka pinje gore koni gi koni kod humbe mag lwenje to kik kibaji gou. Gik ma kamago nyaka timre, to giko piny to pod ni nyime. Oganda noked gi oganda machielo, kendo pinyruoth noked gi pinyruoth machielo. Piny noyiengni kuonde mopogore opogore kendo kech nobedi e piny. Magi e chakruok mar rem mar muoch ma nobedie.

Mariko 13:9-11

“Nyaka ubed motangʼ, nikech nochiwu e lwet buche mag gwengʼ kendo norodhu gi del e sinagoke. Unuchungʼ kiyalou e nyim jotelo gi ruodhi nikech An, kendo unulandnegi Injili. To Injili nyaka kuong landi e pinje duto. E sa asaya momakue moteru e bura, kik uparru motelo kuom gima duwachi. Wachuru awacha gima omiu mondo uwachi e sa nogono, nikech Roho Maler ema nobed kawuoyo kuomu, to ok un uwegi.

Mariko 14:53-56

Negikawo Yesu gitero ir jadolo maduongʼ mi jodolo madongo duto gi jodongo kaachiel gi jopuonj chik nochokore kaachiel. Petro noluwo bangʼe gichien, modonjo kode nyaka e laru mar jadolo maduongʼ. Kanyo nobetie piny kaachiel gi jorito, kooyo mach e dwol. Jodolo madongo gi jobuch Sanhedrin duto ne manyo ketho mane ginyalo donjonego Yesu mondo gingʼadne buch tho, to ne ok giyudo ketho moro amora kuome. Ji mangʼeny bende ne jimbone wach ka giketo ketho mag miriambo e wiye, to wechegi ne ok chalre.

Mariko 14:63-65

Jadolo maduongʼ noyiecho lepe kowacho niya, “Pod wadwaro joneno mamoko nangʼo? Un uwegi usewinjo koyanyo Nyasaye. Uparo nade?” Giduto ne gikwede kaka ngʼat mowinjore githo. Eka jomoko nochako ngʼulo olawo kuome. Negitweyo wangʼe mi gigoye ngum, kagiwacho niya, “Hul ane ngʼa mogoyi.” Askeche to nongʼwane ka girodhe.

Mariko 15:1-5

Gokinyi mangʼich, jodolo madongo gi jodong oganda gi jopuonj Chik, kaachiel gi jobuch Sanhedrin ne joriwo paro kuom gima nowinjore gitim. Negitweyo Yesu mi gitere e nyim Pilato. Pilato nopenjo Yesu niya, “In e ruodh jo-Yahudi?” To Yesu nodwoke niya, “Ee, en kaka iwachono.” Jodolo madongo nodonjone gi weche mathoth. Omiyo Pilato nochako openje niya, “Dwokawa, donge ineno kaka gidonjoni gi ketho mangʼeny?” To Yesu nolingʼ alingʼa kendo ma ok odwoke, mi Pilato nohum nono.

Mariko 15:9

To Pilato nopenjogi niya, “Duher mondo agonynu ruodh jo-Yahudi koso?”

Mariko 15:12-13

Pilato nopenjogi niya, “To koro atim angʼo gi Jal muluongo ni ruodh jo-Yahudini?” Ne gikok matek niya, “Gure!”

Mariko 15:15-20

Nikech Pilato ne dwaro mondo omor oganda, nogonyonegi Barabas. Yesu to nogolo chik mondo ochwadi bangʼe nokete e lwetgi mondo gigure. Askeche nokawo Yesu motero e laru mar od ruoth (tiende ni Paratori) kama ne ji romee, mine giluongo oganda mar askeche duto irgi. Negibolo kuom Yesu kandho makwar, eka ne gikado osimbo mar kudho kendo gisidho e wiye. Eka negichako jare niya, “Ber Ruodh jo-Yahudi.” Kinde ka kinde negigoyo wiye gi luth, kendo ka gingʼulo kuome olawo, bende negikulore e nyime ka gigoyo chong-gi piny ka gilame. To kane gisejare ne gilonyo kandho makwar mane girwakone mi girwakone lepe owuon. Bangʼe ne gitere oko mondo gigure.

Mariko 15:26

Ne nitie ndiko mondik ewi msalaba manyiso kethone niya: Ma en Ruodh Jo-Yahudi.

Mariko 15:32

Kristo ma Ruodh jo-Israel koro olor ane oa ewi msalaba mondo wane, eka wayie kuome.” Jok mane ogur kode bende nodhuole gi ayany.

Luka 1:32-33

Obiro bedo maduongʼ kendo noluonge ni Wuod Nyasaye Man Malo Moloyo, Ruoth Nyasaye biro miye kom loch mar kwar mare, Daudi. To enobed gi loch kuom od Jakobo nyaka chiengʼ, pinyruodhe ok norum ngangʼ.”

Luka 2:1-3

E ndalogo, Kaisar Agusto nogolo chik mondo okwan ji e piny Rumi duto. (Ma ne en kweno mokwongo mane otimore ka Kwirinio ne en ruodh Siria.) To ngʼato ka ngʼato nodhi e dalagi owuon mondo ondik nyinge.

Luka 3:1-2

E higa mar apar gabich mar loch Kaisar Teberio, kane Pontio Pilato ne ruodh Judea, to Herode ne ruodh Galili, kendo Filipo owadgi ne ruodh Iturea gi Trakoniti, to Lusania ne ruodh Abilen, e kinde ma jodolo madongo ne gin Anas gi Kaifas, wach Nyasaye ne obiro ne Johana wuod Zekaria e thim.

Luka 3:19-20

To ka Johana nokwero Ruoth Herode nikech wach Herodia, ma chi owadgi, kendo kuom gik mamoko maricho mane osetimo, Herode nomedo timo gima rachie moloyo kendo nomako Johana motero e od twech.

Luka 9:7-9

Koro Ruoth Herode nowinjo gik moko duto matimore, to noparore, nikech ji moko ne wacho ni Johana osechier oa kuom joma otho. Jomoko to ni Elija osefwenyore, to joma moko bende ni achiel kuom jonabi machon osebedo mangima kendo. To Herode nowacho niya, “Johana ne asengʼado wiye, koro ma, to en ngʼa ma awinjo gik ma kamagi kuome?” Kendo notemo mondo onene.

Luka 11:49-50

Kuom mano Nyasaye e riekone nowacho niya, ‘Abiro oronegi jonabi gi joote, kendo moko kuomgi ne ginegi to moko ginisandi!’ Emomiyo ibiro keto remb jonabi mosechwer duto ewi tiengʼni nyaka aa remb jonabi mosechwer aa chakruok piny.

Luka 12:58

Ka idhi gi ngʼama odonjoni e nyim jangʼad bura, tem matek mondo iwuo kode kendo uwinjru kapod un e yo, nono to obiro ywayi koteri ir jangʼad bura, to jangʼad bura biro keti e lwet askari, to askari biro boli e od twech.

Luka 16:13

“Onge jatich manyalo tiyo ne ruodhi ariyo. Nimar obiro chayo achiel to ohero machielo, kata obiro chiwore ne achiel to ochayo machielo. Ok inyal tiyo ne Nyasaye kendo ne pesa.”

Luka 19:26-27

“Nodwoko ni, ‘Awachonu ni ngʼato ka ngʼato man-go nomedne mi nobed gi mogundho, to ngʼatno ma ongego, kata mano ma en-go nomaye. To keluru wasikago ka mane ok dwar mondo abed ruodhigi mondo uneg-gi e nyima.’ ”

Luka 20:22-25

Bende en gima kare mondo wagol osuru ne Kaisar koso ok owinjore?” Noneno obadho mane gichikone to nowachonegi niya, “Tangʼnauru pesa ma un-go. Kido kod nying man kuome gin mag ngʼa?” Negidwoko niya, “Mag Kaisar.” Nowachonegi niya, “Udwoko kare, koro miuru Kaisar gige Kaisar, to miuru Nyasaye gige Nyasaye.”

Luka 21:12

“To kapok magi duto otimore, to gibiro makou kendo sandou. Giniteru e sinagoke kod ute mag twech, kendo nokelu e nyim ruodhi gi jotelo, to mago duto notim nikech nyinga.

Luka 22:30

mondo mi uchiem kendo umethi e mesana e pinyruodha kendo ubedi e kombe mag loch, kungʼado bura ne ogendini apar gariyo mag Israel.

Luka 22:63-67

Jogo mane rito Yesu nochako jare kendo goye. Negitweyo wangʼe kendo negiwachone githuon niya, “Hul ane! En ngʼa mogoyi?” To negisiko mana ka giyanye ayanya. Ka piny noru gokinyi, bura mar jodong oganda kaachiel gi jodolo madongo gi jopuonj chik, nochokore kaachiel, kendo Yesu nokel irgi. Negiwacho niya, “Nyiswa ka in e Kristo.” Yesu nodwoko niya, “Ka awachonu, to ok ubi yie gima awachonuno,

Luka 23:2-4

Eka negichako donjone kagiwacho niya, “Waseyudo ngʼatni kokelo tulo e pinywa. Okwedo golo osuru ni Kaisar kendo owacho owuon ni en Kristo, ma Ruoth.” Omiyo Pilato nopenjo Yesu niya, “In ruodh jo-Yahudi koso?” Yesu nodwoko niya, “Ee, en kaka iwachono.” Eka Pilato nowachone jodolo madongo gi oganda niya, “Ok ayudo ketho madidonjnego.”

Luka 23:36-38

Askeche bende nobiro mojare. Negimiye kongʼo makech kagiwacho niya, “Ka in e ruodh jo-Yahudi, to kara resri kendi ane.” Ne nitie ndiko mondik e wiye malo, mawacho niya: Ma en Ruodh Jo-Yahudi.

Johana 1:17

Chik nochiw kokalo kuom Musa, to ngʼwono kod adiera, to Yesu Kristo ema nokelo.

Johana 1:49

Eka Nathaniel nodwoke niya, “Rabi, in Wuod Nyasaye adier; in Ruodh Israel.”

Johana 3:1-3

Ne nitie ngʼat moro ma ja-Farisai ma nyinge Nikodemo, ne en achiel kuom jobuch jo-Yahudi. Nikodemo nobiro ir Yesu gotieno mowachone niya, “Rabi, wangʼeyo ni in japuonj moa ka Nyasaye, nimar onge ngʼama nyalo timo ranyisi mag honni mitimogi ka Nyasaye ok ni kode.” Yesu nodwoke kawacho niya, “Awachoni adier, ni onge ngʼama nyalo neno pinyruoth Nyasaye ka ok onywole nywol manyien.”

Johana 5:16

Kuom mano, nikech Yesu ne chango ji chiengʼ Sabato, jo-Yahudi nosande.

Johana 6:15

To kaka Yesu nongʼeyo ni negichano biro make mondo gikete ruoth githuon, noa kanyo kendo nodhi ewi got moro kar kende.

Johana 12:12-13

Kinyne, oganda maduongʼ mane oyudo obiro e Sawo nowinjo ni Yesu ni e yo biro Jerusalem. Negikawo bede othidhe mi giwuok oko mondo giromne, ka gikok niya, “Hosana!” “Ogwedh ngʼat mabiro e nying Jehova Nyasaye!” “Ogwedh Ruodh Israel!”

Johana 18:33-39

Eka Pilato nodok e ode, kendo noluongo Yesu ire mopenje niya, “In e ruodh jo-Yahudi?” Yesu nopenje niya, “Gima ipenjano oa e pachi iwuon koso jomoko nono ema owachonigo kuoma?” Pilato nodwoke niya, “Iparo ni an bende an ja-Yahudi? Jou owuon gi jodolou madongo ema oketi e lweta. Nyisa, en angʼo misetimo?” Yesu nodwoke niya, “Pinyruodha ok en mar pinyni. Ka dine bed ni en, to jotichna dine ogore mi gitamo jo-Yahudi maka. To koroni, pinyruodha aa kamachielo.” Pilato nowacho niya, “Kare in ruoth?” Yesu nodwoko niya, “In kare kuom wacho ni an ruoth. Chutho mano emomiyo nonywola, kendo mano emomiyo ne abiro e pinyni, mondo atim neno kuom adiera. Ngʼato ka ngʼato ma jakora adiera winja.” Pilato nopenje niya, “Adiera en angʼo?” Bangʼ penjo kamano to nochako odok oko ir jo-Yahudi, mi owachonegi niya, “Ok ayudo ketho kata achiel kuom ngʼatni minyalo ngʼadnego bura. To kaka en kitu mondo agonynu achiel kuom joma otwe e kinde mag sawo mar Pasaka, duher mondo agonynu ‘ruodh jo-Yahudi’ koso?”

Johana 19:3

kendo negisiko ka gidhi ire sa ka sa kagiwachone niya, “Ruodh jo-Yahudi, mondo omi duongʼ!” Negisiko ka githalo lembe.

Johana 19:8-12

Kane Pilato owinjo mano, luoro nomedo make moloyo, omiyo nochako odok e ode, mopenjo Yesu niya, “In jakanye?” To Yesu ne ok odwoke. Pilato nowachone niya, “Idagi wuoyo koda nangʼo? Bende ingʼeyo ni an gi teko ma anyalo gonyigo kata gurigo?” Yesu nodwoke niya, “Ok dibedo gi teko moro amora kuoma ka dine bed ni ok omiyigo koa malo. Kuom mano ngʼama noketa e lweti nigi ketho maduongʼ moloyo richo misetimo.” Kochakore e sechego, Pilato notemo gonyo Yesu, kata kamano jo-Yahudi nomedo kok matek kagiwacho niya, “Kiweyo ngʼatni thuolo modhi, to ok in osiep Kaisar. Ngʼato ka ngʼato ma ketore ni en ruoth, kedo gi Kaisar.”

Johana 19:14-15

Ne en chiengʼ ikruok mar jumb Pasaka, kar sa auchiel. Pilato nowachone jo-Yahudi niya, “Ma e Ruodhu!” To ne gikok niya, “Gole e wangʼwa! Gole e wangʼwa! Gure!” Pilato nopenjogi niya, “Udwaro ni agur ruodhu?” Jodolo madongo nodwoke niya, “Wan waonge gi ruoth machielo makmana Kaisar kende.”

Johana 19:19-22

Pilato ne nigi milome moro ma nondiko bangʼe oguro ewi msalaba gimalo. Nondike niya: Ma en Yesu Ja-Nazareth, Ruodh Jo-Yahudi. Jo-Yahudi mangʼeny nosomo ndikono, nimar kama nogure Yesu ne ni machiegni gi dala maduongʼ, kendo milomeno nondiki e dho jo-Hibrania, gi Latin kod dho jo-Yunani. To jodolo madongo mag jo-Yahudi nokwedo gima ne Pilato ondikono kagiwacho niya, “We ndiko ni ‘Ruodh jo-Yahudi,’ ndik ni, ngʼatni noketore ni en ruodh jo-Yahudi.” Pilato nowacho niya, “Gima asendiko, asendiko.”

Tich Joote 4:18-21

Eka ne gichak giluongogi mi gisiemogi ni kik giwuo kata puonjo e nying Yesu. To Petro gi Johana nodwokogi niya, “Un ema ungʼad bura kendu, ka bende en gima ber e nyim Nyasaye mondo wawinju moloyo winjo Nyasaye. Nikech ok wanyal lingʼ ma ok wawuoyo kuom gik ma waseneno kendo ma wasewinjo.” Bangʼ medo siemo jootego, ne giweyogi gidhi. Ne ok ginyal yudo yo ma ginyalo kumogigo nikech ji duto ne miyo Nyasaye duongʼ kuom gima nosetimoreno,

Tich Joote 4:23-29

Kane osegony Petro gi Johana, negidok ir owete mamoko mi ginyisogi gik moko duto ma jodolo madongo gi jodong oganda nosewachonegi. Bangʼ winjo wachgino, negitingʼo dwondgi malo kaachiel ka gilamo Nyasaye niya, “Yaye Ruoth Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto, in ema nichweyo polo gi piny gi nam kod gik moko duto manie igi. Ne iwuoyo kuom Roho Maler gi dho jatichni, ma en kwarwa Daudi, kiwacho niya: “ ‘Angʼo momiyo ogendini igi owangʼ kendo ji chano jiemo kayiem nono? Ruodhi mag piny osebiro kanyakla kendo jotelo pimo wach kaachiel, mondo giked gi Jehova Nyasaye kendo giked gi Ngʼate mowir.’ Chutho, Herode gi Pontio Pilato noromo e dalani kod joma ok jo-Yahudi kaachiel gi jo-Israel mondo gilos yor hinyo Jatichni Maler ma isewiro, ma en Yesu. Negitimo gima in iwuon ne isechano chon gi tekoni kod ngʼeyoni ni nyaka timre. To koro Ruoth, winj siem ma gisiemowago, kendo mi jotichni teko mondo ohul wachni gi teko moloyo.

Tich Joote 5:17-18

Eka jadolo maduongʼ gi joge, mane gin jokanyo mar buch jo-Sadukai, nyiego nomako. Negimako joote mi giterogi e od twech.

Tich Joote 5:19-29

To kane ochopo otieno, malaika mar Ruoth noyawo dhoudi duto mag od twech mogologi oko. Malaikano nowachonegi niya, “Dhiuru uchungʼ ei hekalu mondo unyis ji weche duto kuom ngima manyien-ni.” Kane piny oyawore, negidonjo e hekalu mana kaka nonyisgi, mi gichako puonjo ji. To ka jadolo maduongʼ gi joge nochopo, negichoko jobuch Sanhedrin, ma en chokruok mar jodong Israel duto, mi gioro wach mondo ogol joote e od twech okel e nyimgi. To kane askeche ochopo e od twech, ne ok giyudo jopuonjre kuno. Kuom mano negidwoko wach niya, “Ne wayudo ka dhout od twech olor matek, kendo ka jorito ochungʼ e dhoudi; to kane wayawo dhoudigo, to ne ok wayudo ngʼato ei od twech.” Kane jatend jorit hekalu gi jodolo madongo owinjo wachni, ne gidhier nono, ka giparore kuom gima wachni ne nyalo kelo. Eka ngʼat moro nobiro mowachonegi niya, “Winjieuru! Joma ne uketo e od twech ka aneno kochungʼ ei hekalu ka puonjo ji.” Kane jatend jorit hekalu owinjo wachno, nowuok mana gisano gi askechene mi gidhi giomo joote gikelo. Ne ok gitiyo githuon, nikech negiluor ni ji nyalo chielogi gi kite. Kane gisekelo jootego, negiterogi e nyim jobuch Sanhedrin mondo jadolo maduongʼ onon-giane. Jadolo maduongʼ nowachonegi niya, “Donge ne wasiemou ni kik uchak upuonj ji e nying ngʼatni, to koro ere kaka usepongʼo Jerusalem duto gi puonju, kuramo ni nyaka bura lowa nikech remb ngʼatni?” Petro gi joote mamoko nodwokogi niya, “Nyaka wawinj mana Nyasaye kende, to ok dhano!

Tich Joote 5:41

Joote ne oa e nyim buch Sanhedrin kamor ahinya, nikech ne okwan-gi kaka joma oromo yudo sand nikech Nyingno.

Tich Joote 12:1-5

E kindeno ruoth Herode nomako jo-Kristo moko, kendo nochano mar negogi. Ne ogolo chik mi oneg Jakobo owad gi Johana gi ligangla. Kane oneno ka timneno nomoro jo-Yahudi, nodhi nyime momako Petro bende. Mano notimore e ndalo Sap Makati ma ok oketie Thowi. Kane osemake, nokete e od twech, kendo noketo migepe angʼwen mag askeche, ma moro ka moro otingʼo jorit angʼwen, mondo orite. Herode ne chano mondo ogole oko bangʼ Pasaka mondo oyale e nyim oganda. Kuom mano, Petro nokan e od twech, to kanisa to ne lamone Nyasaye ahinya.

Tich Joote 12:6-17

Otieno motelone chiengʼ mane Herode chano goloe Petro oko mondo oyale, negikete onindo e kind askeche ariyo, ka otweye gi nyoroche ariyo, kendo ka askeche mamoko bende rite kochungʼ e dhood twech. Apoya nono malaika mar Ruoth nofwenyore, mi ler norieny ei od twech. Noyuko Petro mochiewe kowacho niya, “Aa malo piyo.” Gikanyono nyoroche mane otwego Petro nolwar piny. Malaika nomedo wachone niya, “Rwak lepi gi wuocheni.” Petro notimo kamano. Malaika nochako okone niya, “Koro rwak kodi mondo iluwa!” Petro noluwo bangʼe kowuok e od twech, to kata kamano pache ne pok odwogo mondo ofwenyne ni gima malaika ne timono en adier, to noparo mana ni oleko. Ne gikalo jorit mokwongo, gi mar ariyo mi gichopo e ranga chuma mane iwuokgo e od twech kidonjo e dala maduongʼ. Rangano noyawrenigi kende mine gikadho. Kane gisewuotho mabor mochwalore gi od twech, to nopo ka malaika oseweye. Bangʼe pach Petro noduogo mi owacho niya, “Koro angʼeyo maonge kiawa ni Ruoth nooro malaikane mi oresa e twech Herode, kendo osemiyo atony e gimoro amora marach ma jo-Yahudi ne chano timona.” Kane osengʼeyo gima notimorene, nodhi nyaka od Maria min Johana, ma niluongo bende ni Mariko, kendo kanyo ji nochokore mangʼeny ka gilamo Nyasaye. Kane Petro oduongʼo dhoot ma oko, to nyako moro ma jatich miluongo ni Roda nobiro mondo oyawne. To ka nochamo dwond Petro, nodoko mamor ahinya mi noringo odok ei ot kapok oyawone. Nonyiso jogo mane ni e ot kopongʼ gimor niya, “Petro ni e dhoot!” To jogo nokwere kawacho niya, “Wiyi rach!” Ka nyakono nomedo ramo ni Petro ne ni e dhoot adier, negiwachone niya, “Mano nyaka bedi mana malaikane!” To Petro nomedo dwongʼo dhoot, kendo kane giyawo dhoot mi ginene, to dhogi nomoko. Petro notingʼo lwete malo mondo gilingʼ, eka nonyisogi yo mane Ruoth ogolego e od twech. Nowachonegi niya, “Nyisuru Jakobo gi jowete mamoko gima nosetimore.” Bangʼe noa kanyo modhi kamachielo.

Tich Joote 12:18-19

Kinyne gokinyi kihondko maduongʼ nomako jolweny mane oket mondo orite e od twech. Negipenjore niya, “Angʼo ma dibed nosetimore ni Petro?” Herode nogolo chik mondo omany Petro, to ne ok ginyal yude. Kuom mano, nonono jorit od twech mondo ginyise kuma Petro odhiye, eka nogolo chik mondo oneg joritogi. Kindeno Herode nodar Judea modhi odak Kaisaria kuom ndalo manok.

Tich Joote 12:20-23

Noyudo en-gi mirima kod jo-Turo gi jo-Sidon. Kuom mano jo-Turo kod jo-Sidon ne joriwore mi giloso thuolo mar romo gi Herode. Ne gitudore gi Blasto, mane en jatich ruoth mogeno, eka negiyudo yo mar loso kwe gi ruoth, nikech chiembgi ne wuok e piny Herode. Odiechiengʼ mane onego giromieno, Herode ne orwako lepe mag ruoth mi obet e kome mar loch mi ochako wuoyo gi ji. To jogo nogoyo koko kawacho niya, “Mano dwond Nyasaye, ok en dwond dhano!” Gikanyono malaika mar Ruoth nogoyo Herode piny, nikech ne ok omiyo Nyasaye duongʼ kendo kute nochamo ringre, mi otho.

Tich Joote 16:22-24

Ji mane ni kanyo duto nonywako ni Paulo gi Sila ka gidonjonegi, omiyo jongʼad bura nochiko mondo olony lepgi mondo ochwadgi. Kane osechwadgi marach, norwakgi e od twech mi omi jarit od twech chik mondo oritgi motegno. Jarit od twech nokawo chikno matek mi noketogi ei od twech maiye, kotweyo tiendegi e kind lodi mag yien.

Tich Joote 16:25-30

To kar odiwuor tir, kane oyudo Paulo gi Sila jolemo kendo pako Nyasaye gi wende, ka joma otwe mamoko winjogi, piny noyiengni matek apoya nono, mi mise mag od twech noyiengni. Gikanyono dhoudi duto mag od twech noyawore kendgi, mi nyoroche mane otwego jotwech nogonyore duto. Ka jarit od twech nochiewo monwangʼo ka dhout od twech duto oyawore, nowuodho liganglane mondo onegrego, koparo ni joma otwe duto noseringo otony. To Paulo nokok matek kawacho niya, “Kik ihinyri! Wantie waduto!” Jarit od twech nokwayo taya, mi noringo ir Paulo gi Sila, mopodho e nyimgi kokirni. Bangʼe nogologi oko eka openjogi niya, “Jodongo, atim angʼo mondo owara?”

Tich Joote 16:35-40

Kane piny oyawore, jangʼad bura nooro askechene ir jarit od twech komiye chik niya, “Weuru jogo thuolo oa odhi.” Omiyo jarit od twech nowachone Paulo niya, “Jangʼad bura osegolo chik mondo ogonyu, in kaachiel gi Sila. Koro unyalo aa mondo udhi kendo dhiuru gi kwe.” To Paulo nowachone askechego niya, “Ne gichwadowa e lela ka ok gikwongo giyalowa, mi giterowa e od twech kata obedo ni wan jo-Rumi. To koro sani gidwaro golowa e od twech nangʼo lingʼ-lingʼ? Ooyo, gibi abiya mondo gin giwegi ema gigolwa.” Askechego nodwoko wachno ni jongʼad bura, to kane giwinjo ni Paulo gi Sila ne gin jo-Rumi, luoro nomakogi. Negibiro mi giywagore nigi, eka ne gigologi oko e od twech, ka gisayogi mondo gia e dalano. Kane Paulo gi Sila osewuok e od twech, negidhi od Ludia, kendo kuno ne girome gi jowete mi gijiwogi. Bangʼe negia gidhi.

Tich Joote 17:6-8

To kane ok giyudogi, ne giywayo Jason kod jowete moko e nyim jotend dalano. Negigoyo koko kagiwacho niya, “Jok mosekelo chandruok e piny kuonde duto koro osechopo ka, kendo Jason-ni ema oserwakogi e ode. Giduto gidagi luwo chike Kaisar, kagiwacho ni nitie ruoth machielo, miluongo ni Yesu.” Kane giwinjo wechegi, oganda mane osechokore kanyo kod jotelo mag dalano nogoyo koko.

Tich Joote 17:26

Koa kuom dhano achiel, nochweyo ogendini duto mag ji, mondo gipongʼ piny duto, kendo en ema oketo ni ngʼato ka ngʼato kar romb higni monego odag-go e piny, kod kuonde monego gidagie.

Tich Joote 22:24-30

jaduongʼ lweny nogolo chik mondo oter Paulo kama jolweny odakie. Nogolo chik mondo ochwade kendo onone kuom gima omiyo ji goyone koko kamano. To kane oyudo gipiele piny mondo gichwade, Paulo nowacho ni jatend jolweny manoyudo ochungʼ kanyo niya, “Bende chik oyie mondo uchwad ngʼat ma ja-Rumi kapok oyale mi oyudi ni en jaketho?” Kane jatelono owinjo mano, nodhi ir jatend jolweny maduongʼ monyise wachno. Nowachone niya, “Idwaro timo nangʼo? Ngʼatni en ja-Rumi?” Jatend jolweny maduongʼ nodhi ir Paulo mopenje niya, “Nyisa ane! In ja-Rumi?” Paulo nodwoke niya, “Ee, an ja-Rumi.” Eka jatend jolweny maduongʼ nowacho niya, “An awuon ne achulo pesa mangʼeny mondo abed ja-Rumi.” Paulo nodwoke niya, “An to ne onywola ja-Rumi.” Kane giwinjo kamano, to joma ne dwaro chwade noa bute kendo jatend jolweny maduongʼ bende ne luoro omako, kane ofwenyo ni nosetweyo Paulo, to kara ne en ja-Rumi. Nikech jatend jolweny maduongʼ ne dwaro ngʼeyo gimomiyo jo-Yahudi nedonjo ni Paulo, kinyne nogonye mogolo chik mondo jodolo madongo duto gi buch jodong jo-Sanhedrin orom. Eka nokelo Paulo mi ochunge e nyimgi mondo owuo.

Tich Joote 23:1-5

Paulo nongʼiyo wach jobuch jo-Sanhedrin tir eka nowachonegi niya, “Owetena, asetimo tich mane Nyasaye omiya mondo atim gi chuny maler maonge ketho nyaka chil kawuono.” Kane owacho kamano, to Anania jadolo maduongʼ nogolo chik ni joma nochungʼ bute mondo ogo dhoge. Eka Paulo nowachone niya, “Nyasaye biro goyi, in kor ot mobuk matarni! Owinjore ingʼadna bura kaluwore gi Chik, to in iwuon ema iketho chik ka iwacho ni jogi mondo ogoya!” Joma nochungʼ but Paulo nowachone niya, “Wangʼi tek manade minyalo yanyo jadolo maduongʼ mar Nyasaye?” To Paulo nodwoko niya, “Owetena, ne ok angʼeyo ni en jadolo maduongʼ, nikech ondiki ni, ‘Kik iwuo marach kuom jatend jou.’”

Tich Joote 23:6-10

Kaka Paulo nongʼeyo ni moko kuom jogo ne gin jo-Sadukai, to moko jo-Farisai, nokok ne bura mar Sanhedrin kowacho niya, “Owetena, an ja-Farisai kendo an wuod ja-Farisai. Achungʼ kae kawuono mondo oyala nikech geno ma an-go kuom chier mar joma otho!” Bangʼ wacho kamano, pogruok nowuok e kind joburago, ka jo-Farisai kwedore gi jo-Sadukai. (Mano notimore nikech jo-Sadukai wacho ni chier, kata malaike kata Roho onge, to jo-Farisai to oyie gi puonjgi duto.) Koko maduongʼ nowuok kendo jopuonj Chik moko mane gin jo-Farisai, nochungʼ malo mochako goyo mbaka matek kagiwacho niya, “Ok waneno gima rach ma ngʼatni osetimo. Donge nyalo bet ni roho kata malaika ema wuoyo kode?” Pogruokno nomedo kelo dhawo gi dwokruok makwiny, mi jaduongʼ jolweny nodoko maluor ni jogo ne nyalo kidho Paulo matindo tindo. Omiyo nogolo chik mondo jolweny ogol Paulo oko githuon e nyim bura, mondo odwoke ei kama jolweny nodakie.

Tich Joote 25:6-12

Bangʼ kane osebet kodgi kuom ndalo aboro kata apar, nolor odhi Kaisaria, eka kinyne nochoko bura mogolo chik mondo okel Paulo e nyime. Kane Paulo odonjo, jo-Yahudi mane oyudo obiro koa Jerusalem nochungʼ olwore, ka gidonjone gi weche maricho ahinya, to ne ok ginyal nyiso ni wechego gin adier. Eka Paulo nowacho kore, kodwokogi niya, “Onge gima aseketho kuom chik jo-Yahudi, kata kuom hekalu, kata kuom Kaisar.” To Festo mane dwaro mondo omor jo-Yahudi nowachone Paulo niya, “Bende inyalo yie mondo idhi Jerusalem mondo kuno ema adhi ayalie kuom wechegi?” Paulo nodwoke niya, “Sani achungʼ iyala gi Buch Kaisar, kendo ka ema owinjore ongʼadnae bura. Onge gima rach ma asetimo ne jo-Yahudi, kata in bende ingʼeyo wachno maber. Ka dipo ni asetimo gimoro mowinjore gi tho, to ok atamora mondo kik nega. To ka nyalo bet ni ketho ma jo-Yahudigi odonjonago gin miriambo, to onge ngʼato man-gi teko mar chiwa e lwetgi. Kuom mano, akwayo mondo otera e nyim Kaisar.” Kane Festo osekuotho gi jobuche, nongʼado bura kowacho niya, “Isekwayo mondo oteri e nyim Kaisar omiyo kuno ema ibiro dhiye!”

Tich Joote 25:20-21

Kane amedo nono tiend wachni, to notamo wangʼa, omiyo napenje ka doyie odhi Jerusalem mondo oyale kuno kuom wechegi. Eka Paulo nokwayo mondo buche oter e nyim Kaisar. Omiyo nyocha agolo chik mondo odwoke e od twech nyaka chop aore ir Kaisar.”

Tich Joote 26:25-32

To Paulo nodwoke niya, “Ok an janeko, Ruoth Festo. Gima awacho en adier kendo winjore maber. Kata Ruoth Agripa ongʼeyo wechegi maler, omiyo anyalo wuoyo kode gi chir. Angʼeyo maonge kiawa ni wechegi duto ok opondone, nikech ok osetimgi lingʼ-lingʼ. Ruoth Agripa, bende iyie kuom jonabi? Angʼeyo ni iyie kuomgi.” Eka Agripa nowacho ni Paulo niya, “Iparo ni e sa machwokni inyalo loka abed ja-Kristo?” Paulo nodwoke niya, “Kata obed sa machwok kata malach, to alamo Nyasaye ok mana ne in kende, to nyaka ni ji duto mawinjo wachna kawuono, mondo gichal koda, makmana nyoroche motweyagogi ema kik tweugo un bende.” Eka Ruoth Agripa gi Ruoth Festo, nochungʼ kaachiel gi Bernike gi ji duto ma nobet kodgi. Negia e odno, kendo sa mane gidhi negiwuoyo kendgi kagiwacho niya, “Onge gima ngʼatni timo marach mowinjore gi tho kata tere e od twech.” Bangʼe Agripa nowacho ni Festo niya, “Ngʼatni dine wagonyo thuolo ka dine bed ni pok okwayo mondo otere e nyim Kaisar.”

Tich Joote 27:23-24

Otieno mokalo, malaika mar Nyasaye, ma an ngʼate, kendo ma atiyone, nochungʼ batha, mowachona ni, ‘Kik iluor Paulo, ibiro chopo nyaka nyim Kaisar mi yali kuno, nikech Nyasaye osemiyi kuom ngʼwonone, ngima ji duto makwangʼ kodi.’

Tich Joote 28:16-19

Kane wachopo Rumi, Paulo noyudo thuolo mar dak e ode kende gi askari marite. Bangʼ bedo Rumi kuom ndalo adek, Paulo noluongo jotend jo-Yahudi mane odak kanyo. To kane gisechokore, nowachonegi niya, “Owetena, kata obedo ni ok asetimo gimoro marach ni jo-Yahudi kata ne timbe machon mag kwerewa, to nomaka Jerusalem moketa e lwet jo-Rumi. To Bangʼ yala, negidwaro weya, nikech negiyudo ni aonge gi ketho mowinjore gi tho. To ka jo-Yahudi nodagi wachno, ne ochuna ni nyaka akwa thuolo mondo abi oyala e buch Kaisar, to ne ok atimo mano nikech an gi wach moro gi jo-Yahudi wetena.

Jo-Rumi 13:1-7

Ngʼato ka ngʼato nyaka winj joma nigi teko mar loch, nimar onge loch mantie, makmana mano ma Nyasaye ema oketo. Joma ni e loch duto Nyasaye ema oketo. Omiyo, ngʼama otamore winjo joma ni e loch, to otamore winjo gima Nyasaye ema oketo, kendo joma timo kamano biro yudo kum kuomgi giwegi. Nimar joma nigi loch ok ked gi joma timo maber makmana gi joma timo marach. Donge idwaro ni joma ni e loch kik miyi luoro? Kara tim gik mabeyo eka ginipaki. Nimar en jatich Nyasaye moketo mondo okonyi. To ka itimo marach, to bed abeda maluor nikech ok otingʼ ligangla kayiem! En jatich Nyasaye machulo kuor gi mirima kokumo ngʼama timo marach. Kuom mano, owinjore mondo ngʼato ka ngʼato owinj jorit loch, ok mana nikech inyalo yudo kum kende, to bende nikech chunyi neno ni mano ber. Mano bende emomiyo uchulo osuru, nikech jorit loch gin jotich Nyasaye, kendo gichiwore ne tijno seche duto. Miuru ji duto gik makorgi monego umigi kaka: Joma onego chul osuru; chuluru osuru; joma juogo chuluru pesa jwok; joma onego uluor, miuru luor, kendo joma onego umi duongʼ, miuru duongʼ.

1 Jo-Korintho 2:6-8

Kata kamano, wayalo rieko ni joma otegno, to ok rieko mag tiengʼni, kata mag ruodhi mandalogi, mabiro lal nono. Ooyo, wawuoyo kuom rieko mopondo mar Nyasaye, ma en rieko mosebedo kopandi kendo mane Nyasaye oikonwa nyaka aa chakruok piny mondo wayud duongʼ. Jotend pinyni kata achiel ok nowinjo tiend rieko mwayaloni, nikech ka dine giwinje, to ok dine giguro Ruodh Duongʼ.

1 Jo-Korintho 6:12

Ngʼato nyalo wacho niya, “Oyiena timo gimoro amora madwaro,” to gik moko duto ma watimo ok kelnwa konyruok. Bende ngʼato nyalo medo wacho niya, “Oyiena timo gimoro amora madwaro,” to ok anyal yie gimoro loka misumbane.

1 Jo-Korintho 10:23

Ngʼato nyalo wacho niya, “Oyiena timo gimoro amora mwadwaro,” to gik moko duto ma watimo ok kelnwa konyruok. Ngʼat machielo to wacho niya, “Oyiena timo gimoro amora madwaro,” to gik moko duto ma watimo ok kelnwa dongruok.

1 Jo-Korintho 15:24-25

Bangʼ mano, giko nochopi, mi Kristo nolo joloch duto, nolo teko duto kendo nolo nyalo duto, eka nodwok pinyruoth ni Nyasaye Wuoro, nimar Kristo nyaka bed gi loch nyaka chop Nyasaye lo wasigu duto, mi oketgi e bwo tiende.

Jo-Galatia 3:28-29

Kuom mano koro onge pogruok e kind ja-Yahudi, kata ja-Yunani; wasumbini kata joma ni thuolo, chwo kata mon. Un duto koro un gimoro achiel ei Kristo Yesu. Omiyo ka un jo-Kristo, to mano nyiso ni un koth Ibrahim, kendo un jocham girkeni ma nosingi.

Jo-Galatia 4:30-31

Muma to wacho angʼo kuom wachni? Owacho niya, “Riemb dhako ma misumbani kod wuode nimar wuod dhako ma misumbani ok nobed jacham girkeni kaachiel gi wuod dhako ma ni thuoloni.” Kuom mano owetena, ok wan nyithind dhako ma misumba, to wan koth dhako man thuolo.

Jo-Galatia 5:1

Kristo nogonyowa mondo wabed joma ni thuolo. Omiyo chungʼuru motegno, kendo kik uyie tingʼ mapek kurwako jok mar wasumbini kendo.

Jo-Galatia 5:14

Nikech Chik duto ichopo kare mana gi chik achiel mawacho niya, “Her wadu kaka iherori iwuon.”

Jo-Galatia 5:22-23

To gik ma Roho nyago gin hera, mor, kwe, horuok, ngʼwono, ber, bedo ja-adiera, dimbruok kod ritruok. Onge chik moro amora makwedo gik ma kamago.

Jo-Efeso 1:21-22

kuma oyombo loch duto gi teko gi telo gi nyalo kod nyinge duto minyalo chiw ok e ndaloni kende to kata e ndalo mabiro. To Nyasaye noketo gik moko duto e bwo tiende, kendo nomiyo obedo wi kanisa;

Jo-Efeso 2:12

paruru bende ni kindeno ne upogoru gi Kristo, kendo ne uonge e kanyakla mar jo-Israel, bende ne un welo kuom singruok mar winjruok, ne uonge kata gi geno kuom Nyasaye e pinyni.

Jo-Efeso 2:19

Emomiyo, koro ok un welo kata jodak, to un oganda achiel gi jomaler duto, kendo jood Nyasaye,

Jo-Efeso 6:12

Nikech wasigu mwakedogo ok gin dhano, to wakedo gi jotelo, kod ruodhi mag piny motimo mudhoni, kaachiel gi lang chuny maricho modak e kor polo.

Jo-Filipi 2:9-11

Emomiyo Nyasaye bende notingʼe malo moloyo, kendo nomiye nying moloyo nyinge duto, mondo koluong nying Yesu to ji duto nogo chong-gi piny, e polo kendo e piny, kendo e bwo piny, kendo ji duto nohul ni Yesu Kristo en Ruoth, mondo Nyasaye Wuoro oyud duongʼ.

Jo-Filipi 3:20

Wan to polo e thurwa, kendo warito Jawarwa Ruoth Yesu Kristo gi geno mondo obi oomwa.

Jo-Kolosai 1:16

Kuome gik moko duto nochwe; gik manie polo gi manie piny; gik mineno kod gik ma ok ne; kata bed ni gin duongʼ kata teko, kata ruodhi, kata loch. Mago duto Nyasaye nochweyo kuom Kristo kendo nochweyogi ni Kristo.

Jo-Kolosai 2:8

Kik uyie mondo ngʼato angʼata omak pachu gi riekni manono mag piny gi wuond manono ma wito ji, ma gin rieko ma aa kuom puonj dhano gi timbe mag piny, to ok kuom Kristo.

1 Timotheo 1:8-10

Wangʼeyo ni chik ber mana ka ngʼato konyore kode e yo mowinjore. Wangʼeyo bende ni chik ok oket ni joma kare, to okete ni joketh chik gi jonjore; gi joma okia Nyasaye, kod joricho, gi joma timbegi ochido, kod joma odagi lemo; bende ni joma nego wuonegi kata minegi. Bende chikno oket ni jonek gi jochode, kod chwo ma terore gi chwo wetegi gi joma timo ohand wasumbini gi jo-miriambo, kod joma kwongʼore kariambo chutho mondo gigweny adiera. Adier chik oket ne gimoro amora makedo gi puonj mar adier.

1 Timotheo 1:17

Opak Ruodhwa mochwere! En Ruoth ma ok tho, kendo ma ok ne. En e Nyasaye kende. Duongʼ kod pak odogne nyaka chiengʼ. Amin.

1 Timotheo 2:1-2

Wach mokwongo ma jiwo en ni ji duto mondo oter kwayogi e nyim Nyasaye ka gilamo kendo ka gigoyo erokamano ni Nyasaye ne ruodhi gi joma nitie e loch duto mondo eka wadag gi kwe maonge tungni, ka waluoro Nyasaye kendo ka wan jomaler chuth.

1 Timotheo 6:15

ma Nyasaye nokel e kinde mochano owuon; Nyasaye mipako, ma en wuon Loch makende, kendo ma en Jaloch mar joloch kendo Ruoth mar ruodhi;

2 Timotheo 2:12

to ka watimo kinda, to wanalochi kode bende; to ka wakwede, to en bende nokwedwa;

Tito 3:1-2

Par ne ji mondo ochiw luor ne jotelo. Nyisgi mondo giwinj chik kendo mondo gibed moikore ne timo gimoro amora maber, kik giketh nying ngʼato angʼata, gibed joma ohero kwe, kendo ma paro mar konyo jowetegi, ka ginyiso muolo madier ne ji duto.

Jo-Hibrania 1:8

To kuom Wuowi to owuoye niya, “Lochni nosik nyaka chiengʼ, yaye Nyasaye, kendo tim makare ema nobed kaka ludh loch e pinyruodhi.

Jo-Hibrania 8:1-2

Gima wasebedo ka watemo wacho en ma: Wan gi Jadolo Maduongʼ mobet piny e bat korachwich mar Kom Duongʼ mar Nyasaye Maduongʼ manie polo, en ema otiyo e kama ler mar lemo, ma en Hemb Romo madier ma Ruoth ema oguro, to ok dhano.

Jo-Hibrania 11:36-38

Moko ne ojar kendo ochwadi gi del, to moko bende noketi e od twech. Nogogi gi kite, nongʼadgi malit bende moko nonegi gi ligangla. Ne giwuotho ka gi kacha, ka girwako piende rombe gi piende diek, kagidhier kisandogi kendo kichandogi malit; jogi ne joma beyo gi lala mane ok owinjore dak e pinyni. Negibayo abaya e thimbe kod gode ka gidak e bwo lwendni gi buche.

Jo-Hibrania 13:17

Winjuru weche jotendu kendo beduru e bwo lochgi. Girito chunyu odiechiengʼ gotieno kaka joma nyaka nyis Nyasaye kaka uchal. Winjgiuru, eka tich ma gitiyo okelnigi mor to ok pek, nikech ka umiyo tich obedonegi mapek to un ema uhinyoru.

1 Petro 2:9

Un to un jogo moyier. Un jodolo ma joka Ruoth kendo un oganda maler mar Nyasaye mane oyiero mondo ohul tijene miwuoro, kane oluongou mi ua e mudho kendo udonjo e lerne miwuoro.

1 Petro 2:11-18

Joherana, ajiwou, kaka jowuoth kendo kaka welo e pinyni, mondo uwe gombo maricho mag ringruok makedo gi chunyu. Daguru e ngima maber e kind jopiny makia Nyasaye mondo kata ka gihangonu ni un joketho to gine mana timbeu mabeyo mi gimi Nyasaye duongʼ chiengʼ ma obiro ngʼadoe bura. Ngʼato ka ngʼato kuomu nyaka winj joloch duto moketi mondo orit ji, nikech uhero Ruoth Yesu madwaro ni utim kamano. Rituru chike mag ruoth marito piny, kendo rituru bende chike mag jotelo ma gin joma ruoth owuon ema oketo mondo okum joma ketho to opwo joma timo maber. Nikech en dwaro Nyasaye mondo timbeu mabeyo okuod wi joma ofuwo mohero weche manono. Daguru ka joma ni thuolo, to kik uti gi thuolo ma un-go obed gima uumogo richou, daguru kaka jotich Nyasaye. Chiwuru luor mowinjore ne ji duto. Heruru jowete duto mowar. Luoruru Nyasaye. Miuru ruoth mar piny luor. To un wasumbini winjuru ruodhiu kendo migiuru luor. Kik uluor mana ruodhi mabeyo ma ok kwiny kodu, to luoruru koda mago makwiny kodu.

2 Petro 2:6-8

to ka Nyasaye nongʼado bura ni Sodom gi Gomora mine owangʼo joma odakie miergo molokore buru, kendo mi oketogi ranyisi mar gima biro timore ne joma ochayo Nyasaye; kendo ka Nyasaye noreso Lut ngʼat makare, mane chunye chandore malit nikech ngima mochido mar joma ne ochayo chik (nikech ne en ngʼat makare, chunye ne chande malit kane oneno timbe maricho ma tiengʼ mane odakgo timo pile ka pile);

2 Petro 2:10-11

Mani en adiera kuom jogo machopo dwaro mochido mag ringregi ka gichayo loch. Jopuonj mag miriambogi wengegi tek kendo opongʼ gi achaya, bende ok giluoro kata mana wuoyo marach kuom joma nigi joloch mag polo, ma kata mana malaike man-gi teko gi duongʼ moloyogi ok nyal wuoyo marach kuom chwechgo e nyim Ruoth Nyasaye.

1 Johana 3:4

Ji matimo richo ketho chik; chutho, richo en ketho chik.

Juda 1:8

Mano e kaka jogi bende chalo. Lek ma gileko dwanyo ringregi kendo jogi odagi teko ma Ruoth nigo kendo giwuoyo marach kuom joma nigi duongʼ e polo.

Fweny 1:4-6

An Johana, Andiko ni kanise abiriyo manie piny Asia: Ngʼwono kod kwe obednu koa kuom Jal mantie, Jal mane nitie kendo Jal mabiro betie, kendo koa kuom Roho abiriyo manie nyim kom duongʼne, kendo moa kuom Yesu Kristo, ma janeno mar adier ma ok lokre, jal mane okwongo chier oa kuom joma otho, jaloch mar ruodhi manie piny. Ne Jal moherowa kendo mosegonyowa kuom richowa gi rembe, mi osemiyo wadoko oganda mag pinyruodhi kod jodolo matiyone Nyasache kendo Wuon mare kendo wuon-gi, mad duongʼ odogne manyaka chiengʼ! Amin.

Fweny 3:21

Ngʼat molocho anami thuolo mar bedo koda e kom duongʼna mana kaka an bende kane aselocho ne abedo gi wuora e kom duongʼne.

Fweny 4:2-6

Roho nopongʼa mana gisano mi aneno kom duongʼ e polo ka ngʼato obetie. Ngʼat mane obetie komno ne kite nenore ka kite ma nengogi tek miluongo ni jaspa gi sardus. Kit lihudu mar koth man-gi kido machalo emerald ne olworo kom duongʼno. Kom duongʼno ne olwor gi kombe moko piero ariyo gangʼwen ma jodongo piero ariyo gangʼwen obedoe. Ne girwakore gi lewni marochere to e wigi negirwake osimbe mag dhahabu. Polo ne mil kendo mor kariadore koa e kom duongʼno, E nyim kom duongʼno ne nitie teyni abiriyo maliel. Magi e roho abiriyo mag Nyasaye. Bende e nyim kom duongʼno ne nitie gimoro manenore ka nam machalo gi kio mar rangʼi, to orieny ka pi. E dier komno tir gi alworane ne nitie gik moko angʼwen mangima man-gi wenge mangʼeny yo ka nyimgi kod yo ka tokgi.

Fweny 4:9-10

E seche duto ka gik mangimago nedwoko erokamano ka gipako kendo puoyo Jal mane obedo e kom duongʼ kendo mangima nyaka chiengʼ; to jodongo piero ariyo gangʼwen-go ne podho e nyim ngʼat mobet e kom duongʼ ka gilamo Jal Mantie nyaka chiengʼ. Negibolo osimbegi e nyim kom duongʼ kagiwacho niya:

Fweny 5:10-13

Isemiyo gibedo oganda mag pinyruodhi kendo jodolo mondo giti ne Nyasachwa, kendo ginibed joloch e piny.” Eka ne angʼicho, kendo nawinjo dwond malaike mangʼeny ma kwan-gi ne romo gana gi gana kendo tara gi tara. Negilworo kom duongʼ kaachiel gi gik mangimago kod Jodongo. Ne giwer gi dwol maduongʼ niya: “Duongʼ obed ni Nyarombo manonegi, mondo oyud loch gi mwandu, gi rieko gi luor, gi duongʼ kod pak.” Eka nawinjo ka gik mangima duto manie polo kendo e piny kod e bwo piny, kendo e nam, kendo gigo duto mochwe modak eigi, kawer niya: “Pak gi duongʼ kod loch obed ni Jal mobet e kom duongʼ gi Nyarombo manyaka chiengʼ!”

Fweny 7:9-11

Bangʼ mani ne angʼicho, mi naneno oganda mar ji mangʼeny ma ok kwanre moa e pinje duto gi dhoudi kod ogendini kod dhok duto kochungo e nyim kom duongʼ, kendo e nyim Nyarombo. Negirwako kandhe marochere bende negitingʼo othidhe e lwetgi. Ne giywak giduol maduongʼ kagiwacho niya, “Warruok oa kuom Nyasachwa mobedo e kom duongʼ mar loch kendo oa kuom Nyarombo.” Malaike duto nochungʼ kolworo kom duongʼ kendo kolworo jodongo kod gik mangima angʼwen. Negikulore piny e nyim kom duongʼ mine gidendo Nyasaye.

Fweny 7:15

Ma emomiyo, “koro gin e nyim kom duongʼ mar Nyasaye, ka gitiyone odiechiengʼ gi otieno ei hekalune; to Jalno mobet e kom duongʼ noumgi korieyo hema mare kuomgi.

Fweny 11:15-18

Eka malaika mar abiriyo nogoyo turumbetene, to dwonde moko nokok matek ei polo, kagiwacho niya, “Pinyruodhi mar pinyni koro osedoko pinyruodhi mar Ruodhwa kendo mar Kristo, kendo enolochi nyaka chiengʼ.” To jodongo piero ariyo gangʼwen mane obedo e kombegi mag duongʼ e nyim Nyasaye, nokulore piny auma kendo ne gidendo Nyasaye, kagiwacho niya, “Wagoyoni erokamano, yaye Ruoth Nyasaye Maratego! Jal mantie, kendo Jal mane nitie, nikech isekawo teko mari maduongʼ, mi koro ichako locho. Nyiego nomako pinje mag ogendini, to koro mirimbi osechopo. Kinde osechopo mar ngʼado bura ni joma otho, kendo chiwo mich ni jotichni ma jonabi, gi jogi maler kod jogo moluoro nyingi, jomatindo gi jomadongo. Kendo tieko jogo maketho piny.”

Fweny 13:1-2

Kendo ondiek malichno nochungʼ e dho nam. Eka naneno ondiek moro magalagala kawuok aa e nam. Ne en gi tunge apar kod wiye abiriyo. To nosidho osimbo apar e tungenego, kendo wich ka wich nondikie nying marach ma yanyo Nyasaye. Ondiek mane anenono ne chalo gi kwach, to tiendene ne chalo tiende dubu, kendo dhoge ne chalo gi dho sibuor. To thuol mangʼongono nomiyo ondiegno tekone gi kome mar duongʼ gi lochne duto.

Fweny 14:8

Eka malaika mar ariyo noluwe kawacho niya, “Yaye Babulon dala maduongʼ osepodho piny! Osepodho Piny! En e dhako cha mane omiyo ogendini duto omadho divai mar mer mar terruokne.”

Fweny 16:19-20

Dala maduongʼ nobarore mopogore nyadidek kendo mier madongo mag pinje ogendini nomukore mogore piny. Nyasaye noparo Babulon dala maduongʼ, mine omiye kikombe mopongʼ gi divai mar mirimbe mager. Chula ka chula nolal nono kendo gode duto bende nolal kamano.

Fweny 17:1-2

Eka achiel kuom malaike abiriyo mane nigi tewni abiriyo nobiro ira, mowachona niya; “Bi mondo anyisi kum mar jachode maduongʼ mobet ewi pige mangʼeny. En ema ruodhi mag piny noterore kode, kendo ji duto modak e piny bende osemadho divai mar terruokne mi omer.”

Fweny 17:9-13

“Ngʼeyo tiend wachni dwaro paro matut man-gi rieko. Wiye abiriyogo gin gode abiriyo ma dhakono obetie. To bende gin ruodhi abiriyo. Ma abich kuomgi osepodho, to achiel pod nitie, to machielo pod ok obiro; to ka obiro to nobedi kuom thuolo matin. Ondiek malichno ma yande nitie, to tinde onge, en ruoth mar aboro. Bende en achiel kuom ruodhi abiriyogo, kendo odhiyo e kar kethruokne. “Tunge apargo mane ineno, gin ruodhi apar mapok oyudo pinyruoth to ibiro miyogi teko mar locho kuom sa achiel kende, kaka ruodhi kaachiel gi ondiek malichno. Gin duto gin gi paro achiel kendo ginichiw tekogi kod lochgi ni ondiek malichno.

Fweny 17:14-18

Giniked gi Nyarombo, to Nyarombo nologi nikech en e Jaloch mar joloch, kendo Ruoth mar ruodhi, to jogo mane obed kode, gin joge moluongi, joma oyier gi jogo maluwe gadiera.” Eka malaikano nowachona niya, “Pigego mane ineno ma dhako ma jachode obedoe, gin ji gi ogendini mangʼeny kod dhout pinje gi joma wacho dhok mopogore opogore. To ondiek malichno gi tunge apargo mane ineno biro bedo mager kod dhakono ma jachode. Ginihinye kagitieke kendo weye duk; ginicham ringre, kendo giniwangʼe duto gi mach. Nimar Nyasaye oseketo e chunygi mondo gitim gima odwaro ka gimiyo ondiek lochgi mondo olochi, nyaka wach Nyasaye chopi. Dhakono mane ineno en e dala maduongʼ man-gi loch kuom ruodhi mag piny.”

Fweny 18:2-3

Nokok gi dwol maduongʼ kowacho niya, “Yaye Babulon dala maduongʼ osepodho piny! Osepodho piny! Osedoko kar dak mar jochiende, kendo odoko gunda ma chuny duto mochido odakie, kaachiel gi winy duto ma ok ler kendo makwero. Mano osetimore nikech ogendini e pinje duto osemadho divai makech mar terruokne. Ruodhi mag piny oseterore kode, kendo jo-ohala mag piny bende osedoko jo-mwandu nikech ohala mangimane mamalo osekelonegi.”

Fweny 18:9-10

“To ruodhi mag piny mane oterore kode, kendo bedo kode e ngima moyombore noywage kendo sedo kod nyinge ka gineno yiro madum ka owangʼ. Ginichungʼ mabor ka giluoro sandne kendo ka giywak niya, “ ‘To mano kaka lit! To mano kaka lit! Yaye dala maduongʼ. Yaye Babulon, dala maduongʼ man-gi teko! Kethruokni osechoponi kuom sa achiel kende!’ ”

Fweny 18:21

Eka malaika maratego nokawo kidi machalo gi pongʼ rego maduongʼ, notingʼe kendo nobole e nam, kowacho niya, “Kamano e kaka Babulon dala maduongʼ nobol piny, mi ok nonene ngangʼ.

Fweny 19:15

To ligangla mabith wuok e dhoge ma ochwowogo ogendini manie pinje. Obiro locho koritogi gi ludh nyinyo. To enonyon-gi ka jabicho mar divai ka oolo mirimb Nyasaye Maratego kuomgi.

Fweny 19:16

En gi nying moro mondik e kandhone kendo e bamne ni: Jaloch mar joloch kendo Ruoth mar ruodhi.

Fweny 19:17-19

To bangʼe ne aneno malaika moro kochungʼe wangʼ chiengʼ, nogoyo koko gi dwol maduongʼ ne winy duto mane huyo e kor polo niya, “Biuru, uchokru kaachiel e kar sawo maduongʼ mar Nyasaye, mondo ucham ring ruodhi, gi ring jotend lweny kod ring joma rateke, gi ring farese kod joithgi kaachiel gi ring ji duto, joma ni thuolo gi wasumbini, jomatindo gi jomadongo.” Eka naneno ondiek malichno gi ruodhi mag piny kod ogendinigi mag lweny kochokore kaachiel mondo giked gi Jal moidho faras kod ogandane mar lweny.

Fweny 20:6

Joma ochier e chier mokwongoni gin joma ogwedhi kendo mopwodhi. Tho mar ariyo onge gi teko kuomgi, to ginibed jodolo mag Nyasaye kod mag Kristo kendo giniloch kode kuom higni alufu achiel.

Fweny 20:11-13

Eka naneno kom mar loch maduongʼ marachar kaachiel gi jal manobedo e komno. Piny gi polo noringo oa e nyime mi olal nono ma ok nonegi kendo. Bende ne aneno joma otho, jomadongo gi jomatindo, negichungʼ e nyim kom maduongʼ mar loch, kendo kitepe noel. Kitabu moro noel, ma en kitap ngima. Joma otho nongʼadnigi bura kaluwore kod gik mane gisetimo kaka ondiki e kitepego. Nam nogolo joma otho manie iye, to Tho gi Piny Joma otho nogolo joma otho manie igi, kendo ngʼato ka ngʼato nongʼadne bura koluwore kod gik mane osetimo.

Fweny 21:5-6

Jal manobedo e kom duongʼ mar loch nowacho niya, “Neuru! Aloso gik moko duto bedo manyien!” Eka nowachona kendo niya, “Ndik ma, nikech wechegi gin migeno kendo gin adiera.” Bangʼ mano nowachona niya, “Gik moko osetimore. An e Alfa gi Omega, Chakruok gi Giko. Ngʼat ma riyo oloyo anami omodh pi soko mar ngima nono ma ok ochulo gimoro.

Fweny 22:1-5

Bangʼe eka malaika nonyisa aora mar pi mar ngima, marieny maler ahinya, kendo mamol kawuok e kom duongʼ mar loch mar Nyasaye gi mar Nyarombo, ne omol e dier yo maduongʼ mar dalano. To bath aora koni gi koni ne nitie yath mar ngima manyago olembe kido apar gariyo kendo ne onyago olembegego dwe ka dwe, bende ite yadhno ema ithiedhogo ogendini mag pinje. Gik ma Nyasaye okwedo ok nochak obedie. Kom duongʼ mar loch Nyasaye gi mar Nyarombo ema nobedie ei dalano, to jotichne notine. Gininene wangʼ gi wangʼ kendo nyinge nobed e lela wangʼ-gi. Otieno ok nobedie kendo ngangʼ bende ok ginidwar ler mar taya kata ler mar chiengʼ, nikech Ruoth Nyasaye ema nomigi ler. To ginibed gi loch nyaka chiengʼ.

Luo - Dholuo - LUO

MLM'20 - Moting'o Loko Manyien New Luo Translation - 2020

This Bible text is from Biblica Open New Luo Translation 2020
https://open.bible/bibles/dholuo-biblica-text-bible/
provided by: Biblica Inc, available by Creative Commons CC-BY-SA-4.0,
and this new compilation is shared as www.creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0.
Languages are made available to you by www.ipedge.net