26 – Malo

O afioga paia ia a le Atua Silisiliese.
Matou te lē fiafia i upu a tagata.
Mo soʻo se tasi e alofa i le Atua... o le mea lenei ua fetalai mai ai le Atua e uiga i: Malo.

Top 3 Fuaiupu Sili Ona Taua

II TUPU, 21:16

Ua faamasaa foi e Manase toto o e le sala e tele lava, ua na matuā faatumuina ai Ierusalema; ua faaopoopo ai i lana agasala na ia faatupu ai le agasala ia Iuta, ia faia le amio leaga i luma o Ieova.

SALAMO, 2:1-4

Se a le mea ua faanunununu ai nuu ese, ma mafaufau ai nuu i le mea e le aoga? Ua tutū mai tupu o le lalolagi, ua pulega faatasi foi alii, e tetee atu ia Ieova ma le na ia faauuina, Se‘i tatou motusi ese o laua noataga, ma lafoaieseina a laua maea ia te i tatou. E soisoi le o afio i le lagi; e tauemu le Alii ia te i latou.

FAAALIGA, 11:15-18

Ua ili foi e lona toafitu o agelu le pu, ona i ai lea i le lagi o leo tetele, ua faapea mai, O malo o le lalolagi ua avea mo lo tatou Alii ma lona Keriso, e fai foi o ia ma tupu e faavavau faavavau lava. O toeaina foi e toaluafulu ma le toafa, o e nonofo i o latou nofoālii i luma o le Atua, ua latou faapaū fao, ma ifo i le Atua, ua faapea atu, Le Alii e, le Atua e ou le malosi uma lava, ua matou faafetai atu ia te oe, o lē soifua, o le na soifua, o le a afio mai, ina ua e tago i lou mana tele ma ua fai oe ma tupu. Ua ita foi nuu, ona oo mai lea o lou toasa, ma ona po e faamasinoina ai e ua oti, ma taui ai i au auauna le au perofeta, ma le au paia, ma e ua matatau i lou suafa, o tagatānuu atoa ma alii, e fano ai foi i latou o e na fano ai le lalolagi.

Fuaiupu Taitasi I le Faasologa Canonical – 419 fuaitau

KENESE, 2:7

Ona faia lea e Ieova le Atua o le tagata i le efuefu o le eleele, ma ua mānava i ona pogaiisu o le mānava ola, ona avea ai lea o le tagata ma tagata ola.

KENESE, 9:6

O se na te faamaligiina le toto o le tagata, e faamaligiina lona lava toto e le tagata; auā o le faatusa o le Atua na fai ai e ia le tagata.

KENESE, 10:32

O aiga ia o atalii o Noa, e tusa ma o latou gafa i o latou nuu; o i latou ia foi na āina solo ai atu nuu i le lalolagi ina ua mavae o le lolo.

KENESE, 11:1-9

Sa tasi lava le gagana e tasi foi le tautala a le lalolagi uma. Ua oo foi iua latou o mai mai sasae, ona maua lea e i latou le fanua laugatasi i le nuu o Senara, ona latou mau ai lea. Ona latou fetautalatalai lea o le tasi ma le tasi, Sau ia, ina tatoa faia ia o maaomea, ma matuā tunu ai i le afi. Ona fai loa o maaomea mo latou maa, ua fai foi le pulu emeri mo latou panisina. Ona latou fai aue lea, O mai ia, ina tatou fai ia o se aai, ma se ‘olo, ia oo lona tumutumu i le lagi, ia tatou faia foi se mea e ta‘ua ai i tatou, ne‘i faataapeapeina, i tatou i le fogāeleele uma. Ona afio ifo lea o Ieova e silasila i le aai ma le ‘olo ua faia e tagata. Ona fetalai ane lea o Ieova, Faauta, ua tasi le nuu, e tasi foi le gagana ia te i latou uma; ua amata foi i latou ona fai o lenei mea; o lenei foi, e le toe taofia i latou i se mea e tasi ua latou manatu i ai e fai. O mai ia, ina tatou o ifo ia, ma ia tatou faaeseeseina i lea mea a latou gagana, ina ia le lagona e le tasi i le gagana a le tasi. Ona faataapeape lea e Ieova ia te i latou ai lea mea i le lalolagi uma; ona tuua lea e i latou ona faia o le aai. O le mea lea ua igoa ai ia o Papelu; auā na faaeseeseina i lea mea e Ieova o le gagana a le lalolagi uma; na faataapeape foi e Ieova ia te i latou ai lea mea i le lalolagi uma.

KENESE, 12:2

Ou te faia oe ma nuu tele, cu te faamanuia foi ia te oe, ou te matuā faamamaluina lou igoa; e manuia foi oe.

KENESE, 35:11

Ua fetalai mai le Atua ia te ia, O a‘u le Atua e o‘u le malosi uma lava; ia faatoateleina oe, ma ia uluola; o le nuu ma le vao nuu e tutupu mai ai ia te oe; e fanaua foi e oe o tupu.

KENESE, 41:40-44

E te pule oe i lo‘u aiga, o lau lava upu foi e pulea ai lo‘u nuu uma, na o le nofoālii ou te sili ai ia te oe. Ona fai mai ai lea o Farao ia Iosefa, Faauta mai, ua ou tuu atu ia te oe le pule i le nuu uma o Aikupito. Ona to ese ai lea e Farao lana mama i lona lima, ua tuu mai i le lima o Iosefa, ua na faaofu foi ia te ia i ofu ie vavae, ua faaasoa foi le filifili auro i lona ua; ua na faatietie foi ia te ia i le lua o ona nofoa faataavalevale, ona latou alalaga lea i ona luma, Ifo ia. Ua na tuu atu foi ia te ia le pule i le nuu uma o Aikupito. Ua fai mai foi Farao ia Iosefa, O a‘u o Farao, e le sii e se tasi lona lima po o lona vae e aunoa ma oe i le nuu uma o Aikupito.

ESOTO 7:10-13

Ona o atu lea o Mose ma Arona ia Farao, ua la faia faapei ona fetalai mai ai o Ieova; ua lafo e Arona lona tootoo i luma o Farao ma ana auauna, ona liu gata ai lea. Ona valaau atu lea e Farao i le au popoto ma taulāitu; ua faapea foi ona fai e taulāitu a Aikupito i a latou togafiti faataulāitu. Auā ua latou taitasi ma lafo lona tootoo, ona liu gata ai lea; a ua folo o latou tootoo e le tootoo o Arona. A ua faamaaaina le loto o Farao, e lei faalogo foi o ia ia i laua, faapei ona fetalai mai ai o Ieova.

ESOTO 11:4-8

Ona fai atu lea o Mose, O loo faapea ona fetalai mai o Ieova, A lata i le tulua o po ma ao, ona ou alu atu lea i totonu o Aikupito, ona oti ai lea o ulumatua uma lava i le nuu o Aikupito, e afua i le ulumatua a Farao, o lē tietie i lona nofoālii, e oo lava i le ulumatua a le auauna fafine o loo i tua o le maaolo, atoa ma ulumatua uma lava a manu. Ona fai ai lea o le auega tele i le nuu atoa uma o Aikupito, e lei faapea anamua, e le toe faapea lava. A o le fanauga uma lava a Isaraelu, e leai se ulī e faagaoioi lona laulaufaiva i se tagata po o se manu; ina ia outou iloa ua faailogaina e Ieova ia Aikupito ma Isaraelu. E o ifo foi o au nei auauna uma lava ia te au, latou te ifo ia te au, e faapea mai, Ina alu ia oe ma le nuu uma lava o loo mulimuli ia te oe; a mavae nei mea, ona ou alu ai lea. Ona alu lea o ia nai luma o Farao, ua ita tele.

ESOTO 12:29-30

Ua oo i le tulua o po ma ao, ona fasi ai lea e Ieova o ulumatua uma lava i le nuu o Aikupito, o le ulumatua Farao, o le na tietie i le nofoālii, atoa ma le ulumatua a le ua faatagataotauaina i le fale puipui, atoa uma ma ulumatua a manu. Ona tulai lea o Farao i le po, o ia ma ana auauna uma lava, atoa ma Aikupito uma, sa tele foi le tagiaue i Aikupito; auā sa leai lava se fale e aunoa ma le oti.

ESOTO 15:18

E fai Ieova ma tupu e faavavau faavavau lava.

ESOTO 18:19-22

O lenei, ia e faalogo mai ia te au, ou te faatonu atu ia te oe, ona ia te oe lea o le Atua; ia fai oe ma tautuu upu mo le nuu i luma o le Atua, ina ia e taulogologoina mea i le Atua. Ia e faamalamalama atu foi ia te i latou i faatonuga ma tulafono, ma faailo atu ia i latou le ala latou te savavali ai, ma mea e fai, latou te faia. Ia e filifili foi ai le nuu atoa ni tagata o loto tetele, o e matatau i le Atua, o tagata faamaoni, ma e ‘ino‘ino i le manumanu; ma ia e tofia i latou e pule ia i latou, e fai ma alii o taitoaafe, ma alii o taitoaselau, ma alii o taitoalimagafulu, ma alii o taitoatinoagafulu; ma ia latou faamasino atu i le nuu i aso uma lava; o mea tetele uma lava e au mai ia ia te oe, a o mea iti uma ia latou faamasinoina; ona faamāmā ai lea ia te oe, latou te fesoasoani foi ia te oe.

ESOTO 18:25-26

Ona filifili lea e Mose o tagata loto tetele, mai Isaraelu uma, ua ia tuuina atu i latou e pule i le nuu, o alii o taitoaafe, ma alii o taitoaselau, ma alii o taitoalimagafulu, ma alii o taitoatinoagafulu. Ua latou faamasino atu foi i le nuu i aso uma lava; o mea faigata ua latou avane ia Mose, a o mea māmā uma, ma latou faamasinoina e i latou.

ESOTO 19:6-7

E fai foi outou ma malo o ositaulaga, ma nuu paia mo a‘u; o upu ia e te tautala atu ai i le fanauga a Isaraelu. Ona alu lea o Mose, ua ia aami atu toeaina o le nuu, ua ia tuuina atu foi i o latou luma o upu nei uma lava na fetalai mai ai Ieova.

ESOTO 22:28

Aua e te faifai i faamasino, pe fetuu i le alii sili o lou nuu.

LEVITIKO 18:24-28

Aua lava ne‘i leaga outou ia te outou i se tasi mea o ia mea; auā o mea uma lava ia ua leaga ai nuu ou te tulia i o outou luma. Ua leaga ai foi le laueleele; ou te taui atu ai le agasala ua i ai, e luai mai lava e le laueleele i e o nonofo ai. O lenei, ia outou tausiusi i a‘u tulafono ma a‘u faamasinoga; aua ne‘i outou faia se mea e tasi o ia mea e inosia; o se tama a le eleele, po o se tagata ese e āumau ia te outou. Auā o mea e inosia uma ia ua faia e tagata o le nuu ua muai i ai ia te outou, ua leaga ai foi le laueleele; ina ne‘i luai mai e le laueleele ia te outou foi, pe a leaga ia te outou, e pei ona luai mai ai i nuu ua muai i ai ia te outou.

LEVITIKO 20:22-24

O lenei, ia outou tausiusi i a‘u tulafono uma, ma a‘u faamasinoga uma, ma outou faia; ina ne‘i luai mai ia te outou e le laueleele ou te faaoo atu ai outou e nonofo ai. Aua lava tou te usiusitai i tu a nuu ou te tulia i o outou luma; auā ua latou faia ia mea uma, o le mea lea ua inosia ai lava i latou e a‘u. A ua uma ona ou fai atu ia te outou, E fai mo outou lo latou laueleele, ou te foai atu ai lava ia te outou e fai mo outou tofi, o le nuu o loo tafe ai le suāsusu, ma le meli; o a‘u o Ieova lo outou Atua, ua ou vavaeeseina outou i nuu uma.

LEVITIKO 26:46

O sauniga ma faamasinoga ma tulafono ia, na tuuina ai e Ieova i lo latou va ma le fanauga a Isaraelu i le mauga o Sinai i le lima o Mose.

TEUTERONOME, 17:14-17

Pe a e oo atu foi i le nuu e foaiina mai e Ieova lou Atua ia te oe, ma e fai mou, ma e mau ai, ma e faapea ane, Ou te faia se tupu mo‘u, e pei o nuu uma lava e vagavagai mai ia te au; ia e matuā tofia mo oe se tupu e filifilia e Ieova lou Atua; o sou uso e te tofia e fai ma tupu ia te oe; e le mafai ona e tofia mo oe se tagata ese, e le o sou uso ia. A e aua lava ne‘i faateleina e ia solofanua mona, pe toe faafoi atu le nuu i Aikupito, ina ia faateleina ai e ia o solofanua; auā ua fetalai mai Ieova ia te outou, Aua tou te toe foi atu i lea lava ala. Aua foi ne‘i faatoateleina e ia o avā māna, ne‘i liliueseina ai lona loto; aua foi ne‘i faateleina naua e ia o ario ma auro mo ia.

TEUTERONOME, 17:18-20

A oo foi ina nofo o ia i le nofoalii o lona malo, na te tusia māna se tusi o lenei tulafono i se tusi ai lena tusi o i luma o le au faitaulaga o sa Levī; ia i ai foi lea ia te ia, na te faitau ai foi i aso uma lava o lona olaga; ina ia a‘oa‘oina ai o ia ia mata‘u ia Ieova lona Atua, ma ia tausi i upu uma lava a lenei tulafono ma nei sauniga, na te faia; ina ne‘i faamaualugaina lona loto i ona uso, ina ne‘i te‘a ese foi i le poloaiga, i le itu taumatau po o le itu tauagavale; ina ia tulu‘i ai ona aso i lona malo, o ia, ma ona atalii, ia Isaraelu.

TEUTERONOME, 32:8

O ona po na tofitofia ai e le Silisili ese o nuu, ma na faataapeapeina e ia le fanau a Atamu, na ia faia tuaoi o le nuu, e tusa ma le faitau o le fanauga a Isaraelu.

FAAMASINO, 8:22-23

Ona fai atu ai lea o tagata o Isaraelu ia Kitiona, Ia e pule ia te i matou, o oe, ma lou atalii, ma le atalii o lou atalii; auā na e faaolaina mai i matou ai lima o Mitiana. Ua fai mai Kitiona ia te i latou, Ou te le pule ia te outou, e le pule foi lo‘u atalii ia te outou; e pule lava Ieova ia te outou.

FAAMASINO, 17:6

O ona po ia sa leai se tupu ia Isaraelu, sa taitasi ma fai le mea ua tonu i lona lava manatu.

I. SAMUELU, 8:1-3

Ua oo ina toeaina o Samuelu, ona tofia ai lea e ia o ona atalii e fai ma faamasino ia Isaraelu. O le igoa o lona atalii ulumatua o Ioelu, a o le igoa o le aupito ane i ai o Avia; ua fai i laua ma faamasino i Peresepa. A ua le savavali ona atalii i lona ala, ua la o ese ai i le fia fai oloa, ua tali foi i mea alofa ma faapiopio i le faamasinoga.

I. SAMUELU, 8:6-7

A ua leaga ia Samuelu le upu sa latou fai mai, Au mai se tupu ia te i matou e faamasino ia i matou; ona tatalo ai lea o Samuelu ia Ieova. Ua fetalai mai Ieova ia Samuelu, Usiusitai ia i le upu a le nuu i mea uma latou te fai mai ai ia te oe; auā e le o oe ua latou lafoaiina, a ua latou lafoaiina o a‘u, ia le fai a‘u ma tupu ia te i latou;

I. SAMUELU, 8:9-18

O lenei, usiusitai ia i a latou upuu tau lava ina e matuā ta‘utino ia te i latou, ma faasino atu ia te i latou le amioga a le tupu e pule ia i latou. Ona ta‘u atu lea e Samuelu o upu uma a Ieova i le nuu na faatoga mai ia te ia i se tupu; ua fai atu, O lenei le amioga a le tupu o le a pule ia te outou; o outou atalii e avea i latou e ia e fai mona i ona kariota, e fai foi mana ‘au e tietie i solofanua; latou te taufetuli foi i luma o ona kariota. E tofi foi e ia ia te i latou e pule i ‘au e taitoaafe ma pule i ‘au e taitoalimagafulu; ma ia suatia lona fanua, ma selesele i lana seleselegāsaito; latou te gaosi foi ana auupega o le taua, ma mea e teu ai ona kariota. O outou afafine foi, e ave ai latou e ia e fai mea manogi, e fai umu, ma fai areto. O outou fanua foi, ma outou tovine, ma outou toolive e sili ona lelei, e ave e ia, ma foai atu i ana auauna. O a outou fua ma outou tovine, e ave mea e sefulu a‘i, ma foai atu i ana auauna sili ma ana auauna. O a outou auauna tane, ma a outou auauna fafine, ma o outou taulelea aulelei, atoa foi ma outou asini, e ave e ia e fai a‘i lana galuega. E ave mea e sefulu a‘i a outou mamoe; o outou foi, e fai outou ma ana auauna. E alalaga outou i lea aso ona o lo outou tupu na outou filifilia mo outou, a e le faafofoga mai Ieova ia te outou i lea aso.

I. SAMUELU, 8:19-20

A e le mafafai le nuu ona faalogo i le upu a Samuelu, ua latou fai mai, E leai lava, a e fai lava so matou tupu; ia pei o nuu uma i matou, ia faamasino mai lo matou tupu ia te i matou; ia alu atu foi o ia i o matou luma, ma ia taui o matou taua.

I. SAMUELU, 9:17

Ua iloa mai Saulo e Samuelu, ona ta‘u atu lea e Ieova ia te ia, Faauta, o le tagata lena na ou fai atu ai ia te oe, e pule o ia i lo‘u nuu.

I. SAMUELU, 10:1

Ona tago lea o Samuelu i le fagu uu, ua liligi ifo ai i lona ulu, ma sogi ia te ia; ua fai mai. E le ua faauu ea oe e Ieova e fai ma alii i lona tofi?

I. SAMUELU, 10:19

A o outou, ua outou lafoai atu i lenei aso i lo outou Atua sa na faaola ia te outou i mea uma na outou leaga ai ma o outou puapuaga uma; ua outou fai mai foi ia te ia, Ia tofia lava se tupu mo i matou. O lenei, ina laulau tutū mai ia i luma o Ieova o outou itu aiga ma o outou aiga.

I. SAMUELU, 10:24-25

Ona fai atu lea o Samuelu i le nuu uma, Vaavaai ia ia te ia ua filifilia e Ieova, ua leai se tasi o le nuu uma e tusa ma ia. Ona alalaga ai lea o le nuu uma, ua faapea, Ia soifua le tupu! Ona ta‘u atu lea e Samuelu i le nuu o le uiga o le malo, ma na tusia i le tusi, ma na teua i luma o Ieova. Ona aauina atu lea e Samuelu o le nuu uma ia taitasi ma alu i lona aiga.

I. SAMUELU, 10:26-27

Ua alu atu foi Saulo i lona aiga i Kipea; ua o foi ma ia le ‘au e ua faamanatuina o latou loto e le Atua. A ua fai ane tagata ulavavale, Pe faapefea ona faaola mai ia te i tatou e lena tagata? Ua latou ‘ino‘ino ia te ia; ua le au mai foi se alofa ia te ia; a ua faalologo o ia.

I. SAMUELU, 11:6-7

Ona osofia lea o Saulo e le Agaga o le Atua, ina ua faalogo o ia i lenei tala; ona tupu tele ai lea o lona ita. Ua ia ave povi e lua ma vaevaea, ua avatu ai i nuu uma o Isaraelu i lima o sāvali, o loo faapea, O sē le mulimuli mai ia Saulo ma Samuelu, e faapea ona faia i ana povi. Ua oo i le nuu le fefe ia Ieova; ona latou o atu ai lea pei se tagata e toatasi.

I. SAMUELU, 11:12

Ona fai mai lea o le nuu ia Samuelu, O ai ea na fai ane, Pe fai Saulo ma tupu ia te i tatou? Tuu mai ia o ia tagata, matou te fasioti ia te i latou.

I. SAMUELU, 11:15

Ona o lea o le nuu uma i Kilikala, ua tofia ai Saulo e fai ma tupu i luma o Ieova i Kilikala; ua latou fai ai taulaga faafetai i luma o Ieova. Ua fiafia tele Saulo atoa ma tagata uma o Isaraelu i lea mea.

I. SAMUELU, 12:12-15

Ona outou vaai atu lea ua sau Naasa le tupu o le fanauga a Amoni e tau ma outou, ona outou fai mai lea ia te au, E leai, a ia tofia se tupu e pule ia te matou; a o Ieova lo outou Atua, o lo outou tupu lava lea. O lenei, faauta mai ia i le tupu ua outou filifilia, sa outou faatoga mai ai; faauta foi, ua foai mai e Ieova le tupu e pule ia te outou. Afai tou te matatau ia Ieova, ma auauna ia te ia, ma faalogo i lona siufofoga, a e le fouvale outou i le afioga a Ieova; ona mulimuli ai lea ia Ieova lo outou Atua, o outou, atoa ma lo outou tupu o loo pule ia te outou. A e afai tou te le faalogo i le siufofoga o Ieova, a e fouvale outou i le afioga a Ieova, e oo atu le aao o Ieova ia te outou, e pei ona oo i o outou tamā.

I. SAMUELU, 12:19-20

Ua fai mai le nuu uma ia Samuelu, Ia e fautua ia Ieova lou Atua mo au auauna, ina ia le oti i matou; auā ua matou faaopoopoina i a matou agasala uma lenei mea leaga, ina ua matou faatoga atu ai i se tupu mo i matou. Ona fai atu lea o Samuelu i le nuu, Aua tou te fefefe, e ui lava ina ua outou faia nei mea leaga uma, tau lava ina le tuua e outou ona mulimuli atu ia Ieova; a ia outou auauna ia Ieova ma o outou loto atoa.

I. SAMUELU, 12:25

A e afai tou te fai amio leaga pea, e fano outou atoa ma lo outou tupu.

I. SAMUELU, 13:8-14

Ua faatali o ia i aso e fitu, o aso ia na atofa atu ai e Samuelu; a e lei alu atu Samuelu i Kilikala, ua taape foi le nuu sa ia te ia. Ona fai ane lea o Saulo, Au mai ia te au se taulaga mu ma se taulaga faafetai; ona fai ai lea e ia o le taulaga mu. Ua oo ina a uma ona faia e ia o le taulaga mu, faauta ia Samuelu, ua alu atu; ona alu ane lea o Saulo e faafetaiai, ma ofo atu ia te ia. Ua fai mai Samuelu, Se a lau mea ua fai na? Ua tali atu Saulo, Na ou vaai, ua taape le nuu sa ia te au, ma oe foi ua e le sau i aso na atofaina mai, ma ua faapotopoto Filisitia i Mekemase, o le mea lea na ou faapea ai, Anei e faaifo mai Filisitia ia te au i Kilikala, a ua ou le faatoga atu ia Ieova; ona ou faamalosi lea, ma ou faia le taulaga mu. Ona fai atu lea o Samuelu ia Saulo, Ua e valea i le mea ua e fai na, ua e le tausia le poloaiga a Ieova lou Atua na ia poloai atu ai ia te oe; auā na fai a faatumauina nei e Ieova o lou malo ia Isaraelu e faavavau. A o lenei, e le tumau lou malo; ua sailia e Ieova se tagata mona e tatau ma lona finagalo, ua poloai Ioeva ia te ia e fai ma alii o lona nuu, auā ua e le tausia le mea na poloai mai ai Ieova ia te oe.

I. SAMUELU, 15:22-23

Ua fai atu Samuelu, E tusa ea ona fiafia o Ieova i taulaga mu ma taulaga, i lona fiafia i le faalogo i le siufofoga o Ieova? Faauta, o le faalogo e sili lea i le taulaga, ma le usiusitai e sili lea i le ga‘o o mamoe poa. Auā o le fouvale, e tusa ia ma le agasala o le faataulāitu; o le finau vale, e tusa ia ma le leaga o le tapuai i tupua. Ua e lafoai le afioga a Ieova, o lea ua lafoai ai o ia ia te oe ia le fai ma tupu.

I. SAMUELU, 15:24-26

Ona fai mai lea o Saulo ia Samuelu, Ua ou agasala, auā ua ou tuumavaega i le afioga a Ieova atoa ma lau upu; auā sa a‘u fefe i le nuu, ma ou faalogo i a latou upu. A o lenei, ou te aioi ia te oe, ia e faamagalo i la‘u agasala, ma ia ta foi ma a‘u, ia ou ifo ai ia Ieova. Ona fai atu lea o Samuelu ia Saulo, Ta te le foi ma oe, auā ua e lafoai le afioga a Ieova, ua lafoai foi Ieova ia te oe, ina ia le fai oe ma tupu ia Isaraelu.

I. SAMUELU, 16:13

Ona tago lea o Samuelu i le fagu nifo o suāuu, ua faauu a‘i ia te ia i luma o ona uso; ona osofia lea o Tavita e le Agaga o Ieova, na afua mai i lea lava aso. Ona tulai lea o Samuelu, ua alu i Rama.

I. SAMUELU, 24:5-8

E mulimuli ane ua tuia le loto o Tavita ia te ia, ina ua ia sesele ese le pito ofu o Saulo. Ua fai atu foi o ia i ona tagata, Ia faamamao e Ieova ia te au ona ou faia lena mea i lo‘u alii, le ua faauuina e Ieova, e faaoo ai lo‘u lima ia te ia, auā o ia ua faauuina e Ieova. Ua taofi e Tavita i ona tagata i nei upu; ma na le tuu atu i latou e laga atu ia Saulo; ua tulai atu Saulo i le ana, ua alu atu i lona ala. E mulimuli ane ona tulai lea o Tavita, ua alu atu nai le ana, ua valaau atu ia Saulo, o loo faapea, Lo‘u alii e, le tupu. Ua tepa mai Saulo i ona tua, ona punou lea o Tavita i lalo i le eleele, ma ifo atu i ai.

I. SAMUELU, 24:20-22

O lenei, faauta, ua ou iloa e fai lava oe ma tupu; e faatumauina le malo o Isaraelu ia te oe. O lenei, ia e tauto mai ia te au ia Ieova, e te le faauma la‘u fanau pe a mavae atu a‘u, ma e le tinei lo‘u igoa i le aiga o lo‘u tamā. Ua tauto Tavita ia Saulo, ona alu ai lea o Saulo i lona fale; ua o ae foi Tavita ma ona tagata i le ‘olo mauga.

I. SAMUELU, 26:9-12

Ona fai atu lea o Tavita ia Apisai, Aua e te fasioti ia te ia; auā po o ai ea na te faaoo lona lima i le ua faauuina e Ieova, a e le nofo sala ai o ia? Ua fai atu foi Tavita, O loo soifua Ieova, e fasia lava o ia e Ieova, pe oo i ona aso e oti ai, pe alu ifo i se taua e fano ai. Ia faamamao e Ieova ia te au, ina ne‘i faaoo lo‘u lima i le ua faauuina e Ieova; a ia e tago i le tao o loo i tafatafa o lona ulu, ma le fagu vai, i le ta o ai i taua. Ua ave e Tavita le tao ma le fagu vai sa i tafatafa o le ulu o Saulo, ona o lea o i laua; ua le vaai mai se tasi, ua leai se iloa, ua leai foi se ala, auā ua momoe i latou uma, ona o le moe gase mai ia Ieova ua oo ia te i latou.

II. SAMUELU, 1:14-16

Ua fai atu Tavita ia te ia, Pe na faapefea ona e le fefe e faaoo lou lima e faaoti ai i le na faauuina e Ieova? Ona valaau atu lea o Tavita i le tasi taulealea, ua fai atu i ai, Ina alu atu ia, ma e fasioti ia te ia; ona fasi ai lea e ia ia te ia, ua oti ai. Ua fai atu foi Tavita ia te ia, Ia i ai i luga o lou ulu lou lava toto, auā na e molimau mai lou lava gutu ia te oe, o loo faapea, Na ou fasioti i le na faauuina e Ieova.

II. SAMUELU, 2:4

Ua o mai tagata o Iuta, ma latou faauu ia Tavita i lea mea e fai ma tupu o le aiga o Iuta. Ua ta‘u atu foi ia Tavita, ua faapea, O tagata Iapese-Kiliata na latou tanu ia Saulo.

II. SAMUELU, 7:12-17

A faaatoaina ou aso, ma e taoto faatasi ma ou tamā, ona ou faatuina ai lea o so lau fanau pe a mavae atu oe, e tupu mai ai ia te oe, ou te faatumauina foi lona malo. O ia lava na te faia se fale mo lo‘u igoa; ou te faatumauina foi le nofoālii o lona malo e faavavau. E fai a‘u mona tamā, e fai foi o ia mo‘u atalii; a agasala o ia ou te aoai atu ia te ia ma le sasa a tagata, ma ta a tagata; a e le aveeseina lo‘u alofa ia te ia, pei ona ou aveesea ia Saulo, o lē na ou aveesea i o‘u luma. Ou te faatumauina lou aiga ma lou malo e faavavau i ou luma; e mausali lou nofoālii e faavavau. E pei o nei upu uma, ma nei mea uma ua faalia mai, sa faapea ona tautala atu ai o Natano ia Tavita.

II. SAMUELU, 8:15

Ua faia Tavita ma tupu i Isaraelu uma, ua fai foi e Tavita le faamasinoga ma le tonu i lona nuu uma lava.

II. SAMUELU, 23:3

Na fetalai mai ia te au le Atua o Isaraelu; o le papa o Isaraelu, ua fetalai mai o ia. O le ua pule i tagata ia faia ma le tonu; ia pule ma le mata‘u i le Atua;

I TUPU, 1:23

Ona latou ta‘u atu lea i le tupu, ua faapea atu, Faauta, o Natano le perofeta. Ua ulufale atu o ia i luma o le tupu, ona ifo toele lea o ia i luma o le tupu.

I TUPU, 1:39-40

Ona ave lea e Satoka le faitaulaga se fagu nifo o suāuu ai le fale fetafai, ma faauu a‘i ia Solomona. Ona latou ilia lea o le pu; ua fai atu le nuu uma, Ia soifua le tupu o Solomona. Ona o ae lea o le nuu uma o mulimuli atu ia te ia, ua latou ilia foi fagufagu, ma latou olioli lava ma le olioli tele, ua māvae le laueleele i lo latou alalaga.

I TUPU, 3:3-4

Ua alofa Solomona ia Ieova, ua savali foi o ia i poloaiga a lona tamā o Tavita; a ua osia e ia taulaga, ma susunu mea manogi i mea maualuluga. Na alu atu foi le tupu i Kipeona e fai ai taulaga; auā o le mea maualuga lea e sili; e tasi le afe o taulaga mu na osia e Solomona i luga i lea fata faitaulaga.

I TUPU, 3:5-14

Ua faaali mai Ieova ia Solomona i le miti i le po i Kipeona; ua fetalai mai foi le Atua, Ina fai mai ia, pe se a se mea ou te avatua ia te oe? Ona tali atu ai lea o Solomona, Na e alofa tele i lau auauna o lo‘u tamā o Tavita, ina ua savali o ia i ou luma ma le faamaoni, ma le amiotonu, i le ma le loto sao i ou luma; ua e tausia foi mona lenei alofa tele ua e foaiina ia te ia le atalii e nofo i lona nofoālii, e faapei ona fai i le aso nei. O lenei, Ieova e, lo‘u Atua, ua e faia lau auauna ma tupu, o le sui o lo‘u tamā o Tavita; o a‘u foi o le tama itiiti, ou te le iloa ona ulufafo ma ulufale. O lau auauna foi o loo i luma o lou nuu ua e filifilia, o le nuu tele, e le masino, e le mafaitaulia, auā e toatele lava. O lea ia e foai mai ai i lau auauna le loto matala ina ia faamasino e ia i lou nuu, ma ia masino ai i le lelei ma le leaga, auā po o ai na te mafaia ona faamasino i lou nuu nei ua matua toatele. Ua lelei lana upu i le Alii, ina ua faatoga e Solomona i lena mea. Ona tali mai ai lea o le Atua ia te ia, Ua e faatoga mai i lenei mea, a ua e le faatoga mai i le ola tulu‘i mo oe, ua e le faatoga foi mo oe ia mauoa, ua e le faatoga mai foi ia oti e ua ita mai ia te oe; a ua e faatoga mo oe le loto matala ia e iloa ai ona faamasino, faauta, ua ou faia e faapei ona e fai mai ai; faauta, ua ou foaiina atu ia te oe le loto poto ma le matala; sa leai se tasi na muamua ia te oe e tusa ma oe, e le toe tupu mai foi se tasi e mulimuli ia te oe e tusa ma oe. Ua ou foaiina atu foi ia te oe atoa ma mea ua e le faatoga mai ai, o le oloa atoa ma le mamalu; ina ia leai se tupu e tusa ma oe i ou aso uma. Afai foi e te savali i o‘u ala, ma e tausi i a‘u tulafono, ma a‘u poloaiga, e pei ona savali o lou tamā o Tavita, ou te faafualoaina ou aso.

I TUPU, 8:22-23

Ona tulai atu lea o Solomona i luma o le fata faitaulaga o Ieova, i luma o le faapotopotoga uma o Isaraelu, ua na faaloaloa ae foi ona lima i le lagi; ua faapea atu foi o ia, Ieova e, le Atua o Isaraelu, e leai se atua e tusa ma oe i le lagi i luga, po o le lalolagi i lalo nei, o loo e tausia le feagaiga ma le alofa i au auauna o e savavali i ou luma ma o latou loto atoa;

I TUPU, 10:23

Na silisili le tupu o Solomona i tupu uma o le lalolagi i le mauoa ma le poto.

I TUPU, 11:1-8

A ua manao le tupu o Solomona i fafine ese e toatele, e faaopoopo i le afafine o Farao, o fafine o sa Moapī, ma sa Amonī, ma sa Etomā, ma sa Saitonū, ma sa Hetī; o nuu na fetalai mai ai Ieova i le fanauga a Isaraelu, Aua tou te o atu ia te i latou, aua foi ne‘i latou o mai ia te outou; auā e moni, latou te faaliliuina o outou loto e mulimuli i o latou atua. Ua matuā manao Solomona ia te i latou. Sa ia te ia ana avā o alo o alii e toafitu galau, ma ana palake e tolu galau; na faaliliueseina lava lona loto e ana avā. Auā ua toeaina Solomona ona faaliliueseina lea o lona loto e ana avā e mulimuli i atua ese; na le sao lona loto ia Ieova lona Atua, e faapei o le loto o lona tamā o Tavita. Auā na mulimuli atu Solomona ia Asaira le atua fafine o sa Saitonū, ua mulimuli foi ia Melekoma le mea leaga a sa Amoni. Ua amio leaga Solomona i luma o Ieova, ua le matuā mulimuli atu o ia ia Ieova, e pei o lona tamā o Tavita. Ona fai ai lea e Solomona o le mea maualuga o Kimosa le mea leaga a Moapi, i le mauga o loo i luma o Ierusalema; mo Moloka foi, o le mea leaga a le fanauga a Amoni. Ua faapea foi ona fai e ia mo ana avā uma o nuu ese, o e na faamuina mea manogi, ma fai taulaga i o latou atua.

I TUPU, 11:9-11

Ona toasa lea o Ieova ia Solomona, auā ua liliueseina lona loto ia Ieova le Atua o Isaraelu, o le na faaali mai faalua ia te ia, ma poloai mai ia te ia i lena lava mea, aua ne‘i mulimuli atu o ia i atua ese; a e lei tausia e ia le mea ua poloai mai ai Ieova. Ona fetalai mai lea o Ieova ia Solomona, Ua ia te oe lenei mea, ua e le tausia foi la‘u feagaiga ma a‘u tulafono na ou poloai atu ai ia te oe, o le mea lea ou te matuā saeeseina ai le malo ia te oe, ma ou foaiina atu i lau auauna.

I TUPU, 12:12-14

Ona o mai lea o Ierepoamo ma le nuu uma ia Reopoamo i le aso tulu, e pei ona fai mai ai o le tupu, ua faapea mai, Tou te toe foi mai ia te au i e luā. Ona tali atu lea o le tupu i le nuu male saua; ua tuua e ia le upu a toeaina na latou faatonuina atu ia te ia; a e tautala atu ia te i latou e tusa ma le upu a taulelea, ua faapea atu, Na faamamafaina e lo‘u tamā o la outou amo; a o a‘u, ou te faaopoopoina atu i la outou amo; na aoai atu lo‘u tamā ia te outou i sasa; a o a‘u, ou te aoai atu ia te outou i akarava.

I TUPU, 12:31-32

Ona faia lea e ia o le fale o mea maualuluga; na tofia foi e ia nisi o le nuu uma e fai ma faitaulaga, e le ni o le fanauga a Levi i latou. Ua faia foi e Ierepoamo le tausamiga i le masina e valu, i le aso e tasi le sefulu ma le lima o le masina, e pei o le tausamiga ua i ai i Iuta; ona alu ae lea o ia i le fata faitaulaga. Sa faapea ona faia e ia i Peteli, e fai taulaga i tamai povi na ia faia; ua ia tofia foi i Peteli o faitaulaga o mea maualuluga na ia faia.

I TUPU, 13:4-5

Ua faalogo le tupu i le upu a le tagata o le Atua, ua ia alaga atu ai i le fata faitaulaga i Peteli, ona aapa atu lea e Ierepoamo o lona lima nai le fata faitaulaga, ua faapea atu, Ina pue ia ia te ia; ona gase lea o lona lima na ia aapa atu ia te ia, ua le toe mafai ona faafoi ai ia te ia. Ua māvae foi le fata faitaulaga, ua masaa foi le lefulefu na i le fata faitaulaga, e tusa ma le faailoga na avane e le tagata o le Atua i le afioga a Ieova.

I TUPU, 13:33-34

Ua mavae lenei mea, ua le liliu ese Ierepoamo i lona ala leaga, a ua toe faia e ia o tagata mai le nuu uma ma faitaulaga o mea maualuluga; ai se manao i ai ua ia tofia o ia, ona avea lea o ia ma faitaulaga o mea maualuluga. Na avea lenei mea ma agasala i le aiga o Ierepoamo, ia vavaeeseina ma faaumatia i le fogāeleele.

I TUPU, 14:9-10

a ua sili lava ona e amio leaga i e na muamua uma ia te oe; auā ua e alu, ma e faia mo oe o atua ese, ma tupua uamea, e faaonoono ai ia te au, ua e lafoaiina foi a‘u i ou tua. O le mea lea, faauta, ou te faaoo atu ai le leaga i le aiga o Ierepoamo, ma ou faaumatia ia Ierepoamo, o ē tulai atu i se aupa, o pologa atoa ma e sa‘oloto i Isaraelu; ou te ave ese e ua totoe o le aiga o Ierepoamo, e pei o le tagata ona la‘u otaota seia uma lava.

I TUPU, 14:16

Na te tuulafoai foi ia Isaraelu ona o agasala a Ierepoamo, o le ua agasala, o le ua faatupu foi le agasala ia Isaraelu.

I TUPU, 15:1-3

O le sefulu ma le valu o tausaga o le tupu o Ierepoamo le atalii o Nepata, na fai ai Aviama ma tupu o Iuta. E tolu tausaga na fai ai o ia ma tupu i Ierusalema. O le igoa o lona tinā o Maaka le afafine o Apisaloma. Na savali o ia i agasala uma a lona tamā na ia faia e muamua ia te ia; ua le atoatoa lona loto ia Ieova lona Atua, e pei o le loto o lona tamā o Tavita.

I TUPU, 15:11-14

Ua amiotonu foi Asa i luma o Ieova, e pei o Tavita lona tamā. Ua ave ese e ia tagata faasotoma i le nuu, ma na aveesea tupua uma na faia e ona tamā. O Maaka foi lona tinā, ua ia aveesea o ia ia le fai o ia ma sa‘o tamaitai, auā na ia faia le tupua o Asaira; ua ta i lalo e Asa o lana tupua, ma susunuina i le alia o Ketarono. A e lei aveesea o mea maualuluga; a o le loto o Asa na atoatoa lea ia Ieova i ona aso uma.

I TUPU, 15:25-26

O le lua o tausaga o Asa le tupu o Iuta, na fai ai Natapu le atalii o Ierepoamo ma tupu o Isaraelu, e lua tausaga na fai ai o ia ma tupu ia Isaraelu. Ua amio leaga foi o ia i luma o Ieova, ua ia savali foi i le ala o lona tamā ma lana agasala na ia faatupuina ai le agasala ia Isaraelu.

I TUPU, 15:30

ona o agasala a Ierepoamo na ia faia, ma agasala foi a Isaraelu na ia faatupuina i lona faaonoono na ia faaonoono ai ia Ieova le Atua o Isaraelu.

I TUPU, 15:33-34

O le tolu o tausaga o Asa le tupu o Iuta ua fai ai Paasa le atalii o Akia ma tupu o Isaraelu uma i Tiresa; e lua sefulu ma le fa tausaga o lana nofoaiga. Ua amio leaga ia i luma o Ieova, ua ia savali foi i le ala o Ierepoamo, ma lana agasala na ia faatupuina ai le agasala ia Isaraelu.

I TUPU, 16:4

O so sa Paasā e oti i le aai e ‘aina lea e ulī; o sona tagata e oti i le vao e ‘aina lea e manu felelei.

I TUPU, 16:7

O Ieu foi le perofeta, o le atalii o Hanani, na oo mai ai le afioga a Ieova ia Paasa ma lona aiga; ona o mea leaga uma na ia faia i luma o Ieova, i lona faaonoono atu ia te ia i galuega a ona lima, ina ua faapei o le aiga o Ierepoama o ia; ina ua na fasioti foi ia te ia.

I TUPU, 16:12-13

Ua faaumatia lava e Semeri le aiga o Paasa, e tusa ma le afioga a Ieova ua ia fetalai mai ai ia Paasa na aumaia e Ieu le perofeta, ona o agasala uma a Paasa, ma agasala a Ele lona atalii na la agasala ai, ma faatupuina ai le agasala ia Isaraelu, i lo latou faaonoono ia Ieova le Atua o Isaraelu i a latou mea faatauvaa.

I TUPU, 16:18-19

Ua iloa foi e Semeri ua maua le aai; ona alu lea o ia i le ‘olo i le fale o le tupu, ma na faamuina le fale o le tupu i le afi i ona luga, ua oti ai o ia, ona o ana agasala na ia agasala ai i lona fai mea leaga i luma o Ieova, ma lona savali i le ala o Ierepoamo, ma lana agasala na ia faia e faaagasala ia Isaraelu.

I TUPU, 16:25-26

A ua amio leaga Omeri i luma o Ieova; ua sili ona leaga o ia ia te i latou uma na muamua ia te ia. Auā na ia savali i le ala uma o Ierepoamo le atalii o Nepata, ma lana agasala na ia faatupu ai le agasala ia Isaraelu i lo latou faaonoono atu ia Ieova le Atua o Isaraelu i a latou mea faatauvaa.

I TUPU, 16:30-33

Ua sili ona amio leaga o Aapo le atalii o Omeri i luma o Ieova ia te i latou uma na muamua ia te ia. Ua se mea māmā ia te ia ona savali i agasala a Ierepoamo le atalii o Nepata, a ua ia fai avā ia Iesepela le afafine o Etepaala le tupu o sa Saitonū, ua alu foi o ia, ma auauna ia Paala, ma ifo i ai. Ua ia faatu foi le fata faitaulaga ia Paala i le fale o Paala na ia faia i Samaria. Ua faia foi e Aapo le tupua o Asaira; ua sili lava mea na faia e Aapo e faaonoono ai ia Ieova le Atua o Isaraelu i tupu uma o Isaraelu na muamua ia te ia.

I TUPU, 18:4

auā na fasiotia e Iesepela o perofeta a Ieova, ona ave lea e Opetaia o perofeta e toaselau, ma nanā ia te i latou e taitoalimagafulu i ana, na ia fafaga foi ia te i latou i areto ma vai.)

I TUPU, 18:17-19

Ua iloa atu e Aapo ia Elia, ona fai atu lea o Aapo ia te ia, O oe ea o lē faatiga ia Isaraelu? Ona tali mai lea o ia, E le o a‘u lē faatiga ia Isaraelu, a o oe ma le aiga o lou tamā; auā ua outou tuua o poloaiga a Ieova, ma outou mulimuli atu ia Paala. O lenei, ina feau atu ia, ma faapotopoto mai ia te au i le mauga o Karamelu o Isaraelu uma, ma perofeta a Paala e fa selau ma le lima o sefulu, ma perofeta a Asaira e fa selau, o e aai i le laulau a Iesepela.

I TUPU, 19:1-2

Ua faamatala atu e Aapo ia Iesepela o mea uma na faia e Elia, atoa uma ma lona fasioti i perofeta uma i le pelu. Ona auina atu lea e Iesepela o le avefeau ia Elia, ua faapea atu, Ia faapea ona fai e atua ia te au, ma ia faaopoopo i ai, pe afai ou te le faatatau lou ola ma le ola o so latou, i le itu la faapenei taeao.

I TUPU, 21:17-24

Ona tŭlei mai lea o le afioga a Ieova ia Elia le Tisepi, ua faapea mai, Ina tulai ia, ina e alu ifo e faafetaiai ia Aapo le tupu o Isaraelu, o loo i Samaria; faauta, o loo i ai ia i le tovine o Napota, ua alu ifo i ai e fai mona. Ia e fai atu ia te ia, ia faapea atu, O loo faapea ona fetalai mai o Ieova. Ua e fasiotia ea, ua fai foi mou? Ia e fai atu foi ia te ia, ia faapea atu, O loo faapea ona fetalai mai o Ieova, O le mea na etoeto ai ulī i le toto o Napota, e etoeto ai foi ulī i lou lava toto, o oe lava. Ua fai mai Aapo ia Elia, O oe na le fai a‘u mou fili, ua e maua ea a‘u? Ona fai atu lea o ia, Ua ou maua; auā ua e faatau oe ia te oe e fai mea leaga i luma o Ieova. Faauta, o loo fetalai mai Ieova, Ou te faaoo atu le leaga ia te oe, ma ou aveesea lou gafa, ma faaumatia ai ia Aapo o e tulai atu i se aupa, o pologa atoa ma e sa‘oloto i Isaraelu. Ou te faia foi lou aiga, ia pei o le aiga o Ierepoamo le atalii o Nepata, e pei o le aiga foi o Paasa le atalii o Akia, ona o le faaonoono ua e faaonoono mai ai ia te au, ma e faatupu ai le agasala ia Isaraelu. O Iesepela foi, o loo fetalai mai ai Ieova, ua faapea mai, E ‘aina Iesepela e ulī i lalo o le pa o Isereelu. O so Aapo e oti i le aai e ‘aina ia e ulī; o se oti i le vao e ‘aina lea e manu felelei.

I TUPU, 21:25-29

E leai lava se tasi la te tutusa ma Aapo, o le na faatau e ia ia ia e fai mea leaga i luma o Ieova; o ia na faaosoosoina e Iesepela lana avā. Na matuā fai mea leaga ina ua mulimuli i tupua, e tusa ma mea uma na faia e sa Amorī, o e na tulia e Ieova i luma o le fanauga a Isaraelu. Ua faalogo Aapo i ia upu, ona saeia lea e ia ona ofu, ma ua ofu lona tino i ie talatala, ma ua anapogi, ma taoto i ie talatala, ma fealualuai faafifilemu. Ona tŭlei mai lea o le afioga a Ieova ia Elia le Tisepi, ua faapea mai, Ua e iloa ea ua faamaulalo Aapo i o‘u luma? Auā ua ia faamaulalo i o‘u luma, o le mea lea ou te le faaoo ai le leaga i lana nofoaiga; a o le nofoaiga a lona atalii ou te faaoo ai le leaga i lona aiga.

I TUPU, 22:38-39

Ua fufulu e se tasi le kariota i le vailepa i Samaria, ua latou fufulu foi lana auupega; na etoeto foi e ulī lona toto, e tusa ma le afioga a Ieova na ia fetalaia mai. O toe o mea na faia e Aapo, ma mea uma na ia faia, ma le fale nifo o elefane na ia faia, ma aai uma na ia faia, ua le tusia ea i le tusi o tala i nofoaiga a tupu o Isaraelu?

I TUPU, 22:43-44

Na savali o ia i ala uma o Asa lona tamā, ua le alu ese ai o ia, na faia e ia o mea tonu i luma o Ieova; a ua le aveeseina o mea maualuluga; ua fai taulaga pea le nuu, ma faamuina mea manogi i mea maualuluga. Na lelei Iosefatu ma le tupu o Isaraelu.

I TUPU, 22:51-53

O le sefulu ma le fitu o tausaga o Iosefatu le tupu o Iuta na fai ai Aasaia le atalii o Aapo ma tupu o Isaraelu i Samaria; e lua tausaga na fai ai o ia ma tupu o Isaraelu. Ua amio leaga foi o ia i luma o Ieova, ua ia savali i le ala o lona tamā, ma le ala o lona tinā, ma le ala o Ierepoamo le atalii o Nepata, o le na faatupuina le agasala ia Isaraelu. Auā na ia auauna ia Paala, ma ifo atu ia te ia, ma na faaonoono ia Ieova le Atua o Isaraelu, e tusa ma mea uma na faia e ona tamā.

II TUPU, 1:16-17

Ona fai atu lea o ia ia te ia, O loo faapea ona fetalai mai o Ieova, Ona ua e aauina atu o auauna e fesili ia Pelesepulo le atua o Ekerona, ona ua leai ea se atua i Isaraelu e fesili ai i lana afioga? o le mea lea e te le maliu ifo ai i lea lava moega ua e maliu ae i ai, a o le a e maliu lava oe. Ona oti lea o ia e tusa ma le afioga a Ieova na fai atu ai Elia. Ona soloai ane ai lea o Ioramo e fai ma tupu i le lua o tausaga o Ioramo le atalii o Iosefatu le tupu o Iuta, auā e leai sona atalii.

II TUPU, 3:1-3

O le sefulu ma le valu o tausaga o Iosefatu le tupu o Iuta na fai ai Ioramo le atalii o Aapo ma tupu o Isaraelu i Samaria. E sefulu ma le lua tausaga na fai ai o ia ma tupu. Ua ia faia foi le amio leaga i luma o Ieova, a e lei ausia le amio a lona tamā ma lona tinā, auā na ia ave ese le tupua o Paala na faia e lona tamā. A ua pipii pea o ia i agasala a Ierepoamo le atalii o Nepata o le na faatupu le agasala ia Isaraelu, na ia le liliu ese ai lava.

II TUPU, 8:16-18

O le lima o tausaga o Ioramo le atalii o Aapo le tupu o Isaraelu, a o fai Iosefatu ma tupu o Iuta, na fai ai Ioramo le atalii o Iosefatu ma tupu o Iuta. O le tolugafulu ma le lua o ona tausaga na fai ai o ia ma tupu; e valu foi tausaga na fai ai o ia ma tupu i Ierusalema. Na ia savali foi i le ala o tupu o Isaraelu, pei ona faia e le aiga o Aapo; auā o le afafine o Aapo na fai mana avā, ua fai foi e ia le amio leaga i luma o Ieova.

II TUPU, 8:26-27

Ua fai ma tupu Aasaia i le luafulu ma le lua o ona tausaga; e tasi foi le tausaga na fai ai o ia ma tupu i Ierusalema. O le igoa o lona tinā o Atalia, le afafine o Omeri le tupu o Isaraelu. Ua ia savali foi i le ala o le aiga o Aapo, ua na fai foi le amio leaga i luma o Ieova, pei o le aiga o Aapo; auā na aiga o ia ma sa Aapō.

II TUPU, 9:5-8

Ua oo atu ia, faauta, o nonofo mai alii e pule i ‘au; ona fai atu ai lea o ia, Le alii e, o la‘u feau ia te oe. Ona fai mai ai lea o Ieu, O se fea ea o i matou nei uma? Ona fai atu ai lea o ia, Le alii e, o oe lava. Ona tulai ai lea o ia, ua ulu atu i fale; ona liligi ifo lea e ia o le uu i lona ulu, ua fai atu ai ia te ia, O loo faapea ona fetalai mai o Ieova le Atua o Isaraelu, Ua ou faauu ia te oe e fai ma tupu o le nuu o Ieova, o Isaraelu. E te fasia le aiga o Aapo lou alii, ina ia ou taui ma sui ia Iesepela le toto o a‘u auauna le au perofeta, atoa ma le toto o auauna uma a Ieova. Auā o le a fano le aiga uma lava o Aapo; ou te faaumatia foi i sa Aapō o se tulai atu i se aupa, o le pologa atoa ma le saoloto ua i Isaraelu;

II TUPU, 9:30-37

Ua oo Ieu i Isereelu, ona lagona lea e Iesepela, ona vali ai lea e ia ona mata, ma teuteu lona ulu, ua vaai mai i le faamalama. Ua ulu atu Ieu i le faitotoa, ona fai mai ai lea o ia, Pe na manuia ea Semeri, o le na fasioti i lona alii? Ona tepa ae ai lea o ia i le faamalama, ua faapea atu, O ai ea e ‘au ia te au? Po o ai? Ona vaai mai ai lea ia te ia o auauna sili e toalua pe toatolu. Ona fai atu ai lea o ia, Ia outou lafo ifo ia ia te ia. Ona latou lafo ifo ai lea ia te ia; ua pisia foi le pa ma solofanua i lona toto; ona soli ai lea o ia ia te ia. Ua ulufale atu o ia, ua ‘ai foi ma inu, ona fai atu ai lea, Ina asiasi ia i lena fafine malaia, ma tanu ia te ia; auā o ia o le afafine o le tupu. Ona latou o ai lea e tanu ia te ia; ua na o lona ulupoo, ma ona tapuvae, ma ona tapulima na latou maua. Ona latou foi mai ai lea, ua ta‘u mai ia te ia. Ona fai atu ai lea o ia, O le afioga a Ieova lea, na fetalai mai ai i lana auauna o Elia le Tisepi, e faapea mai, E ‘aina e ulī le tino o Iesepela i le fanua o Isereelu; e i ai foi le tino o Iesepela i luga o le laueleele i le fanua o Isereelu pei o otaota; latou te le faapea ane foi, O Iesepela lenei.

II TUPU, 10:18-24

Ona faapotopoto ai lea e Ieu o le nuu uma, ua fai atu ia te i latou, Sa auauna faaitiiti Aapo ia Paala, a e tele ona auauna o Ieu ia te ia. O lenei, ina faapotopoto mai ia ia te au o perofeta uma a Paala, o ana auauna uma, atoa ma ana ositaulaga uma; aua ne‘i nofo se tasi; auā o le a fai la‘u taulaga tele ia Paala; ai se nofo e le ola ia. A ua faia lea mea e Ieu ma le faa‘ole‘ole, ina ia faaumatia e ia o e auauna ia Paala. Ua fai atu Ieu, Tala‘i ia o se nunu ia Paala. Ona latou tala‘i ai lea. Ua ave foi le feau a Ieu ia Isaraelu uma; ona o mai ai lea auauna uma lava a Paala, e lei toe se tasi tagata e le o sau. Ua latou ulufale foi i le fale o Paala, ua tumu saisai ai le fale o Paala. Ona fai atu ai lea o ia i le na leoleo i le fale e tuu ai ofu, Au mai ia o ofu mo i latou uma o e auauna ia Paala. Ona au mai ai lea e ia o ofu mo i latou. Ona alu ai lea o Ieu, o i laua ma Ionatapa le atalii o Rakapa, i le fale o Paala, ma na fai atu i e auauna ia Paala, Suesue ia, ma ia iloa ina ne‘i iinei ia te outou sē auauna ia Ieova, ia na o e auauna ia Paala lava. Ua latou ulufale atu e fai ai taulaga ma taulaga mu; ona tofia lea i fafo e Ieu o tagata e toavalugafulu, ua fai atu foi, A sao se tasi o ia tagata ua ou au mai i o outou lima, e suia o ia i so outou.

II TUPU, 10:27

Ua latou lepeti i le tupua o Paala, ua latou lepeti foi i le fale o Paala, ua fai ai ma māliuga, ua oo lava i le aso nei.

II TUPU, 10:31

A e lei anaana Ieu e savali i le tulafono a Ieova le Atua o Isaraelu ma lona loto atoa; ina ua le liliu ese i agasala a Ierepoamo, o le na faatupu le agasala ia Isaraelu.

II TUPU, 11:14

Ua na vaai mai, faauta, o le tupu ua tu i le pou e faapei o le tu, ma alii ma e ili pu e latalata i le tupu, ma tagata uma o le nuu ua olioli ma ili pu; ona saei ai lea e Atalia ona ofu, ua alaga, O le fouvale, O le fouvale.

II TUPU, 12:2-3

Ua faia foi e Ioasa le amiotonu i luma o Ieova i ona aso uma na a‘oa‘o atu ai Ieoiata le ositaulaga ia te ia. Na ona ua le aveeseina mea maualuluga; na fai taulaga pea le nuu, ma faamu mea manogi i mea maualuluga.

II TUPU, 13:1-2

O le luafulu ma le tolu o tausaga o Ioasa le atalii o Aasaia le tupu o Iuta na fai ai ma tupu Ioasasa le atalii o Ieu ia Isaraelu i Samaria i tausaga e sefulu ma le fitu. Na ia faia le amio leaga i luma o Ieova, ua mulimuli foi i agasala a Ierepoamo le atalii o Nepata, o le na faatupu le agasala ia Isaraelu, ua ia le te‘a ese ai lava.

II TUPU, 13:10-11

O le tolugafulu ma le fitu o tausaga o Ioasa le tupu o Iuta na fai ai ma tupu Ioasa le atalii o Ioasasa ia Isaraelu i Samaria i tausaga e sefulu ma le ono. Na faia foi e ia le amio leaga i luma o Ieova, ua le te‘a ese o ia i agasala uma a Ierepoamo le atalii o Nepata, o le na faatupu le agasala ia Isaraelu, a ua savali i ai o ia.

II TUPU, 14:1-4

O le lua o tausaga o Ioasa le atalii o Ioasasa le tupu o Isaraelu na fai ai ma tupu Amasia le atalii o Ioasa le tupu o Iuta. O le luafulu ma le lima o ona tausaga na fai ai o ia ma tupu; e luafulu ma le iva foi o tausaga na fai ai o ia ma tupu i Ierusalema. O le igoa foi o lona tinā o Ioatana, o le Ierusalema ia. Na ia faia foi le amiotonu i luma o Ieova, a e lei faapei o Tavita lona tamā; na ia faia mea uma faapei ona faia e lona tamā o Ioasa. A e peitai na le aveeseina mea maualuluga; na faia pea e le nuu o taulaga, ma latou faamu mea manogi i mea maualuluga.

II TUPU, 14:23-24

O le sefulu ma le lima o tausaga o Amasia le atalii o Ioasa le tupu o Iuta na fai ai ma tupu i Samaria o Ierepoamo le atalii o Ioasa le tupu o Isaraelu, e fagafulu ma le tasi tausaga na ia pule ai. Na ia faia le amio leaga i luma o Ieova, na ia le te‘a ese lava i agasala uma a Ierepoamo le atalii o Nepata o le na faatupu le agasala ia Isaraelu.

II TUPU, 15:1-5

O le luafulu ma le fitu o tausaga o Ierepoamo le tupu o Isaraelu na fai ai ma tupu Asaraia le atalii o Amasia le tupu o Iuta. O le sefulu ma le ono o ona tausaga na fai ai o ia ma tupu, e limagafulu ma le lua o tausaga na fai ai o ia ma tupu i Ierusalema. O le igoa foi o lona tinā o Iekalia, o le Ierusalema ia. Na ia faia le amiotonu i luma o Ieova e tusa ma mea uma na faia e Amasia lona tamā. A ona lei aveeseina o mea maualuluga; na fai pea taulaga e le nuu, ma faamu mea manogi i mea maualuluga. Na taia foi le tupu e Ieova, ua avea ai ia ma lepela ua oo lava i le aso na ia oti ai; na faleesea foi o ia. A ua pule Iotama le atalii o le tupu i le aiga, ua na faamasino tagata o le nuu.

II TUPU, 15:8-9

O le tolugafulu ma le valu o tausaga o Asaraia le tupu o Iuta na fai ma tupu Sakaria le atalii o Ierepoamo ia Isaraelu i masina e ono i Samaria. Na ia faia le amio leaga i luma o Ieova, faapei ona faia e ona tamā; na le te‘a ese lava ia i agasala a Ierepoamo le atalii o Nepata, o le na faatupu le agasala ia Isaraelu.

II TUPU, 15:13-14

O le tolugafulu ma le iva o tausaga o Usia le tupu o Iuta na fai ai ma tupu Saluma le atalii o Iapese; o le masina atoa foi na fai ai o ia ma tupu i Samaria; auā na alu ae Manaema le atalii o Kati nai Tiresa, ua oo i Samaria, ua fasi ia Saluma le atalii o Iapese i Samaria, ua fasioti ia te ia, ona fai ai lea o ia ma tupu ua sui a‘i o ia.

II TUPU, 15:17-18

O le tolugafulu ma le iva o tausaga o Asaraia le tupu o Iuta na fai ai Manaema le atalii o Kati ma tupu o Isaraelu i tausaga e sefulu i Samaria. Na ia faia foi le amio leaga i luma o Ieova; o lona olaga uma e lei te‘a ese ai lava i agasala a Ierepoamo le atalii o Nepata, o le na faatupu le agasala ia Isaraelu.

II TUPU, 15:23-24

O le limagafulu o tausaga o Asaraia le tupu o Iuta na fai ai ma tupu Pekasia le atalii o Manaema ia Isaraelu i Samaria e lua tausaga. Na ia faia foi le amio leaga i luma o Ieova, na ia le te‘a ese lava i agasala a Ierepoamo le atalii o Nepata, o le na faatupu le agasala ia Isaraelu.

II TUPU, 15:27-28

O le limagafulu ma le lua o tausaga o Asaraia le tupu o Iuta na fai ai ma tupu Peka le atalii o Remalia ia Isaraelu i Samaria i tausaga e luafulu. Na ia faia foi le amio leaga i luma o Ieova, na ia le te‘a ese lava i agasala a Ierepoamo le atalii o Nepata, o le na faatupu le agasala ia Isaraelu.

II TUPU, 15:32-35

O le lua o tausaga o Peka le atalii o Remalia, le tupu o Isaraelu, na fai ai ma tupu Iotama le atalii o Usia, le tupu o Iuta. O le luafulu ma le lima o ona tausaga na fai ai o ia ma tupu, e sefulu ma le ono foi tausaga na fai ai o ia ma tupu i Ierusalema. O le igoa foi o lona tinā o Ierusa le afafine o Satoka. Na ia faia foi le amiotonu i luma o Ieova; na ia faia e tusa ma mea uma na faia e Usia lona tamā. Na ona lei aveeseina mea maualuluga; na fai pea taulaga e le nuu, ma faamu mea manogi i mea maualuluga. Ua faia e ia le faitotoa aupito i luga o le fale o Ieova.

II TUPU, 16:1-4

O le sefulu ma le fitu o tausaga o Peka le atalii o Remalia na fai ai ma tupu Aasa le atalii o Iotama le tupu o Iuta. O le luafulu o ona tausaga na fai ai Aasa ma tupu; e sefulu ma le ono foi tausaga na fai ai o ia ma tupu i Ierusalema; ua na le faia le amiotonu i luma o Ieova lona Atua faapei o Tavita lona tamā. A ua na savali i le ala o tupu o Isaraelu, ma na faaui ane lava lona atalii i le afi, faapei o tu leaga a nuu ese e na tulia e Ieova i luma o le fanauga a Isaraelu. Ua ia faia foi taulaga, ma faamu mea manogi i mea maualuluga, i luga foi o mauga, atoa ma lalo o laau lauolaola uma.

II TUPU, 17:1-2

O le sefulu ma le lua o tausaga o Aasa le tupu o Iuta na fai ai Hosea le atalii o Ele ma tupu o Isaraelu i Samaria i tausaga e iva. Na ia faia foi le amio leaga i luma o Ieova, a e lei ausia amio a tupu o Isaraelu e na muamua ia te ia.

II TUPU, 18:1-6

O le tolu o tausaga o Hosea le atalii o Ele le tupu o Isaraelu na fai ai ma tupu Esekia le atalii o Aasa le tupu o Iuta. O le luafulu ma le lima o ona tausaga na fai ai o ia ma tupu; o tausaga e luafulu ma le iva na tupu ai o ia i Ierusalema. O le igoa foi o lona tinā o Avi o le afafine o Sakaria. Ua ia faia le amiotonu i luma o Ieova, faapei o mea uma na faia e Tavita lona tamā. Ua ia aveeseina mea maualuluga, ua ia tu‘ipalaina foi tupua, ua na vavae i lalo foi tupua o Asaira, ua na tu‘ininiia foi le gata ‘apa memea na faia e Mose; auā e oo lava i ona po ia na faamu i ai mea manogi e le fanauga a Isaraelu, na na ta‘ua ai foi, o le fasi ‘apa memea. Ua ia faatuatua ia Ieova le Atua o Isaraelu; ua leai foi se la te tutusa ma ia i tupu uma o Iuta na mulimuli ia te ia, atoa foi ma e na muamua ia te ia. Ua ia pipii lava ia Ieova, ua le tuua lava lona mulimuli atu ia te ia, a ua tausi lava ana poloaiga na poloai mai ai Ieova ia Mose.

II TUPU, 18:14-16

Ona tuu atu ai lea e Esekia le tupu o Iuta o le sāvali i le tupu o Asuria i Lakisa, ua faapea atu, Ua ou sese; ia e toe afio ese ia te au; a o le mea e te totogi mai ai ia te au, ou te faia lea. Ona totogi mai ai lea o le tupu o Asuria ia Esekia le tupu o Iuta o taleni ario e tolu selau, ma taleni auro e tolugafulu. Ona avatu ai lea e Esekia o ario uma na i ai i le fale o Ieova, ma mea e teu ai oloa i le fale o le tupu. O ona po ia na fofoe ese ai e Esekia o auro sa i puipui o le malumalu o Ieova, atoa ma pou na ufiufi i le auro e Esekia le tupu o Iuta, ua na avatu ai i le tupu o Asuria.

II TUPU, 20:13-17

Ua talia foi i latou e Esekia, ua na faaali atu ia te i latou le fale uma o lana oloa, o ario, ma auro, ma mea manogi, ma le uu lelei; atoa ma le fale uma o lana auupega, ma mea uma sa i ana mea e teu ai oloa; e leai lava se mea i lona fale ma lona nuu uma e lei faaali atu ai e Esekia ia te i latou. Ona sau ai lea o Isaia le perofeta i le tupu o Esekia, ua faapea mai ia te ia, Pe se a na fai mai ai ia tagata? O fea foi na latou o mai ai ia te oe? Ona tali atu ai lea o Esekia, Na latou o mai i le nuu mamao, o Papelonia lava. Ona fai mai ai lea o ia, Pe ni a mea ua latou iloa i lou fale? Ona tali atu ai lea o Esekia, Ua latou maimoa i mea uma o i lo‘u fale, e leai se mea i a‘u mea e teu ai oloa ou te lei faaali atu ai ia te i latou. Ona fai mai ai lea o Isaia ia Esekia, Faafofoga mai ia i le afioga a Ieova. O loo faapea mai Ieova, Faauta, e oo mai ona aso e aveina atu ai i Papelonia o mea uma o i lou fale, atoa ma mea ua faaputuina e ou tamā ua oo mai i le aso nei; e le toe ai se mea e tasi.

II TUPU, 21:1-7

O le sefulu ma le lua o tausaga o Manase na fai ai o ia ma tupu; e limagafulu ma le lima o tausaga na ia tupu ai i Ierusalema. O le igoa foi o lona tinā o Efiseva. Na ia faia le amio leaga i luma o Ieova, faapei o amio leaga a nuu na tulia e Ieova i luma o le fanauga a Isaraelu. Ua na toe faia foi mea maualuluga sa faaumatia e Esekia lona tamā, ma na fai foi fata faitaulaga o Paala, ua na fai foi le tupua o Asaira, faapei ona faia e Aapo le tupu o Isaraelu, ma na ifo foi i ‘au uma a le lagi, ma auauna i ai. Ua ia fai foi fata faitaulaga i le fale o Ieova, o le mea na fetalai mai ai Ieova, O Ierusalema ou te tuu ai lo‘u igoa. Ua ia fai foi fata faitaulaga mo ‘au uma a le lagi i lotoā uma e lua o le fale o Ieova. Ua ia faaui ane foi lona atalii i le afi, ua iite foi i ao o le lagi, ma fai togafiti faataulāitu, ua saili foi i aitu vavalo, ma taulāitu; e tele lava le amio leaga na ia faia i luma o Ieova e faaonoono ai. O le tupua foi o Asaira na ia faia, ua ia faatuina i le fale sa fetalai ai Ieova ia Tavita ma Solomona lona atalii, O le fale nei atoa ma Ierusalema ua ou filifilia i itu aiga uma o Isaraelu ou te tuu ai lo‘u igoa e faavavau.

II TUPU, 21:16

Ua faamasaa foi e Manase toto o e le sala e tele lava, ua na matuā faatumuina ai Ierusalema; ua faaopoopo ai i lana agasala na ia faatupu ai le agasala ia Iuta, ia faia le amio leaga i luma o Ieova.

II TUPU, 21:19-22

O le luafulu ma le lua o ona tausaga na fai ai Amone ma tupu, a e lua tausaga na tupu ai o ia i Ierusalema. O le igoa foi o lona tinā o Mesuleme, o le afafine o Arusa le Iatepa. Na ia faia foi le amio leaga i luma o Ieova, faapei ona faia e lona tamā o Manase. Ua savali foi o ia i le ala uma sa savali ai lona tamā, ua na auauna i tupua sa auauna i ai lona tamā, ma ifo foi i ai. Ua ia tuulafoai foi ia Ieova le Atua o ona tamā, ua ia le savali lava i le ala o Ieova.

II TUPU, 22:1-2

Ua fai ma tupu Iosia i le valu o ona tausaga, e tolugafulu ma le tasi o tausaga na tupu ai o ia i Ierusalema. O le igoa foi o lona tinā o Ietita o le afafine o Ataia le Posekata. Na ia faia le amiotonu i luma o Ieova, ua ia savali foi i le ala uma o Tavita lona tamā, e lei alu ese ai lava ia i le itu taumatau, po o le itu tauagavale.

II TUPU, 22:8-13

Ua fai atu Hilikia le faitaulaga sili ia Safana le tusiupu, Ua ou maua le tusi o le tulafono i le fale o Ieova. Ona avatu ai lea o le tusi e Hilikia ia Safana, ua na faitau ai. Ona sau ai lea o Safana le tusiupu i le tupu, ua tala mai i le tupu, ua faapea mai, Ua sasaaina e au auauna o tupe na i le fale, ua tuuina atu foi ia te i latou o e fai le galuega, o e leoleo i le fale o Ieova. Ona ta‘u mai ai lea e Safana le tusiupu i le tupu, ua faapea mai, Ua au mai ia te au e Hilikia le faitaulaga o le tusi. Ona faitau ai lea e Safana i luma o le tupu. Ua faalogo le tupu i upu o le tusi o le tulafono, ona saei ai lea e ia ona ofu. Ona fai atu ai lea o le tupu ia Hilikia le faitaulaga, ma Aikamo le atalii o Safana, ma Akapora le atalii o Mekaia, ma Safana le tusiupu, atoa ma Asaia le auauna a le tupu, ua faapea atu, O ia outou, ina fesili atu ia Ieova mo a‘u, ma le nuu, atoa ma Iuta uma lava i upu o le tusi nei ua maua, auā e tele lava le toasa o Ieova ia te i tatou, auā ua le faalogo o tatou tamā i upu o lenei tusi ina ia faia ia tusa ma mea uma ua tusia mai ai ia te i tatou.

II TUPU, 23:12-14

Ua lepeti foi e le tupu o fata faitaulaga na i luga o le afeafe aupitoaluga o Aasa na faia e tupu o Iuta, atoa ma fata faitaulaga na faia e Manase i lotoā uma e lua o le fale o Ieova, ona tele vave atu ai lea nai lea mea, ma sasaa atu o latou efuefu i le alia o Ketarono. Ua faaleaga foi e le tupu mea maualuluga sa i luma o Ierusalema i le itu taumatau o le mauga o le malaia, na faia e Solomona le tupu o Isaraelu mo Asaira le mea leaga a sa Saitonū, mo Kimosa foi le mea leaga a Moapi, mo Melekoma foi le mea leaga a le fanauga a Amoni. Ua ia tu‘ininii foi tupua, ma na vavae i lalo tupua o Asaira, ona faatutumu ai lea o mea sa latou i ai i ivi o tagata.

II TUPU, 23:24-26

Ua aveeseina foi e Iosia e sa i ai aitu vavalo, ma taulāitu, ma faatagata, ma tupua, atoa ma mea inosia uma na iloa i le nuu o Iuta ma Ierusalema, ina ia faataunuuina e ia o upu o le tulafono na tusia i le tusi na maua e le ositaulaga o Hilikia i le fale o Ieova. E lei muamua ia te ia se tupu e tusa ma ia, o le na liliu atu ia Ieova ma lona loto atoa, ma lona agaga atoa, ma lona malosi atoa, e tusa ma le tulafono uma a Mose; talu ai foi e lei tu mai se tusa ma ia. E ui lava i lea e lei liliuseina e Ieova lona toasa matuā tele na ia toasa ai ia Iuta, ona o mea faaonoono uma na faaonoono ai Manase ia te ia.

II TUPU, 23:31-32

O le luafulu ma le tolu o ona tausaga na fai ai Ioasasa ma tupu, e tolu foi masina na ia tupu ai i Ierusalema. O le igoa o lona tinā o Hamutala, le afafine o Ieremia o le Lipena. Ua ia faia le amio leaga i luma o Ieova, pei o mea uma na faia e ona tamā.

II TUPU, 23:36-37

O le luafulu ma le lima o ona tausaga na fai ai Ioakima ma tupu; e sefulu ma le tasi tausaga na tupu ai o ia i Ierusalema. O le igoa o lona tinā o Seputu o le afafine o Petaia o le Ruma. Ua ia faia foi le amio leaga i luma o Ieova, faapei o mea uma na faia e ona tamā.

II TUPU, 24:8-9

O le sefulu ma le valu o ona tausaga na fai ai Ioakina ma tupu, e tolu foi masina na tupu ai o ia i Ierusalema. O le igoa o lona tinā o Neuseta le afafine o Elenatana o le Ierusalema. Na faia foi e ia le amio leaga i luma o Ieova, pei o mea uma na faia e lona tamā.

II TUPU, 24:13-16

Ua ia ave ese ai foi oloa uma lava na le fale o Ieova, ma oloa uma na i le fale o le tupu; na ia vavaeeseina foi mea auro uma na faia e Solomona le tupu o Isaraelu i le malumalu o Ieova, pei ona fetalai mai ai o Ieova. Ua ia faatāfeaina foi Ierusalema uma, o alii uma foi, atoa ma e totoa uma, ua sefulu afe o e na faatāfeaina; o tufuga uma foi, atoa ma e galulue i uamea, e lei toe se tasi, na o tagata matitiva lava o le nuu. Ua ia faatāfeaina foi Ioakina i Papelonia, o le tinā foi o le tupu, ma avā a le tupu, ma ana auauna sili, atoa ma alii sili o le nuu, ua ia faatāfeaina nai Ierusalema i Papelonia. O tagata totoa uma e fitu afe, ma tufuga, ma e galulue i uamea e tasi le afe, o i latou uma na malolosi ma lavatia taua, na faatāfeaina i latou e le tupu o Papelonia i Papelonia.

II TUPU, 24:18-20

O le luafulu ma le tasi o ona tausaga ua fai ai Setekaia ma tupu, e sefulu ma le tasi tausaga na tupu ai o ia i Ierusalema. O le igoa o lona tinā o Hamutala le afafine o Ieremia le Lipena. Na ia faia le amio leaga i luma o Ieova, pei o mea uma na faia e Ioakima. Auā o le toasa o Ieova ia Ierusalema ma Iuta, ua oo ina lafoaiina ai i latou ai ona luma; ua foua ai foi le tupu o Papelonia e Setekaia.

II TUPU, 25:6-7

Ona latou pue lea i le tupu, ma avatu ia te ia i le tupu o Papelonia i Ripelu; ona latou faasala ai lea ia te ia. Ua latou fasioti foi i atalii o Setekaia, i ona luma; ua faatauaso foi ia Setekaia, ma fusifusi ia te ia i faamau ‘apa memea, ma ave i Papelonia.

I. NOFOAIGA A TUPU, 10:13-14

O lea na oti ai Saulo ona o lana agasala na na agasala atu ai ia Ieova, o le afioga lava a Ieova na ia le usiusitai i ai, ua saili foi i le aitu vavalo e fesili i ai. A ua le fesili atu ia Ieova, o le mea lea na fasiotia ai o ia; ua liua foi le malo mo Tavita le atalii o Iese.

I. NOFOAIGA A TUPU, 11:1-2

Ua faapotopoto mai Isaraelu uma ia Tavita i Heperona, ua faapea mai, Faauta, o i matou nei o ou ivi ma ou aano. O anamua foi, ina o fai Saulo ma tupu, o oe lava na e feta‘ita‘iina‘i ia Isaraelu. Na fetalai mai foi Ieova lou Atua ia te oe, O oe e te leoleo i lo‘u nuu o Isaraelu, e fai foi oe ma ta‘ita‘i i lo‘u nuu o Isaraelu.

I. NOFOAIGA A TUPU, 28:4-5

Na filifilia a‘u e Ieova le Atua o Isaraelu ai le aiga uma o lo‘u tamā e fai ma tupu o Isaraelu e faavavau; auā ua filifilia Iuta e fai ma alii; ua filifilia le aiga o lo‘u tamā i le aiga o Iuta; ma ua finagalo mai ia te au i atalii o lo‘u tamā e fai ma tupu o Isaraelu uma. Ua filifilia foi Solomona lo‘u atalii ai o‘u atalii uma, (auā ua foaiina mai ia te au e Ieova o atalii e toatele,) e nofo ai i le nofoālii o le malo o Ieova e pule ia Isaraelu.

I. NOFOAIGA A TUPU, 28:6-8

Ua fetalai mai foi o ia ia te au, O Solomona lou atalii, e faia e ia lo‘u fale ma o‘u lotoā; auā ua filifilia o ia e a‘u e fai mo‘u atalii, o a‘u foi e fai mona tamā. Ou te faatumauina foi lona malo e faavavau, pe afai na te faamalosi e fai a‘u poloaiga ma a‘u faamasinoga, e pei ona fai i le aso nei. O lenei, ou te fai atu ia te outou i luma o Isaraelu uma, o le faapotopotoga a Ieova, o faafofoga mai foi lo tatou Atua, ia outou tausi ma sailiili i poloaiga uma a Ieova lo outou Atua; ina ia fai pea mo outou lenei nuu lelei, ma tuu atu ma tofi o a outou fanau e faavavau pe a mavae atu outou.

I. NOFOAIGA A TUPU, 29:26-28

Na fai Tavita le atalii o Iese ma tupu ia Isaraelu uma. O ona tausaga na fai ai o ia ma tupu o Isaraelu e fagafulu ia; o tausaga e fitu na fai ai o ia ma tupu i Heperona, ma tausaga e tolugafulu ma le tolu na fai ai o ia ma tupu i Ierusalema. Ua oti o ia, ua matuā toeaina, ua tele ona tausaga, ma ana oloa, ma lona mamalu; ua soloai ane foi Solomona lona atalii e fai ma tupu.

II. NOFOAIGA A TUPU, 1:1-4

Sa faatumauina Solomona le atalii o Tavita i lona malo, sa ia te ia lona Atua o Ieova, ua na matuā faateleina foi lona mamalu. Ona fai atu ai lea o Solomona ia Isaraelu uma, o alii o taitoaafe ma taitoaselau, ma faamasino, ma alii sili uma o Isaraelu uma, o matai sili. Ona o atu ai lea o Solomona ma le faapotopotoga uma faatasi ma ia i le mea maualuga sa i Kipeona; auā sa i ai i lea mea o le fale fetafai o le faapotopotoga o le Atua na faia e Mose le auauna a Ieova i le vao. A o le atolaau a le Atua na aveina ae e Tavita mai Kiriata-iarima i le mea na saunia e Tavita mo le atolaau; auā na ia fai ai le fale ie i Ierusalema.

II. NOFOAIGA A TUPU, 6:12-14

Ua tu o ia i luma o le fata faitaulaga o Ieova i luma o le faapotopotoga uma o Isaraelu, ma na faaloaloa ona lima; auā na faia e Solomona le tulaga ‘apa memea e lima kupita lona umi, ma le lima o kupita lona lautele, ma le tolu o kupita lona maualuga, ma ua tuu ai i totonu o le lotoā; ua tu foi o ia i ona luga, ma ua tootuli i ona tulivae i luma o le faapotopotoga uma o Isaraelu, ma ua faaloaloa ae ona lima i le lagi, Ua faapea atu foi o ia, o Ieova e, le Atua o Isaraelu, e leai se Atua e tusa ma oe i le lagi, po o le lalolagi; o loo tausia le feagaiga ma le alofa i au auauna, o ē savavali i ou luma ma o latou loto atoa;

II. NOFOAIGA A TUPU, 7:1-5

Ua faaiu e Solomona lana tatalo, ona paū ifo ai lea o le afi mai le lagi, ua faaumatia ai le taulaga mu ma taulaga; ua tumu foi le fale i le pupula o Ieova. Ua le mafaia foi e le au faitaulaga ona ulufale i le fale o Ieova, auā ua tumu le fale o Ieova i le pupula o Ieova. Ua iloa e le fanauga a Isaraelu uma o le afi ua paū ifo, ma le pupula o Ieova i luga o le fale, ona latou faapauu fao ai lea i le paepae, ma latou ifo, ma vivii atu ia Ieova, ua faapea atu, Auā e lelei o ia; auā e faavavau lona alofa. Ona fai taulaga lea i luma o Ieova o le tupu, atoa ma le nuu uma. Ua faia e Solomona le tupu o le taulaga o povi e lua sefulu o afe ma afe e lua, ma mamoe e selau afe ma afe e luafulu; ua faaulufaleina ai le fale o le Atua e le tupu ma le nuu uma.

II. NOFOAIGA A TUPU, 7:12-14

Ona faaali mai lea o Ieova ia Solomona i le po, ua faapea mai ia te ia, Ua ou faalogo i lau tatalo, ma ua ou filifilia lenei mea mo a‘u e fai ma fale e fai ai taulaga. Afai ou te pupuni le lagi ma ua le ua ai, afai foi ou te fai atu i sē ‘akava e faaumatia le fanua, afai foi ou te tuuina atu le faamai i lo‘u nuu; afai e faamaulalo lo‘u nuu ē ua ta‘ua i lo‘u igoa, ma latou tatalo, ma sailiili ia te au, ma liliu ese i o latou ala leaga, ona ou faalogo ai lea mai le lagi, ma faamagalo i a latou agasala, ma faaolaina lo latou nuu.

II. NOFOAIGA A TUPU, 12:13-14

Ua faamalosia e Reopoamo le tupu ia te ia i Ierusalema, ma ua fai o ia ma tupu. Sa fagafulu ma le tasi tausaga o Reopoamo, ina ua fai o ia ma tupu, e tasi le sefulu ma le fitu o tausaga na ia fai ai ma tupu i Ierusalema, o le aai lea na filifilia e Ieova i itu aiga uma o Isaraelu, e tuu ai lona suafa. O le igoa foi o lona tinā o Naama lea o le sa Amonī. Na amio leaga o ia ina ua le manatu i lona loto e saili ia Ieova.

II. NOFOAIGA A TUPU, 13:17

Ua fasia foi i latou e Avia ma lona nuu, ua tele lava le fasi. E lima selau o afe o tagata filifilia o Isaraelu na fasiotia.

II. NOFOAIGA A TUPU, 13:20

Ua le toe maua se malosi e Ierepoamo i ona po o Avia; ua taia o ia e Ieova, ona oti ai lea o ia.

II. NOFOAIGA A TUPU, 14:2-5

Ua amio lelei ma amiotonu Asa i luma o Ieova lona Atua. Ua aveeseina e ia o fata faitaulaga i atua ese, ma mea maualuluga, ua ia nutininiia foi tupua, ma ua vavae i lalo o tupua o Asaira. Ua ia fai atu ia Iuta ia saili ia Ieova le Atua o latou tamā, ma usiusitai i le tulafono ma le poloaiga. Ua ia aveesea foi o mea maualuluga ma tupua o le la, i aai uma o Iuta. Sa filemu le nuu i lana nofoaiga.

II. NOFOAIGA A TUPU, 15:17

A e lei aveeseina o mea maualuluga i Isaraelu; a o le loto o Asa ua sao lea i ona aso uma.

II. NOFOAIGA A TUPU, 16:10

Ona ita lea o Asa i le tagata vaai, ma ua tuu atu ia te ia i le fale puipui; auā na ita ia te ia ona o lea upu. Ua faasaua foi Asa i nisi o le nuu i ia ona po.

II. NOFOAIGA A TUPU, 16:12

Na ma‘i foi Asa i ona vae i le tolugafulu ma le iva o tausaga o lana nofoaiga, ua oo ina tele o lona ma‘i; a ua le saili o ia ia Ieova i lona ma‘i, a ua saili i foma‘i.

II. NOFOAIGA A TUPU, 17:3-6

Na i ai Ieova ia Iosefatu, auā ua ia savali i uluai ala o lona tamā o Tavita, na ia le saili atu ia Paala; a ua saili atu i le Atua o lona tamā, ma ua savali i ana poloaiga, a e lei pei o mea na faia e Isaraelu. Ona faatumauina ai lea e Ieova le malo i lona lima; ua au mai foi e Iuta uma o mea alofa ia Iosefatu; sa ia te ia le oloa ma le mamalu e tele. Ua faamalosia foi lona loto i ala o Ieova; ua aveeseina foi e ia o mea maualuluga ma tupua o Asaira i Iuta.

II. NOFOAIGA A TUPU, 18:18-22

Ua toe fai mai Mekaio, O lenei, ina faafogafoga mai ia i le afioga a Ieova. Na ou iloa atu ia Ioeva o loo tietie i lona nofoālii, sa tutū foi ‘au uma a le lagi i lona itu taumatau ma lona itu tauagavale. Ua fetalai atu foi Ieova, Po o ai ea na te faaoleole ia Aapo le tupu o Isaraelu ina ia alu ae o ia, ma oti i Ramota-Kiliata? Ona fai mai lea o le tasi e faapea, a e fai mai le isi e faapea. Ona alu ane ai lea o le tasi agaga, ma tu mai i luma o Ieova, ua fai mai, Ou te faaoleole ia te ia. Ua fetalai atu, Ieova ia te ia, I ni a ea? Ona fai mai lea o ia, Ou te alu atu, ma ou fai ma agaga pepelo i gutu o ana perofeta uma. Ona fetalai atu lea o Ieova, E te faaoleole ia te ia, e te malo ai foi; ina alu ia, ma e faapea ona fai. O lenei, faauta, ua tuuina e Ieova le agaga pepelo i gutu o au perofeta nei, ma ua fetalai mai e Ieova ia oo le leaga ia te oe.

II. NOFOAIGA A TUPU, 18:23-27

Ona faalatalata mai lea o Setekaia le atalii o Kenaana, ma na tu‘i mai ia Mekaio i lona alafau, ma fai mai, Po o fea na ui ai le Agaga o Ieova nai ia te au, e tautala atu ia te oe? Ona fai atu ai lea o Mekaio, Faauta, e te iloa i lea lava aso e te alu atu ai i le afeafe tuloto e te lafi ai. Ona fai ane lea o le tupu o Isaraelu, Ina outou ave ia ia Mekaio, ma toe faafoi ia te ia ia Amone le alii o le aai, ma Ioasa le atalii o le tupu; ma fai atu, O loo o faapea ona fai mai o le tupu, Ina tuuina atu ia o lenei tamaloa i le fale puipui, ma fafaga ia te ia i le mea e ‘ai a e ua tigaina, ma le vai a e ua tigaina, seia ou toe foi mai ma le manuia. Ona fai mai lea o Mekaio, Afai lava e te toe maliu mai ma le manuia, ua ou le tautala i le afioga mai ia Ieova. Ua fai ane foi o ia, Ina faalogologo mai ia o outou le nuu uma.

II. NOFOAIGA A TUPU, 18:33-34

Ua soona fana e le tasi tagata lana u, ua lavea ai le tupu o Isaraelu i le soo o le ofutau uamea. Ona fai atu lea o ia i le ta‘ita‘i o lona kariota, Ina liliu ane ia o lou lima, ina ia e ave ia te au i tua o ‘au; auā ua ou manua. Ua faatetele le taua i lea aso; ua i ai pea foi le tupu o Isaraelu i lona kariota e faafeagai ma Suria, ua oo i le afiafi. Ona oti lea o ia i le itu aso e goto ai le la.

II. NOFOAIGA A TUPU, 20:35-37

Ua mavae ia mea, ona faatasi lea o Iosefatu le tupu o Iuta ma Aasaia le tupu o Isaraelu o le na fai amio matuā leaga. Na ia faatasi ma ia e fai vaa ai, e ō i Tasesa; na latou fai vaa i Esiokape. Ona vavalo lea o Elisara, le atalii o Totava o le Maresa, ia Iosefatu, ua faapea atu, Ua faamalepeina e Ieova au galuega, ina ua e faatasi ma Aasaia. Ona lepetia lea o vaa, ua le mafai ai ona ō i Tasesa.

II. NOFOAIGA A TUPU, 21:5-6

E tolu sefulu ma le lua o tausaga o Ioramo ina o fai o ia ma tupu; ua fai foi o ia ma tupu i Ierusalema i tausaga e valu. Ua ia savali i le ala o tupu o Isaraelu, e pei ona faia e le aiga o Aapo; auā ua fai mana avā le afafine o Aapo; ua fai amio leaga o ia i luma o Ieova.

II. NOFOAIGA A TUPU, 21:16-19

Ua faaoso foi e Ieova ia Filisitia, ma Arapi, o e ua latalata ane i Kusa, e tau ma Ioramo. Ona latou o ae lea i Iuta, ma osofaiina ai, ma latou ave oloa uma na maua i le fale o le tupu, o ona atalii foi, ma ana avā, na le toe ia te ia se atalii, ua na o Ioasasa le aupito itiiti i ona atalii. Ua mavae ia mea uma, ona taia lea o ia e Ieova i le ma‘i i lona manava e le mafaamaloloina. Ua oo ina mavae o aso e tele, ua atoa tausaga e lua, ona paū lea i fafo o lona gaau ona o lona ma‘i; ona oti ai lea o ia i ma‘i leaga. Ua le muina le afi mo ia e lona nuu, e pei ona muina o afi mo ona tamā.

II. NOFOAIGA A TUPU, 22:2-4

E fa sefulu ma le lua o tausaga o Aasaia ina o fai o ia ma tupu; na fai o ia ma tupu i Ierusalema i le tausaga e tasi. O le igoa o lona tinā o Atalia le afafine o Omeri. O ia foi ua savali i ala o le aiga o Aapo; auā na taulalo ese lona tinā ia te ia ina ia amio leaga. Ua amio leaga o ia i luma o Ieova e faapei o le aiga o Aapo; auā na latou taulalo ese ia te ia, ina ua oti lona tamā, e oo ai lona malaia.

II. NOFOAIGA A TUPU, 22:9

Na sailiili e ia o Aasaia, na latou pue ia te ia, auā na lafi o ia i Samaria, ona latou aumaia lea o ia ia Ieu; ua latou fasioti foi ia te ia, ona latou tanumia lea o ia; auā ua faapea a latou, o ia o le atalii o Iosefatu, o le na saili ia Ieova ma lona loto atoa. Ua leai foi se toe malosi i le aiga o Aasaia e taofi i le malo.

II. NOFOAIGA A TUPU, 23:12-13

Ua faalogo Atalia i le vāvāō o le nuu o loo femoei, ma vivii atu i le tupu, ona sau ai lea o ia i le nuu i le fale o Ieova; ua vaai atu o ia, faauta, ua tu mai le tupu i lona pou i le faitotoa, ma alii ma e ili pu e latalata i le tupu; o tagata uma o le nuu ua olioli ma ilia pu, ma ē pepese ma laaupese, ma i latou o e a‘oa‘o atu i viiga; ona saei ai lea e Atalia i ona ofu, ma faapea atu, O le fouvale, o le fouvale.

II. NOFOAIGA A TUPU, 23:16-18

Ona osi lea o le feagaiga a Ieoiata, o ia, ma le nuu uma, ma le tupu, e avea i latou ma nuu o Ieova. Ona o atu lea o le nuu uma i le fale o Paala, ma latou lepetia, ma latou tu‘imomoia ona fata faitaulaga ma ona tupua, ma latou fasiotia Matana le faitaulaga a Paala i luma o fata faitaulaga. Ua tofia e Ieoiata o tofiga o le fale o Ieova e faia e le au faitaulaga o sa Levī, o i latou na tofia e Tavita i le fale o Ieova e fai taulaga mu ia Ieova, e pei ona tusia i le tulafono a Mose, ma le fiafia ma le pese, e pei ona faia e Tavita.

II. NOFOAIGA A TUPU, 24:1-2

E fitu tausaga o Ioasa ina o fai o ia ma tupu; ua fai foi o ia ma tupu i Ierusalema i tausaga e fa sefulu. O le igoa o lona tinā foi o Sevi o le Peresepa. Ua faia foi e Ioasa le amiotonu i luma o Ieova i aso uma o Ieoiata le faitaulaga.

II. NOFOAIGA A TUPU, 24:20-22

Ona oo mai lea o le Agaga o le Atua ia Sakaria le atalii o Ieoiata le faitaulaga, ua tu foi o ia i luga o le nuu, ma fai atu ia te i latou. O loo faapea ona fetalai mai o le Atua, Se a le mea tou te soli ai poloaiga a Ieova, e le manuia ai outou? Ua tuua e outou o Ieova, o le mea lea ua tuua ai outou e ia. Ona foua lea o ia e i latou, ma latou fetogi ia te ia i maa i le lotoā o le fale o Ieova, ina ua fai atu ai le tupu. Ua le manatua e le tupu o Ioasa le alofa o Ieoiata lona tamā ia te ia, a ua ia fasiotia lona atalii. Ua fai mai foi o ia ina a oti, E silasila mai le Atua, mana tauia.

II. NOFOAIGA A TUPU, 25:1-2

E lua sefulu ma le lima o tausaga o Amasia ina o fai o ia ma tupu, ua fai foi o ia ma tupu i Ierusalema i tausaga e lua sefulu ma le iva. O le igoa o lona tinā o Ioatana, o le ierusalema ia. Ua faia e ia le amiotonu i luma o Ieova, a ua le faia ma le loto atoatoa.

II. NOFOAIGA A TUPU, 25:27

O ia ona po na liliu ese ai o Amasia i lona mulimuli ia Ieova, ua latou foua ai foi o ia i Ierusalema; ona sola lea o ia i Lakisa; a ua aauina atu nisi e tuliloa ia te ia i Lakisa, ma ua latou fasioti ia te ia i lea mea.

II. NOFOAIGA A TUPU, 26:3-5

E sefulu ma le ono o tausaga o Usia, ina ua fai o ia ma tupu, ua fai foi o ia ma tupu i tausaga e limagafulu ma le lua i Ierusalema. O Iekalia foi le igoa o lona tinā, o le Ierusalema ia. Ua ia faia le amiotonu i luma o Ieova, e tusa ma mea uma na faia e lona tamā o Amasia. Ua ia saili atu i le Atua i ona po o Sakaria o le sa poto i faaaliga mai le Atua; o aso foi na ia saili atu ai ia Ieova sa faamanuia o ia e le Atua.

II. NOFOAIGA A TUPU, 26:16-21

Ua malosi o ia, ona faamaualugaina lea o lona loto, e iu ai i lona malaia; auā ua ia agasala atu ia Ieova, lona Atua, ua alu atu i le malumalu o Ieova e faamu ai mea manogi i luga o le fata e faamu ai mea manogi. Ona mulimuli atu lea ia te ia o Asaraia le faitaulaga, atoa ma faitaulaga a Ieova e toavalugafulu faatasi ma ia, o tagata loto tetele; Ona latou tetee lea ia Usia le tupu, ua latou faapea atu ai, Usia e, e te le aia ona faamu o mea manogi ia Ieova, a o le au faitaulaga o le fanauga a Arona, ua faapaiaina i latou e faamu ai mea manogi; maliu ese ia oe i le malumalu; auā ua e agasala lava; e le oo ai ia te oe se mamalu mai ia Ieova le Atua. Ona ita ai lea o Usia, sa i lona lima le ipu e mu ai mea manogi; o loo ita o ia i le au faitaulaga, ona tupu loa lea o le lepela i lona muaulu i luma o le au faitaulaga i le fale o Ieova, i tafatafa o le fata e mu ai mea manogi. Ua vaavaai atu ia te ia o Asaraia le faitaulaga sili, ma le au faitaulaga uma, faauta foi, ua i ai ia te ia le lepela i lona muaulu, ona latou tuli atu ai lea ia te ia ai lea mea; o ia foi ua faataalise ona alu i fafo, auā ua taia o ia e Ieova. Sa lepela Usia le tupu ua oo i le aso na oti ai, ma ua faleesea o ia, ina ua lepela; auā ua faateaeseina o ia i le fale o Ieova. O Iotama foi lona atalii na pule i le aiga o le tupu, o faamasino e ia o tagata o le nuu.

II. NOFOAIGA A TUPU, 27:1-2

E luafulu ma le lima o tausaga o Iotama ina ua fai o ia ma tupu; ua fai foi o ia ma tupu i Ierusalema i tausaga e sefulu ma le ono. O le igoa foi o lona tinā o Ierusa o le afafine o Satoka. Ua faia e ia le amiotonu i luma o Ieova, e tusa ma mea uma na faia e Usia lona tamā; a ua le ulufale atu o ia i le malumalu o Ieova. Ua fai pea foi mea leaga e le nuu.

II. NOFOAIGA A TUPU, 28:1-3

E luafulu o tausaga o Aasa ina ua fai o ia ma tupu; o tausaga e sefulu ma le ono na fai ai o ia ma tupu i Ierusalema; a ua le faia e ia le amiotonu i luma o Ieova, e pei o Tavita lona tamā; a ua savali o ia i ala o tupu o Isaraelu, ua faia foi e ia o tupua uamea o Paala. Ua ia faamu foi mea manogi i le vanu o le atalii o Hinoma, ma susunu ana fanau i le afi, e tusa ma tu leaga a nuu ese na tulia e Ieova i luma o le fanauga a Isaraelu.

II. NOFOAIGA A TUPU, 28:22-25

O aso foi o lona puapuaga ua atili ai ona agasala atu o ia ia Ieova; o le tupu lea o Aasa. Ua ia fai taulaga foi i atua o Tamaseko o e na fasi ia te ia; ua ia faapea atu, Auā o atua o tupu o Suria o loo fesoasoani ia te i latou, ou te fai taulaga ia te i latou ina ia latou fesoasoani mai ia te au. A ua avea i latou ma mea e malaia ai o ia, atoa ma Isaraelu uma. Ua faapotopoto foi e Aasa o ipu uma o le fale o le Atua, ma ua tipitipi i ipu o le fale o le Atua, ma ua tapuni i faitotoa o le fale o Ieova, ua ia faia foi mo ia o fata faitaulaga i pito aai uma o Ierusalema. Ua faia foi e ia i aai taitasi uma o Iuta o mea maualuluga e faamu ai mea manogi i atua ese, ma na faaonoono ai ia Ieova le Atua o ona tamā.

II. NOFOAIGA A TUPU, 29:1-3

E luafulu ma le lima o tau saga o Esekia ina ua fai o ia ma tupu, ma ua fai o ia ma tupu i Ierusalema i tausaga e luafulu ma le iva. O Avi le igoa o lona tinā, o le afafine o Sakaria. Sa faia e ia le amiotonu i luma o Ieova, e tusa ma mea uma na faia e Tavita lona tamā. O le tausaga muamua o lana nofoaiga i le masina muamua ua tatalaina e ia o faitotoa o le fale o Ieova, ma na toe teuteu ai.

II. NOFOAIGA A TUPU, 32:20-23

Ona tatalo atu ai lea o Esekia le tupu, ma Isaia le perofeta le atalii o Amota, ma la alalaga atu i le lagi ona o lenei mea. Ona auina mai ai lea o Ieova o le agelu, ma ua faaumatia e ia o toa malolosi uma, ma ta‘ita‘i, ma alii ave ‘au sa i le toagalauapi a le tupu o Asuria; ona toe foi atu lea o ia ma le mā i lona nuu. Ua ulufale atu o ia i le fale o lona atua, ona fasia lea o ia i lea mea e ana lava fanau i le pelu. Ua faasaoina e Ieova o Esekia, ma e ua nonofo i Ierusalema ai le lima o Sanerivi le tupu o Asuria, ma lima o nuu uma, ma ua leoleo ia te i latou i itu uma. E toatele foi na au mai taulaga ia Ieova i ierusalema, ma oloa tāua ia Esekia le tupu o Iuta. Sa mamalu foi o ia i luma o nuu uma talu mai ai.

II. NOFOAIGA A TUPU, 32:31

A e peitai o le sāvali a alii o Papelonia, na latou auina mai ia te ia e fesili i le vavega sa faia i le nuu, sa tuua ai o ia e le Atua ina ia tofotofo ia te ia, ia iloa ai mea uma ua i lona loto.

II. NOFOAIGA A TUPU, 33:1-9

E sefulu ma le lua tausaga o Manase, ina ua fai o ia ma tupu; ma ua fai o ia ma tupu i tausaga e limagafulu ma le lima i Ierusalema; na ia faia le amio leaga i luma o Ieova, e pei o mea leaga a nuu na tulia e Ieova i luma o le fanauga a Isaraelu. Ua ia toe faia foi o mea maualuluga na lepetia e Esekia lona tamā, ma ua faatu e ia o fata faitaulaga mo Paala, ma ua faia tupua o Asaria, ma ua ifo i ‘au uma a le lagi, ma auauna i ai. Ua faia foi e ia o fata faitaulaga i le fale o Ieova, o le mea na fetalai mai ai Ieova, E i ai lo‘u igoa i Ierusalema e faavavau. Ua faia e ia o fata faitaulaga mo ‘au uma a le lagi i lotoā uma e lua o le fale o Ieova. Ua ia faaui ane ana fanau i le afi i le vanu o le atalii o Hinoma; ua iite foi i ao o le lagi, ma fai togafiti faataulāitu, ma tautala faataulāitu, ma saili i aitu vavalo, ma taulāitu; ua faia mea leaga e tele i luma o Ieova e faaonoono ia te ia. O le tupua ua ta foi na ia faia, ua ia faatuina ai i le fale o le Atua, i le mea na fetalaia mai ai le Atua ia Tavita ma Solomona lona atalii, o le fale nei ma Ierusalema, ua ou filifilia i itu aiga uma o Isaraelu, ou te tuu ai lo‘u igoa e faavavau; ou te le toe faatea ia Isaraelu i le laueleele na ou tofia mo outou tamā; tau lava ina ne‘i latou le anaana ia fai mea uma na ou poloai atu ai ia te i latou ia Mose e tusa ma tulafono uma, ma sauniga, ma faamasinoga. Ua faasese foi e Manase ia Iuta ma e ua nonofo i Ierusalema, e fai le amio leaga e sili i le amio a nuu na faaumatia e Ieova i luma o le fanauga a Isaraelu.

II. NOFOAIGA A TUPU, 33:10-13

Ua fetalai mai Ieova ia Manase ma lona nuu; a e latou te lei faalogo ai lava. Ona faaoo mai lea e Ieova ia te i latou o alii e pule i ‘au a le tupu o Asuria, ua latou maua Manase i mātau, ma ua latou noanoa ia te ia i faamau ‘apa memea, ma ave ia te ia i Papelonia. Sa puapuagatia o ia, ona matuā faatoga atu ai lea o ia ia Ieova lona Atua, ma ua matuā faamaulalo o ia i luma o le Atua o ona tamā, na ia tatalo foi ia te ia; ona faafofoga mai ai lea o ia ia te ia, ma na talia lana aioi, ma ua faafoi mai ia te ia i Ierusalema i lona malo. Ona iloa ai lea e Manase, o Ieova o le Atua lava ia.

II. NOFOAIGA A TUPU, 33:15-17

Ua ia ave ese foi o atua ese, ma le tupua nai le fale o Ieova, ma fata faitaulaga uma na ia faia i le mauga o le fale o Ieova ma Ierusalema, ma na lafo atu ai i tua o le aai. Ua ia faia foi le fata faitaulaga o Ieova, ma osi i ona luga o taulaga faafetai, ma taulaga faaneenee, ua ia fai atu foi ia Iuta ia auauna atu ia Ieova le Atua o Isaraelu. A e peitai ua fai taulaga pea le nuu i mea maualuluga, a e na o Ieova lo latou Atua na latou fai taulaga i ai.

II. NOFOAIGA A TUPU, 33:21-23

E lua sefulu ma le lua o tausaga o Amone ina ua fai o ia ma tupu; e lua foi tausaga na fai ai o ia ma tupu i Ierusalema. Na faia foi e ia o amio leaga i luma o Ieova, e pei ona faia e Manase lona tamā; auā ua fai taulaga Amone i tupua uma ua ta na faia e Manase lona tamā, ma na auauna i ai; a ua e faamaulalo o ia i luma o Ieova, e pei ona faamaulalo o Manase lona tamā; a o Amone ua faatele e ia ana agasala.

II. NOFOAIGA A TUPU, 34:1-4

E valu tausaga o Iosia ina ua fai o ia ma tupu; ua fai foi o ia ma tupu i Ierusalema i tausaga e tolu sefulu ma le tasi. Na faia e ia le amiotonu i luma o ieova, ma ua savali i ala o Tavita lona tamā, e lei ‘alo ese i le itu taumatau, po o le itu tauagavale. O le tausaga e valu foi o lana nofoaiga, ina o taulealea pea o ia, ua amata ai o ia ona saili i le Atua o Tavita lona tamā; o le tausaga foi e sefulu ma le lua ua ia amata ai ona faamamāina o Iuta ma Ierusalema e tea ai mea maualuluga, ma tupua o Asaira, ma tupua ua ta, ma tupua uamea. Ua latou lepetia foi fata faitaulaga o Paala i ona luma; ua ia vavae i lalo tupua o le la sa i o latou luga ae, ma nutipalaina e ia o tupua o Asaira, ma tupua ua ta, ma tupua uamea, ma ua fai ai ma efuefu, ma ua lulu ai i luga o latou tuugamau e na fai taulaga i ai.

II. NOFOAIGA A TUPU, 34:15-21

Ona fai atu lea o Hilikia, ua faapea atu ia Safana le tusiupu, Ua ou maua le tusi o le tulafono i le fale o Ieova. Ona tuuina atu ai lea e Hilikia o le tusi ia Safana. Ona ave ai lea o le tusi e Safana i le tupu, ma ua au mai le tala i le tupu, ua faapea mai, O galuega uma na e tuuina atu ai i au auauna, o loo latou faia lava. Ua sasaaina e i latou o tupe na maua i le fale o Ieova, ma ua latou tuuina atu ai i e pule lima o e fai galuega. Ona fai mai lea o Safana le tusiupu i le tupu, ua faapea mai, Ua au mai ia te au e Hilikia le faitaulaga le tusi. Ona faitau ai lea e Safana i luma o le tupu. Ua faalogo le tupu i upu o le tulafono, ona ia saei ai lea o ona ofu. Ona fai atu lea o le tupu ia Hilikia, ma Aikamo le atalii o Safana, ma Apetonu le atalii o Mika, ma Safana le tusiupu, ma Asaia le auauna a le tupu, ua faapea atu, Ina o ia, ina fesili ia Ieova mo a‘u, ma e o totoe i Isaraelu, ma Iuta i upu o le tusi ua maua; auā ua tele le toasa o Ieova ua liligi ifo ia te i tatou, ina ua le anaana o tatou tamā i le afioga a Ieova, e fai mea uma ua tusi i lenei tusi.

II. NOFOAIGA A TUPU, 34:24-27

o loo faapea ona fetalai mai o Ieova, Faauta, o le a a‘u au mai le leaga i lenei mea ma e nonofo ai, o fetuu uma ua tusia i le tusi na faitauina atu e i latou i luma o le tupu o Iuta; auā ua latou tuua a‘u, a e faamu mea manogi i atua ese, ina ia latou faaonoono mai ia te au i galuega uma a o latou lima; o lea e liligi ai lo‘u ita i lenei mea, e le tineia lava. A o le tupu o Iuta na aauina mai outou e fesili ia Ieova, ia faapea ona outou fai atu ia te ia, O loo faapea ona fetalai mai o Ieova le Atua o Isaraelu i upu na e faalogo ai; auā sa vaivai lou loto, ma ua e faamaulalo i luma o le Atua, ina ua e faalogo i ana upu i lenei mea, ma ē nonofo ai, ma ua e faamaulalo i o‘u luma, ma ua e saei i ou ofu, ma ua e tagi i o‘u luma; o loo fetalai mai Ieova, Ua ou faalogo ai lava.

II. NOFOAIGA A TUPU, 34:31-33

Ua tu foi le tupu i le tulaga ma ua osi le feagaiga i luma o Ieova, e mulimuli ia Ieova, ma tausi i ana poloaiga, ma ana tulafono, atoa ma ana sauniga, i lona loto atoa, ma lona agaga atoa, ma usiusitai i upu o le feagaiga ua tusia i lenei tusi. Ua pule foi o ia ia auga ia i latou uma sa i Ierusalema ma Peniamina lea feagaiga. Ua faia foi e i latou ua nonofo i Ierusalema e tusa ma le feagaiga a le Atua, le Atua o latou tama. Ona aveeseina lea e Iosia o mea leaga uma i nuu uma sa i le fanauga a Isaraelu, ma ua pule ia auauna o i latou uma sa i Ierusalema, ia auauna lava ia Ieova lo latou Atua. Ua latou le o ese i ona aso uma i lo latou mulimuli ia Ieova le Atua o latou tamā.

II. NOFOAIGA A TUPU, 36:2

E lua sefulu ma le tolu o tausaga o Ioasasa ina ua fai o ia ma tupu, ma ua fai o ia ma tupu i masina e tolu i Ierusalema.

II. NOFOAIGA A TUPU, 36:5

E lua sefulu ma le lima o tausaga o Ioakima ina ua fai o ia ma tupu, ma ua fai o ia ma tupu i tausaga e sefulu ma le tasi i Ierusalema; sa fai foi e ia amio leaga i luma o Ieova lona Atua.

II. NOFOAIGA A TUPU, 36:9

E valu tausaga o Ioakina ina ua fai o ia ma tupu, ua fa foi o ia ma tupu i masina e tolu ma aso e sefulu i Ierusalema; na faia foi e ia o mea leaga i luma o Ieova.

II. NOFOAIGA A TUPU, 36:10

Ua mavae le tausaga, ona alu lea o le feau a le tupu o Nepukanesa, ma ua ave ia te ia i Papelonia, ma ipu lelei o le fale o Ieova; ua ia faia foi Setekaia lona uso ma tupu ia Iuta ma Ierusalema.

II. NOFOAIGA A TUPU, 36:11-14

E luafulu ma le tasi o tausaga o Setekaia ina ua fai o ia ma tupu, ma ua fai o ia ma tupu i Ierusalema i tausaga e sefulu ma le tasi. Sa faia e ia amio leaga i luma o Ieova lona Atua, ua le faamaulalo o ia i luma o Ieremia le perofeta, o loo tautala mai ai i le afioga a Ieova. Ua ia fouvale foi i le tupu o Nepukanesa, o le na fai atu ia tauto o ia i le Atua; a ua faamălōlō lona ua, ma faamaaa lona loto, e le liliu mai ia Ieova le Atua o Isaraelu. O alii uma foi o le au faitaulaga, ma le nuu, ua matuā agasala lava i latou e tusa ma mea leaga uma a nuu ese; ma latou faaleagaina le fale o Ieova sa faapaiaina e ia i Ierusalema.

II. NOFOAIGA A TUPU, 36:16-21

a ua latou faatauemu i e na aauina mai e le Atua, ma ua ‘ino‘ino i ana afioga, ma ua ula i ana perofeta, ua oo ina tupu le toasa o Ieova i lona nuu, ua oo ina leai se fofo. Ona auina mai ai lea e ia ia te i latou o le tupu o Kaletaia o le na fasia o latou taulelea i le pelu i le fale o lo latou malumalu, ma ua le alofa atu i taulelea ma taupou, o le toeaina, ma lē ulusinā; ua ia tuuina atu i latou uma i lona lima. O ipu uma foi o le fale o le Atua, o mea tetele ma mea iti, ma oloa o le fale o Ieova, ma oloa a le tupu ma ona alii; ua au mai e ia o ia mea uma i Papelonia. Ua latou susunu foi le fale o le Atua, ma lepeti le pa o Ierusalema, ma susunu ona maota uma i le afi, ua na faataugaina foi ana ipu lelei uma. O e na totoe na sao i le pelu na tāfea e ia i Papelonia; sa i ai latou ia te ia ma ona atalii e fai ma auauna ua oo i ona po o le pule o le malo o Peresia; ina ia taunuu le afioga a Ieova na fai mai e Ieremia, ua oo ina faaatoatoaina e le laueleele ona sapati; o aso uma sa gaogao ai sa fai ai sapati, e faaatoatoaina o tausaga e fitugafulu.

II. NOFOAIGA A TUPU, 36:22-23

O le tausaga muamua o Kuresa o le tupu o Peresia na faaosoina ai e Ieova o le manatu o Kuresa le tupu o Peresia, ina ia taunuu le afioga a Ieova na fai mai e Ieremia, ona ia tala‘iina lea o le upu i lona malo uma, ma na tusia i le tusi, ua faapea, O loo faapea ona fai atu o Kuresa le tupu o Peresia, Ua tuuina mai ia te au e Ieova le Atua o le lagi o malo uma o le lalolagi; o ia foi ua ia poloai mai ia te au e fai se fale mo ia i Ierusalema o loo i Iuta. O ai ea o ia te outou ai lona nuu uma? Ia ia te ia Ieova lona Atua, ma ia alu ae o ia.

ESERA, 1:1-3

O le tausaga muamua o Kuresa le tupu o Peresia na faaosoina ai e Ieova le manatu o Kuresa le tupu o Peresia, ina ia taunuu ai le afioga a Ieova na fai mai e Ieremia, ona ia tala‘iina lea o le upu i lona malo uma, ma na tusia i le tusi, ua faapea, O loo faapea ona fai atu o Kuresa le tupu o Peresia, Ua tuuina mai ia te au e Ieova le Atua o le lagi o malo uma o le lalolagi; o ia foi ua ia poloai mai ia te au ia ou faia se fale mona i Ierusalema o loo i Iuta. O ai ea o ia te outou ai lona nuu uma? Ia ia te ia lona Atua, ma ia alu ae o ia i Ierusalema o loo i Iuta, ma fai le fale o Ieova le Atua o Isaraelu, (o le Atua lava o ia,) o loo i Ierusalema.

ESERA, 10:14

ia tofia o matou alii o le faapotopotoga uma, o i latou uma foi o i a matou aai o e ua fai avā i fafine ese, ia o mai i latou i ona po a tuu, ma ia faatasi mai ma i latou o toeaina o lea aai ma lea aai, atoa ma faamasino o i ai, seia liliu ese ai ia te i matou le toasa tele o lo matou Atua ona o lenei mea.

ESETA, 3:1-4

Ua mavae ia mea, ona faasili lea e le tupu o Asueru ia Hamanu le atalii o Hametatu o lo sa Akakō, ma na faaeaina o ia, ma faasili lona nofoa i alii uma ua faatasi ma ia. Ona punou lea ma ifo atu ia Hamanu o auauna uma a le tupu, o e na i ai i le faitotoa o le tupu; auā na faapea ona poloai atu e le tupu ia faia ia te ia; a e lei punou Moretekai, e lei ifo foi. Ona fai atu lea o auauna a le tupu, e na i ai i le faitotoa o le tupu, ia Moretekai, Se a le mea ua e soli ai le poloaiga a le tupu? Ua latou fai atu ia te ia i lea aso ma lea aso, a e lei faalogo o ia ia te i latou; ona latou ta‘u atu ai lea ia Hamanu, ia latou iloa pe tu le mea a Moretekai; auā ua ia faailoa atu ia te i latou, o ia o lo sa Iutā.

ESETA, 3:12-15

Ona valaauina lea o e tusiupu a le tupu i le aso e tasi le sefulu ma le tolu o le masina muamua, ona tusia ai lea o mea uma ua fai atu ai Hamanu e avatu i alii sili ua i le tupu, ma e pule, o e na pule i lea itu malo ma lea itu malo, o alii foi o lea nuu ma lea nuu, e faatatau ma le tusilima a lea itu malo ma lea itu malo, e tusa foi ma le gagana a lea nuu ma lea nuu; na tusia i le igoa o le tupu o Asueru, na faamaufaailogaina foi i le mama a le tupu. Ona molia lea o tusi e ua tele vavave i itu malo uma o le tupu, ina ia faaumatia, ma ia fasiotia, ma ia fano sa Iutā uma, o taulelea atoa ma toeaina, o tama iti atoa ma fafine, i le aso e tasi, o le sefulu ma le tolu lea o aso o le sefulu ma le lua o masina, o le masina lea a Atara; ma a latou mea ia vetea. O le ata o le tusi e avatua e fai ma tulafono i lea itu malo ma lea itu malo uma, ua faailoa atu ai i nuu uma ina ia saunia i latou i lea aso. Na o atu e ua tele vavave o faataaliseina i le poloaiga a le tupu; na avatua foi le tulafono ai Susana le maota. Ona la nonofo lea o le tupu ma Hamanu, ua la feinu; a ua atuatuvale le aai o Susana.

ESETA, 5:1-3

Ua oo i le aso tolu, ona ofu ai lea o Eseta i ofu o le masiofo, ma tu atu i le lotoā o le fale o le tupu, o le lotoā i totonu i luma o le fale o le tupu, o loo nofo mai le tupu i le nofoālii o le tupu i le fale o le tupu, ua feagai ma le faitotoa o le fale. Ua iloa mai e le tupu o le masiofo o Eseta o loo tu atu i le lotoā, ona alofaina, lea o ia e ia; ua faaloaloa mai foi e le tupu lona tootoo auro na i ai i lona lima ia Eseta; ona faalatalata atu ai lea o Eseta, ma pai atu i le iu o le tootoo. Ona fai mai lea o le tupu ia te ia, Le masiofo e, Eseta, se a ea lou manao? Se a le mea e te faatoga mai ai? E oo lava i le vaeluaina o le malo e avatua lava ia te oe.

IOPU, 9:24

Ua tuuina mai le lalolagi i le lima o lē amio leaga; e ufitia e ia o mata o faamasino o i ai; afai ua le faapea, po o fea o i ai o ia? po o ai ea o ia?

IOPU, 34:17

E pule ea lē ua ‘ino‘ino i le tonu? E te faasalaina ea foi lē ua matuā amiotonu lava?

IOPU, 34:18

E fai atu ea i le tupu, Ua e ulavale? Ma alii, Ua amio leaga outou?

SALAMO, 2:1-4

Se a le mea ua faanunununu ai nuu ese, ma mafaufau ai nuu i le mea e le aoga? Ua tutū mai tupu o le lalolagi, ua pulega faatasi foi alii, e tetee atu ia Ieova ma le na ia faauuina, Se‘i tatou motusi ese o laua noataga, ma lafoaieseina a laua maea ia te i tatou. E soisoi le o afio i le lagi; e tauemu le Alii ia te i latou.

SALAMO, 2:6-11

A o a‘u, ua ou faauuina la‘u Tupu i luga o Siona lo‘u mauga paia. Ou te ta‘uina atu le tulafono; ua fetalai mai Ieova ia te au, O lo‘u Atalii oe, o le aso nei ua o‘u fanauina ai oe. Ia e fai mai ia te au, ona ou foaiina atu ai lea ia te oe o nuu ese e fai mou tofi, ma tuluiga o le lalolagi e fai mou. E te fasi gaugauina i latou i le tootoo uamea; e pei o le ipu a le fai ipu omea e te nutililii ia te i latou. O lenei, outou tupu e, ia outou atamamai; ia a‘oa‘oina foi outou faamasino o le lalolagi. Ia auauna ia Ieova ma le mata‘u, ia fiafia foi ma le gatete.

SALAMO, 9:17-20

E tulia i seoli o e fai amio leaga, o nuu uma lava o e faagalogalo i le Atua. Auā e le faagalogaloina e faavavau o e matitiva; o le faamoemoega foi o e ua puapuagatia e le fano lea a le tu a le tu lava. Ieova e, ina tulai mai ia, aua ne‘i manumalo tagata; ia faamasinoina nuu ese i ou luma. Ieova e, ia e faamatatau ia te i latou; ia iloa e nuu ese o tagata lava i latou. Selā.

SALAMO, 10:16

O Ieova o le Tupu ia e faavavau faavavau lava; ua fano nuu ese nai lona laueleele.

SALAMO, 11:5

E tofotofo e Ieova i le ua amiotonu; a ua inosia e lona finagalo lē fai amio leaga, ma lē fiafia i le faasaua.

SALAMO, 22:27-28

E manatunatu ifo ma liliu mai ia Ieova o tulu‘iga uma lava o le lalolagi; e ifo atu foi i ou luma aiga uma o nuu ese. Auā o loo ia Ieova le malo; o loo pule o ia i nuu ese.

SALAMO, 24:10

O ai ea lenei Tupu mamalu? O Ieova o ‘au, o ia lava le tupu mamalu. Selā.

SALAMO, 33:10-12

E faaleaogaina e Ieova o taupulepulega o nuu ese; e faaiuvaleina e ia o mafaufauga a tagata. E tu le pule a Ieova e oo i le faavavau; o mafaufauga a lona finagalo e a le tu a le tu lava. Amuia le nuu ua Atua ia Ieova, o le nuu ua filifilia e ia e fai mona lava tofi.

SALAMO, 47:2-8

Auā e matautia Ieova lē Silisili ese; o le Tupu silisili ia i le lalolagi atoa. E faatoilaloina e ia o nuu ia te i tatou, ma nuu ese i lalo o tatou vae. E filifilia e ia le tofi mo i tatou, o le mea e mitamita ai Iakopo, na ia alofa i ai. Selā. O loo afio ae le Atua ma le alaga fiafia, o loo afio ae Ieova ma le leo o le pu. Ina pepese atu ia i le Atua, ina pepese ia; ina pepese atu ia i lo tatou Tupu, ina pepese ia. Auā o le Atua, o le Tupu ia o le lalolagi atoa; ina pepese atu ia ma le atamai. Ua fai ma tupu le Atua i nuu ese; o loo tietie le Atua i lona nofoālii paia.

SALAMO, 95:3

Auā o Ieova o le Atua sili lea, o le Tupu tele lava o ia e sili i atua uma lava.

SALAMO, 98:6

O pu ma le leo o le sofao ia outou alalaga ai i luma o Ieova le Tupu.

SALAMO, 102:15

E matatau foi nuu ese i le suafa o Ieova, ma tupu uma o le lalolagi e matatau i lou mamalu.

FAATAOTO, 8:15-16

O a‘u e tupu ai tupu; e pule tonu ai foi alii. O a‘u e alii ai alii sili ma alii, o faamasino uma o le lalolagi.

FAATAOTO, 14:34-35

O le amiotonu e viia ai le nuu; a o le agasala, o le luma lea o le nuu. O le alofa o le tupu, o loo i ai i le auauna poto; a o lona toasa, o loo i ai lea i le e tupu ai le ma.

FAATAOTO, 16:10-15

Ua se upu a lē iite poto le upu ua i laugutu o le tupu; e le tautala faapiopio lona fofoga i le faamasinoga. O le fua ma le fua faatautau ua tonu, o a Ieova ia; o lana lava galuega o maa uma e fua a‘i o i le taga. O le mea e ‘ino‘ino i ai tupu, e fai amio leaga; auā e faatumauina le nofoālii i le amiotonu. O le mea e fiafa ai tupu, o laugutu e tautala i upu tonu; ma le ua tautala i upu sa‘o, e alofagia lea e i latou. O le toasa o le tupu, o le sāvali o le oti lea; a o le tagata poto na te faalaulelei i ai. O loo i ai le ola i le malamalama o fofoga o le tupu; o lona alofa mai, e tusa lea ma le ao o le uaga mulimuli.

FAATAOTO, 19:10-12

O mea faafiafia, e le ono ia i le vale; e matuā le ono foi i le auauna ona pule i alii. O le māfaufau o le tagata e faagesegese ai lona ita; o lona viiga foi lea, ina ua le manatua lona agaleagaina. O le toasa o le tupu, e tusa lea ma le tagi o le leona taanoa; a o lona alofa, e tusa lea ma le sau i le mutia.

FAATAOTO, 20:2

O le matautia o le tupu, e tusa lea ma le tagi o le leona taanoa; o lē faaonoono ia te ia, e agasala o ia ia te ia lava.

FAATAOTO, 20:8

O le tupu o loo nofo i le nofoa faamasino; na te faataapeina mea leaga uma i ona fofoga.

FAATAOTO, 21:1

O le finagalo o le tupu, o vaita‘i ia i le aao o Ieova; na te liliuina i mea uma ua ia finagalo i ai.

FAATAOTO, 24:21-22

Lo‘u atalii e, ia e mata‘u ia Ieova atoa ma le tupu; aua e te fefaauoai ma ē feliuliuai. Auā e faafuasei ona tulai mai o lo latou mala; o ai foi se na te iloa le malaia mai ia te i laua uma?

FAATAOTO, 25:2-7

O le mamalu o le Atua ia natia ai mea; a o le mamalu o tupu ia suesue ai mea. O le lagi e maualuga lea, ma le lalolagi e maulalo lea; o loto foi o tupu e le ma suesueina. Ia faatea le otaota i le ario, ona maua ai lea o se ipu mo le tufuga fai mea uamea; ia faatea le ua amio leaga i luma o le tupu, ona faatumauina ai lea o lona nofoālii i le amiotonu. Aua e te faalialia i luma o le tupu; aua foi e te tu i le mea e i ai alii sili. Auā e lelei ona ia fai atu ia te oe, Sau ia i luga nei; a e leaga ona faamaulaloina oe i luma o le alii ua e vaai i ai.

FAATAOTO, 28:15-16

O le leona tagi ma le urosa fia ‘ai, o le alii amio leaga lea ua pule i le nuu mativa. O le alii ua leai sona mafaufau, ua tele ana sauaga; a o lē ‘ino‘ino i le matapeapea, e faalevalevaina ona aso.

FAATAOTO, 29:2-4

A pule ē amiotonu, ua olioli ai le nuu; a e a pule ē amio leaga, ua mapuitiga le nuu. O le tagata ua manao i le poto, na te faatupuina le fiafia o lona tamā; a o lē aumea ma fafine talitane, na te faaumatia oloa. E faatumauina le nuu o le tupu i le faamasinoga; a o le tagata ua tali mea alofa, na te lepetia ai le nuu.

FAATAOTO, 29:12-14

O le faipule e uai atu ona taliga i upu pepelo, e amio leaga ana auauna uma lava. O le ua mativa, ma le tagata faasaua, la te fetaiai; o Ieova na te faatau faamalamalamaina o laua mata. O le tupu, o le na te faamasinoina ma le faamaoni ē matitiva, e faatumauina lona nofoālii e faavavau.

FAATAOTO, 31:4-5

Lemueli e, e le ono i tupu, e le ono lava i tupu le inu uaina, po o alii e manao i le ‘ava; ina ne‘i inu o ia, ona galo ai lea o tulafono, ma faasese le finauga o se tasi tagata ua tigaina.

FAILAUGA, 8:2-4

Ou te fai atu, ia e anaana i le poloaiga a le tupu, ona o le tauto foi i le Atua. Aua e te faavave ona e alu ese i ona luma; aua e te finau i se mea leaga; auā o mea uma e finagalo i ai o ia e faia e ia. O le mea ua i ai le poloaiga a le tupu, o le mea lea ua i ai le pule; o ai foi se na te fai atu ia te ia, Se a le mea ua e faia?

FAILAUGA, 10:20

Aua e te fetuu i le tupu i lou lava manatu; aua foi e te fetuu i le mauoa i lou lava potu moe; auā e ave le leo e se manu lele, e faailoa atu foi le upu e le mea ua fai apaau.

ISAIA, 1:7-10

O lo outou nuu ua faatafunaina, o a outou aai ua susunuina i le afi; o fua o lo outou laueleele ua ‘aina e tagata ese i o outou luma, ua faatafunaina, ua faaumatia lava e tagata ese. Ua tuua foi le tama fafine a Siona e pei o se fale apitaga i le tovine, e pei o se fale i le mea ua totō ai kukuma, e pei o se aai ua vagaia. Ana le faatotoeina e Ieova o ‘au ni nai toaitiiti lava ia i tatou, po ua avea i tatou e pei o Sotoma, po ua tusa i tatou ma Komoro. Faipule o Sotoma e, faalogologo mai ia i le afioga a Ieova; le nuu o Komoro e, ina uai mai ia o outou taliga i le tulafono a lo tatou Atua.

ISAIA, 1:13-14

Aua ne‘i tou toe au mai taulaga le aoga, o mea manogi e mu, e inosia lea e a‘u; o le masina faatoa vaaia, ma le sapati ma le talaiga o faapotopotoga ou te le mafaia lava, o le agasala lava lea, o le faapotopotoga lava. O outou masina faatoa vaaia ma outou faapotopotoga, e ‘ino‘ino ai lo‘u loto; ua fai lava ma mea mamafa ia te au, a a‘u lailoa i tauave.

ISAIA, 2:4

E faamasino foi o ia i nuu ese, ma aoai atu i nuu e tele; ona latou tu‘i ai lea i a latou pelu e fai ma uamea o suotosina, o latou tao foi e fai ma polo e teu a‘i vine; e le sii atu le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu, latou te le toe a‘oa‘o foi i taua.

ISAIA, 8:12

Aua tou te fai atu, O le fouvale, i mea uma e ta‘ua o le fouvale e lenei nuu; aua foi tou te fefefe i mea latou te fefefe ai, aua foi tou te matatau.

ISAIA, 9:6-7

Auā ua fanau mai mo i tatou le tama, ua foaiina mai mo i tatou le atalii, e i lona ua le malo, e igoa foi o ia, o le Silisili ese, o le Faipule, o le Atua malosi, o le Tamā o le faavavau, o le Alii o le filemu. E leai se mea e gata mai ai ona tele o lona malo ma le filemu o lona malo i le nofoālii o Tavita ma lona malo, e faatumauina, ma faamausali i le faamasinoga ma le amiotonu, e afua mai i ia ona po e oo i le faavavau; e faia lea mea i le maelega o Ieova o ‘au.

ISAIA, 13:19-20

O Papelonia foi, o le ua sili ona matagofie i malo, o le aai matagofie e mitamita ai Kaletaia, e avea lava lea e pei o le faaumatia o Sotoma ma Komoro e le Atua. E le toe āina e faavavau, e le mau ai lava se tasi i lea tupulaga ma lea tupulaga; e le to lauapi ai foi le Arapi, o leoleo mamoe foi latou te le ave ai o latou lafu e taooto ai.

ISAIA, 14:4-5

e te sauni ai lenei faataoto i le tupu o Papelonia, ma e faapea atu, Aue! ua mavae atu o le na faasaua, ua mavae atu le na fao auro. Ua gauia e Ieova le sasa a e amio leaga, o le tootoo o e na pule.

ISAIA, 24:5-6

Ua leaga le nuu i e o nonofo ai; auā ua latou solia tulafono; ua latou liliu ese le sauniga; ua latou solia le feagaiga e faavavau. O le mea lea e faaumatia ai le nuu i le faafano, ua faasalaina foi e o nonofo ai; o le mea lea ua susunuina ai e o nonofo i le nuu; e toaitiiti foi tagata ua totoe.

ISAIA, 32:1

Faauta, e pule le tupu ma le amiotonu, e pule foi alii ma le tonu.

ISAIA, 33:22

Auā o Ieova o lo tatou faamasino ia, o Ieova o lo tatou fai tulafono, o Ieova o lo tatou tupu, o ia lava e faaola ia te i tatou.

ISAIA, 44:28

O lē fai atu ia Kuresa, O lo‘u leoleo mamoe o ia; na te faataunuuina foi o mea uma ou te loto i ai; o loo fai atu foi i Ierusalema, E faia lava oe; o loo fai atu foi i le malumalu, E faavaeina lava oe.

ISAIA, 45:1

O loo faapea ona fetalai mai o Ieova i le ua faauuina e ia, o Kuresa, o le ua ou taofia lona lima taumatau, ia faatoilaloina nuu i ona luma, ou te tatalaina foi sulugatiti o tupu; e tatalaina i ona luma o puipui vae lua; e le punitia foi faitotoa.

ISAIA, 60:12

Auā e fano le nuu ma le malo ua le mafai ona auauna ia te oe; e matuā faatafunaina ia nuu.

IEREMIA, 1:10

Faauta, ua ou tofia oe i le aso nei e pule i nuu ma malo, ina ia e liaiina, ma lepetia, ma faaumatia, ma sŏloia, ia faatuina foi ma totōina.

IEREMIA, 5:11

Auā ua matuā amio faa‘ole‘ole mai ia te au le aiga o Isaraelu, ma le aiga o Iuta, o loo fetalai mai ai Ieova.

IEREMIA, 5:15

Faauta, le aiga o Isaraelu e, o loo ou aumaia se nuu ai le mea mamao e tau ma outou, o loo fetalai mai ai Ieova; o le nuu malosi lea, o le nuu o le vavau, o le nuu foi tou te le iloa la latou gagana, tou te le lagona foi se mea latou te fai mai ai.

IEREMIA, 6:13

Auā o latou tagatānuu atoa ma o latou alii ua matapeapea i oloa i latou uma; o perofeta foi atoa ma ositaulaga ua amio pepelo i latou uma.

IEREMIA, 10:10

A o Ieova o le Atua moni ia, o ia lava le Atua soifua, ma le Tupu e faavavau; o lona toasa e gatete ai le lalolagi, e le lavā foi e nuu ona tali o lona toatamai.

IEREMIA, 12:17

A e afai latou te le faalogo mai, ona ou matuā liaiina lea o lea nuu, ma ou faaumatia, o loo fetalai mai ai Ieova.

IEREMIA, 18:5-10

Ona oo mai lea o le afioga a Ieova ia te au, ua faapea mai, Le aiga o Isaraelu e, ou te le mafaia ea ona fai ia te outou e pei o lena fai ipu omea? o loo fetalai mai ai Ieova. Faauta, le aiga o Isaraelu e, e pei o le omea i le lima o le fai ipu omea, e faapea foi outou i lo‘u lima. O le itu aso ou te tautala atu ai i se nuu, po o se malo, ia liaiina, ma lepetia, ma faaumatia; pe afai e liliu mai lea nuu na ou tautala i ai, nai la latou amio leaga, ona ou salamo ai lea i le malaia na ou manatu e faaoo i ai. O le itu aso foi ou te tautala atu ai i se nuu, po o se malo, e atiina ae ma faatotōina; a faia e i latou le amio leaga i o‘u luma, ma latou le faalogo i lo‘u leo, ona ou salamo ai lea i le manuia na a‘u fai atu ai ou te faamanuiaina ai i latou.

IEREMIA, 25:26-27

ma tupu uma o le itu i matu, o e latalata ma e mamao, o le tasi ma le tasi, ma malo uma o le lalolagi o i le fogāeleele; a e mulia‘i inu le tupu o Sesaka ia te i latou. E te fai atu foi ia te i latou, Ua faapea ona fetalai mai o Ieova o ‘au, le Atua o Isaraelu, Ia feinu outou, ma ia onā, ma ia puai, ma ia pauū, aua foi le toe tutū, ona o le pelu ou te auina atu ai ia te outou.

IEREMIA, 25:32-36

O loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ‘au, Faauta, e alu atu le malaia e afua i le tasi nuu e oo atu i le tasi nuu, e tupu mai le afā tele mai tuluiga o le lalolagi. O le fasi a Ieova i lea aso e afua mai i le tasi pito lalolagi e oo atu i le tasi pito lalolagi; e leai ni e taufaitagitu‘i ia te i latou, e le aofia i latou, e le tanumia foi i latou; e fai i latou ma otaota i luga o le laueleele. Outou leoleo mamoe, ia outou uio, ma alalaga; outou tā‘ita‘i o le lafu, ia outou taafili i le lefulefu, auā ua oo i o outou aso e fāsia ma faataapeapeina ai outou; e pauū outou e pei o le ipu matagofie. E le maua e leoleo mamoe se mea e sola i ai, e le sao foi tā‘ita‘i o le lafu. E lagona le leo o le alaga o leoleo mamoe, ma le uio o tā‘ita‘i o le lafu; auā ua faaumatia e Ieova o mea e tataa ai o latou lafu.

IEREMIA, 29:7

Ia outou sailiili foi ia manuia le aai ua ou faatāfea ai outou; ma ia outou tatalo atu ia Ieova mo lena aai; auā o lona manuia e manuia ai outou.

IEREMIA, 50:23

E! ua gauia ma nutililiia le samala o le lalolagi uma. E! ua avea Papelonia ma mea e ofo ai i atu nuu.

IEREMIA, 51:6-7

Ina sosola ia outou ai totonu o Papelonia, ia taitasi ma faasaoina lona ola; aua ne‘i fano outou i lana agasala; auā o le tausaga lenei o le taui ma sui a Ieova; na te taui atu ai ia te ia lona taui. O Papelonia o le ipu auro lea i le aao o Ieova, ua onā ai le lalolagi uma; ua feinu nuu i lona uaina; o le mea lea ua faavalea ai nuu.

IEREMIA, 51:53

E ui lava ina alu ae o Papelonia i le lagi, e ui lava ina teua foi e ia le ‘olo i le mea maualuga e malosi ai o ia, a e o atu mai ia te au o e faatafuna ia te ia, ua fetalai mai ai Ieova.

IEREMIA, 51:57-58

Ou te faainu ia onā ona alii, ma ona tagata popoto, ma ona ta‘ita‘i, ma ona faipule, ma ona toa; latou te momoe i le moe e faavavau, ma latou le ala mai, ua fetalai mai ai le Tupu, o Ieova o ‘au, o lona suafa lea. O loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ‘au, E matuā sŏloia i lalo pa o Papelonia lautele e susunuina i le afi ona puipui maualuluga; o nuu e galulue fua i latou, o tagata foi e galulue ma le afi, ma lailoa i latou.

TANIELU, 2:21

O ia foi na te liua tausaga ma tau; e aveeseina e ia o tupu, e tofia foi e ia o tupu; e foaiina mai e ia le poto i e o popoto, ma le malamalama i e o iloa mafaufau.

TANIELU, 2:36-45

O le faalepo lena, o le a matou ta‘uina atu foi i le tupu lona uiga. Le tupu e, o oe o le tupu o tupu; auā ua foaiina mai ia te oe e le Atua o le lagi le malo, ma le malosi, ma le mamalu, ma le viiga; ua na avatu foi ia te oe mea uma e mau ai tagata, ma manu o le vao, ma manu felelei, ua tuuina atu ia mea uma i lau pule; o le ulu auro o oe lava lea. A mavae atu oe, ona tu lea o le tasi malo, e le tusa ma oe; ma le tasi o lona tolu foi o malo, o le ‘apa memea lea, e pule foi lea i le lalolagi uma. O lona fa foi o malo e malosi ia pei o le uamea; auā e nutililii ma tu‘imomomo mea uma i le uamea, e pei o le uamea ona tu‘imomomo o ia mea uma e faapea lea malo ona nutililii ma tu‘imomomo. E vaevaeina foi le malo, auā na e silafia tapuvae ma tamatamai vae o uamea isi mea, a o isi mea o omea a le fai ipu omea; a e peitai e i ai lava ia te ia le malosi o le uamea, auā na e silafia le uamea ua filogia ma le omea a le fai ipu. O tamatamai vae foi o uamea isi mea a o omea isi mea, e faapea lava le malo, e malosi nisi mea a e vaivai nisi mea. Na e silafia le uamea ua fefiloi ma le omea a le fai ipu, e faapea foi ona filogia o i latou ma le fanau a tagata; a e latou te le pipii le tasi i le tasi, e pei ona le filogia o le uamea ma le omea. O ona po o ia tupu e faatuina ai e le Atua o le lagi o le malo e le faaumatia e faavavau; o lea malo foi, e le tuuina atu ia i se tasi nuu, na te tu‘imomomoina ma faaumatia ia malo uma lava, a o ia e tumau lava e faavavau; e pei ona e silafia na tofia le maa i le mauga, a e lei tofia i lima, ma na tu‘imomomoina le uamea, le ‘apa memea, le omea, le ario, atoa ma le auro. O mea ia ua faailoa mai ai e le Atua silisili i le tupu o mea e oo mai amuli; e moni lava le li‘a, e faamaoni foi lona uiga.

TANIELU, 2:46-49

Ona faapaū fao ai lea o Nepukanesa le tupu, ua ifo ia Tanielu, ua ia fai atu latou te avatu ia te ia se taulaga atoa ma mea manogi. Ona fai atu lea o le tupu ia Tanielu, ua faapea atu, E moni, o lo outou Atua o le Atua o atua ia, ma le Alii o tupu, o lē faaali foi i mea ua lilo, auā ua e mafaia ona faaali o lenei mea sa lilo. Ona avatu ai lea e le tupu o le mamalu tele ia Tanielu, ua na foai atu foi ia te ia mea alofa e tele ma le sili, na ia tofia foi o ia e pule i le itu malo uma o Papelonia, ia sili foi o ia i e pule i le au popoto uma o Papelonia. Ua faatoga atu Tanielu i le tupu, ona ia tofia lea o Sataraka, o Mesako, ma Apeteniko latou te pule i sauniga a le itu malo o Papelonia; a o Tanielu, sa nofo o ia i le faitotoa o le tupu.

TANIELU, 3:1-7

Na faia e Nepukanesa le tupu o le tupua auro, e onogafulu kupita o lona umi lea; e ono kupita o lona lautele lea; na ia faatuina i le fanua laugatasi o Turu i le itu malo o Papelonia. Ua tuu sāvali e Nepukanesa le tupu ia faapotopotoina alii sili, o faipule, o e pule i nuu, o faamasino, o e tausi tupe, o e popoto i tulafono, o e faamatala tulafono, atoa ma faipule uma o itu malo, ia o mai i le faasaina o le tupua na faatuina e Nepukanesa le tupu. Ona potopoto mai ai lea o alii sili, o faipule o e pule i nuu, o faamasino, o e tausi tupe, o e popoto i tulafono, o e faamatala tulafono, atoa ma faipule uma o itu malo, ua o mai i latou i le faasaina o le tupua na faatuina e le tupu o Nepukanesa; ona latou tutū ai lea i luma o le tupua na faatuina e Nepukanesa. Ona alaga atu lea o lē tala‘i ua leo tele, O le upu ia te outou nuu e, ma atu nuu, ma gagana eseese. Se itu aso tou te lagona ai le leo o le pu, le faaili, le kitara, le sapeka, le saniteri, le sumefono, atoa ma laaupese uiga eseese uma, tou te faapauu ai ma ifo i le tupua auro ua faatuina e le tupu o Nepukanesa. Ai se tasi e le faapaū ma ifo e lafoina o ia i lea lava itu aso i totonu o le ogaumu e mu ai le afi. O lenei foi, ua oo ina lagona e tagata uma le leo o le pu, le faaili, le kitara, le sapeka, le saniteri, atoa ma laaupese uiga eseese uma, ona faapauu ai lea o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese, ua latou ifo i le tupua auro na faatuina e le tupu o Nepukanesa.

TANIELU, 3:8-15

Ona o ane ai lea o tagata Kaletaia ua latou momoli i sa Iutā. Ua latou tautala atu, ua faapea atu i le tupu o Nepukanesa, Le tupu e, ia soifua oe e faavavau. Le tupu e, na faia e oe le tulafono i tagata uma ia faapauu ma ifo i le tupua auro pe a lagona le leo o le pu, le faaili, le kitara, le sapeka, le saniteri, le sumefono, atoa ma laaupese uiga eseese uma lava. Ai se tasi ua le faapaū ma ifo, e lafoina o ia i totonu o le ogaumu o mu ai le afi. O i ai tagata o sa Iutā, o e na tofia e oe e pule i sauniga o le itu malo o Papelonia, o Sataraka, o Mesako, ma Apeteniko; le tupu e, ua le ava ia tagata ia te oe, latou te le auauna i ou atua, ua le ifo foi i latou i le tupua auro ua e faatuina. Ona fai atu ai lea o Nepukanesa ma le lilivau ma le ita tele ia ta‘ita‘iina mai Sataraka, ma Mesako, ma Apeteniko. Ona latou ta‘ita‘iina ai lea o ia tagata i luma o le tupu. Ua fai atu Nepukanesa, ua faapea atu ia te i latou, Sataraka e, Mesako e, ma Apeteniko, pe se matuā manatu ea tou te le auauna i o‘u atua, ma outou le ifo i le tupua auro na a‘u faatuina? O lenei, afai ua saunia outou pe a outou lagona le leo o le pu, le faaili, le kitara, le sapeka, le saniteri, le sumefono, atoa ma laaupese uiga eseese uma, tou te faapauu ma ifo i le tupua ua a‘u faia, e lelei; a e afai tou te le ifo, e lafoina outou i lena lava itu aso i totonu o le ogaumu e mu ai le afi; o ai foi se Atua na te laveaiina outou ai la‘u pule?

TANIELU, 3:16-23

Ua tali mai Sataraka, Mesako, ma Apeteniko, ua faapea mai i le tupu, Nepukanesa e, e le aoga ona matou tali atu ia te oe i lenei mea; afai o lea, ua mafai lo matou Atua, matou te auauna i ai, ona laveai mai ia te i matou ai le ogaumu e mu ai le afi, na te laveaiina mai lava i matou ai lau pule le tupu. A e peitai, a le o lea, ia e silafia e oe le tupu e, matou te le auauna i ou atua; o le tupua auro foi ua e faatuina, matou te le ifo i ai. Ona tumu ai lea o Nepukanesa i le ita tele, ua ese le tu o ona fofoga ia Sataraka, ma Mesako, ma Apeteniko; ua tautala atu ia, ua faapea atu, ia faaaasa le ogaumu, ia faafitu ona sili i le ua masani ai ona tafuina. Ona fai atu ai lea o ia i tagata e sili ona totoa i ana ‘au latou te fusifusi ia Sataraka, ma Mesako, ma Apeteniko, ia lafoina i le ogaumu e mu ai le afi. Ona fusifusia ai lea o ia tagata, atoa ma o latou ofuvae, ma o latou ofu tino, ma o latou ofu talaloa, atoa ma o latou ofu, ma ua lafoina i totonu i le ogaumu e mu ai le afi. Ua tauanau le poloaiga a le tupu, ma le ogaumu ua aasa tele lava, o le mea lea na fano ai i le mumū o le afi o ia tagata e na avae ia Sataraka, ma Mesako, ma Apeteniko. A o ia tagata e toatolu, o Sataraka, o Mesako, ma Apeteniko, ua pauu i latou o fusifusia i totonu o le ogaumu e mu ai le afi.

TANIELU, 3:24-27

Ona matuā ofo ai lea o Nepukanesa le tupu, ua vave ona tulai, ua fai atu, ua faapea atu i ana tulafane, Pe na tatou le lafoina ea tagata e toatolu o fusifusia i totonu o le afi? Ua tali mai i latou, ua faapea mai i le tupu, Le tupu e, sa faapea lava. Ua tali atu o ia, ua faapea atu, Faauta, ua ou iloa tagata e toafa, ua tatalaina, ua feoai i totonu o le afi, ua le afaina lava i latou; ua tino mai lona toafa ua pei o se alo o le Atua. Ona faalatalata atu lea o Nepukanesa i le gutu o le ogaumu e mu ai le afi, ua fai atu ia, ua faapea atu, Sataraka e, Mesako, ma Apeteniko, o auauna a le Atua silisili, o mai ia, ina o mai. Ona o mai ai lea o Sataraka, Mesako, ma Apeteniko mai totonu o le afi. Ona faapotopotoina ai lea o alii sili, o faipule, o e pule i nuu, atoa ma tulafale a le tupu, ua latou matamata i ia tagata ua le mafaia i le afi ona muina o latou tino, e leai foi so latou lauulu ua mu, e lei liua foi o latou ofuvae, ua le namu afi lava i latou.

TANIELU, 3:28-30

Ua fai atu Nepukanesa, ua faapea atu, Ia faafetaia le Atua o Sataraka, Mesako, ma Apeteniko, o le na auina mai lana agelu, ua laveaiina ai ana auauna e na faatuatua ia te ia, ua liliuina foi le upu a le tupu, ma ua latou tuuina atu o latou tino ina ne‘i latou auauna ma ifo i se tasi atua, tau lava o lo latou lava Atua. O le mea lea ou te pule ai, Ai se nuu, po o se atu nuu, po o se gagana ese, na te faia se upu vale i le Atua o Sataraka, Mesako, ma Apeteniko, e vaevaeniniiina i latou, e fai foi o latou fale ma faatăfuna; auā e leai se isi atua na te mafaia ona laveaiina faapena. Ona tomai lea o Sataraka, Mesako, ma Apeteniko i le itu malo o Papelonia, i le pule a le tupu.

TANIELU, 4:1-3

O a‘u o Nepukanesa le tupu, o la‘u upu lenei i nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese o e nonofo i le lalolagi uma, ia tupu tele so outou manuia. Sa a‘u manatu e tatau ona a‘u faailoa atu faailoga ma vavega na faia ia te au e le Atua silisili ese. O ona faailoga ua matuā tetele, o ona vavega ua mamana lava ia; o lona malo o le malo e faavavau lea, o lana pule e āu tupulaga lea.

TANIELU, 4:17

O le pule a le au leoleo lenei mea, o le upu a le au paia ua ala ai lenei mea, ina ia iloa e tagata ola ua pule lē Silisili ese i le malo o tagata, ua tuuina atu ai i le ua ia finagalo i ai, e tofia foi e ia e pule i ai tagata ua aupito faatauvaa.

TANIELU, 4:25

e tulia oe ia te‘a ma tagata, a e mau oe faatasi ma manu o le vao; e te taumafa i le mutia e pei o povi, e sūsū oe i le sau mai le lagi, e mavae atu ai ou tausaga e fitu, seia e silafia ua pule lē Silisili ese i le malo o tagata, na te tuuina atu ai foi i le ua ia finagalo i ai.

TANIELU, 4:27

O lenei, le tupu e, ia malie la‘u upu ia te oe, ia e lafoai au agasala, a e fai le amiotonu, ia e lafoai au amio faapiopio, a e alofa i e matitiva, pe mafai ona faalevaleva ane ai lou filemu.

TANIELU, 4:28-33

Na oo ia mea uma ia Nepukanesa le tupu. Ua mavae masina e sefulu ma le lua ona fealuai ai lea o ia i luga o le maota o le malo i Papelonia. Ua fai ane le tupu, ua faapea ane, E le o Papelonia tele ea lenei, na a‘u faia i lo‘u malosi tele lava, e fai ma fale o le malo, ia viia ai foi lo‘u mamalu? A o tautala mai le tupu, ua tŭlei ifo le siufofoga mai le lagi, ua faapea mai, Nepukanesa e, le tupu, o le fai atu nei ia te oe, ua te‘a ma oe le malo. E tulia oe ia te‘a ma tagata, e te mau faatasi ma manu o le vao, e te ‘ai i le mutia e pei o povi, e mavae atu ai ou tausaga e fitu, seia e iloa ua pule lē Silisili ese i le malo o tagata, na te tuuina atu i ai foi i le ua ia finagalo i ai. O lea lava itu aso na taunuu ai le upu ia Nepukanesa; ona tulia lea o ia i tagata, ua ‘ai foi o ia i mutia pei o povi, ua sūsū lona tino i le sau mai le lagi, ua oo ina tutupu o lona lauulu ua pei o fulufulu o aeto, ma ona matiuu ua pei o atigivae o manu felelei.

TANIELU, 4:34-37

Ua uma ia aso, ona ou faasaga ae ai lea o‘u mata i le lagi, o a‘u o Nepukanesa, ona a‘u toe atamai ai lea; ona ou faafetai ai lea i lē Silisili ese, ua ou faaneenee atu foi ma vivii atu ia te ia o lē soifua e faavavau, o lana pule o le pule e faavavau lea, o lona malo foi e āu tupulaga lava lea. O i latou uma o e nonofo i le lalolagi, ua peiseai ua leai i latou; ua ia faia foi e tusa ma lona finagalo i ‘au o le lagi, atoa ma e o nonofo i le lalolagi; e leai se tasi na te taofia lona aao, pe fai atu ia te ia, O le a ea le mea e te fai na? O ona po lava ia ua ou toe atamai ai; ua toe foi mai ia te au lo‘u mamalu ma lo‘u matagofie, ina ia mamalu ai lo‘u malo; o o‘u tulafale foi ma alii sa ia te au, ua latou saili ia te au, ua faatumauina foi a‘u i lo‘u malo, ma ua faaopoopoina mai ia te au le mamalu e tele. O lenei, o a‘u o Nepukanesa ou te faamanū atu, ma vivii atu, ma faaneenee atu i le Tupu o le lagi, e faamaoni ana galuega uma, ma ona ala ua tonu; na te mafaia foi ona faamaulaloina e o savavali ma le faamaualuga.

TANIELU, 5:11

O loo i ai i lou malo le tasi tagata o i ai le agaga o atua paia, sa iloa foi ia te ia i ona po o lou tamā o le malamalama, ma le mafaufau, ma le poto e tusa ma le poto o atua; na tofia o ia e lou tamā le tupu o Nepukanesa, o lou lava tamā le tupu e fai ma matai o taulāitu, ma vaafaatau, ma le au Kaletaia, ma e popoto i fetu.

TANIELU, 5:18-21

O oe na le tupu e, na foaiina e le Atua silisili ia Nepukanesa lou tamā o le malo, ma le mamalu, ma le viiga, ma le faaneeneega; o le mamalu foi na ia foaiina atu ia teia, sa gatete ai ma matatau ai i ona luma o nuu, ma atu nuu, ma gagana eseese; na ia fasia le na ia finagalo i ai, na ia faaola foi i le na ia finagalo i ai; na ia faaeaina le na ia finagalo i ai, na ia faamaulaloina foi le na ia finagalo i ai. A ua oo ina faamaualugaina o lona loto, ma ua maaa lona loto e faamaualuga ai, ona tūleia lea o ia ai lona nofoālii, na aveeseina foi ia te ia lona mamalu. Sa tulia foi o ia ua te‘a ma tagata, o lona loto sa liua ua pei o le loto o le manu, sa mafuta faatasi o ia ma asini o le vao; sa taumafa o ia i le mutia pei o povi, sa sūsū foi lona tino i le sau mai le lagi, ina seia silafia e ia ua pule le Atua silisili i le malo o tagata, na te tofia i ai le ua ia finagalo i ai.

TANIELU, 5:22-31

O oe foi lona alo, Pelesara e, e ui lava ina e silafia ia mea uma, e te lei faamaulaloina lou finagalo, a ua e faamaualuga oe i le Alii o le lagi; ua aumaia foi i ou luma o ipu o lona malumalu, ua inu ai uaina e oe, ma alii ua ia te oe, o ou faletua, ma au palake; ua e vivii atu foi atua ario, ma auro, ma ‘apa memea, ma uamea, ma laau, ma maa, e le vaai i latou, e le lagona, e le iloa ni mea; a o le Atua ua i lona aao lou mānava, ua ia te ia foi ou ala uma, e te lei vivii atu i ai. E i ai ona tuuina mai e ia o le lima; ona tusia ai lea o lenei tusi. O lenei le tusi na tusia, MENE, MENE, TAKELE, UPERESA. O le uiga lenei o le upu, MENE, Ua faitaulia e le Atua lou malo, ua faaiuina. TEKELE, Ua fuatia oe i le fuafaatautau, a ua iloa oe ua mamasagia. PERESA, Ua vaevaeina lou malo, ua foaiina atu ia Metai ma Peresia. Ua fai atu Pelesara, ona latou faaofu ai lea ia Tanielu i le ofu pāuli, ma le filifili auro e asoa ai, ma ua latou tala‘i atu ia pule o ia i le malo na o le toalua e sili ia te ia. O le po lava lea na fasiotia ai Pelesara le tupu o Kaletaia. Na maua le malo o Tariu le Metai i le onogafulu ma le lua o ona tausaga.

TANIELU, 6:1-9

Ua finagalo Tariu ia tofia e pule i le malo o alii sili e tasi le selau ma le toaluafulu, latou te i ai i le malo uma lava. Ua tofia foi alii silisili e toatolu, ua i ai Tanielu; latou te pule i ia alii sili, ina ia logologo mai ia alii sili ia te i latou, ina ia le māumau mea a le tupu. A ua sili lenei Tanielu i alii silisili ma alii sili, ina ua tele lona atamai, sa manatu foi le tupu ia tofia o ia e pule i le malo uma. Ona tausaili lea e alii silisili ma alii sili ina ia maua se mea a le malo e faalani ai se sala ia Tanielu; a ua le maua e i latou se mea e faalani ai po o se mea leaga e tasi; auā sa faamaoni o ia, ua le maua foi sona sese e tasi, po o se mea leaga. Ona faapea atu ai lea o ia tagata, E le maua e i tatou se mea leaga i lenei Tanielu, pe afai tatou te le maua se mea ia te ia i le tulafono a lona Atua. Ona lolofi atu ai lea o ia alii silisili ma alii sili i le tupu, ua faapea atu ia te ia, Le tupu e, Tariu, ia soifua oe e faavavau; ua uma ona filifili o alii silisili uma o le malo, o faipule, ma alii sili uma, o tulafale, atoa ma e pule i nuu, ia faatuina se tulafono a le tupu, ma ia faamauina se vavao, ai se tasi na te faatoga atu se mea mai se tasi atua, po o se tagata, a e tau lava o oe e faatoga i ai, le tupu e, i po e tolugafulu, ia lafoina o ia i le lua o leona. O lenei, le tupu e, ia e faamauina le vavao, ma tusi le tusi, ina ia le tālaina, faapei o tulafono a Metai ma Peresia ua le tālaina. O le mea lea na tusi ai e le tupu o Tariu le tusi ma le vavao.

TANIELU, 6:10-15

Ua iloa e Tanielu ua tusia le tusi, ona alu atu ai lea o ia i lona fale, ua avanoa faamalama o lona potu e faasaga i Ierusalema, ua ta‘i foi faatolu i aso ona tootuli o ia i ona tulivae, ma tatalo, ma faafetai i luma o lona Atua, faapei ona masani ai o ia. Ona lolofi ane ai lea o ia tagata, ua maua Tanielu o loo o tatalo ma faatoga atu i luma o lona Atua. Ona latou o atu ai lea, ua faapea atu i le tupu i a le vavao a le tupu, E lei tusia ea o oe le vavao, ai se tasi tagata e faatoga atu i se tasi atua, po o se tasi tagata, a e tau lava o oe e faatoga i ai, le tupu e, i po e tolugafulu, e lafoina o ia i le lua o leona? Ua tali mai le tupu, ua faapea mai, E moni lava lea mea, faapei o tulafono a Metai ma Peresia e le tālaina. Ona latou tali atu lea, ua faapea atu i le tupu, O lena Tanielu, o le tagata o le tafeaga o Iuta, e le ava o ia ia te oe, le tupu e, ma le vavao na e tusia, a ua tatalo o ia ta‘i foi faatolu i aso. Ua faalogo le tupu i na upu, ona tiga tele ai lea o ia ia te ia lava, ua naunau o ia ia laveaiina o Tanielu; ua oo ina goto le la o taumafai pea lava ia ina ia laveai ia te ia. Ona lolofi ane ai lea o ia tagata i le tupu, ua faapea atu i le tupu, Le tupu e, ia e silafia le tulafono a Metai ma Peresia, e le tālaina lava se vavao, po o se tulafono ua faamauina e le tupu.

TANIELU, 6:16-18

Ua fai atu le tupu, ona latou ta‘ita‘iina ane ai lea o Tanielu, ua lafo ia te ia i le lua o leona. Ua fai atu le tupu, ua faapea atu ia Tanielu, O lou Atua, o le ua e auauna i ai e le aunoa, o ia na te laveaiina oe. Ua au mai foi le maa, ua tuu ai i le gutu o le lua, ona faamaufaailogaina lea e le tupu i lana mama, atoa ma le mama a alii sa ia te ia, ina ne‘i liua le pule ia Tanielu. Ona alu atu lea o le tupu i lona maota ua le taumafa ia i lea po; e leai foi ni lauupese na avane i ona luma, ma ua te‘a ia te ia le moe.

TANIELU, 6:19-23

Ua tulai le tupu i le vave ao, ua faataalise atu i le lua o leona. Ua oo ia i le lua, ona alaga atu lea o ia ma le leo faamamai ia Tanielu; ua fai atu le tupu, ua faapea atu ia Tanielu, Tanielu e, le auauna a le Atua soifua, ua mafai ea e lou Atua, o le ua e auauna i ai e le aunoa, ona laveai ia te oe ai leona? Ona tali mai lea o Tanielu i le tupu, Le tupu e, ia soifua oe e faavavau, ua auina mai e lo‘u Atua o lana agelu, ua punitia ai gutu o leona, ua le afaina ai a‘u; auā ua silafia e ia ua leai sa‘u amio i ona luma; e leai foi se mea leaga ua a‘u faia i ou luma, le tupu. Ona fiafia tele lea o le tupu ona o ia, ua ia fetalai atu ia aveina ae Tanielu ai le lua; ona aveina ae ai lea o Tanielu ai le lua, ua le afaina lava o ia, auā na ia faatuatua i lona Atua.

TANIELU, 6:24-28

Ua fai atu le tupu, ona ta‘ita‘iina mai ai lea o ia tagata e na molia Tanielu, ma ua lafo ia te i latou, atoa ma a latou fanau, ma a latou avā i le lua o leona; ua manumalo leona ia te i latou, ua lamupala o latou ivi uma, a o lei oo ifo i latou i le taele o le lua. Ona tusi atu lea o le tupu o Tariu i nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese o e nonofo i le lalolagi uma, ua faapea atu, Ia tupu tele so outou manuia. Ou te pule ina ia gatete ma matatau i luma o le Atua o Tanielu o tagata i itu malo uma i lo‘u malo; auā o ia o le Atua e soifua, e tumau o ia e faavavau, e le faaumatia lona malo ma lana pule e oo i le gataaga. E ana e faaola ma laveai, ua faia foi e ia faailoga ma vavega i le lagi ma le lalolagi, o le na laveai ia Tanielu ai lima o leona. Sa manuia foi lenei Tanielu i le nofoaiga a Tariu, atoa ma le nofoaiga a Kuresa le Peresia.

TANIELU, 7:14

Ua foaiina atu ia te ia le pule, ma le viiga, ma le malo, ina ia auauna ia te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese; o lana pule o le pule e faavavau lea, e le mavae atu ia, o lona malo foi e le faaumatia.

TANIELU, 7:17-18

O ia manu tetele e fa i latou o tupu ia e toafa o le a tutū mai i le lalolagi. A e maua le malo e le au paia a lē Silisili ese, e fai foi mo i latou le malo e faavavau, e faavavau lava.

TANIELU, 7:19-20

Ona a‘u fia iloa lea o le uiga o lona fa o manu, o le ua uiga ese lava i nisi manu uma, ua matautia tele lava, o ona nifo o uamea ia, o ona atigivae o ‘apa memea ia; ua ‘ai, ua lamupala, ua soli foi i ona vae mea na totoe. Na a‘u fia iloa foi le uiga o nifo e sefulu ua i lona ulu, atoa ma le tasi ua tupu ae, ua pauu ai nifo e tolu i ona luma; o le nifo foi lea sa i ai mata, ma le gutu o loo tautala a‘i upu faasausili, o lona tino mai foi ua sili ona tele i nisi uma.

TANIELU, 7:23-24

Ua fai mai o ia ua faapea mai, O lona fa o manu, o lona fa lea o malo i le lalolagi, e ese lea i malo uma, na te ‘aina foi le lalolagi uma, ma soli i ai, ma olopalaina. O ona nifo foi e sefulu o lenei malo, o tupu e sefulu ia, o le a tutū mai; e mulimuli ane foi ia te i latou ona tu mai o le tasi, e ese ia i e na muamua, e faatoilaloina e ia o tupu e toatolu.

TANIELU, 7:25-26

Na te faia upu i lē Silisili ese, ma faaumatia le au paia a lē Silisili ese, e manatu o ia e faaliliu i tausaga ma tulafono; e tuuina atu foi i latou i lana pule seia mavae le tausaga, ma tausaga, ma le vaeluagalemu o le tausaga. A e nofoia le faamasinoga, ona aveeseina ai lea e i latou o lana pule, ia faaiuina ma faaumatia ia oo i le iuga.

TANIELU, 7:27

O le malo, ma le pule, atoa ma le mamalu o le malo i lalo ifo o le lagi uma, e tuuina atu ia i le nuu o le au paia a lē Silisili ese, o lona malo, o le malo e faavavau lea, e auauna ma usiusitai ia te ia o pule uma lava.

TANIELU, 11:27

E finagalo ia tupu e lua e fai mea leaga, la te tala pepelo i le laoai e tasi; a e le manuia ai, auā e oo lava le iuga i ona po ua atofaina ai.

TANIELU, 12:1

O ona po foi ia e tulai ai Mekaeli, o le alii sili, o le na te tulai ona o tagata o lou nuu; e oo mai foi aso vale, e leai sona tusa talu ona faatoa tupu o nuu, ua oo i ia lava aso; o ona po foi ia e laveaiina ai ou tagata, o i latou uma o e ua tusia i le tusi.

HOSEA, 8:4

Ua latou tofia tupu a e le mai ia te au; ua latou tofia alii a e le iloa e a‘u; o latou ario, ma o latou auro ua latou fai a‘i tupua mo i latou, ina ia faaumatia ai i latou.

HOSEA, 13:9-11

Isaraelu e, ua malaia oe ia te oe; a ua ia te au lou fesoasoani. O ifea o i ai nei lou tupu le na te faaolaina oe i o outou aai uma? o ifea ou faamasino foi na e fai mai ai, Au mai ia te au se tupu atoa ma ni alii? Na ou avatu ia te oe le tupu i lo‘u tiga; na ou aveeseina foi o ia i lo‘u ita.

IONA, 3:5-8

Ona talitonu ai lea o tagata o Nineva i le Atua, ua tala‘i atu foi e i latou la latou anapogi, ua latou oofu foi i le ie talatala, o alii atoa ma tagatānuu. Auā ua oo le tala i le tupu o Nineva, ona tulai ai lea o ia i lona nofoālii, ma tuu ese ia te ia lona ofu tele, ona ufutia lea o ia e ia i le ie talatala, ma nofo i le lefulefu. Ua ia tala‘i atu, ma faailo atu i Nineva i le pule a le tupu ma alii sa ia te ia, ua faapea atu, Aua ne‘i ‘ai sina mea e tagata, po o manu, po o lafu povi, po o lafu mamoe; aua lava ne‘i latou aai, aua foi latou te inu vai; a ia ufitia lava tagata ma manu i ie talatala, ma ia latou matuā alalaga atu i le Atua; ia latou taitasi foi ma liliu mai i lana amioga leaga, ma le faasaua ua i o latou lima.

MIKA, 3:1-3

Sa a‘u faapea atu foi, Faafofoga mai ia outou matai o Iakopo, ma outou faipule o le aiga o Isaraelu, E le o ia te outou ea ona iloa le faamasinoga? O outou o loo ‘ino‘ino i mea lelei, ma fiafia i mea leaga, o loo outou sae ese o latou pa‘u, atoa ma aano i o latou ivi. O e aai foi i tino o lo‘u nuu, ma saeeseina o latou pa‘u, ma gauia o latou ivi, e vaevaea lava pei o mea e tuu i le ulo, pei o tufaaga foi i totonu o le pani.

MIKA, 3:9-10

Ina faafofoga mai ia i le mea nei o outou matai o le aiga o Iakopo, ma outou faipule o le aiga o Isaraelu, o e ‘ino‘ino i le faamasinoga, ma faapiopio i mea tonu uma; o e ati ae Siona i le toto, ma Ierusalema i le amio leaga.

MIKA, 4:3

E faamasino foi o ia i nuu e tele, e aoai atu foi i nuu malolosi e mamao; ona latou tu‘i ai lea i a latou pelu e fai ma uamea o suotosina, o latou tao foi e fai ma polo teu vine; e le sii atu foi le pelu e le tasi nuu, latou te le toe a‘oa‘o foi i taua.

MIKA, 5:2

A o oe, Peteleema-Efarata, e itiiti oe i afe o Iuta, a e tupu mai ia te oe mo a‘u o le na te fai ma faipule ia Isaraelu, o lona tupu mai talu mai anamuā lea, talu mai ona po o le vavau lava.

SAKARIA, 14:9

E fai foi Ieova ma Tupu i le lalolagi uma lava; o lea aso ua na o Ieova ai lava, ma lona suafa e āu tasi lea.

SAKARIA, 14:16-19

O e totoe uma lava i nuu uma o e o mai e tau ma Ierusalema, latou te o ae lava i lea tausaga ma lea tausaga e ifo i le Tupu, o Ieova o ‘au; e fai ai foi le tausamiga o fale apitaga. A o le le alu ae ai itu aiga o le lalolagi i Ierusalema e ifo i le Tupu, o Ieova o ‘au, ona leai lea o se uaga ia te i latou. A e afai e le alu ae le itu aiga o Aikupito, ma latou le o mai, e leai foi se uaga ia te i latou; ona i ai lea o le mala e taia a‘i e Ieova o nuu o e le o ae e fai le tausamiga o fale apitaga. O le sala lena a Aikupito, ma le sala a nuu uma, o e le o ae e fai le tausamiga o fale apitaga.

MATAIO, 2:1-6

Ua fanau Iesu i Peteleema i Iutaia i ona po o Herota le tupu, faauta, ua oo mai ai makoi mai sasae i Ierusalema, ua faapea mai, Po o fea o i ai le ua fanau mai o le tupu o tagata Iutaia? Auā ua matou vaaia lona fetu i sasae, ua matou o mai ai e ifo atu ia te ia. Ua faalogo i ai Herota le tupu, ona atuatuvale ai lea o ia atoa foi ma Ierusalema uma. Ona ia faapotopotoina ai lea o le au faitaulaga sili uma ma le au tusiupu o le nuu, ua fesili atu ia te i latou, po o fea e fanau ai le Keriso. Ona latou fai mai ai lea ia te ia, O Peteleema i Iutaia; auā ua faapea ona tusia e le perofeta, O oe foi Peteleema i le nuu o Iuta, e te le topito ona faatauvaa i alii o Iuta; auā e tupu mai ia te oe le faipule, o le na te pule i lo‘u nuu o Isaraelu.

MATAIO, 2:13-15

Ua o i latou, faauta, o le agelu a le Alii ua faaali mai ia Iosefa i le miti, ua faapea mai, Tulai ia, ina ave le tama itiiti ma lona tinā, ma sosola i Aikupito, ma nonofo ai seia ou fai atu ia te oe; auā o le a saili Herota i le tama itiiti ina ia fasioti ia te ia. Ua tulai ia, ua ave le tama itiiti ma lona tinā i le po, ona o atu lea i Aikupito. Sa i ai foi o ia ua oo ina oti o Herota; ina ia taunuu ai le afioga a le Alii i le perofeta, ua faapea mai, Na ou valaauina lo‘u atalii ai Aikupito.

MATAIO, 2:16

Ua iloa e Herota ua olegia o ia e makoi, ona tele ai lea o lona ita, ua aauina atu e ia nisi e fasioti i tama tane uma i Peteleema e oo i ona tuaoi uma, e afua i e ua lua o latou tausaga atoa ma e ua pito ane i ai, e faatatau i ona po na na matuā sueina atu ai i makoi.

MATAIO, 4:8-10

Ona toe ave lea o ia e le tiapolo i le mauga matuā maualuga, ua ia faaali foi ia te ia malo uma o le lalolagi ma o latou matagofie; ona fai mai lea o ia ia te ia, Ou te avatua nei mea uma ia te oe, pe afai e te faapaū ma ifo mai ia te au. Ona fetalai atu lea o Iesu ia te ia, Ina alu ese ia oe Satani; auā ua tusia, E te ifo atu i le Alii lou Atua, ua na o ia lava e te auauna i ai.

MATAIO, 6:24

E leai se na te mafaia ona auauna i alii e toalua; auā e ‘ino‘ino o ia i le tasi, a e alofa atu i le tasi; a le o lea, e faapipii atu ia i le tasi, a e faaleaoga i le tasi. Tou te le mafaia ona auauna i le Atua atoa ma mamone.

MATAIO, 7:12

O mea uma foi tou te loto i ai ia faia e tagata ia te outou, ia faapea lava ona outou faia ia te i latou; auā o le tulafono lea ma le au perofeta.

MATAIO, 10:17-20

Ia outou ma tagata; auā latou te tuuina atu outou i fono, ma latou sasa ia te outou i o latou sunako. E ta‘ita‘iina atu foi outou i luma o alii ma tupu ona o a‘u, e fai ma molimau ia te i latou atoa ma nuu ese. Pe a latou tuuina atu outou, aua tou te popole pe faapefea, pe se a foi tou te fai atu ai; auā e foaiina mai ia te outou i lea lava itu aso se upu tou te fai atu ai. Auā e le o outou e tautala atu ai, a o le Agaga o lo outou Tamā e tautala mai ai i totonu ia te outou.

MATAIO, 10:23

Pe a latou faasaua ia te outou i le tasi aai, ia outou sosola i se tasi; auā e moni, ou te fai atu ia te outou, e le soo aai o Isaraelu ia te outou seia sau le Atalii o le tagata.

MATAIO, 14:1-2

O ia ona po ua lagona ai e le tupu o Herota le tala ia Iesu; ona fai atu lea o ia i ana auauna, O Ioane le papatiso lena; ua tu mai o ia i e ua oti; o le mea foi lea ua fai ai vavega e ia.

MATAIO, 14:3-11

Auā na pue e Herota ia Ioane, ua fusifusi foi ia te ia, ma tuuina atu o ia i le fale puipui, ona o Herotia le avā a Filipo lona uso. Auā na fai atu Ioane ia te ia. E sa ona fai o ia mau avā. Ua ia fia fasioti ia te ia, a ua mata‘u i le motu o tagata, auā o la latou taofi o le perofeta ia. Ua oo ina fai le faamanatuga o le aso na fanau mai ai Herota, na saasaa i o latou luma le tama teine a Herotia, na ia faafiafia foi ia Herota. O le mea lea na ia matuā fai atu ai ia te ia ma le augani na te avatu ia te ia se mea na te ole mai ai. A o ia, ua faaosoina e lona tinā, ua fai atu, Ia e au mai iinei ia te au le ulu o Ioane le papatiso i se tanoa. Ona tiga ai lea o le tupu; a ona o le augani, ma e ua taooto e aai faatasi ma ia, ua ia poloai atu e avatua. Ona auina atu ai lea e ia se tasi, ua vavae mai le ulu o Ioane i le fale puipui. Ona au mai ai lea o lona ulu i le tanoa, ua avane i le teine, ua na aveina atu foi i lona tinā.

MATAIO, 17:24-27

Ua latou oo atu i Kapanaumi, ona o mai ai lea ia Peteru o e tali taulaga, ua faapea mai, E le faia ea le taulaga e lo outou a‘oa‘o? Ua fai atu ia, E fai lava. Ua ulufale atu ia i le fale, ona tomua atu ai lea o le fetalaiga a Iesu ia te ia, ua faapea atu, Simona e, pe ni a fa oe? e tali telo ma taulaga mai ia te ai e tupu o le lalolagi? o a latou fanau ea, po o tagata ese? Ona fai mai ai lea o Peteru ia te ia, O tagata ese. Ona fetalai atu ai lea o Iesu ia te ia, O lea foi ua saoloto ai le fanau. A o lenei, ne‘i latou tausuai ia i tatou, ina alu ia oe i le vai, ma lafo ai se mātau, o le uluai i‘a e te maua, ia e tago i ai, ma fafasi lona gutu, ona e maua ai lea o le setatara; ia e ave lea, ma avatu ia te i latou mā oe ma a‘u.

MATAIO, 22:17-21

O lenei, ia e ta‘u mai ia te i matou, pe se a lau taofi? pe sa ea ona avatu o taulaga ia Kaisara pe leai? A ua silafia e Iesu o latou loto leaga, ua faapea atu, O outou tagata pepelo, se a le mea ua outou tofotofo mai ai ia te au? Faaali mai ia ia te au se tupe o le taulaga. Ona latou avane ai lea ia te ia o se tenari. Ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, O ai ea e ona lenei faatagata ma lenei tusi? Ua latou fai mai ia te ia, E o Kaisara. Ona fetalai atu ai lea o ia ia te i latou, O lenei, o mea a Kaisara, ia outou avatu ia Kaisara; a o mea a le Atua ia avatu ia i le Atua.

MATAIO, 23:34

Faauta mai, o le mea lea ou te aauina atu ai ia te outou o perofeta, ma tagata popoto, ma tusiupu; o isi o i latou tou te fāsiotia ma faasatauroina; a o isi, tou te sasaina i o outou sunako, ma tulituliloa ia te i latou i lea aai ma lea aai;

MATAIO, 24:6-9

E faalogo outou i taua ma tala o taua; ia outou, ne‘i tou atuatuvale; auā e ao ona taunuu o nei mea uma, a e lei oo i le gataaga. Auā e sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo; ona oo mai ai lea o oge, ma faamai, ma mafuie i lea mea ma lea mea. O na mea uma o le amataga ia o puapuaga. Ona latou tuuina atu ai lea o outou i le puapuaga, ma latou fasiotia outou, e inosia foi outou e nuu uma ona o lo‘u igoa.

MATAIO, 26:59-60

A o le au faitaulaga sili, ma toeaina, ma le taupulega uma, ua latou saili ni e molimau pepelo ia Iesu, ina ia latou fasioti ia te ia; a e lei maua; e ui lava ina o mai molimau pepelo e toatele, a e lei maua lava. E mulimuli ane ua o mai molimau pepelo e toalua, ua faapea mai,

MATAIO, 26:67-68

Ona latou taufaifeanu ai lea i ona fofoga, ua taufaitu‘i foi ia te ia; ua taufaipo atu foi isi, ua faapea mai, Keriso e, ina iite mai ia te i matou, po o ai na na fasia oe?

MATAIO, 27:11-14

Ua tu Iesu i luma o le alii; ona fesili mai ai lea o le alii ia te ia, ua faapea mai, O oe ea o le tupu o tagata Iutaia? Ona fetalai atu ai lea o Iesu ia te ia, O lea lava. Ua momoli ia te ia e le au faitaulaga sili ma toeaina, a ua leai sana tali. Ona fai mai ai lea o Pilato ia te ia, Ua e le faalogo ea i le tele o mea ua latou molimau mai ai ia te oe? A ua le tali atu ia ia te ia i se upu e tasi; ona matuā ofo ai lea o le alii.

MATAIO, 27:27-31

Ua ta‘ita‘iina Iesu e le ‘au a le alii i le maota o le alii, ona latou faapotopotoina ai lea ia te ia o le ‘au uma. Ua latou toeseina ona ofu, ona latou faaofuina ai lea o ia i le ofu mūmū. Ua latou taataai foi laau tuitui ua fai a‘i le pale, ona latou faaee ai lea i lona ao, ua tuu foi le u i lona aao taumatau; ona latou tootuli ai lea i ona luma, ua faatauemu mai ia te ia, ua faapea mai, Talofa, le tupu o tagata Iutaia! Ua feanu i latou ia te ia, ona latou tago ai lea i le u, ma ta i lona ao. Ua uma ona latou faatauemu mai ia te ia, ona latou tatala ese lea o le ofu, ma faaofu ia te ia i ona lava ofu; ona latou ta‘ita‘i atu ai lea ia te ia ia faasatauroina.

MATAIO, 27:37

Ua latou tuu foi i luga ae o lona ao le tusi i le mea na molia ai o ia, O IESU LENEI, O LE TUPU O TAGATA IUTAIA.

MATAIO, 27:42

Na ia faaolaina isi tagata, e le mafaia e ia ona faaola ia te ia. Afai o le Tupu o Isaraelu o ia, ina alu ifo nei lava o ia i le satauro, ona tatou talitonu ai lea ia te ia.

MATAIO, 28:18

Ona maliu ane ai lea o Iesu, ua fetalai atu ia te i latou, ua faapea atu, Ua tuuina mai ia te au le pule uma lava i le lagi ma le lalolagi.

MAREKO, 1:14-15

Ua tuuina atu Ioane i le fale puipui, ona maliu atu lea o Iesu i Kalilaia, ua tala‘i atu ai le tala lelei i le malo o le Atua, ua faapea atu, Ua oo mai ona po, ua latalata mai le malo o le Atua; ina salamo ia, ma talitonu i le tala lelei.

MAREKO, 6:14-16

Ua faalogo ai le tupu o Herota, (auā ua ta‘ua lona suafa,) ona fai ane lea o ia, Ua tulai Ioane le papatiso nai e ua oti, o le mea lea ua fai ai e ia o vavega. Ua fai ane isi, O Elia lena; a o isi, ua faapea ane, O le perofeta ia, pe faapei o se tasi o le au perofeta. A ua faalogo ai Herota, ona fai ane lea, O Ioane lena sa ou vavaeeseina lona nuu; ua toe tulai ia nai e ua oti.

MAREKO, 6:17-28

Auā sa aauina nisi e Herota e pue ia Ioane, ma noanoa ia te ia i le fale puipui, ona o Herotia le avā a Filipo lona uso, ina ua fai o ia māna avā. Auā sa fai atu Ioane ia Herota, E sa ona e fai avā i le avā a lou uso. O lea na ita ai Herotia ia te ia, na ia fia fasioti foi ia te ia, a ua le mafai; auā sa mata‘u Herota ia Ioane, ina ua iloa o le tagata amiotonu o ia, ma le paia; sa leoleo foi o ia ia te ia, na faalogo foi ia te ia, ma na faia mea e tele, ma faalogo ia te ia ma le fiafia. Ua oo i le aso e paganoa, o le aso lea e fai ai le faamanatuga o le fanau mai o Herota, na fai ai e ia le talisuaga tele i alii sili, ma alii o ‘au e taitoaafe, ma matai sili o Kalilaia. Ua ulufale foi le tama teine a Herotia ua saa, ua faafiafia ai ia Herota, atoa ma i latou sa taooto e aai faatasi ma ia; ona fai atu ai lea o le tupu i le teine, Ia e fai mai ia te au se mea e te manao i ai, ou te avatu lava ia te oe; ua ia augani foi ia te ia, So se mea e te fai mai ai, ou te avatua lava ia te oe, e oo lava i le vaeluagalemu o lo‘u malo. Ona ulufafo lea o ia, ma fai atu i lona tinā, Se a se mea ou te fai atu i ai? Ua fai mai e ia, O le ulu o Ioane le papatiso. Ona ulufale loa lea o ia i le tupu, ua tele lise, ua fai atu ia te ia, ua faapea atu, Ou te manao ina ia e au mai nei lava le ulu o Ioane le papatiso i se tanoa. Ona tiga tele ai lea o le tupu; a ona o lana augani, ma e ua taooto e aai faatasi ma ia, ua ia le mafai ona faafiti atu ia te ia. A ua auina loa e le tupu le tasi o le ‘au e faafeao, ua fai atu ia aumaia lona ulu. Ona alu ai lea o ia, ma vavaeeseina lona ulu i le fale puipui. Ua ia au mai foi lona ulu i le tanoa, ua avane i le teine; ua avatu foi e le teine i lona tinā.

MAREKO, 12:14-17

Ua latou oo mai, ona faapea mai lea ia te ia, Le a‘oa‘o e, ua matou iloa ua e faamaoi lava, ma ua e le mata‘u i se tasi, auā ua e le faailogaina se tagata; a e peitai ua e a‘oa‘o faamaoni lava i le ala o le Atua; pe sa ea ona avatu le taulaga ia Kaisara pe leai? a matou avatu ea? pe matou te le avatu? A ua silafia e ia lo latou pepelo, ona fetalai atu ai lea ia te i latou, Se a le mea tou te tofotofo mai ai ia te au? ina au mai ia ia te au se tenari, se‘i ou matamata i ai. Ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, O ai ea e ona lenei faatagata, ma lenei tusi? Ona latou fai mai lea ia te ia, E o Kaisara. Ona tali atu lea o Iesu ia te i latou, ua faapea atu, Ina avatu ia o mea a Kaisara ia Kaisara; ia avatu foi mea a le Atua i le Atua. Ona latou ofo ai lea ia te ia.

MAREKO, 13:7-8

Pe a tou faalogo i taua ma tala o taua, aua tou te atuatuvale; auā e tupu lava ia mea; a e lei oo i le gataaga. Auā e sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, o le tasi malo foi i le tasi malo; e i ai foi mafuie i lea mea ma lea mea, e i ai foi oge ma fouvale; o amataga ia o puapuaga.

MAREKO, 13:9-11

Ia outou ia te outou; auā e tuuina atu outou e i latou i fono, ma sasaina outou i sunako; e tutū foi outou i luma o alii ma tupu ona o a‘u, e fai ma molimau ia te i latou. Ia muai tala‘iina foi le tala lelei i nuu uma lava e ao ai. Pe a latou ta‘ita‘iina ma tuuina atu outou, aua ne‘i muai manatu i sa outou e fai atu ai, aua foi le lua‘i fatufatua‘i; a o se mea e foaiina ia te outou i lena itu aso, o lea tou te fai atu ai; auā e le o outou e fai atu ai, a o le Agaga Paia.

MAREKO, 14:53-56

Ona latou ta‘ita‘i lea ia Iesu i le ositaulaga sili; ua potopoto uma atu foi ia te ia le au faitaulaga sili, ma toeaina, ma le au tusiupu. Ua mulimuli mamao mai foi Peteru ia te ia, ua oo lava i le maota o le ositaulaga sili; ua nofo ai i lalo faatasi ma auauna, ma mumulu i le afi. A o le au ositaulaga sili, ma le taupulega uma, ua latou saili i mau ia Iesu, ina ia fasioti ia te ia; a e lei maua lava. Auā e toatele ua latou molimau pepelo ia te ia, a e le tutusa a latou mau.

MAREKO, 14:63-65

Ona saeia lea e le ositaulaga sili o ona lava ofu, ua faapea ane, Se a ea le toe aoga ia te i tatou o molimau? Ua outou faalogo i le upu leaga i le Atua. Pe ni a fa outou? Ona fai mai lea o i latou uma, E tatau ona oti o ia. Ona feanu ai lea o isi ia te ia, ma ufiufi i ona fofoga, ma tu‘i ia te ia, ua faapea mai foi ia te ia, Ina iite mai ia; o le au auauna foi, ua latou taufaipo mai ia te ia.

MAREKO, 15:1-5

Ua ao, ona taupulepule loa lea o le au ositaulaga sili, atoa ma toeaina, ma le au tusiupu, ma le taupulega uma, ua latou noanoa ia Iesu, ma ta‘ita‘i atu ia te ia, ma tuuina atu ia Pilato. Ona fesili mai lea o Pilato ia te ia, O oe ea e le tupu o tagata Iutaia? Ona tali atu lea o ia ia te ia, ua faapea atu, O lea lava. Ua momoli foi ia te ia e le au ositaulaga sili i mea e tele. Ona toe fesili mai lea o Pilato ia te ia, ua faapea mai, E te le tali mai lava ea? Faauta i le tele o mea ua latou molimau ai ia te oe. A ua le tali atu e Iesu sina upu; o le mea lea ua ofo ai Pilato.

MAREKO, 15:9

Ona tali atu lea o Pilato ia te i latou, ua faapea atu, Tou te loto ea ina ia ou tatalaina atu ia te outou le tupu o tagata Iutaia?

MAREKO, 15:12-13

Ona toe tali atu ai lea o Pilato ia te i latou, ua faapea atu, Se a foi se mea tou te loto i ai ou te faia ia te ia e ta‘ua te outou o le tupu o tagata Iutaia? Ona latou toe alalaga ai lea, Ina faasatauro ia ia te ia.

MAREKO, 15:15-20

Ua loto Pilato e faalotomălie i le motu o tagata, ua ia tatalaina atu ai Parapa ia te i latou; ua uma ona sasaina o Iesu e ia, ona ia tuuina atu lea o ia ia faasatauroina. Ona ta‘ita‘iina atu lea o ia e le ‘au i le maota, o le maota lea o le alii, ua latou faapotopotoina foi le ‘au uma. Ona latou faaofu lea ia te ia i le ofu pāuli, ma latou taataai laau tuitui ua fai a‘i le pale, ua faapaleina ai o ia. Ona latou alolofa mai lea ia te ia, ua faapea mai, Talofa le tupu o tagata Iutaia. Ua latou ta foi i lona ao i le u, ma feanu ia te ia, ma tootuli ma ifo ia te ia. Ua uma ona latou faatauemu ia te ia, ona latou toeseina lea o le ofu pāuli ia te ia, ma faaofu ia te ia i ona lava ofu; ona latou ta‘ita‘i atu lea ia te ia ia faasatauroina o ia.

MAREKO, 15:26

Ua tusia foi le tusi i le mea na molia ai o ia, O LE TUPU O TAGATA IUTAIA,

MAREKO, 15:32

Ina alu ifo nei lava le Keriso, le tupu o Isaraelu, i le satauro, tatou te iloa ai, ma tatou talitonu ai. O e na faasatauroina foi faatasi ma ia, ua la upu leaga ia te ia.

LUKA, 1:32-33

E sili o ia, e ta‘ua foi o le Alo o le Silisili ese; e foai atu e le Alii o le Atua ia te ia le nofoaiga a Tavita lona tamā; e fai o ia ma tupu i le aiga o Iakopo e faavavau; o lona malo foi e leai sona gataaga.

LUKA, 2:1-3

O aso lava ia na oo mai ai le poloaiga a Kaisara Aokuso ia tusia uma ai le lalolagi. (Na faia lenei uluai tusi ina o pule Kurenio i Suria). Ua o uma atu foi i latou ia tusia, e taitasi i lana lava aai.

LUKA, 3:1-2

O le tausaga e tasi le sefulu ma le lima i le nofoaiga a Tiperio Kaisara, sa pule Ponotio Pilato i Iutaia, o Herota foi o le tupu ia o Kalilaia, ma Filipo lona uso o le tupu ia o Ituraia ma le nuu o Terekoniti, o Lusanio foi o le tupu ia o Apilene; o Ana ma Kaiafa o faitaulaga sili i laua, ua oo ane ai le afioga a le Atua ia Ioane le atalii o Sakaria i le vao.

LUKA, 3:19-20

A ua aoaiina le tupu o Herota e ia, ona o Herotia le avā a lona uso o Filipo, atoa foi ma mea leaga uma na faia e Herota; ua na faaopoopoina lenei mea i mea uma, ua tuuina atu e ia o Ioane i le fale puipui.

LUKA, 9:7-9

Ua faalogo le tupu o Herota i mea uma ua faia e ia, ona fememeai lea o ia, ina ua fai mai nisi, Ua tu mai Ioane i e ua oti; a o isi, Ua faaali mai Elia; a o isi. Ua toe tu mai le tasi o le au perofeta anamua. A ua fai ane Herota, Na ou vavaeeseina le ulu o Ioane; a o ai lenei ua ou faalogo ai i mea faapena? Ua manao o ia i le fia vaai ia te ia.

LUKA, 11:49-50

O lea foi ua fetalai mai ai le poto o le Atua, Ou te aauina atu ia te i latou perofeta ma aposetolo; e fasioti foi e i latou, ma faasaua i nisi: ina ia suea i le tupulaga nei le toto o perofeta uma ua faamaligiina talu ona faavaeina o le lalolagi;

LUKA, 12:58

Pe a lua ō i le alii ma lē ua e aitalafu ai, ia e taumafai lava i le ala ina ia oulua lelei ma ia; ne‘i toso o ia ia te oe i le faamasino, e tuu atu foi le faamasino ia te oe i le auauna, ona tuuina atu lea oe e le auauna i le fale puipui.

LUKA, 16:13

E le mafai se auauna ona auauna i alii e toalua; auā e ‘ino‘ino o ia i le tasi, a e alofa atu i le tasi; a le o lea, e faapipii atu ia i le tasi, a e faaleaoga i le tasi. Tou te le mafaia ona auauna i le Atua atoa ma mamone.

LUKA, 19:26-27

Auā ou te fai atu ia te outou, O le o i ai mea, e avatu i ai; a o le ua leai sana mea, e faoa mea ua ia te ia. Peitai o i latou ua fai a‘u mo latou fili, e na le mafafai ona fai o a‘u mo latou tupu, ia outou ta‘ita‘i mai iinei, ma fasioti ia te i latou i o‘u luma.

LUKA, 20:22-25

Pe sa ea ona matou avatu le taulaga ia Kaisara, pe leai? A ua silafia e ia la latou togafiti, ona fetalai atu ai lea o ia ia te i latou. Se a le mea tou te tofotofo mai ai ia te au? Faaali mai ia ia te au se tenari. O ai ea e ona le faatagata ma le tusi e i ai? Ua latou fai mai ia te ia, E o Kaisara. Ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, O mea a Kaisara ia outou avatu ia Kaisara; a o mea a le Atua avatu ia i le Atua.

LUKA, 21:12

A o lei oo nei mea, latou te pupue ma faasaua ia te outou, e tuuina atu ia te outou i sunako ma fale puipui, latou te ta‘ita‘iina atu outou i tupu ma alii ona o lo‘u igoa.

LUKA, 22:30

ina ia outou aai ma inu i la‘u laoai i lo‘u malo, ma ia nonofo i nofoālii, ma faamasino atu i itu aiga o Isaraelu e sefulu ma le lua.

LUKA, 22:63-67

O tagata ua taofi ia Iesu, ua latou tauemu ma sasa ia te ia. Ua latou ufiufi ona fofoga, ona po mai ai lea i ona fofoga, ua fesili mai foi ia te ia, ua faapea mai, E te iite mai, po o ai na na po atu ia te oe? O isi foi upu e tele ua latou upu leaga ai ia te ia. Ua ao, ona faapotopoto ai lea o le taupulega o le nuu, o le au faitaulaga sili, ma le au tusiupu, ona ta‘ita‘i atu lea ia te ia i la latou fono, ua faapea mai, Afai o oe o le Keriso, fai mai ia ia te i matou. Ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, Pe afai ou te fai atu ia te outou, tou te le tolitonu mai lava;

LUKA, 23:2-4

Ona latou momoli ai lea ia te ia, ua faapea atu, Na matou iloa lenei tagata ua ia faasese i le nuu, ua vavao foi ona avatu o taulaga ia Kaisara, ua faapea mai, o ia lava o le Tupu, o Keriso. Ona fesili mai lea o Pilato ia te ia, ua faapea mai, O oe ea o le tupu o tagata Iutaia? Ua tali atu ia ia te ia, ua faapea atu, O lea lava. Ona fai ane lea o Pilato i le au faitaulaga sili ma le motu o tagata, Ou te le iloa se mea e sala ai lenei tagata.

LUKA, 23:36-38

Ua tauemu mai foi ia te ia tagata tau; ua o ane ia te ia, ma avatu i ai le vineta, ua faapea atu, Afai o oe o le tupu o tagata Iutaia, ina faaola ia oe ia te oe. Na tusia foi le tusi i ona luga, i le upu a Eleni, ma Roma, ma Eperu, O LE TUPU LENEI O TAGATA IUTAIA.

IOANE, 1:17

Auā na tuuina mai e Mose le tulafono, a o le alofa tunoa ma le mea moni, mai ia Iesu Keriso ia.

IOANE, 1:49

Ona tali mai lea o Natanielu, ua faapea mai ia te ia, Rapi e, o oe lava o le Alo o le Atua, o oe lava le Tupu o Isaraelu.

IOANE, 3:1-3

O le tasi tagata o lo le au faresaio, o Nikotemo lona igoa, o le tasi lea faipule o Iutaia; ua alu ane o ia ia Iesu i le po, ua fai mai ia te ia, Rapi e, ua matou iloa o oe o le a‘oa‘o ua maliu mai mai le Atua; auā e le mafai e se tasi ona fai o ia faailoga e te faia, ana le ia te ia le Atua. Ua tali atu Iesu, ua faapea atu ia te ia, E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, a le toe fanau le tagata, e le mafai ona iloa e ia o le malo o le Atua.

IOANE, 5:16

O le mea lea na faasaua ai Iutaia ia Iesu, ua saili foi e fasioti ia te ia, auā na ia fai nei mea i le sapati.

IOANE, 6:15

Ua silafia foi e Iesu, o le a o mai i latou e pue ia te ia, ina ia latou faia o ia ma tupu, ona toe maliu ese ai lea o ia e toatasi i le mauga.

IOANE, 12:12-13

O le taeao ua faalogo ai e le motu o tagata ua o mai i le tausamiga, ua maliu mai Iesu i Ierusalema, ona ave lea e i latou o lau o pama, ma o mai e faafetaiai ia te ia; ona latou alalaga lea, Osana! Ia manuia lē afio mai i le suafa o le Alii, o le Tupu o Isaraelu.

IOANE, 18:33-39

Ona toe ulufale lea o Pilato i le maota o le alii, ua valaau ia Iesu, ua fai mai ia te ia, O oe ea le tupu o tagata Iutaia? Ua tali atu Iesu ia te ia, Pe se upu mai ia te oe lea upu, pe na ta‘ua a‘u e nisi ia te oe? Ua tali mai Pilato, Ou te se Iutaia ea? Ua tuuina mai oe ia te au e lou nuu ma le au ositaulaga sili; pe se a le mea ua e faia? Ua tali atu Iesu, E le mai le lalolagi nei lo‘u malo; afai ana mai le lalolagi nei lo‘u malo, po ua tau a‘u auauna, ina ne‘i tuuina atu a‘u ia Iutaia; a o lenei, e le mai iinei lo‘u malo. Ona fai mai lea o Pilato ia te ia, O lena foi, e te se tupu ea oe? Ua tali atu Iesu, O lea lava, o a‘u o le Tupu. O le mea lenei na fanau mai ai a‘u, o le mea foi lenei na ou sau ai i le lalolagi, ina ia ou molimau i le upu moni. O i latou uma lava o i le upu moni, e faalogo mai i latou i lo‘u leo. Ua fai mai Pilato ia te ia, Po o le a le upu moni? Ua fai mai lea upu, ona toe alu lea o ia i fafo ia Iutaia, ua fai atu foi ia te i latou, Ou te lei iloa se mea e sala ai o ia. A o la outou tu lea, ia ou tatalaina atu ia te outou se tasi tagata i le paseka; o lenei, pe tou te mananao ea ina ia ou tatalaina atu ia te outou le tupu o tagata Iutaia?

IOANE, 19:3

Ona latou fai atu lea, Talofa! le tupu o tagata Iutaia. Ua latou po atu foi ia te ia.

IOANE, 19:8-12

Ua faalogo atu Pilato i lea upu, ua atili ai lona mata‘u; ona toe ulu atu lea o ia i le maota o le alii, ua fai mai ia Iesu, Se fea ea oe? A o Iesu, e lei tali atu lava ia te ia. Ona faapea mai lea o Pilato ia te ia, E te le gagana mai ea ia te au? Po ua e le iloa, o ia te au le pule e faasatauro ia te oe, o ia te au foi le pule e tatala ia te oe? Ua tali atu Iesu, E leai sau pule ia te au, ana le tuuina mai ia te oe mai lugā; o le mea lea e tele ai lona leaga na ia tuuina mai a‘u ia te oe. Talu ai ona saili e Pilato e tatala ia te ia; a ua alalaga Iutaia, ua faapea atu. Afai e te tatalaina lena tagata, e te le alofa ia Kaisara; o sē fia fai ma tupu, e fou o ia ia Kaisara.

IOANE, 19:14-15

O le aso o le sauniga o le paseka lea aso, o lona itu aso foi pe ono; ua fai mai o ia ia Iutaia, Faauta i lo outou tupu. A ua alalaga i latou, Ave ese ia, ave ese ia; ina faasatauro ia te ia. Ua faapea mai Pilato ia te i latou. Ou te faasatauro ea i lo outou tupu? Ua tali atu lea au ositaulaga ia te ia. E leai so matou tupu, na o Kaisara.

IOANE, 19:19-22

Ua tusia foi e Pilato o le tusi faailoga, ma tuu i luga i le satauro; o le upu lenei ua tusia. O IESU LE NASARETA. O LE TUPU O TAGATA IUTAIA. Ona faitaulia lea o lea faailoga e Iutaia e toatele, auā o le mea na faasatauroina ai Iesu, e lata ane lea i le aai; ua tusia foi i le upu a Eperu, ma Eleni, ma roma. Ona faapea atu lea o le au ositaulaga o Iutaia ia Pilato. Aua e te tusi, O le tupu o tagata Iutaia; a ia faapea, Ua fai mai o ia. O a‘u o le tupu o tagata Iutaia. Ua tali atu Pilato. O le mea ua ou tusia, ua ou tusia lava.

GALUEGA, 4:18-21

Ua aami atu ia te i laua, ona vavao lea ia te i laua, aua lava ne‘i tautala atu pe a‘oa‘o atu i le igoa o Iesu. A ua tali atu Peteru ma Ioane, ua faapea atu ia te i latou, Pe tonu i luma o le Atua, ona ma faalogo ia te outou, a e ma te le faalogo i le Atua, ina filifili ia outou. Auā ma te le mafaia ona le tautala i mea ua ma vaai i ai ma faalogo i ai. Ua latou toe faamatau mai ia te i laua, ona tuu lea o i laua e ō, ua le maua e i latou se mea e faasalaina ai i laua, ona o le nuu; auā ua vivii tagata uma lava i le Atua, ona o le mea ua faia.

GALUEGA, 4:23-29

Ua tuuina mai i laua e ō, ona la o atu lea i o latoū, ma la faamatala atu ia te i latou mea uma lava na fai mai ai ia te i laua e le au faitaulaga sili ma toeaina. Ua faalogo i ai i latou, ona latou valaau lea i le Atua ma le loto gatasi, ua faapea atu, Le Alii e, o le Atua oe, o le na faia le lagi, ma le lalolagi, ma le sami, ma mea uma lava o i ai; o le na fetalai mai i le fofoga o lau auauna o Tavita, Se a le mea ua lilivau ai nuu ese, ma mafaufau ai nuu i mea e le aoga? Ua tutū mai tupu o le lalolagi, ua faapotopoto faatasi foi alii e tetee atu i le Alii ma lona Keriso. Auā e moni lava, na faapotopotoina o Herota, ma Ponotio Pilato, atoa ma nuu ese, ma le nuu o Isaraelu, i lau Auauna paia o Iesu, ua e faauuina; latou te faia mea uma lava na tuu anamua i lou aao ma lau pule ia faia. O lenei, le Alii e, ia e silasila i lo latou faamatau mai; ma ia e foai mai i au auauna, ina ia latou matuā tautala i lau afioga ma le faamalosi,

GALUEGA, 5:17-18

Ona tutū lea i luga o le faitaulaga sili, ma i latou uma ua ia te ia, o le itu aiga lea a le au satukaio, ua matuā matataua lava i latou; ua latou pupue atu foi i le au aposetolo, ma tuu atu ia te i latou i le fale puipui o le nuu.

GALUEGA, 5:19-29

A ua to mai puipui o le fale e le agelu a le Alii i le po, ua na ta‘ita‘i ia te i latou i fafo, ma faapea atu, Ina o ia outou, ina tutū i le malumalu ma tautala atu i le nuu i upu uma lava o lenei olataga. Ua faalogo ai i latou, ona latou ulufale lea i le malumalu i le tafa o ata, ma a‘oa‘o ai. Ona sau lea o le faitaulaga sili ma i latou sa ia te ia, ua faapotopoto e i latou le fono, atoa ma le taupulega uma lava o le fanauga a Isaraelu, ona aau atu lea nisi i le fale puipui e ta‘ita‘i mai ia te i latou. Ua oo atu auauna, ua latou le maua ia te i latou i le fale puipui; ona toe foi mai lea, ma tala mai, ua faapea mai, Na matou iloa le fale ua puipui ma ua mausali lava, ma leoleo ua tutū i fafo i luma o faitotoa; ua matou to atu, a ua le maua e i matou se tasi i totonu. Ua faalogo i nei upu le faitaulaga, ma le ta‘ita‘i o le ‘au o le malumalu, atoa ma le au faitaulaga sili, ua latou masalosalo i nei mea, pe iu i ni a. Ona sau lea o le tasi, ma tala mai ia te i latou, ua faapea mai, Faauta, o tagata sa outou tuu i le fale puipui, o loo i le malumalu i latou, o tutū ma a‘oa‘o atu i le nuu. Ona alu lea o le ta‘ita‘i o le ‘au, o ia ma auauna, ua ta‘ita‘i mai ia te i latou, a e lei faia ma le faamalosi; auā ua fefefe i latou i le nuu, ina ne‘i fetogia i latou i maa. Ua latou ta‘ita‘i mai ia te i latou, ona tuu atu ai lea i luma o le fono; ona fesili mai lea o le faitaulaga sili ia te i latou, ua faapea mai, Pe na matou le matuā fai atu ea ia te outou ia soia le toe a‘oa‘o i lena igoa? faauta foi, ua outou faatumu i Ierusalema i la outou mataupu, ma outou fia faaoo mai i luga ia i matou le toto o lena tagata. Ona tali atu lea o Peteru ma le au aposetolo ua faapea atu, E tusa ona sili o lo matou anaana i le Atua i lo matou anaana i tagata.

GALUEGA, 5:41

Ona ō lea o i latou nai luma o le fono, ua olioli ina ua ta‘uaogaina i latou ia faaleagaina ona o lona suafa.

GALUEGA, 12:1-5

O ona po ia na pupue ai e le tupu o Herota nisi o le ekalesia ina ia faasaua i ai. Ua na fasioti foi ia Iakopo le uso o Ioane i le pelu. Ua iloa foi e ia ua fiafia ai Iutaia, ona faasosolo ai lea ona pue ia Peteru lava. (O ona aso ia o areto e le faafefeteina) Ua pue ia te ia, ona tuu ai lea i le fale puipui, ma tuuina atu i tagata tau e taitoafā i vasega e fa e leoleo ia te ia; ua manatu ia e ta‘ita‘i ane ia te ia i le nuu pe a mavae le paseka. O lenei, ua leoleoina Peteru i le fale puipui; a ua faia le tatalo faatauanau i le Atua e le ekalesia mo ia.

GALUEGA, 12:6-17

Ua oo ina a ta‘ita‘i e Herota ia te ia i fafo, o lea lava po na moe ai Peteru i le va o tagata tau e toalua, ua noanoatia o ia i maea uamea e lua; o leoleo foi i luma o le faitotoa, ua leoleo i latou i le fale puipui. Faauta foi, o le agelu a le Alii ua tu mai, ua pupula mai foi le malamalama i le fale; ua na ta ia Peteru i lona itu, ma fafagu ia te ia, ua faapea atu, Ina tu ai i luga, ia vave. Ona pauu ifo lea o maoa uamea nai ona lima. Ua fai atu le agelu ia te ia, Fusi ia ou ofu, ma faamau ifo ou seevae. Ua faapea foi ona faia e ia. Ua na fai atu foi ia te ia, Ina pulupulu ia lou ofu, ma mulimuli mai ia te au. Ona alu lea o ia i fafo, ua mulimuli atu ia te ia; ua le iloa e ia ua moni le mea ua faia e le agelu; fa te ia ua vaaia le faaaliga. Ua mavae i tua ia te i laua le muai leoleoga ma lona lua, ona oo lea o i laua i le puipui uamea e o atu ai i le aai; ua matala fua lea ia te i laua; ona la o atu lea i fafo, ma savali atu i le ala e tasi; ona tuua loa lea o ia e le agelu. Ua faatoa mau manatu ai Peteru, ona faapea lea o ia, Ua ou iloa nei, e moni, ua auina mai e le Alii lana agelu, ma ua laveai mai o ia ia te au ai le lima o Herota, ma le faatuatuaga uma lava o le nuu o Iutaia. Ua mafaufau ai o ia, ona alu lea i le fale o Maria le tinā o Ioane, ua igoa ia Mareko; e toatele sa faapotopotoina ai, ma latou tatalo. Ua tu‘itu‘i atu foi Peteru i le puipui o le ala, ona sau lea o le tasi teine, o Rosa le igoa, na te asia mai. Ua iloa foi e ia le leo o Peteru, ua le toina le puipui ona o le olioli, a ua momo‘e i le fale, ma fai atu ua tu mai Peteru i le faitotoa. Ua fai mai i latou ia te ia, Ua e valea. A ua finau atu pea ia, e moni lava. Ona faapea mai lea o i latou, O lana agelu ia. A ua tu‘itu‘i atu pea Peteru; ona tatala lea e i latou, ua iloa atu ia te ia, ona matuā ofo ai lea o i latou. A ua tālo atu o ia i lona lima ia te i latou soia le tautala, ona folafola lea e ia ia te i latou ona ta‘ita‘iina mai e le Alii nai le fale puipui. Ua na fai atu foi, Ia outou tala atu ia mea ia Iakopo ma le au uso. Ona alu atu lea o ia i fafo, ua alu i le tasi mea.

GALUEGA, 12:18-19

Ua ao, ona tele ai lea o le atuatuvale o tagata tau, pe na faapefea Peteru. Ua saili foi e Herota ia te ia, ua le maua, ona faamasino lea o ia i leoleo, ma fai atu ia ta‘ita‘iina i latou ia oti. Ona alu lea o ia nai Iutaia i Kaisareia, ua nofo ai.

GALUEGA, 12:20-23

Ua ita tele Herota ia Turo ma Saitonu; a ua latou o mai ia te ia ma le loto gatasi, ua latou faaoleole atu foi ia Pāso lē leoleo i le tofaga o le tupu, ona latou ole atu lea ia toe lelei ma ia; auā na fagaina lo latou nuu e le nuu o le tupu. O le aso foi na atofaina, ua ofu ai Herota i ona ofu alii, ma nofo i le nofoālii, ua lauga atu ia te i latou. Ona alalaga lea o le nuu, O le siufofoga o se atua, a e le se leo o se tagata. Ona taia loa lea o ia e le agelu a le Alii, auā ua le avatu e ia le viiga i le Atua; ona atiolaina lea o ia i anufe ua oti ai.

GALUEGA, 16:22-24

Ua feosofi mai le motu o tagata ia te i laua, ua saei ese atu e faamasino o laua ofu, ua fai atu foi ia sasa ia te i laua i laau. Ua latou sasa ia te i laua, e tele o la ta, ona tuu atu lea i le fale puipui, ua fai atu i le leoleo o le fale ia leoleo lelei ia te i laua; ua oo lea poloaiga, ona tuu atu lea o ia ia te i laua i le potu tuloto, ma faamau i o la vae i laau.

GALUEGA, 16:25-30

O le tulua o po ma ao ua tatalo ai ma pepese o Paulo ma Sila i le Atua; ua faalogo foi ia te i laua e ua noanoatia. Ona faafuasei mai lea o le mafuie tele, ua luluina ai faavae e le fale puipui; ua toloaina mai ai o puipui uma, ua maunuunu ai foi o latou noanoaga uma lava. Ua ala le leoleo o le fale puipui na moe, ua na iloa faitotoa o le fale ua avanoa, ona se‘i lea e ia o le pelu, a fasi o ia e ia, fa te ia ua sosola e na noanoatia, A ua alaga Paulo ma le leo tele, ua faapea atu, Aua ne‘i faia e oe se mea e leaga ai oe; auā o iinei i matou uma lava. Ona fai atu lea o ia e au mai ni afi, ona oso mai lea o ia, ma faapaū i luma o Paulo ma Sila ma le gatete. Ua na aumaia foi i laua i fafo, ua faapea mai, Alii e, se a le mea e tatau ona ou faia ou te ola ai?

GALUEGA, 16:35-40

Ua ao, ona aauina mai lea e faamasino o auauna, ua faapea mai, Tuu atu ia o ia tagata ia o. Ona fai ane lea e le leoleo o le fale puipui nei upu ia Paulo, Ua aauina mai e faamasino ia tuuina atu oulua ia o; o lenei, o atu ia, ina o ma le manuia. A ua fai atu Paulo ia te i latou, Ua sasa mai i latou ia te i maua nei i luma o le nuu a o lei faasalaina, o i maua o tagata Roma, ona latou tuu mai lea ia i maua i le fale puipui; latou te tuu lemu atu nei ea ia te i maua? Aua lava; a o i latou, se‘i o mai lava i latou e avatu ia te i maua i fafo. Ona molia lea e auauna o ia upu i faamasino; ona fefefe lea o i latou, ina ua lagona o tagata Roma i laua. Ona o mai lea o i latou, ma ole mai ia te i laua, ua avatu foi ia te i laua i fafo, ma aioi mai ia la o ose atu i le aai. Ona o lea o i laua i fafo o le fale puipui, ua ulufale i sa Litiā; ua feiloai foi ma le au uso, ma la faamafanafana atu ia te i latou, ona ō lea o i laua.

GALUEGA, 17:6-8

E lei maua i lana, ona fetoso mai lea e i latou ia Iasona ma nisi o le au uso i le au faipule o le nuu, o loo alalaga atu, O tagata nei o e ua faatupu le fouvale i le lalolagi uma, ua latou oo mai foi iinei; ua talia i latou e Iasona. Ua faatu‘iese foi i latou nei uma lava i poloaiga a Kaisara, ua fai mai, o Iesu o le tasi lea tupu. Ua latou faatupu ai le atuatuvale i le motu o tagata atoa ma le au faipule o le nuu, o e ua faalogo i nei mea.

GALUEGA, 17:26

ua faia foi e ia nuu uma o tagata i le toto e tasi, ia nonofo i le fogaeleele uma lava, ua na tuu foi tausaga na tofia anamua, ma tuaoi o mea latou te nonofo ai;

GALUEGA, 22:24-30

ua fai atu le alii e pule i ‘au ia ave ia te ia i le ‘olo, ua fai atu foi ia inoino ia te ia ma sasa, ina ia iloa e ia le mea ua latou alalaga mai ai faapea ia te ia. Ua noanoa ia te ia i fusi, ona fai atu lea o Paulo i le ta‘ita‘i o le toaselau o le na tu mai E le ua sa ea ia te outou ona sasa le tagata Roma ua le faasalaina? Ua faalogo atu le ta‘ita‘i o le toaselau, ona alu lea o ia ma ta‘u atu i le alii e pule i ‘au, ua faapea atu, Ia oe i le mea a e faia; auā o le tagata Roma lena. Ona sau ai lea o le alii e pule i ‘au, ua faapea mai ia te ia, Fai mai ia te au, o le Roma ea oe? Ua fai atu o ia, E. Ona tali mai lea o le alii e pule i ‘au E tele tupe na faatau a‘i e a‘u ia faia a‘u ma tagata o lea nuu. A ua fai atu e Paulo, O a‘u na fanau ai. Ona o ese loa lea ia te ia o e na fai a inoino ia te ia; na fefe foi le alii e pule i ‘au, ina ua iloa o le Roma o ia, ma ua na noanoa ia te ia. O le taeao ua fia iloa ai le faamaoni o le mea na molia ai o ia e Iutaia, ona tatala lea o ia o ona noanoaga, ma poloai atu i faitaulaga sili ma la latou fono uma ia o mai; ona ta‘ita‘i ifo lea o ia ia Paulo, ma tuu atu ia te ia i o latou luma.

GALUEGA, 23:1-5

Ona matuā vaai lea o Paulo i le fono, ua faapea atu, Le au uso e, ua ou matuā faia la‘u amio i luma o le Atua ma le loto fuatia ifo e lelei, ua oo mai lava i le aso nei. Ona fai mai lea o le faitaulaga sili o Anania i e ua tutū ane ia po atu i lona gutu. Ona fai atu lea o Paulo ia te ia, O oe na le pa faasinasinaina; o le a po atu le Atua ia te oe; e te nofo ea e faamasino mai ia te au e tusa ma le tulafono, a ua e soli tulafono i lou fai ane ia po mai ia te au? A ua fai mai e ua tutū ane, Ua e faifai ea i le faitaulaga sili a le Atua? Ona fai atu lea o Paulo, Le au uso e, ou te lei iloa o ia o le faitaulaga sili; auā ua tusia, Aua e te upu leaga i le alii o lou nuu.

GALUEGA, 23:6-10

Ua iloa foi e Paulo o satukaio nisi o i latou, a o faresaio nisi, ona alaga lea o ia i le fono, Sema e, le au uso e, o a‘u nei o le faresaio, o le atalii o le faresaio; o le faamoemoe i le toe tu mai o e ua oti ua faamasinoina ai a‘u. Ua fai atu e ia lena upu, ona tupu ai lea o le fefinauai i le au faresaio ma le au satukaio; ona vaeluaina lea o le faapotopotoga. Auā e faapea le au satukaio, e leai se toe tu mai, e leai foi se agelu, po o se agaga; a ua taofi e le au faresaio i mea uma e lua. Ua tupu foi le pisapisao tele; ona tutū i luga lea o le au tusiupu o le vaega o le au faresaio, ua matuā finafinau atu, ua faapea atu, Matou te le iloa se leaga i lenei tagata; a e afai ua tautala mai se agaga, po o se agelu ia te ia, soia tatou te fai taua i le Atua. Ua tele lava le fefinauai, ua fefe foi le alii e pule i ‘au ne‘i fesaeiaiina Paulo e i latou, ua fai atu o ia i le ‘au tau e ō ifo, ma toso mai ia te ia nai ia i latou, ma ta‘ita‘i mai i le ‘olo.

GALUEGA, 25:6-12

Ua nofo foi o ia ia te i latou i aso e sefulu ma ona tupu, ona alu ifo lea i Kaisareia; o le taeao ua nofo ai o ia i le nofoa faamasino, ma fai atu ia ta‘ita‘iina mai Paulo. Ua oo mai o ia, ona vagavagai ai lea o Iutaia o e na o mai i Ierusalema, ua molia Paulo i mea e tele ma le mamafa, ua latou le mafaia ona faamaoni. Ua faatonu e ia ia ia, ua faapea atu, Ua ou le agasala lava i le tulafono o Iutaia, po o le malumalu, po o Kaisara. A o Feso, ua loto o ia e faafiafia atu i tagata Iutaia, ua fai mai ai o ia ia Paulo, ua faapea mai, Ua e loto ea ina e alu ae i Ierusalema, ia faamasinoina ai oe i nei mea i o‘u luma? Ona fai atu lea o Paulo, O loo tuu nei a‘u i luma o le nofoa faamasino o Kaisara, e tatau ona faamasinoina ai o a‘u; ua ou le faia lava se mea le tonu ia Iutaia, ua e matuā silafia lava. Auā afai ua ou amioleaga, po ua ou faia se mea e tatau ona ou oti ai, ou te le musu lava ina ou oti; a e afai e le moni se tasi o ia mea ua latou molia ai a‘u, e le mafaia ona tuuina atu o a‘u e se tasi ia te i latou. Ou te valaau ia Kaisara. Ua fetautalatalai Feso ma ē pule, ona tali mai lea o ia, Ua e valaau ea ia Kaisara? e te alu lava ia Kaisara.

GALUEGA, 25:20-21

Na ou masalo pe faapefea le suega i lea mea, ona ou fesili atu lea, po ua loto o ia ina alu atu i Ierusalema, ia faamasinoina ai o ia i ia mea. Ona valaau atu lea o Paulo ia taofia o ia ina ia faamasinoina e Aokuso; ona ou fai atu lea ia leoleoina o ia, seia ou auina atu o ia ia Kaisara.

GALUEGA, 26:25-32

A ua tali atu o ia, Le alii e Feso, ou te le valea, a ou te tautala atu i upu moni ma le faautauta. Auā o loo silafia e le tupu nei mea ou te tautala faamalosi atu nei i ai; auā ua ou iloa lelei ua le lilo se tasi mea o ia mea ia te ia; auā na le faia faalilolilo lenei mea. Le tupu e Akeripa, ua e talitonu ea i le au perofeta? Ua ou iloa lava ua e talitonu. Ona fai mai lea o Akeripa ia Paulo, o se mea itiiti ona e faaliliuina lea o a‘u e fai ma Kerisiano. Ona fai atu lea o Paulo, Ou te aioi atu lava i le Atua, ia le o se mea itiiti, po o se mea tele, a ia pei o a‘u nei, e le na o oe, a e atoa foi ma e o faafofoga mai uma lava ia te au i lenei aso, ia faapea lava outou, a e tuu pea ia o nei fusi. Ua faapea atu o ia, ona tulai lea o le tupu ma le alii, ma Perenike ma e sa nonofo ma i latou. Ua o ane i latou, ona fetautalatalai lea, ua faapea ane, Ua le faia e lenei tagata se mea e tatau ai le oti, po o le fusifusia. Ona fai atu lea o Akeripa ia Feso, Ana le valaau lenei tagata ia Kaisara, po ua mafai ona tuu atu ia te ia e alu.

GALUEGA, 27:23-24

Auā sa tu mai ia te au anapo le agelu a le Atua, e ona a‘u, ou te auauna i ai, ua faapea mai, Paulo e, aua e te fefe; e tatau ona e tu i luma o Kaisara; faauta foi, ua foai atu e le Atua ia te oe o i latou uma ua folau ma oe.

GALUEGA, 28:16-19

Ua oo i matou i Roma, ona tuu atu lea e le ta‘ita‘i o le toaselau i e ua fusifusia i le alii e pule i ‘au; a ua tuu atu o ia ia Paulo e nofo i lona lava fale ma se tagata tau e leoleo ia te ia. Ua mavae aso e tolu, ona faapotopoto mai lea e Paulo alii o Iutaia; ua potopoto mai, ona fai atu lea o ia ia te i latou, Sema e, le au uso e, e ui lava ina ou lei faia se mea faaletatau i le nuu ma le tu o tatou tamā, na tuuina atu a‘u o fusifusia mai Ierusalema i lima o Roma; ua faamasino mai i latou ia te au, ona loto lea e tuuina mai a‘u e alu, auā ua leai sa‘u amio e tatau ona ou oti ai. A ua faatu‘iese mai Iutaia, ona le mataofia lea o la‘u valaau ia Kaisara; a e le o ia te au se mea e momoli ai lo‘u nuu.

ROMA, 13:1-7

Ia usiusitai tagata uma i faipule silisili; auā e leai se pule pe a le mai le Atua; o pule uma lava o loo fai nei, ua faatuina e le Atua. O lenei, o le na te tetee i le pule, ua tetee e ia i le sauniga a le Atua; o e tetee foi e sala lava i latou. Auā o alii, e le se faamatau i latou i e amio lelei, na o e amio leaga. O lou manao ea, ia e le fefe i le pule? ia e amio lelei, ona ta‘uleleia mai lea o oe e ia. Auā o le auauna ia a le Atua ia te oe, ia lelei ai; a e afai e te amio leaga, ia e fefe ai, auā e le fai fua e ia lana pelu; auā o le auauna o ia a le Atua, o le na te taui atu le toasa i lē amio leaga. O lenei, e tatau ona usiusitai, e le gata ona o le toasa, a e peitai ona o le loto fuatia ifo. O le mea foi lea tou te avatu ai taulaga, auā o auauna i latou a le Atua, o loo finafinau i lenei lava mea. O lenei, ia avatu i tagata uma lava a latou mea; o le taulaga i e ua tatau i ai le taulaga; o le telo i e ua tatau i ai le telo; o le mata‘u i e ua tatau i ai le mata‘u; o le faaaloalo i e ua tatau i ai le faaaloalo.

I. KORINITO, 2:6-8

A e matou te tautala atu i le poto i e ua uma ona a‘oa‘oina; a e le o le poto o lenei lalolagi po o le poto o alii o lenei lalolagi ua faaleaogaina; a e peitai matou te tautala atu i le poto o le Atua i le upu lilo sa natia, na tofia e le Atua anamuā anamuā lava, ina ia tatou manuia ai; o le mea na le iloa e se alii e tasi o lenei lalolagi; auā ana latou iloa, po ua latou le faasatauroina le Alii e ona le manuia.

I. KORINITO, 6:12

Ua tataga mea uma ia te au, a ua le aoga mea uma; ua tataga mea uma ia te au, a o a‘u, e le faiaina a‘u i se tasi mea.

I. KORINITO, 10:23

Ua tataga mea uma ia te au, a ua le aoga mea uma; ua tataga mea uma ia te au, a ua le faamafanafana mea uma.

I. KORINITO, 15:24-25

Ona oo ai lea i le gataaga, e tuuina atu ai e ia le malo i le Atua, o le Tamā lea, pe a uma ona faaumatia e ia o alii sili uma, ma faipule uma, ma e malolosi. Auā e tatau ona pule o ia, seia tuuina e ia ona fili uma lava i lalo o ona vae.

KALATIA, 3:28-29

e le o i ai se Iutaia po o se Eleni, e le o i ai se pologa po o se sa‘oloto, e le o i ai se tane po o se fafine; auā ua tasi lava outou uma ia Keriso Iesu. Afai foi e o Keriso outou, e moni, o le fanau outou a Aperaamo, o suli foi e tusa ma le mea na folafolaina.

KALATIA, 4:30-31

A e peitai se a ea e fai mai ai le Tusi? Ina tutuli ia le fafine nofo pologa ma lana tama; auā e le tofia le tama a le fafine nofo pologa faatasi ma le tama a le fafine o le tama a le eleele. O lenei, le au uso e, e le ni fanau i tatou a le fafine nofo pologa, a o le fafine o le tama a le eleele.

KALATIA, 5:1

O lenei, ia outou tumau i le sa‘olotoga ua faasa‘oloto mai ai Keriso ia te i tatou; a e aua ne‘i toe taofia outou i le amo o le pologa.

KALATIA, 5:14

Auā ua atoatoa le tulafono uma lava i le upu e tasi, o lenei, Ia e alofa atu i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.

KALATIA, 5:22-23

A o le fua o le Agaga o le alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni, o le agamalu, ma le le gaoiā; e le faatulafonoina mea faapena.

EFESO, 1:21-22

e silisili lava i alii sili uma lava, ma faipule, ma e ua malolosi, ma alii, ma igoa uma lava e ta‘ua, e le gata i le olaga nei, a e oo foi i lē atali; ua ia tuu foi mea uma lava i lalo o ona vae, ma tuuina atu o ia e fai ma ulu o mea uma lava mo le ekalesia,

EFESO, 2:12

o ona po ia sa le i ai ia te outou Keriso, sa tagata ese outou i le sauniga o le malo o Isaraelu, o tagata ese foi i feagaiga ua i ai le mea na folafolaina, sa leai so outou faamoemoe, sa aunoa foi ma le Atua i le lalolagi.

EFESO, 2:19

O lenei, e le toe tagata ese outou, po o e ua āumau, a ua nuu faatasi ma le au paia, o le aiga foi o le Atua;

EFESO, 6:12

Auā tatou te le tau ma tagata, a o alii sili, ma faipule, ma alii o le pouliuli o lenei lalolagi, atoa ma agaga leaga i mea o i le lagi.

FILIPI, 2:9-11

O le mea lava lea ua matuā faaeaina ai o ia e le Atua, ma foaiina atu ai ia te ia o le suafa e silisili i suafa uma lava; ina ia tootuli o tulivae uma lava i le suafa o Iesu, o e o i le lagi, ma e o i le lalolagi, ma e o i lalo o le lalolagi; ma ia ta‘uta‘u atu e laulaufaiva uma lava o Iesu Keriso o le Alii lava ia, ia iu ina viia ai le Atua le Tamā.

FILIPI, 3:20

Aua o lo tatou nuu moni ua i le lagi lea, o loo faatalitali mai ai i tatou i le Faaola, o le Alii o Iesu Keriso;

KOLOSE, 1:16

auā na faia e ia o mea uma lava, o mea i le lagi ma mea i le lalolagi, o mea o vaaia ma mea e le o vaaia, o nofoālii, ma alii, ma alii sili, ma faipule; na faia e ia mea uma lava, na faia foi mo ia;

KOLOSE, 2:8

Ia outou, ne‘i faatagataotauaina outou e se tasi i le poto le aoga e faasese ai, e tusa ma le uputuu a tagata, e tusa ma mataupu muamua a le lalolagi, a e le tusa ma mataupu a Keriso;

I. TIMOTEO, 1:8-10

Ua tatou iloa lava o le mea lelei le tulafono, pe afai e faia e se tasi o mea e tatau i ai; o loo iloa lenei mea, ua le faatuina mai le tulafono mo le ua amiotonu, a o e faaletaupulea ma e soli i tulafono, o e faalematau ma e agasala, o e amio leaga ma e ulavavale, o e fasi tamā ma e fasi tinā, o e fasioti tagata, o e faitaaga, o e faasotoma, o e gaoi tagata, o e tala pepelo, o e tauto pepelo; afai foi o i ai se toe mea e faatu‘iese ai i le mataupu e ola ai,

I. TIMOTEO, 1:17

O lenei, ia i ai i le Tupu o le vavau, o le o soifua pea lava, o le le o vaaia, o le Atua poto e toatasi, ia ia te ia le mamalu atoa ma le viiga e faavavau faavavau lava. Amene.

I. TIMOTEO, 2:1-2

O lenei, e muamua i mea uma ou te apoapoai atu ia faia olega, ma tatalo, ma faatoga, ma faafetai mo tagata uma lava; mo tupu ma i latou uma ua i ai le pule, ina ia tatou nonofo ma le le atuatuvale ma le filemu, i le amio Atua uma lava ma le amio matagofie;

I. TIMOTEO, 6:15

E faailoa mai lea mea e ia i ona lava aso, o ia o le Alii e manuia mona ua toatasi, o le Tupu o tupu, ma le Alii o alii;

II TIMOTEO, 2:12

pe afai tatou te onosai, e fai foi i tatou ma tupu faatasi ma ia; pe afai tatou te faafiti ia te ia, e faafiti foi o ia ia te i tatou;

TITO, 3:1-2

Ia e faamanatu atu ia i latou ia latou usiusitai i alii sili ma faipule, ia gauai i alii, ia nofo sauniuni foi i latou i galuega lelei uma lava, aua ne‘i upu leaga i se tasi, aua ne‘i faamisa, a ia faapalepale, ma ia faaali atu le agamalu uma i tagata uma lava.

EPERU, 1:8

a ua faapea mai i le Alo, O lou nofoālii, le Atua e, faavavau faavavau lava lea; o le tootoo o lou malo, o le tootoo o le amiotonu lea.

EPERU, 8:1-2

O le aano lenei o mea o loo tautala ai nei, ua ia i tatou le faitaulaga sili e faapena, o le ua nofo i le itu taumatau o le nofoālii o lē Silisili ese o i le lagi, o le auauna i le mea paia, ma le fale fetafai moni, sa faatuina e le Alii, a e le o tagata.

EPERU, 11:36-38

na tofotofoina isi i tauemuga, ma sasaina, atoa ma noanoataga, ma tuuina i fale puipui; na fetogia i latou i maa, na vaevaeesea i ‘ili, na tofotofoina, na oti i latou na fasia i le pelu; na feoai solo ma oofu i pa‘u mamoe ma pa‘u oti; o mativa i latou, ma puapuagatia, ma faasaunoaina; (e le aoga le lalolagi ona i ai o i latou;) na feoai solo i latou i vao, ma mauga, ma ana, ma lua i le eleele.

EPERU, 13:17

Ia outou usiusitai i o outou ta‘ita‘i ma outou gauai i ai; auā o loo leoleo i latou mo o outou agaga, latou te tala atu le tala i ai, ina ia faia ma le olioli, a e aua ma le tiga; auā e le aoga lea ia te outou.

I. PETERU, 2:9

A o outou o le tupulaga ua filifilia outou, o tupu ma ositaulaga, o le nuu paia, ma le nuu na faatauina mai, ina ia outou ta‘uta‘u atu ona lelei na ia valaau ia te outou nai le pouliuli e oo i lona lava malamalama e matuā ofo ai;

I. PETERU, 2:11-18

Le au pele e, ou te aioi atu ia te outou o tagata ese ma e āumau, ia mamao outou ma tu‘inanau o le tino, o mea ia e tau ma le agaga. Ia lelei a outou amio i luma o nuu ese, o le mea latou te fai upu leaga ai ia te outou, peiseai o tagata amio leaga outou, latou te vaavaai ai i a outou amio lelei, ona latou vivii atu ai lea i le Atua i le aso e asiasi mai ai. O lenei, ia outou usiusitai atu i tofiga uma a tagata auā o le Alii; po o le tupu ina ua sili; po o alii, o i latou ua aauina mai e ia ina ia faasalaina ai ē amio leaga, a ia viia ē amio lelei. Auā o le finagalo lea o le Atua, o la outou amio lelei ia faalologo ai le valea o tagata pouliuli; pei o e sa‘oloto, a e aua ne‘i fai le sa‘olotoga ma ufiufi o le loto leaga, a ia faapei o auauna a le Atua. Ia outou ava i tagata uma; ia alolofa atu i le au uso; ia matatau i le Atua; ia ava i le tupu. O outou auauna, ia outou usiusitai ma le mata‘u uma i o outou matai, ana ne‘i gata ai i e agalelei ma e agamalu, a o e amio paaa foi.

II. PETERU, 2:6-8

o aai foi o Sotoma ma Komoro ua na taui atu i ai i le olapalaina, ina ua lelefu, ua tuu ma faailoga i e faalematau i aso amuli; na ia laveai foi ia Lota o le amiotonu, sa tiga i le amio faamatāitu a e faaletaupulea; (auā o lea tagata amiotonu, sa tiga lona loto faamaoni a o nofo faatasi ma i latou, i lona vaai atu ma faalogo atu i lea aso ma lea aso, i a latou amio faaletaupulea;)

II. PETERU, 2:10-11

a e sili lava i latou o e mulimuli atu i la le tino i le tu‘inanau i le fia ulavale, ma latou ta‘ufaatauvaa i alii; ua faamalosi, ua finau vale, ma ua le fefe ona upu leaga i e ua mamalu. A o agelu e sili ona malosi ma le mana, e le molimau lava se upu leaga e faasala ai ia te i latou i luma o le Alii.

I. IOANE, 3:4

O i latou uma lava o e fai le agasala, ua latou soli foi i tulafono; o le agasala o le solitulafono lava lea.

IUTA. 1:8

E faapea foi lava o ia tagata moemiti, latou te faaleaga le tino, ma latou ta‘ufaatauvaa i alii, ma upu leaga i e ua mamalu.

FAAALIGA, 1:4-6

O a‘u o Ioane o la‘u tusi lenei i ekalesia e fitu o i Asia; ia ia te outou le alofa tunoa ma le manuia mai ia te ia o loo soifua, na soifua foi, o le a afio mai; mai Agaga foi e toafitu o i luma o lona nofoālii; mai ia Iesu Keriso foi, o le molimau faamaoni, o le ulumatua o e ua oti, ma le pule i tupu o le lalolagi. O le na alofa mai ia te i tatou, na ia fufulu mai foi ia te i tatou i a tatou agasala i lona lava toto, na ia faia foi i tatou ma tupu ma faitaulaga i le Atua o lona lava Tamā, ia ia te ia le viiga ma le malosi e faavavau faavavau lava. Amene.

FAAALIGA, 3:21

O lē manumalo ou te avatua i te ia ma te nonofo faatasi ma a‘u i lo‘u nofoālii, e pei o a‘u foi ona ou manumalo, ua ma nonofo foi faatasi ma lo‘u Tamā i lona nofoālii.

FAAALIGA, 4:2-6

Ona a‘u i le Agaga loa lea; faauta foi, ua tu mai le nofoālii i le lagi, ua tietie foi le tasi i le nofoālii; o lē tietie mai foi ua pei o le maa iasepi ma le salikea lona tino mai; ua siosioina foi le nofoālii e le nuanua e pei o le samaraki lona tino mai. Ua siosioina foi le nofoālii e nofoālii e luafulu ma le fa; na ou iloa foi o toeaina e toaluafulu ma le toafa o tietie i ia nofoālii, ua oofu i ofu sisina; ua i o latou ulu foi o pale auro. Ua oo mai foi uila, ma faititili, ma leo mai le nofoālii; o lamepa foi e fitu o mumū i luma o le nofoālii, o Agaga ia e toafitu o le Atua. Ua i luma foi o le nofoālii le sami tioata, e pei o le maa tioata; ua i totonu o le nofoālii ma ua liolioina le nofoālii e mea ola e fa ua tutumu i mata i luma atoa ma tua.

FAAALIGA, 4:9-10

A vivii foi, ma faaneenee, ma faafetai atu mea ola i le o tietie i le nofoālli, o lē soifua e faavavau e faavavau lava, ona faapaū ai lea o toeaina e toaluafulu ma le toafa i luma o lē tietie i le nofoālii, ma ifo atu i lē soifua e faavavau e faavavau lava, ma lafo o latou pale i luma o le nofoālii, o loo faapea atu,

FAAALIGA, 5:10-13

ua faia foi e oe i matou ma tupu ma faitaulaga i lo matou Atua; e fai foi i matou ma tupu i le lalolagi. Na a‘u iloa atu foi, ma ou faalogo i le leo o agelu e toatele, o e ua faataaliolio i le nofoālii, ma le leo o mea ola e fa atoa ma le au toeaina; o lo latou faitau aofai ua mano ni mano, ma afe ni afe, o loo faapea atu ma le leo tele, Ua tatau lava le Tamai mamoe na fasia ina ia tuuina atu ia te ia le mana, ma le oa, ma le poto, ma le malosi, ma le faaneeneega, ma le viiga, ma le faamanū. Na ou faalogo foi i mea uma na faia o i le lagi, ma le lalolagi, ma lalo ifo o le lalolagi, ma mea foi o i le sami, atoa ma mea uma o i ai i ia mea, o loo faapea atu, Ia ia te ia o lē tietie i le nofoālii atoa ma le Tamai mamoe le faamanū, ma le faaneeneega, ma le viiga, ma le malosi e faavavau faavavau lava.

FAAALIGA, 7:9-11

Ua mavae atu ia mea, ona ou iloa lea, faauta foi i le motu o tagata e toatele mai atu nuu uma, ma aiga, ma nuu, ma gagana eseese, e le ma faitaulia e se tasi, o loo tutū i latou i luma o le nofoālii ma luma o le Tamai mamoe, ua oofu i latou i ofu sisina, ua i ai foi lau pama i o latou lima; ua latou alalaga foi ma leo tetele, ua faapea atu, O i ai le faaolataga i lo tatou Atua o lē tietie i le nofoālii, atoa ma le Tamai mamoe. Ua tutū faataaliolio agelu uma i le nofoālii ma le au toeaina ma mea ola e fa, ua latou faapaū fao i luma o le nofoālii, ma ifo atu i le Atua,

FAAALIGA, 7:15

O le mea lea ua latou i luma ai o le nofoālii o le Atua, ua latou auauna foi ia te ia i lona malumalu i le ao ma le po; o lē tietie foi i le nofoālii e mau ma i latou.

FAAALIGA, 11:15-18

Ua ili foi e lona toafitu o agelu le pu, ona i ai lea i le lagi o leo tetele, ua faapea mai, O malo o le lalolagi ua avea mo lo tatou Alii ma lona Keriso, e fai foi o ia ma tupu e faavavau faavavau lava. O toeaina foi e toaluafulu ma le toafa, o e nonofo i o latou nofoālii i luma o le Atua, ua latou faapaū fao, ma ifo i le Atua, ua faapea atu, Le Alii e, le Atua e ou le malosi uma lava, ua matou faafetai atu ia te oe, o lē soifua, o le na soifua, o le a afio mai, ina ua e tago i lou mana tele ma ua fai oe ma tupu. Ua ita foi nuu, ona oo mai lea o lou toasa, ma ona po e faamasinoina ai e ua oti, ma taui ai i au auauna le au perofeta, ma le au paia, ma e ua matatau i lou suafa, o tagatānuu atoa ma alii, e fano ai foi i latou o e na fano ai le lalolagi.

FAAALIGA, 13:1-2

Ua ou tu i le oneone i le matafaga; ona a‘u iloa ai lea o le manu feai ua alu ae nai le sami, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu; ua i ona nifo foi o palealii e sefulu, ua i ona ulu foi o le igoa faifai. O le manu feai foi na ou iloa, e pei o le nameri, o ona vae foi e pei o vae o le urosa, ma lona gutu e pei o le gutu o le leona. Ua tuuina atu foi ia te ia e le tarako lona malosi, ma lona nofoālii, ma le pule tele.

FAAALIGA, 14:8

Ona mulimuli atu ai lea o le tasi agelu, ua faapea atu, Ua paū, ua paū Papelonia o le aai tele, auā ua ia faainu i nuu uma i le uaina o le toasa i lana faitaaga.

FAAALIGA, 16:19-20

Ua vaetoluina foi le aai tele, ua pauu foi aai o nuu; ua manatua Papelonia le aai tele i luma o le Atua, ina ia tuuina atu ia te ia o le ipu o le uaina o lona toasa mamafa. Ua sosola foi motu uma, o mauga foi ua le iloa.

FAAALIGA, 17:1-2

Ua sau foi le tasi o ia agelu e toafitu sa i ai ipu e fitu, ua tautala mai ia te au, ua faapea mai ia te au, Sau ia, ou te faailoa ia te oe le faasalaina o le fafine talitane e sili, o lē tietie i vai e tele; ua faitaaga ma ia o tupu o le lalolagi, ua onā foi e o nonofo i le lalolagi i le uaina o lana faitaaga.

FAAALIGA, 17:9-13

O le mea lenei ua i ai le atamai e ona le poto. O ulu e fitu o mauga ia e fitu, ua nofo ai le fafine; o tupu foi ia e toafitu; e toalima ua pauu, o loo i ai le tasi, e lei oo mai nei foi le tasi; pe a oo mai e tusa ona saasaa ona po e tumau ai. O le manu feai foi sa i ai, ua le i ai foi, o lona toavalu lea, nai le toafitu foi o ia, e alu atu foi o ia i le malaia. O nifo foi e sefulu na e iloa, o tupu ia e toasefulu, ua le oo ina maua o latou malo, a e maua e i latou le pule pei o tupu e tasi le itu aso faatasi ma le manu feai. Ua loto gatasi i latou nei, latou te avatu foi o latou malosi ma a latou pule i le manu feai.

FAAALIGA, 17:14-18

Latou te tau le taua ma le Tamai mamoe, a e manumalo le Tamai mamoe ia te i latou, auā o le Alii ia o alii ma le Tupu o tupu; o e ua ia te ia foi ua valaauina i latou, ma filifilia, ma faamaoni. Ona fai mai lea o ia ia te au, O vai na e iloa, o loo tietie ai le fafine talitane, o nuu ia, ma motu o tagata, ma atu nuu, ma gagana eseese. O nifo foi e sefulu na e iloa i le manu feai, latou te ‘ino‘ino i le fafine talitane, ma faasaunoa ia te ia, ma to ese ona ofu, latou te aai foi i lona tino, ma susunu ia te ia i le afi. Auā ua tuuina atu e le Atua i o latou loto ia faia lona finagalo, latou te loto gatasi foi e avatu lo latou malo mo le manu feai, seia taunuu afioga a le Atua. O le fafine foi na e iloa, o le aai tele lea, e i ai le pule i tupu o le lalolagi.

FAAALIGA, 18:2-3

Ua matuā alaga foi o ia ma le leo tele, ua faapea ane, Ua paū, ua paū Papelonia le aai tele, ua avea foi o ia ma mea e nofo ai temoni, ma mea e puipui ai agaga leaga uma, o le mea foi e puipui ai manu felelei uma e leaga ma le inosia; auā ua feinu nuu uma i le uaina o le toasa i lana faitaaga, ua faitaaga foi ma ia tupu o le lalolagi, o le faulaiga o ana mea faafiafia ua tamaoaiga ai e ua faatau oa o i le lalolagi.

FAAALIGA, 18:9-10

O tupu foi o le lalolagi e na faitaaga ma faafiafia i latou faatasi ma ia, latou te taufaitagi ia te ia ma taufaitagitu‘i ona o ia, pe a latou iloa atu le asu o lona susunuina; e tutū mamao i latou ona o le fefe i lona puapuaga, e faapea atu, Aue, aue Papelonia e, le aai tele ma le aai malosi! auā o le itu aso e tasi ua oo mai ai lau sala.

FAAALIGA, 18:21

Ua siitia foi e le tasi agelu malosi o le maa e pei o se maaolo tele, ma lafo i le sami, ua faapea atu, E faapea ona lafotuina o Papelonia le aai tele, e le toe iloa lava.

FAAALIGA, 19:15

Ua alu atu foi le pelu maai nai i lona fofoga, ina ia taia a‘i e ia o nuu; e pule foi o ia ia te i latou i le tootoo uamea; e soli foi e ia le soligāvine o le toasa mamafa o le Atua e ona le malosi uma lava.

FAAALIGA, 19:16

Ua ia te ia foi le suafa ua tusia i lona ofu ma lona vae. O LE TUPU O TUPU, MA LE ALII O ALII.

FAAALIGA, 19:17-19

Na a‘u iloa foi le tasi agelu ua tu i le la; ua alaga foi o ia ma le leo tele, ua faapea atu i manu uma e felelei i le taulotoaiga o le lagi, O mai ia, ina outou faapotopoto ane i le faigaai a le Atua silisili, ina ia outou aai i tino o tupu, ma tino o ta‘ita‘i o ‘au taitoaafe, ma tino o tagata malolosi, ma tino o solofanua ma e ua tietie ai, ma tino o tagata uma, o e sa‘oloto atoa ma pologa, o tagatānuu atoa ma alii. Ona ou iloa lea o le manu feai, ma tupu o le lalolagi, ma a latou ‘au, ua faapotopotoina e tau ai le taua ma le ua tietie i le solofanua ma lana itu taua.

FAAALIGA, 20:6

Amuia mona ua paia le ua i ai se tofi i le uluai toe tu; e le oo foi le pule a le oti faalua ia te i latou, a e avea i latou ma faitaulaga a le Atua ma Keriso, latou te fai ma tupu foi faatasi ma ia i tausaga e afe.

FAAALIGA, 20:11-13

Na a‘u iloa foi le nofoālii tele e sinasina, ma le o tietie ai, ua sosola ese le lalolagi ma le lagi i ona luma, e le iloa foi se mea e tu ai i laua. Na a‘u iloa foi o e na oti, o tagatānuu atoa ma alii, o tutū i luma o le Atua, ona fofola lea o tusi; ua fofola foi ma le tasi tusi, o le tusi lea o le ola; ona faamasinoina ai lea o e na oti i mea ua tusia i tusi, e tusa ma a latou amio. Ua avae foi e le sami e na oti sa i ai, ua avae foi e le oti ma seoli e na oti sa i ai; e taitasi foi o i latou ma faamasinoina e tusa ma a latou amio.

FAAALIGA, 21:5-6

Ua fetalai mai foi lē tietie i le nofoālii, Faauta, ou te faia ia fou mea uma lava. Ua fetalai mai foi o ia ia te au, Ia e tusi; auā o upu nei e moni ma le faamaoni ia. Ua fetalai mai foi o ia ia te au, Ua uma ona fai. O a‘u le Alefa ma le Omeka, o le amataga ma le gataaga. O le ua fia inu ou te foaifuaina atu ia te ia ai le puna o le vai ola.

FAAALIGA, 22:1-5

Ona faaali mai lea e ia ia te au le vaitafe manino o le vai o le ola, e manino e pei o le maa tioata, ua tafe ifo mai le nofoālii o le Atua ma le Tamai mamoe. O i le moa o lona ala tele ma itu taitasi o le vaitafe le laau o le ola, o loo fua mai i fuata e sefulu ma le lua, e taitasi le masina ma fua mai ai lona fuata; o lau foi o le laau e faamalolo ai nuu. E leai foi se toe faafano e tasi; e i ai foi le nofoālii o le Atua ma le Tamai mamoe, o ana auauna foi latou te auauna ia te ia; latou te vaavaai atu foi i ona fofoga, e i ai foi i o latou muaulu lona suafa. E leai lava se po i lea mea; e le aoga foi ia te i latou se lamepa, po o le malamalama o le la; auā o le Alii le Atua na te faamalamalamaina i latou; latou te fai ma tupu foi e faavavau faavavau lava.

Samoan - Sāmoa - SM

SMOV - O Le Tusi Paia - 1887

Public Domain
https://find.bible/bibles/SMOOLD/
Languages are made available to you by www.ipedge.net