Ko e Veesi Kotoa pe ʻi he Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fakamatala – 326 ngaahi potufolofola
JENESI 2:24
“
Koia e tukuage ai e he tagata e ene tamai mo ene fa‘e, kae bikitai ki hono unoho: bea te na kakano taha be.
”
JENESI 29:20
“
Bea nae gaue a Jekobe i he ta‘u e fitu, ke ne ma‘u a Lejieli; bea nae tatau ia kiate ia moe aho jii be, koeuhi ko ene ofa lahi kiate ia.
”
EKESOTOSI 20:12
“
Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e: koeuhi ke fuoloa ho gaahi aho i he fonua oku foaki e Jihova ko ho Otua kiate koe.
”
EKESOTOSI 20:17
“
Oua naa ke manumanu ki he fale o ho kaugaabi, oua naa ke manumanu ki he unoho o ho kaugaabi, be ki he ene tamaioeiki, be ki he ene kaunaga, be ki he ene faga bulu, be ki he ene asi, be ki ha mea e taha oku a ho kaugaabi.
”
EKESOTOSI 23:4-5
“
Bea kabau oku mo fetaulaki moe bulu be koe asi a ho fili oku alu he, koe mooni te ke toe omi ia kiate ia. Kabau oku ke mamata ki he asi o ia oku fehia kiate koe oku tokoto kuo taomia ia e he ene kavega, bea oku ikai te ke fie tokoni ia, koe mooni te ke tokoni ia.
”
EKESOTOSI 34:6
“
Bea nae haeleage a Jihova i hono ao, o ne folofola, Ko Jihova, Ko Jihova koe Otua, oku aloofa, mo ofa mataatā, oku kataki fuoloa, bea mohu i he agalelei moe mooni.
”
LEVITIKO 19:17-18
“
Oua naa ke fehia ki ho tokoua i ho loto: koe mooni ke ke valoki‘i ho kaugaabi, bea oua naa tuku ai be ene agahala. Oua naa ke totogi kovi be agafakamolokau ki he fānau a ho kakai, ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe: Ko au ko Jihova.
”
LEVITIKO 19:34
“
Ka koe muli oku nofo mo koe e tatau ia moe toko taha kuo tubu iate kimoutolu, bea te ke ofa kiate ia o hage ko hoo ofa kiate koe; he naa mou nofo koe muli i he fonua ko Ijibite; Ko au ko Jihova ko ho mou Otua.
”
LEVITIKO 25:35-37
“
Bea kabau kuo hoko o majiva a ho kaiga, bea kuo vaivai ia; bea te ke tokoni ia; ne ogo be koe muli ia be ko ha aunofo kiate koe; koeuhi ke ne moui ai mo koe. Oua naa ke too ha totogi iate ia, be hano tubu; ka ke manavahe ki he Otua; koeuhi ke moui ho kaiga mo koe. Oua naa ke atu hoo koloa kiate ia ke ma‘u ai ae totogi, be no hoo meakai ke ma‘u ai hono tubu.
”
NOMIBA 12:3
“
(Bea koeni, koe tagata ko Mosese nae agavaivai ia, o lahi hake i he kau tagata kotoabe nae i he fuga o mamani.)
”
TEUTALONOME 6:5
“
Bea te ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, mo hoo moui kotoa, mo ho malohi kotoa.
”
TEUTALONOME 7:9-10
“
Koia ke ke ilo ko Jihova ko ho Otua, koe Otua ia, koe Otua agatonu, aia oku ne tauhi ae fuakava moe aloofa mo kinautolu oku ofa kiate ia, bea fai ki he ene gaahi fekau, o a‘u atu ki he toutagata lau‘i afe; Bea oku totogi eia kiate kinautolu oku fehia kiate ia ki ho nau mata, ke fakaauha akinautolu: e ikai fai tuai ia kiate ia oku ne fehia kiate ia, e totogi eia kiate ia ki hono mata.
”
TEUTALONOME 10:18-19
“
Oku ne fakamāu eia ma ae tamai mate moe fefine baea, oku ofa ia ki he muli, o ne foaki ki ai ae meakai moe kofu. Koia mou ofa foki ki he muli: he naa mou nofo koe kau muli i he fonua ko Ijibite.
”
TEUTALONOME 11:1
“
KOIA ke ke ofa kia Jihova ko ho Otua, bea tauhi mau ai be ene bule, mo ene gaahi tuutuuni, mo ene gaahi fakamāu, mo ene gaahi fekau.
”
TEUTALONOME 11:13
“
Bea e hoko o behe, kabau te mou faa tokaga ki he eku gaahi fekau aia oku ou fekau ai kiate kimoutolu i he aho ni, ke ofa kia Jihova ko ho mou Otua, bea ke tauhi aki ia ho mou loto kotoa mo ho mou laumalie kotoa,
”
TEUTALONOME 13:3
“
Oua naa ke tokaga ki he lea ae kikite koia, be koe toko taha koia oku miji ae gaahi miji: he oku ahiahi‘i akimoutolu e Jihova ko ho mou Otua, ke ilo be te mou ofa kia Jihova ko ho mou Otua aki ho mou loto kotoa mo ho mou laumalie kotoa:
”
TEUTALONOME 15:10-11
“
Koe mooni te ke foaki kiate ia, bea oua naa mamahi ho loto i hoo foaki kiate ia: he koeuhi koe mea ni e tabuaki ai koe e Jihova ko ho Otua i hoo gaahi gaue kotoabe, bea i he mea kotoabe oku mafao atu ho nima ki ai. Koeuhi e ikai aubito gata ae majiva mei ho fonua: koia oku ou fekau‘i koe, o behe, Ke ke mafola ho nima o lahi ki ho tokoua, ki he majiva, moia oku tuutamaki, i ho fonua.
”
TEUTALONOME 16:17
“
E foaki e he tagata kotoabe o fakatatau mo ene mafai, o tāu moe tabuaki a Jihova ko ho Otua aia kuo ne foaki kiate koe.
”
TEUTALONOME 30:6
“
Bea e kamu‘i ho loto e Jihova ko ho Otua, moe loto o ho hako, ke ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, bea i ho laumalie kotoa, koeuhi ke ke moui.
”
TEUTALONOME 30:20
“
Koeuhi ke ke ofa kia Jihova ko ho Otua, bea ke fai talagofua ki hono le‘o, bea koeuhi ke ke bikitai kiate ia: he ko hoo mouiaga ia, moe fakatologaaga o ho gaahi aho: koeuhi ke ke nofo ai koe i he fonua aia nae fuakava ki ai e Jihova ki hoo gaahi tamai, kia Ebalahame, mo Aisake, bea mo Jekobe, ke foaki kiate kinautolu.
”
JOSIUA 22:5
“
Ka mou faa vakai o fai ki he fekau moe fono, aia nae fakababau e Mosese koe tamaioeiki a Jihova kiate kimoutolu, ke mou ofa kia Jihova ko ho mou Otua, bea ke aeva i hono gaahi hala, bea ke tauhi ene gaahi fekau, bea ke mou bikitai kiate ia, bea ke mou tauhi ia aki ho mou loto kotoa, bea mo ho mou laumalie kotoa.
”
1 SAMUELA 2:3
“
Oua naa toe talanoa fakafiefielahi faufau behe; oua naa ba mai ae lea malohi mei ho gutu: he koe Otua oe loto a Jihova, bea oku eke‘i eia ae gaahi faiaga.
”
1 SAMUELA 18:1-4
“
BEA nae hoko o behe, hili e na alea mo Saula, nae febikitaki ae laumalie o Jonatane moe laumalie o Tevita, bea nae ofa a Jonatane kiate ia o hage ko hono laumalie oona. Bea nae ave ia e Saula i he aho koia, bea nae ikai toe tuku ia ke alu ki abi ki he fale o ene tamai. Bea nae toki alea ai a Jonatane mo Tevita i he tuakava, koe mea i he ene ofa kiate ia o hage ko hono laumalie oona. Bea nae too e Jonatane hono bulubulu oona aia naa ne kofu aki, o ne foaki ia kia Tevita, mo hono gaahi kofu, io, a ene heleta foki, mo ene kaufana, bea mo hono nonoo.
”
1 SAMUELA 20:41-42
“
Bea i he alu ae tamajii, nae tuu hake a Tevita mei he botu nae haga ki toga, bea fakatomabee hono mata ki he kelekele, o fakabunou tuo tolu ia: bea naa na fetoutou fekita be, o fai ae fetagihi, ka nae lahi hake ia Tevita. Bea nae behe e Jonatane kia Tevita, Alu fiemalie be, he kuo ta fefuakava i he huafa o Jihova, o behe, Ke iate koe mo au a Jihova, bea ke i hoku hako ia mo ho hako o taegata. Bea nae tuu hake ia o alu: bea nae alu o Jonatane ki he kolo.
”
KOE TOHI A JOBE 6:14
“
Oka mamahi ha taha oku gali ke ofa kiate ia a hono kaiga; ka oku ne liaki eia ae manavahe ki he Mafimafi.
”
KOE GAAHI SAME 25:6-7
“
E Jihova, ke ke manatu ki hoo gaahi aloofa mo hoo ofa mataatā be; he oku talu mei mua ia. Oua naa ke manatu‘i ae gaahi agahala i he eku kei jii, mo eku gaahi talagataa: ka ke manatu kiate au, E Jihova, o fakatatau ki hoo aloofa koeuhi ko hoo agalelei.
”
KOE GAAHI SAME 25:9
“
Te ne tataki ae agamalu i he fakamāu: te ne ako hono hala ki he agavaivai.
”
KOE GAAHI SAME 25:10
“
Koe gaahi hala kotoabe o Jihova koe aloofa moe mooni kiate kinautolu oku tauhi ene fuakava mo ene gaahi fakamooni.
”
KOE GAAHI SAME 31:23
“
Mou ofa kia Jihova, akimoutolu ko ene kakai maonioni kotoabe: he oku tauhi e Jihova ae kau agatonu, bea oku ne totogi lahi ki he kau fai fakafielahi.
”
KOE GAAHI SAME 36:5-7
“
Ko hoo aloofa, E Jihova, oku i he gaahi lagi; bea oku a‘u hake hoo agatonu ki he gaahi ao. Ko hoo maonioni oku hage koe gaahi mouga oe Otua; ko hoo gaahi fakamāu koe fuu moana; E Jihova, oku ke fakamoui ae tagata moe manu. Otua, hono ikai mahuig fau a hoo aloofa! koia oku falala ai ae fānau ae tagata ki he malu o ho kabakau.
”
KOE GAAHI SAME 40:11
“
E Jihova, oua naa ke taofi hoo gaahi aloofa ogogofua iate au: tuku ke tauhi mau ai be au e hoo aloofa mo hoo mooni.
”
KOE GAAHI SAME 41:1-3
“
OKU monuia ia aia oku tokaga ki he majiva: e fakamoui ia e Jihova he aho oe kovi. E tauhi ia e Jihova, mo bule ke moui ia; bea te ne monuia i mamani: bea e ikai te ke tukuage ia ki he loto o hono gaahi fili. E fakamalohi ia e Jihova i he tokotoaga fakamamahi: te ke gaohi hono mohega kotoabe i hono mahaki.
”
KOE GAAHI SAME 51:1
“
ALOOFA mai kiate au, E Otua, o fakatatau ki hoo manavaofa: ke ke tamate‘i eku gaahi agahala o fakatatau ki hono lahi o hoo gaahi aloofa ogogofua.
”
KOE GAAHI SAME 69:16
“
Fanogo kiate au, E Jihova, he oku lelei hoo manavaofa: ke ke tafoki mai kiate au o fakatatau ki hono lahi o hoo aloofa ogogofua.
”
KOE GAAHI SAME 86:5
“
He ko koe, E Eiki oku ke agalelei, bea faa fakamolemole; bea mohu aloofa kiate kinautolu kotoabe oku ui kiate koe.
”
KOE GAAHI SAME 86:15
“
Ka ko koe, E Eiki, koe Otua oku fonu i he manavaofa, moe agalelei, oku ke kataki fuoloa, bea mohu aloofa moe mooni.
”
KOE GAAHI SAME 101:5
“
Ko ia oku fakakovi fakafufu hono kaugaabi, teu tuuji ia: ko ia oku fiematamua mo loto laukau e ikai teu kataki‘i.
”
KOE GAAHI SAME 103:8-12
“
Oku manavaofa mo agalelei a Jihova, oku faa kataki, bea mohu aloofa. E ikai te ne valoki mau ai be: bea e ikai tubutamaki o taegata. Nae ikai fai eia kiate kitautolu o fakatatau moe tau gaahi agahala; be totogi kiate kitautolu o fakatatau moe tau gaahi hia. Kae hage ko hono maoluga oe lagi ki mamani, oku behe hono lahi o ene aloofa kiate kinautolu oku nau manavahe kiate ia. Oku hage ko hono va mamao oe botu hahake mei he botu luluga, oku behe hono mamao o ene ave e tau gaahi agahala iate kitautolu.
”
KOE GAAHI SAME 103:17
“
Ka koe aloofa a Jihova oku talu mei mua o a‘u o taegata kiate kinautolu oku nau manavahe kiate ia, bea ko ene maonioni ki he fānau ae fānau;
”
KOE GAAHI SAME 107:1
“
MOU atu ae fakafetai kia Jihova, he oku agalelei ia: koeuhi oku tologa o taegata a ene aloofa.
”
KOE GAAHI SAME 107:8-9
“
Taumaiā ke fakamalo ae kakai kia Jihova koeuhi ko ene aloofa, bea koeuhi ko ene gaahi gaue fakaofo ki he fānau ae tagata! He oku ne fakamakona ae laumalie oku holi, mo ne fakabito aki ae lelei ae laumalie oku fiekaia.
”
KOE GAAHI SAME 117:2
“
He oku lahi a ene aloofa kiate kitautolu: bea oku tologa o taegata ae mooni a Jihova. Mou fakamalo kia Jihova.
”
KOE GAAHI SAME 133:1
“
Ko hono aoga oe feohi oe kakai maonioni. VAKAI ki hono lelei bea mo hono fakafiemalie oe nofo fakataha ae kaiga i he feofoofani!
”
KOE GAAHI SAME 136:26
“
Mou atu ae fakafetai ki he Otua oe lagi: he oku tologa o taegata a ene aloofa.
”
KOE GAAHI SAME 145:8-9
“
Oku agalelei a Jihova, bea fonu i he manavaofa; oku toohi hono houhau, bea oku lahi a ene aloofa. Oku agalelei a Jihova ki he kakai kotoabe: bea oku kabui ene gaue kotoabe e he ene gaahi aloofa ogogofua.
”
KOE GAAHI SAME 147:6
“
Oku hiki hake e Jihova ae agamalu: oku li eia ae agahala ki he kelekele.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 3:3
“
Ke oua naa mahui iate koe ae manavaofa moe mooni: nonoo ia ki ho kia; tohi ia ki he kakano o ho loto:
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 5:15-20
“
Inu ae vai mei ho leba be oou, moe vaitafe mei he vai keli be oou. Ke tafe atu ho gaahi magamaga‘i vai, moe vaitafe oe gaahi vai ki he gaahi hala. Ke tuku ia ko hoo mea aau be, bea oua naa kau ai mo koe ha muli. Ke monuia ho matavai: bea ke fiefia koe i ho unoho aia naa ke ma‘u i hoo kei talavou. Ke tatau be ia moe hainite ofa moe kaseli fakaofoofa; bea ke fiemalie mau ai be koe i hono fatafata; bea ke fakafiefia‘i koe i he aho kotoabe i he ene ofa. E hoku foha, koeha ka ke ka he ai i he fefine muli, bea fāufua ki he fatafata oe muli?
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 6:16-19
“
Oku fehia a Jihova ki he mea ni e ono: io, koe mea e fitu oku fakalielia i hono ao: Koe mata fielahi, koe elelo oku loi, moe nima oku liligi ae toto oe taehalaia, Koe loto oku fakatubu ae gaahi mahalo kovi, moe va‘e oku vee vave ki he fai kovi, Koe fakamooni loi oku lea aki ae gaahi loi, mo ia oku fakatubu maveuveu i he kaiga.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 8:13
“
Koe manavahe kia Jihova, koe fehia ia ki he kovi: koe fielahi, moe fakabuhobuha, moe agakovi moe gutu kovi, oku ou fehia ki ai.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 8:17
“
Oku ou ofa kiate kinautolu oku ofa kiate au; bea e ma‘u au ekinautolu oku kumi tōtōaki kiate au.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 10:12
“
Oku tubu mei he fehia ae fekeikei: ka oku ufiufi e he ofa ae agahala kotoabe.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 11:2
“
Oka hoko ae fielahi, oku hoko foki moe ma: ka oku i he agavaivai ae boto.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 11:17
“
Oku fai lelei e he tagata agaofa ki hono laumalie oona: ka koia oku aga fakamalohi oku ne fakamamahi‘i hono kakano oona.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 11:24-25
“
Oku ai aia oku faa foaki, kae ma‘u ai o lahi: bea oku ai oku taofi i he mea oku totonu ke fai, ka oku tubu ai a ene majiva. E fakama‘umea‘i ae loto oku faa ofa: bea koia oku faa fakaviviku e fakaviviku ia foki.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 13:24
“
Koia oku ne taofi ene mea kinikiniji oku ne fehia ki hono foha: ka koia oku ofa ki ai oku ne tautea ia oka aoga ke fai.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 14:21
“
Koia oku fehia ki hono kaugaabi koe fai hala ia: ka oku monuia ia aia oku agaofa ki he majiva.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 14:31
“
Koia oku fakamalohi‘i ae majiva oku manuki‘i eia a hono Tubuaga: ka koia oku fakaabaaba kiate ia, oku agaofa ia ki he majiva.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 15:1
“
OKU teke‘i atu ae houhau e he tali fakavaivai: ka oku fakatubu ae ita i he lea fakamamahi.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 15:25
“
E fakaauha e Jihova ae fale oe fielahi: ka e fokotuu mau eia ae kau hala oe fefine kuo mate hono unoho.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 16:5-6
“
Oku fakalielia kia Jihova akinautolu kotoabe oku loto fielahi: bea kabau e buke ae nima ki he nima, e ikai tae hoko hono tautea. Oku fakamaa mei he agahala e he aloofa moe mooni: bea koe mea i he manavahe kia Jihova oku tafoki ai ae tagata mei he kovi.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 16:18-19
“
Oku muomua ae fielahi i he fakaauha, bea moe loto agahiki i he hoko ae higa. Oku lelei lahi hake ia ke loto agavaivai moe kakai agavaivai, i he vahevahe ha koloa kuo ma‘u moe fielahi.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 16:24
“
Oku tatau moe geeji oe honi ae lea malie, i hono hua melie ki he laumalie, bea koe moui ia ki he gaahi hui.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 17:9
“
Oku ofeina ia oku faa ufiufi ae fai hala: ka koia oku toe lea aki ha mea, koe fakamavae ia oe kaumea feofoofani.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 17:17
“
Oku ofa mau ai be ae kaiga mooni, bea kuo fanau‘i ho tokoua ke talifaki ae aho oe kovi.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 18:21
“
Oku i he elelo ae bule ki he mate moe moui: bea ko kinautolu oku ofa ki ai te nau kai a hono fua.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 18:24
“
Koe tagata oku ai hono gaahi kaiga oku gali ke ne fai fakakaiga eia; bea oku ai ae takaga oku bikitai malohi hake i ha tokoua.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 19:17
“
Ko ia oku manavaofa ki he majiva oku foaki eia kia Jihova: bea ko ia kuo ne foaki te ne toe totogi kiate ia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 19:22
“
Oku holi ae tagata ke ne agalelei: bea oku lelei hake ae tagata majiva i he tagata oku loi.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 21:3-4
“
Koe fai totonu moe fakamāu oku lelei hake ia kia Jihova i he feilaulau. Koe mata oku fieeiki, moe loto fielahi, bea moe keli ae kakai agakovi, koe agahala ia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 21:13
“
Ko ia e tabuni hono teliga ki he tagi ae majiva e tagi foki ia, ka e ikai ogo‘i e ha taha.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 21:21
“
Ko ia oku tulituli bau ki he maonioni moe aloofa te ne ma‘u ae moui, moe maonioni, bea moe ogolelei.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 21:23-24
“
Ko ia oku tauhi hono gutu mo hono elelo oku fakahaofi eia hono laumalie mei he gaahi mamahi. Ko fielahi mo manuki fieeiki koe higoa ia oona, oku faa ita i he laukau.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 22:9
“
E monuia ia oku mata ofa; he oku foaki eia a ene ma ki he majiva.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 22:10-11
“
Ke li kitua aia oku manuki, bea e alu kitua ae fakakikihi foki: io, e gata ae feiteitani moe lauikovi. Ko ia oku ofa ki he loto maa, e kaiga aki ia e he tu‘i koeuhi koe maonioni o hono lougutu.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 25:21-22
“
Kabau oku fiekaia ho fili, foaki ki ai ae ma ke ne kai; bea kabau oku fieinua, foaki kiate ia ae vai ke inu: He te ke hilifaki ai ae malala‘i afi ki hono ulu, bea e totogi lelei e Jihova kiate koe.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 28:27
“
Ko ia oku faa foaki ki he majiva e ikai majiva ia: ka ko ia oku fufu hono mata e lahi ae fakamalaia e hoko ki ai.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 29:22
“
Oku fakatubu ae fekeikei e he tagata faa ita, bea oku lahi ae fai hala ae tagata loto lili.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 29:23
“
Koe fielahi ae tagata e fakahifo ai ia ki lalo; ka e boubou hake ae laumalie oe agavaivai aki ae ogoogolelei.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 30:18-19
“
Oku ai ae mea e tolu oku fakaofo lahi kiate au, io, koe mea e fa oku ikai teu ilo‘i: Koe bunaaga oe ikale i he atā; moe hala oe gata i he fuga maka; moe aluaga oe vaka i he loto vaha; moe aga ae tagata ki he tāuboou.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 31:8-9
“
Ke matoo ho gutu koeuhi koe noa i he mea anautolu kotoabe kuo fakamāu ki he mate. Matoo ho gutu, bea ke fakamāu maonioni, bea ke lagomaki‘i ae majiva, bea moe baea i he ene mea.
”
KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 7:9
“
Oua naa ke ita vave i ho laumalie: he oku nofo ae ita i he fatafata oe kau vale.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 1:1-4
“
KOE fugani oe hiva a Solomone. Tuku ke ne uma aki kiate au ae gaahi uma a hono gutu: he oku lelei hake hoo ofa i he uaine. Oku tatau ho huafa moe liligi atu ae lolo kakala, koeuhi koe namu lelei o hoo gaahi mea tākai, bea koia oku ofa ai ae kau tauboou kiate koe. Toho au, bea te mau lele atu kiate koe: kuo omi au e he tu‘i ki hono gaahi botu fale: te mau fiefia mo nekeneka iate koe, bea te mau tokaga lahi hake kiate koe i he uaine: oku ofa kiate koe ae agatonu.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 1:9-16
“
A hoku ofaaga, kuou fakatatau koe ki he faga hose i he gaahi saliote o Felo. Kuo fakamatamatalelei ho kouahe aki ae tuiga mata‘i tofe, mo ho kia aki ae gaahi kahoa koula. Te mau gaohi aki ae koula ho gaahi kaba‘i kofu, mo bule‘i aki ia ae siliva. Lolotoga ae nofo ae tu‘i i hono keinagaaga oku namu kakala atu eku naatosi. Oku hage koe u kakala a hoku ofaaga kiate au, bea e tokoto ia ki hoku fatafata i he bo o aho. Oku tatau kiate au a hoku ofaaga moe fuhi saibalesi i he gaahi goue vaine i Eniketi. Vakai, oku ke hoihoifua akoe oku ou ofa ai; vakai, oku ke hoihoifna; oku ke ma‘u ae mata oe lube. Vakai, oku ke toulekeleka, E hoku ofaaga, io, mo fakaofoofa; bea oku laumauiui foki ho ta tokotoaga.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 2:1-9
“
KO AU koe lose o Saloni, koe lile oe gaahi telea. O hage koe lile i he lotolotoga oe gaahi akau talatala, oku behe a hoku ofaaga i he gaahi ofefine. Bea hage koe akau koe moli ki he gaahi akau oe vao, oku behe a hoku ofaaga i he ao oe gaahi foha. Neu nofo hifo ki lalo i hono malumalu, beau fiefia lahi, bea nae hua melie a hono fua ki hoku gutu. Naa ne omi au ki he fale keinagaaga, bea nae fakamalu aki au ae fuka ae ofa. Tokoni au aki ae uaine, bea fakafiemalie‘i au aki ae gaahi moli: he oku ou bogia i he ofa. Oku i lalo i hoku ulu a hono nima toohema, bea oku fāufua au e hono nima toomatau. E gaahi ofefine o Jelusalema, oku ou fekau kiate kimoutolu, i hoo mou ofa ki he faga kaseli moe faga hainite oe vao, ke oua naa mou ue‘i be fafagu a hoku ofaaga, kae oua ke faiteliha be ia. Koe le‘o o hoku ofaaga! vakai, oku ha‘u ia mo buna i he gaahi mouga, bea hobohobo i he gaahi botu maoluga. Oku tatau a hoku ofaaga moe kaseli be koe hainite mui: vakai, oku tuu mai ia mei he tuaa, oku ne fakajio mai mei he gaahi mataba, o ne fakaha ia mei he gaahi katuba.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 2:10-17
“
Nae lea mai a hoku ofaaga, o ne behe kiate au, Tuu hake a hoku ofaaga, ko eku toko taha oku hoihoifua, bea ke ha‘u. Vakai, kuo hili ae faahita‘u momoko, bea kuo oji ae uha mo mole atu; Kuo tubu hake ae gaahi fiji‘i akau i he fuga kelekele, kuo hoko ae gaahi aho oku hiva ai ae faga manu buna, bea oku ogo‘i i ho ta fonua ae le‘o oe kulukulu: Oku kamata tubu i he akau koe fiki a hono fua, bea oku namu lelei mai ae fua mui i he gaahi vaine. Akoe ko hoku ofaaga, mo eku hoihoifua, ke ke tuu hake, bea ke ha‘u. Akoe ko eku lube, oku nofo i he gaahi ana‘i maka, moe gaahi botu lilolilo oe lilifa, ke ke fakaha mai ho mata kiate au, bea tuku keu fanogo ki ho le‘o; he oku ke le‘o malie, bea oku fakaofoofa ho mata. Ke ma‘u mai ae faga fokisi, ae faga fokisi iki, aia oku maumau‘i ae vaine: he oku kei mui ae fua oe vaine. Oku ooku a hoku ofaaga, bea oku ou oona au: oku kai eia i he botu oe gaahi lile. Tafoki mai a hoku ofaaga, kae oua ke maa hake ae aho, bea mole atu ae fakabouli, bea ke tatau koe moe kaseli be koe haate mui i he gaahi mouga o Beta.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 3:5-6
“
E gaahi ofefine o Jelusalema, oku ou fekau kiate kimoutolu, i hoo mou ofa ki he faga kaseli moe hainite oe vao, ke oua naa mou ue‘i be fafagu a hoku ofaaga, kae oua ke faiteliha be ia. Kohai eni oku ha‘u mei he toafa, oku hage koe bou koe kohu oe afi, bea kuo fakanamu lelei aki ae mula moe laibeno, moe gaahi kakala kotoabe mei he kau fakatau?
”
KOE HIVA A SOLOMONE 4:1-7
“
VAKAI, oku ke hoihoifua, E hoku ofaaga; vakai, oku ke hoihoifua; oku tatau ho mata moe mata oe lube oku fakalilo aki ho louulu: bea ko ho louulu oku hage koe louulu oe faga koji, oku fafaga i he mouga ko Kiliati. Oku tatau ho kau nifo moe faga sibi kuo kojikoji, bea oku alu hake mei he kaukau‘i; he oku taki uhi ua a ho nau uhiki, bea oku ikai ke baa ha taha i ai. Oku tatau moe afo kulokula ho lougutu; bea oku malie ho le‘o; bea oku tatau moe koga bomikanite a ho manifinifihaga oku fakalilo aki ho louulu. Oku tatau ho kia moe fale maoluga nae laga e Tevita koe tukuaga oe mahafu tau, aia oku tautau ai ae fakaū e afe, ae ba kotoabe oe kau tagata to‘a. Oku tatau ho ogo huhu moe ogo kaseli mui oku na tatau, aia oku kai i he botu oe gaahi lile. Teu alu au ki he mouga oe mula, moe mouga oe laibeno, bea teu i ai o a‘u ki he maa hake ae aho, moe buna atu oe fakabouli. E hoku ofaaga, oku ke hoihoifua haohaoa; oku ikai ha mele iate koe.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 4:9-16
“
E hoku tuofefine mo hoku unoho, kuo kāvea hoku loto kiate koe; kuo mole hoku loto i he jio mai tuo taha be a ho mata, moe kahoa be taha i ho kia. Hono ikai matamatalelei a hoo ofa, E hoku tuofefine mo hoku unoho! hono ikai lelei hake hoo ofa i he uaine, moe nanamu o hoo gaahi mea tākai i he mea namu kakala kotoabe. E hoku unoho, oku to‘i ho lougutu o hage koe honi mei hono geeji: oku i lalo i ho elelo ae honi moe hua huhu; bea koe nanamu o ho gaahi kofu oku tatau moe nanamu o Lebanoni. Oku tatau moe goue kuo a‘i, a hoku tuofefine mo hoku unoho; koe vai mabunobuna ia kuo taofia, koe matavai ia kuo tabuni ke mau. Koia oku tubu iate koe oku tatau moe goue bomikanite mo hono gaahi fua lelei; koe saibalesi moe naatosi, Koe naatosi moe kakosi; koe kalamusi moe sinamone, moe akau kotoabe oku namu lelei; koe mula moe alosi, moe fugani hake oe gaahi kakala kotoabe: Koe matavai i he gaahi goue, koe matavai oe gaahi vai moui, moe gaahi vaitafe mei Lebanoni. E matagi tokelau, ke ke a; bea ha‘u moe toga; o havilivili ki he eku goue, koeuhi ke gagatu mei ai ae gaahi namu kakala. Tuku ke ha‘u a hoku ofaaga ki he ene goue, mo ne kai ai hono gaahi fua lelei.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 5:1-4
“
Oku fafagu e Kalaisi a hono jiaji i he ene ui. 2 I he kamata ilo e he jiaji ae ofa a Kalaisi oku ne vaivai ai. 9 Koe fakaha mai ae gaahi ulugaaga lelei a Kalaisi. E HOKU tuofefine mo hoku unoho, kuou ha‘u ki he eku goue: kuou tanaki a eku mula, mo eku kakala; kuou kai a eku honi bea mo hono geeji; kuou inu i he eku uaine mo eku hua huhu: E hoku kaiga, ke tau kai, bea inu, io, ke inu lahi akimoutolu oku ou ofa ai. Oku ou mohe, ka oku a hoku loto: koe le‘o ia o hoku ofaaga, oku ne tukituki, o ne behe, E hoku tuofefine, mo hoku ofaaga, ko eku lube, ko eku haohaoa, too kiate au: he kuo bito hoku ulu i he hahau, mo hoku louulu i he viviku oe bouli. Kuou too hoku kofu tua; bea e fefe haaku toe ai ia? kuou fufulu hoku va‘e, bea e fefe haaku toe uli‘i ia? Nae ai mai ae nima o hoku ofaaga i he katuba, bea nae gau‘e hoku loto kiate ia.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 5:8-9
“
E gaahi ofefine o Jelusalema, oku ou fekau kiate kimoutolu, oka mou ka ilo a hoku ofaaga, ke mou tala ki ai oku ou bogia i he ofa. Koeha hono lelei hake o ho ofaaga i he ofaaga o ha taha kehe, akoe oku fugani hoihoifua i he kakai fefine? koeha hono lelei hake o ho ofaaga i he ofaaga o ha taha kehe, koeuhi kuo ke fekau behe ai kiate kimautolu.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 5:10-16
“
Oku hinehina mo ganogano a hoku ofaaga, koe fugani toulekeleka ia i ha toko mano. Oku tatau moe fugani koula lelei a hono ulu, oku fafatu hono louulu, bea uliuli o hage koe leveni. Oku lelei ae aiaga o hono kano‘i mata, bea oku hage koe mata oe lube i he vee vaitafe kuo fufulu aki ae hua huhu. Oku tatau hono kouahe moe tokaga goue oe gaahi kakala; o hage koe gaahi matala‘i kakala: oku hage koe lile a hono lougutu, oku to‘i mei ai ae mula namu kakala. Oku tatau hono nima moe gaahi mama koula kuo ai ki ai ae belili, mo hono jino oku hage koe lei gigila kuo aofi aki ae safaia. Oku tatau hono va‘e moe bou maka lelei, kuo fokotuu ki he tuuga koula: oku hage ko Lebanoni a hono fofoga, o tatau moe gaahi sita a hono lelei. Oku melie lahi hono gutu: io, oku toulekeleka kotoabe ia. Ko hoku ofaaga eni, bea ko hoku kaiga ia, E gaahi ofefine o Jelusalema.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 6:3
“
Oku o hoku ofaaga a au, bea oku ooku a hoku ofaaga: oku ne kai i he lotolotoga oe gaahi lile.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 6:5
“
Ke oua naa jio mai ho mata kiate au he oku ou vaivai ai: oku tatau ho louulu moe faga koji oku fafaga i Kiliati.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 7:1-9
“
E OFEFINE oe tu‘i! hono ikai fakaofoofa ho va‘e mo ho tobu va‘e: oku teu‘i lahi ho kofu va‘e, koe gaue ae nima oe tufuga boto. Koe fakamau o ho nootaga kofu oku hage ha ibu oku ikai majiva uaine: bea oku tatau ho jino moe u uite kuo nonoo aki ae gaahi lile. Oku tatau ho ogo huhu moe ogo kaseli mui oku na tatau. Oku tatau ho kia mo ha fale lei oku maoluga: bea tatau ho mata moe ano vai ika i Hesiboni, i he vee mataba o Batalabini: oku tatau ho ihu moe fale leo i Lebanoni oku haga ki Tamasikusi. Oku tatau ho ulu mo Kameli, moe louulu o ho ulu oku hage koe kulokula; kuo moua ae tu‘i i he gaahi botu i fale. Oiau, hono ikai hoihoifua mo fakaofoofa koe, akoe ko hoku ofaaga koeuhi keu fiemalie ai! Oku tatau ho maoluga moe akau koe bami, bea hage ho ogo huhu koe gaahi fuhi vaine. Naaku behe, teu kaka i he akau koe bami, beau buke ki hono gaahi vaa: bea koeni foki, oku tatau ho huhu moe gaahi fuhi vaine moe gagatu o ho mānava o hage koe moli; Oku tatau ae gaahi lea mei ho gutu moe uaine lelei oku hua melie: he naa mo kinautolu oku mohe oku fakalea ai.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 7:10-13
“
Oku o hoku ofaaga au, bea oku ne holi be kiate au. Ha‘u, a hoku ofaaga, ke ta o atu ki he goue; ke ta nofo i he gaahi botu kakai. Ke ta o hegihegi ki he gaahi goue vaine; ke ta mamata ki he vaine i he ene tubu lelei, moe tubu o hono fua mui, bea moe fatakau oe bomikanite: bea teu foaki i ai a eku ofa kiate koe. Oku nanamu ae tutai, bea oku ai ae gaahi fua lelei i ho ta vee mataba, kuou tanaki koeuhi ko koe, E hoku ofaaga.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 8:3
“
Bea e i lalo i hoku ulu a hono nima toohema, bea fāufua au e hono nima toomatau.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 8:4-5
“
E gaahi ofefine o Jelusalema, oku ou fekau kiate kimoutolu, ke oua naa mou ue‘i be fafagu a hoku ofaaga, kae oua ke faiteliha be ia. Kohai eni oku ha‘u mei he toafa, oku faaki kiate ia oku ne ofa ai? naaku hiki hake koe i he lolo moli: nae fanau‘i koe i ai e hoo fa‘e, nae fanau‘i i ai koe eia naa ne faele‘i koe.
”
KOE HIVA A SOLOMONE 8:6-7
“
Ai au ki ho loto o hage koe fakamau o ha tohi, bea hage koe mama ki ho nima; he oku malohi ae ofa o tatau moe mate; oku ogogataa ae fuaa o hage koe faitoka: ko hono malala oku hage koe malala‘i afi, aia oku ulo kakaha. Oku ikai faa tamate‘i ae ofa aki ae vai lahi, bea e ikai mate ia i he gaahi vaitafe oku lahi: bea kabau e foaki e ha tagata ae koloa kotoabe i hono fale ka ne ma‘u ai ae ofa, e lau be ia koe mea vaiga.
”
KOE TOHI A ISAIA 2:11-12
“
E fakavaivai ae mata laukau oe tagata, bea e fakahifo ki lalo moe fielahi ae kakai, ka ko Jihova be e hiki hake i he aho koia. He koe aho o Jihova oe gaahi kau tau e hoko kiate kinautolu kotoabe oku laukau mo fielahi, bea kiate kinautolu kotoabe kuo hiki hake; bea e fakavaivai‘i hifo ia:
”
KOE TOHI A ISAIA 32:8
“
Ka koe agalelei oku ne fakakaukau ki he gaahi mea lelei; bea i he gaahi mea lelei e fokotuu mau ia.
”
KOE TOHI A ISAIA 50:6
“
Neu atu hoku tua ki he kau ta‘i, bea mo hoku kouahe kiate kinautolu nae fuji ae kava: nae ikai teu fufu hoku mata mei he ma moe aanu.
”
KOE TOHI A ISAIA 53:3-7
“
Oku fehianekina ia bea liaki e he tagata; koe tagata oe gaahi mamahi, bea maheni ai moe loto mamahi: bea hage naa tau fufu ho tau mata meiate ia; kuo manuki ia, bea nae ikai te tau tokaga kiate ia. Koe mooni kuo ne too kiate ia ae tau gaahi vaivai, o ne fua e tau gaahi mamahi: ka naa tau mahalo kuo tautea mo ta‘i ia mei he Otua, bea mamahiia. Ka nae lavea ia koeuhi koe tau gaahi agahala, nae fakavolu ia koeuhi koe tau gaahi hia: nae iate ia ae tautea koeuhi ke tau fiemalie; bea i hono gaahi ta oku tau moui ai. Kuo tau he kotoabe o hage koe faga sibi; kuo tau afe taki taha kotoabe ki hono hala; bea kuo hilifaki kiate ia e Jihova ae hia atautolu kotoabe. Nae fakamalohia, bea nae mamahi ia, ka nae ikai te ne mafaa hono fofoga: oku tataki ia o hage koe lami ke tamate‘i, bea hage koe sibi oku noa i he ao oe tagata koji, bea nae ikai mafaa hono fofoga.
”
KOE TOHI A ISAIA 58:7
“
Ikai koe mea ke tufaki hoo ma ki he fiekaia, bea ke omi ae majiva kuo li kitua ki ho fale? oka ke ka mamata ki he telefua, ke fakakofu ia; bea oua naa ke fufu koe mei ho jino oou?
”
KOE TOHI A ISAIA 58:10
“
Bea kabau te ke tagaki ho laumalie ki he fiekaia, bea fafaga ae laumalie oku mamahi; bea e toki alu hake ho māma i he fakabouli, bea tatau ae fakabouli moe hoata malie:
”
KOE TOHI A ISAIA 63:7
“
Teu fakaha ae gaahi aloofa a Jihova, moe gaahi fakamalo a Jihova, o hage koia kotoabe kuo foaki e Jihova kiate kitautolu, bea moe agalelei lahi ki he fale o Isileli, aia kuo ne foaki kiate kinautolu o hage ko ene gaahi aloofa, o fakatatau mo hono lahi aubito o ene aloofa ogogofua.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 31:3
“
Talu mei mua kuo ha mai kiate au a Jihova, o behe, Koe mooni, kuou ofa aki kiate koe ae ofa taegata: koia kuou toho aki koe ae ofa ogogofua.
”
KOE TAGILAULAU A JELEMAIA 3:22-23
“
Koe mea i he aloofa a Jihova oku ikai te tau auha, koeuhi oku ikai ke gata ene manavaofa. Oku foou ia i he bogibogi kotoabe, oku lahi hoo agatonu.
”
KOE TOHI A TANIELA 9:4
“
Bea neu lotu kia Jihova, ko hoku Otua, bea neu fai eku vete, bea neu behe, E Jihova, koe Otua lahi mo fakamanavaheia, oku iate ia ae fuakava moe aloofa ma anautolu oku ofa kiate ia, bea kiate kinautolu oku ma‘u ene gaahi fekau:
”
KOE TOHI A HOSEA 2:19-20
“
Bea teu fakamau koe kiate au o lauikuoga; io teu fakamau koe kiate au i he maonioni, bea moe agatonu, bea i he agaofa, bea i he gaahi aloofa. Teu fakamau koe kiate au i he mooni: bea te ke ilo a Jihova.
”
KOE TOHI A MAIKA 6:8
“
Kuo ne fakaha kiate koe, e tagata aia oku lelei; bea koeha oku amanaki e Jihova iate koe, ka koeuhi ke ke fai totonu mo ke loto ki he ofa, mo ke aeva mo ho Otua i he agavaivai?
”
KOE TOHI A SEFANAIA 2:3
“
Mou kumi kia Jihova, akimoutolu kotoabe ae agamalu oe fonua, kuo mou fai a ene fakamāu; kumi ki he maonioni, kumi ki he agamalu: hei ilo e fufu akimoutolu i he aho oe houhau o Jihova.
”
KOE TOHI A SEFANAIA 3:17
“
Oku mafimafi a Jihova ko ho Otua i he lotolotoga oou; te ne fakamoui, te ne fiefia iate koe, aki ae fiefia: e mālōlō eia i he ene ofa, te ne fiefia iate koe aki ae hiva.
”
KOE TOHI A SAKALAIA 7:9-10
“
Oku folofola a Jihova oe gaahi kau tau, o behe, Fai ke totonu ae fakamāu, bea feofaaki mo manavaofa ae tagata taki taha ki hono kaiga: Bea oua naa fakamalohi‘i ae fefine kuo mate hono unoho, be koe tamai mate, be koe muli, be koe majiva; bea oua naa ai ha taha te ne fai fakakākā i hono loto ki hono kaiga.
”
E MATIU 5:3-12
“
Oku monuia ae agavaivai: he oku o nautolu ae buleaga oe lagi. Oku monuia akinautolu oku tagi: he te nau ma‘u ae fiemalie. Oku monuia ae agamalu: he te nau ma‘u ae fonua. Oku monuia akinautolu oku fiekaia mo fieinua ki he maonioni: he te nau fonu ai. Oku monuia ae manavaofa: he te nau ma‘u ae ofa. Oku monuia ae loto maa: he te nau mamata ki he Otua. Oku monuia ae faa fakalelei: e ui ai akinautolu koe fanau ae Otua. Oku monuia akinautolu kuo fakataga‘i koeuki koe maonioni: he oku o nautolu ae buleaga oe lagi. Oku monuia akimoutolu, oka manukia, mo fakataga‘i, mo lohiekina akimoutolu i he mea kovi kotoabe, koeuhi ko au. Mou fiemalie o fiefia lahi aubito: he oku lahi hoo mou totogi i he lagi: he nae behe e nau fakataga‘i ae kau balofita nae mua iate kimoutolu.
”
E MATIU 5:22-24
“
Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia e ita noabe ki hono kaiga, e tuutamaki ia ki he fakamāu: bea koia te ne ui hono kaiga, Koe vale, e tuutamaki ia ki he fakamāu lahi: ka ko ia te ne lea behe, Koe faha koe, e tuutamaki ia ki he afi o heli. Koia kabau oku ke omi hoo mea foaki ki he eji‐feilaulau, bea ke toki manatu‘i ai oku koviia ho kaiga kiate koe; Tuku hoo mea foaki i he ao oe eji‐feilaulau, bea ke alu koe; o tomua fakalelei ki ho kaiga, bea ke toki ha‘u, o atu hoo mea foaki.
”
E MATIU 5:38-42
“
Kuo mou fanogo nae lea behe, Ke totogi aki ae mata ae mata, moe nifo ae nifo: Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ke oua naa mou talia ha taha agakovi: ka ko ia te ne jibi‘i ho kouahe toomatau, fulihi atu foki kiate ia ho kouahe e taha. Bea kabau e loto ha taha ke fakamāu koe, ka ne ma‘u ai ho kofutua, tuku ke ne ma‘u mo ho bulubulu foki. Bea ko ia e fakafiu‘i koe ke mo o mo ia i he maile e taha, alu mo ia i he maile e ua. Foaki kiate ia oku kole kiate koe, bea oua naa fulitua kiate ia oku fie no meiate koe.
”
E MATIU 5:43-48
“
Kuo mou fanogo nae lea behe, Ke ke ofa ki ho kaugaabi, kae fehia ki ho fili. Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ofa ki ho mou gaahi fili, tabuaki‘i akinautolu oku kabe‘i akimoutolu, fai lelei kiate kinautolu oku fehia kiate kimoutolu, bea hufia akinautolu oku fai kovi mo fakataga kiate kimoutolu; Koeuhi ke mou tāu moe fānau a hoo mou Tamai aia oku i he lagi: he oku ne bule ke hobo ene laa ki he agakovi moe agalelei, bea oku ne tuku ae uha ki he agatonu moe taeagatonu. He kabau oku mou ofa kiate kinautolu oku ofa kiate kimoutolu, koeha ae totogi te mou ma‘u? he ikai oku fai behe ae kau tanaki tukuhau? Bea kabau oku mou feofoofani mo ho mou kaiga be, oku lelei lahi hake ia? he ikai oku behe ae kau tanaki tukuhau? Koia ke haohaoa akimoutolu he oku haohaoa a hoo mou Tamai oku he lagi.
”
E MATIU 6:1-4
“
VAKAI ke oua naa mou fai hoo mou foaki i he ao oe kakai, koeuhi ke nau mamata ki ai: ka behe, e ikai haa mou totogi mei hoo mou Tamai oku i he lagi. Koia oka ke ka fai ha foaki, oua naa ke ifi ae mea lea i ho ao, o hage koia oku fai e he malualoi i he gaahi fale‐lotu moe hala, koeuhi ke nau ma‘u ae fakamalo ae kakai. Ko eku tala mooni kiate kimoutolu, Kuo nau ma‘u e nau totogi. Ka oka ke ka fai ha foaki, oua naa ilo e ho nima toohema aia oku fai e ho nima toomatau: Koeuhi ke lilo hoo foaki: bea ko hoo Tamai aia oku afio‘i i he lilo, e totogi fakaha eia kiate koe.
”
E MATIU 6:14-15
“
He kabau te mou fakamolemole ae agahala ae kakai, e fakamolemolea akimoutolu e hoo mou Tamai i he lagi. Bea kabau e ikai te mou fakamolemole ae agahala ae kakai, bea e ikai fakamolemolea e hoo mou Tamai hoo mou agahala.
”
E MATIU 6:24
“
Oku ikai faa tauhi e ha tagata ae eiki e toko ua: he te ne fehia ki he toko taha, kae ofa ki he toko taha; bea te ne kau moe toko taha, kae jiaki ae toko taha. E ikai te mou faa tauhi ae Otua moe Koloa.
”
E MATIU 7:1-5
“
OUA naa mou fakamāu, telia naa fakamāua akimoutolu. He koe aga koia oku mou fakamāu aki, e fakmāua ai akimoutolu: bea koe fuofua koia te mou fua aki, e toe fua aki ia kiate kimoutolu. Bea koeha oku ke tokaga ai ki he malamala‘i akau oku i he mata o ho kaiga, ka oku ikai te ke tokaga ki he fuu akau oku i ho mata oou? Bea e fefe hao faa behe ki ho kaiga, Tuku keu tooa mai ae malamala‘i akau mei ho mata: kae vakai, oku ai ae fuu akau i ho mata oou? Koe malualoi koe, tomua, li ae fuu akau mei ho mata oou; bea te ke toki mamata totonu ke too ae malamala‘i akau mei he mata o ho kaiga.
”
E MATIU 7:12
“
Koia, koe mea kotoabe oku mou loto ke fai e he kakai kiate kimoutolu, ke mou fai ia kiate kinautolu: he koe fono ia moe kau balofita.
”
E MATIU 11:28-30
“
Ha‘u kiate au akimoutolu kotoabe oku feiga mo māfajia, bea teu foaki ae fiemalie kiate kimoutolu. Too eku haamoga kiate kimoutolu, bea mou ako iate au; he oku ou agavaivai mo agamalu: bea te mou ilo ai ae fiemalie ki ho mou laumalie. He oku faigofua be eku haamoga, bea oku maamaa eku kavega.
”
E MATIU 18:3-4
“
O ne behe, Oku ou tala mooni atu kiate kimoutolu, Kabau e ikai liliu akimoutolu, ke tatau moe tamaiki iki, e ikai te mou hu ki he buleaga oe lagi. Ko ia ia te ne fakavaivai‘i ia o hage koe tamajii jii ni, ko ia be oku lahi i he buleaga oe lagi.
”
E MATIU 18:12-14
“
Koeha ho mou loto? kabau oku ma‘u e ha tagata ae sibi e teau, bea alu he be ha nau taha, ikai oku ne tuku ae hivagofulu ma hiva, bea alu ki he gaahi mouga, o kumi aia kuo he? Bea kabau te ne ilo ia, ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, oku lahi ene fiefia i he sibi koia, i he hivagofulu ma hiva nae ikai alu he. Bea behe, oku ikai koe finagalo o hoo mou Tamai oku i he lagi, ke malaia ha toko taha iate kinautolu ni oku jii.
”
E MATIU 18:15
“
Koia, kabau e fai agahala kiate koe e ho kaiga, alu o fakaha ene kovi kiate ia, akoe be mo ia: kabau e tokaga ia kiate koe, kuo ke fakalelei mo he kaiga.
”
E MATIU 18:21-22
“
Bea nae toki ha‘u ai a Bita kiate ia, o ne behe, Eiki, e liuga fiha ae agahala a hoku tokoua kiate au mo eku fakamolemole ia? ke liuga fitu? Bea behe e Jisu kiate ia, Oku ikai teu behe kiate koe, Ke liuga fitu be: kae liuga fitugofulu lau e fitu.
”
E MATIU 19:19
“
Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e: bea, Ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe.
”
E MATIU 19:21
“
Bea talaage e Jisu kiate ia, Kabau ko ho loto ke ke haohaoa, alu o fakatau aia oku aau, mo foaki ki he majiva, bea te ke ma‘u ai ae koloa i he lagi: bea ke ha‘u, o muimui iate au.
”
E MATIU 20:16
“
Koia koe muimui e muomua, bea e muomua ae muimui: he oku ui ae toko lahi, ka oku fili ae toko jii.
”
E MATIU 20:26-28
“
Ka e ikai behe iate kimoutolu: ka ko ia oku loto ke lahi iate kimoutolu, ke hoko ia ko ho mou tauhi. Bea ko ia oku loto ke eiki iate kimoutolu, e hoko ia ko hoo mou tamaioeiki: Io, o hage koe Foha oe tagata, nae ikai ha‘u ia ke tauhia ia, ka ke tauhi, bea ke foaki ene moui koe huhui oe toko lahi.
”
E MATIU 22:37-39
“
Bea tala e Jisu kiate ia, Ke ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho laumalie kotoa, mo hoo moui kotoa, mo ho loto kotoa. Koe uluaki bea koe lahi ia oe fekau. Bea ko hono ua oku tatau mo ia, Ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe.
”
E MATIU 23:11-12
“
Ka ko ia oku lahi iate kimoutolu, e hoko ia ko ho mou tauhi. Bea ko ia te ne hiki hake ia, e fakavaivai‘i ia; ka ko ia e fakavaivai‘i ia, e hiki hake ia.
”
E MATIU 25:34-40
“
Bea e toki behe e he Tu‘i kiate kinautolu i hono nima toomatau, Ha‘u, akimoutolu kuo monuia i he eku Tamai, o ma‘u ae buleaga kuo teu moo moutolu talu mei he kamataaga o mamani: He naaku fiekaia, bea naa mou foaki ae mea kai kiate au: naaku fieinua, bea naa mou foaki ae inu kiate au: koe muli au, bea naa mou fakaafe‘i au: Telefua, bea naa mou fakakofu‘i au: nāaku mahaki, bea naa mou aahi mai kiate au: naaku i he fale fakabobula, bea naa mou ha‘u kiate au. Bea e toki lea ae maonioni, o beheage kiate ia, Eiki, naa mau mamata kiate koe anefe oku ke fiekaia, bea mau fafaga‘i koe? bea fieinua, bea mau foaki ae inu kiate koe? Naa mau mamata kiate koe anefe koe muli, bea mau fakaafe‘i koe? be telefua, bea mau fakakofu‘i koe? Bea naa mau mamata kiate koe anefe oku ke mahaki, be i he fale fakabobula, bea mau alu atu kiate koe? Bea e lea ae Tu‘i, o beheage kiate kinautolu, Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Koe mea i hoo mou fai ia ki ha taha oku kihii jii hifo i hoku kaiga ni, ko hoo mou fai ia kiate au.
”
E MATIU 25:41-45
“
Bea e toki tala eia foki kiate kinautolu i hono nima toohema, Alu iate au, akimoutolu kuo malaia, ki he afi taemate, nae teu ki he tevolo mo ene kau agelo: He naaku fiekaia, bea nae ikai te mou foaki ha mea kai kiate au: naaku fieinua, bea nae ikai te mou foaki ha inu kiate au: Koe muli au, bea nae ikai te mou fakaafe‘i au: telefua, bea nae ikai te mou fakakofu‘i au: mahaki, bea i he fale fakabobula, bea nae ikai te mou iahi kiate au. Bea e toki lea ai akinautolu kiate ia foki, o beheage, Eiki, naa mau mamata kiate koe anefo oku ke fiekaia, be koe fieinua, be koe muli, be telefua, be mahaki, be i he fale fakabobula, kae ikai te mau tauhi koe? Bea e toki lea ia kiate kinautolu, o behe, Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Koe mea i hoo mou tae fai ia ki ha toko taha oku kihii jii hifo iate kinautolu ni, ko hoo mou tae fai ia kiate au.
”
E MATIU 26:7
“
Mo ene ha‘u kiate ia ha fefine, nae omi ae buha alabasita oe lolo mahuiga lahi aubito, o ne liligi ia ki hono fofoga, i he ene nofo o taumafa.
”
E MATIU 26:39
“
Bea alu jii atu ia, o to fakafoohifo, o behe ene lotu, A eku Tamai, kabau e faa fai, bea ave ae ibu ni iate au: kae oua naa faiteliha be au, ka ko koe be.
”
MAAKE 9:35
“
Bea nofo hifo ia, o ne ui ae toko hogofulu ma toko ua, o behe eia kiate kinautolu, Kabau oku holi ha tagata ke muomua, e ki mui ia iate kimoutolu kotoabe, moe tamaioeiki a moutolu kotoabe.
”
MAAKE 10:43-45
“
Ka e ikai behe iate kimoutolu: ka ko ia oku loto ke lahi iate kimoutolu, ke hoko ia ko ho mou tauhi: Bea ko ia iate kimoutolu oku loto ke eiki, e hoko ia koe tamaioeiki a moutolu kotoabe. He nae ikai ke ha‘u ae Foha oe tagata ke tauhia ia, ka ke tauhi, bea ke foaki ene moui koe huhui oe toko lahi.
”
MAAKE 11:25-26
“
Bea oka mou ka tuu o lotu, fakamolemole, o kabau oku mou koviia i ha taha; koeuhi ke fakamolemolea e hoo mou Tamai oku i he lagi hoo mou gaahi hia. Bea ka ikai te mou fakamolemole, bea e ikai fakamolemolea e hoo mou Tamai oku i he lagi hoo mou gaahi agahala.
”
MAAKE 12:30-33
“
Bea ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, bea mo ho laumalie kotoa, mo ho atamai kotoa, mo ho malohi kotoa. Koe lahi eni i he fekau. Bea ko hono ua oku tatau mo ia, Ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe. Oku ikai ha fekau e lahi hake ki he ogo fekau ni. Bea behe e he tagata tohi kiate ia, Koe mooni, Eiki, kuo ke lea totonu: he oku ai ae Otua be taha; bea oku ikai mo ha taha: Bea koe ofa kiate ia aki ae loto kotoa, moe atamai kotoa, moe laumalie kotoa, bea moe malohi kotoa, bea koe ofa ki hono kaugaabi o hage be koia, oku lahi hake ia i he gaahi feilaulau tutu kotoa moe gaahi hifo kotoabe.
”
MAAKE 14:3
“
Bea nae i Betani ia, i he fale o Saimone koe kilia, bea i he ene nofo o kai, nae ha‘u ae fefine moe buha ala-basita oe lolo koe naati mooni oku mahuiga lahi; bea ne foa‘i ae buha, mo liligi ki hono fofoga.
”
LUKE 3:11
“
Bea lea ia, o beheage kiate kinautolu, Ko ia oku ma‘u ae kofu tua e ua, ke ne foaki kiate ia oku ikai ma‘u; bea ko ia oku ma‘u ae mea kai, ke fai behe foki.
”
LUKE 6:27-31
“
Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu oku fanogo, Ofa ki ho mou gaahi fili, fai lelei kiate kinautolu oku fehia kiate kimoutolu. Tabuaki‘i akinautolu oku kabe‘i akimoutolu, bea hufia akinautolu oku fakakovi‘i akimoutolu. Bea ko ia oku ne jibi‘i koe i ho kouahe e taha, fulihi kiate ia ho kouahe e taha; bea mo ia oku ne ave ho bulubulu, oua naa taofi ene ave mo ho kofu tua. Foaki kiate ia fulibe oku kole kiate koe; bea ko ia oku ne ave hoo koloa oua naa toe kole ia. Bea koia te mou loto ke fai e he kakai kiate kimoutolu, koia be foki te mou fai kiate kinautolu.
”
LUKE 6:32-34
“
He kabau oku mou ofa kiate kinautolu be oku ofa mai kiate kimoutolu, koeha ae fakafetai oku mou ma‘u? he oku ofa mai ae kau agahala kiate kinautolu oku ofaage kiate kinautolu. Bea kabau oku mou fai lelei kiate kinautolu be oku fai lelei kiate kimoutolu, koeha ae fakafetai oku mou ma‘u? he oku fai behe e he kau agahala. Bea kabau oku mou atu mea kiate kinautolu be oku mou amanaki ke ma‘u mei ai, koeha ae fakafetai te mou ma‘u? he oku atu mea ae kau agahala ki he kau agahala, ke toe ma‘u hono tatau.
”
LUKE 6:35-38
“
Ka mou ofa ki ho mou gaahi fili, bea fai lelei, mo atu mea, i he tae amanaki ke toe ma‘u; bea e lahi ai hoo mou totogi, bea e ui akimoutolu koe fānau ae Fugani Maoluga: he oku agalelei ia ki he taefakafetai bea moe kovi. Koia mou manavaofa, o hage foki koe manavaofa a hoo mou Tamai. Oua e fakamāu, bea e ikai fakamāu‘i akimoutolu: oua naa fakahalaia, bea e ikai fakahalaia akimoutolu: mou fakamolemole, bea e fakamolemolea akimoutolu: Foaki, bea e foaki ia kiate kimoutolu; koe fua lahi, kuo fao lolo hifo, o lulu fakataha, bea fonu mahuohua, e atu ki ho mou fatafata. He koe fuofua koia te mou fua aki, e toe fua aki ia kiate kimoutolu.
”
LUKE 7:37-38
“
Bea vakai, koe fefine nae agahala i he kolo, kuo ilo eia oku nofo mo kai a Jisu i he fale ae Falesi, bea ne omi ae buha alabasita oe lolo. Bea tuu ia i hono va‘e mei hono tua, o tagi, bea kamata fufulu eia hono va‘e aki hono loimata, o ne holoholo aki ia hono louulu, bea uma ki hono va‘e, o tākai aki ia ae lolo.
”
LUKE 7:41-47
“
Nae ai ae tagata e toko taha bea nae totonu ke totogi kiate ia e he toko ua: koe tenali e nimageau ae toko taha, kae nimagofulu ae toko taha. Bea kuo ikai haa na mea ke totogi aki, bea ne fakamolemole leva akinaua oji be. Koia ke ke tala mai, be kohai iate kinaua e ofa lahi kiate ia? Bea lea a Saimone, o behe, Oku ou mahalo ko ia be nae lahi ene fakamolemole ki ai. Bea behe eia kiate ia, Oku totonu hoo mahalo. Bea tafoki ia ki he fefine, mo ne behe kia Saimone, Oku ke mamata ki he fefine ni? Naaku hu ki ho fale, ka nae ikai te ke omi ha vai ki hoku va‘e; ka kuo fufulu aki eia a hoku va‘e ae loimata, mo holoholo aki ia hono louulu. Nae ikai te ke uma kiate au: ka koe fefine ni talu eku hu mai moe ikai tuku ene uma ki hoku va‘e. Nae ikai te ke bani aki hoku ulu ae lolo: ka kuo tākai e he fefine ni a hoku va‘e aki ae lolo. Koia oku ou tala atu ai kiate koe, Ko ene agahala, aia oku lahi, kuo fakamolemole ia; koia oku lahi ai ene ofa: ka ko ia oku jii hono fakamolemole, oku jii ene ofa.
”
LUKE 10:27
“
Bea lea ia, o ne beheage, Ke ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, mo ho laumalie kotoa, mo ho atamai kofoa; bea ki ho kaugaabi, o hage be ko koe.
”
LUKE 10:30-37
“
Bea lea a Jisu, o beheage, Koe tagata e toko taha nae alu hifo mei Jelusalema ki Jeliko, bea moua ia ki he kau kaihaa, bea naa nau vete iate ia a hono gaahi kofu, mo ta‘i ia, bea nau alu mei ai kuo ne mei mate. Mo ene aluage ha taulaeiki i he hala koia; bea mamata ia ki ai, bea ne alu ki he kau hala e taha. Bea mo ha Livaite foki, kuo hoko ia ki be botu, bea ha‘u o mamata, bea alu ie ni he kau hala e taha. Ra nae fonoga ha tagata Samelia, bea hoko ia ki he botu nae i ai ia: bea kuo mamata ia ki ai, bea ne manavaofa lahi, O ne aluage, o nonoo hono lavea, bea liligi ki ai ae lolo moe uaine, bea ne fakaheka ia ki he ene manu, o ne omi ia ki he fale talifonoga, o ne tauhi ia. Bea bogibogi ai, i he ene alu, nae too eia ae tenali e ua, o atu ki he matābule, o ne behe ki ai, Ke ke tauhi ia; bea koia kotoabe te ke toe age maana, teu totogi kiate koe, o kau ka toe ha‘u. Oku ke mahalo, kohai i he toko tolu ni nae kaugaabi kiate ia nae moua ki ke kau kaihaa? Bea behe eia, Ko ia ia ne ne fai ofa kiate ia. Bea beheage e Jisu kiate ia, Alu koe, bea ke fai behe be.
”
LUKE 14:8-11
“
Oka tala kiate koe e ha taha ke ke alu ki he taane, oua naa ke nofo hifo i ha botu maoluga aubito; telia kuo tala eia ki ha taha oku lahi iate koe; Bea ha‘u ia, aia ne ne tala kiate koe mo ia, o ne behe kiate koe Faka-ataatā ki he tagata ni; bea ke toki ma ai, o alu ki he botu māulalo. Ka oka tala kiate koe, bea ke alu o nofo i he botu māula o; koeuhi oka ha‘u ia nae tala kiate koe, te ne behe kiate koe, Kaiga, alu koe ki oluga: bea te ke ma‘u ae fakamalo i he ao o kinautolu oku mou nofo o kai. He ko ia ia oku hiki hake ia, e fakavaivai ia; bea ko ia oku fakavaivai ia, e hakeaki‘i ia.
”
LUKE 14:12-14
“
Bea behe ai foki eia kiate ia ne ne tala kiate ia, Oka ke ka teuteu ae kai hoata be ae ohomohe, oua naa ke ui ki ai ho kaumea, be ho gaahi te-momo, be ho kaiga, be koe kaugaabi koloaia, telia naa nau toe tala kiate koe, bea totogi ai kiate koe. Ka oka ke ka teu ae katoaga, ui ae kau majiva, moe lavea, moe bibiki, moe kui: E monuia ai akoe; he oku ikai te nau faa totogi kiate koe: ka e totogi kiate koe i he toetuu oe agatonu.
”
LUKE 15:20-24
“
Bea nae tuu hake ia, o alu ki he ene tamai. Ka i he ene kei mamao aubito, nae mamata a ene tamai kiate ia, bea manavaofa, mo lele, bea faufua ia, o uma kiate ia. Bea behe e he foha kiate ia, Tamai, kuou agahala ki he lagi, bea i ho ao, bea oku ikai teu kei aoga ke ui ko ho foha. Ka nae behe e he tamai ki he ene kau tamaioeiki, Omi ae bulubulu fugani lelei, o ai kiate ia; bea ai moe mama ki hono nima, moe tobuva‘e ki hono va‘e: Bea omi ki heni ae uhiki bulu jino, o tamate‘i ia; bea ke tau kai, mo fiefia: He ko hoku foha eni nae mate, bea kuo toe moui; nae mole ia, bea kuo ilo‘i. Bea naa nau kamata fiefia.
”
LUKE 16:13
“
Oku ikai ha tamaioeiki te ne faa tauhi ae eiki e toko ua: koeuhi e fehia ia ki he toko taha, kae ofa ki he toko taha; be bikitai ki he toko taha, kae manuki ki he toko taha. E ikai jii te mou faa tauhi ae Otua moe koloa.
”
LUKE 17:4
“
Bea kabau e fai agahala eia kiate koe o liuga fitu i ha aho, kae tafoki ia kiate koe o liuga fitu i ha aho, mo behe eia, Oku ou fakatomala; ke ke fakamolemole ia.
”
LUKE 18:14
“
Oku ou tala kiate kimoutolu, Nae alu hifo ae tagata ni ki hono fale kuo fakatonuhia ia, ka ikai behe ae toko taha: he ko ia kotoabe oku ne hiki hake ia, e fakavaivai‘i ia; bea ko ia oku ne fakavaivai‘i ia, e hiki hake ia.
”
LUKE 19:8
“
Bea tuu hake a Sakiasi, o ne behe ki he Eiki; Eiki, vakai, oku ou foaki hono vaeua o eku koloa ki he majiva; bea kabau neu ma‘u ha mea i he lohiaki‘i ha taha, oku ou totogi o liuga fa kiate ia.
”
LUKE 21:3-4
“
Bea behe eia, Koe mooni oku ou tala kiate kimoutolu, koe fefine ni kuo mate hono unoho mo baea, kuo ne li ki ai o lahi hake iate kinautolu kotoabe: He kuo li ekinautolu ni kotoabe ki ai ae gaahi mea foaki ki he Otua, mei he e nau koloa lahi: ka kuo li eia ki ai, mei he ene majiva, a ene moui kotoabe.
”
LUKE 22:26-27
“
Ka e ikai behe iate kimoutolu: ka ko ia oku lahi iate kimoutolu, tuku ke tatau ia moe ki mui; bea mo ia oku bule, ke tatau mo ia oku tauhi. He kohai oku lahi, ko ia oku ne nofo o kai, be ko ia oku ne tauhi? ikai ko ia oku nofo o kai? ka oku ou iate kimoutolu o hage ko ia oku tauhi.
”
LUKE 22:33
“
Bea behe eia kiate ia, Eiki, teu alu mo koe ki he fale fakabobula moe mate.
”
LUKE 23:34
“
Bea toki behe e Jisu, E Tamai, fakamolemole akinautolu; he oku ikai te nau ilo aia oku nau fai. Bea naa nau vahevahe a hono gaahi kofu, o talotalo.
”
JONE 3:16-17
“
He nae ofa behe ae Otua ki mamani, naa ne foaki hono Alo be taha nae fakatubu, koeuhi ko ia kotoabe e tui kiate ia ke oua naa auha, kae ma‘u ae moui taegata. He nae ikai fekau e he Otua hono Alo ki mamani ke fakamalaia a mamani: ka koeuhi ke moui a mamani iate ia.
”
JONE 3:30
“
E fakaaau ia ki mu‘a, ka teu fakaaau au ki mui.
”
JONE 10:17
“
Koia oku ofa ai a eku Tamai kiate au, koe mea i he eku tuku hifo eku moui, kau toe too ia.
”
JONE 11:35-36
“
Bea tagi a Jisu. Bea lea ai ae kau Jiu, Vakai ki hono lahi o ene ofa kiate ia.
”
JONE 12:3
“
Bea too e Mele ae lolo koe naati mooni, koe lau taha hono mamafa, koe koloa lahi, o ne tākai aki ae va‘e o Jisu, o holoholo aki hono va‘e a hono louulu: bea nae bito ae fale i he namu lelei oe lolo.
”
JONE 13:1
“
BEA i he heeki fai ae katoaga oe Lakaatu, nae ilo e Jisu kuo hoko hono aho ke alu ai i he mamani ki he Tamai, bea nae ofa ia kiate kinautolu nae aana oku i he mamani, bea ofa be ia ki ai o a‘u ki he gataaga.
”
JONE 13:5
“
Bea toki liligi eia ae vai ki he ku-mete, bea ne kamata fufulu ae va‘e oe kau akoga, bea holoholo aki ae holo nae nonoo aki.
”
JONE 13:14-17
“
Bea kabau ko au, koe Eiki moe Takimua, kuou fufulu ho mou va‘e; oku totonu hoo mou fetoutou fefufu-luaki ho mou va‘e. He kuou tuku kiate kimoutolu ae fakatātā, koeuhi ke mou fai o tatau mo ia kuou fai kiate kimoutolu. Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate kimoutolu, Oku ikai lahi ae tamaioeki ki he ene eiki; bea oku ikai lahi aia kuo fekau‘i iate ia naa ne fekau ia. Oku mou monuia i hoo mou ilo ae gaahi mea ni, o kabau te mou fai ki ai.
”
JONE 13:23
“
Bea nae faaki ki he fatafata o Jisu ene akoga e toko taha, nae ofa ai a Jisu.
”
JONE 13:34-35
“
Oku ou tuku ae fekau foou kiate kimoutolu, Koeuhi ke mou feofaaki kiate kimoutolu; bea hage ko eku ofa kiate kimoutolu, ke mou feofaaki foki kiate kimoutolu. I he mea ni e ilo ai e he kakai kotoabe ko eku kau akoga akimoutolu, o kabau te mou feofaaki kiate kimoutolu.
”
JONE 14:15
“
Kabau oku mou ofa kiate au, fai eku gaahi fekau.
”
JONE 14:21
“
Ko ia oku ne ma‘u eku gaahi fekau, o fai ki ai, ko ia ia oku ofa kiate au: bea ko ia oku ofa kiate au, e ofa a eku Tamai kiate ia, bea teu ofa mo au kiate ia, bea teu fakaha au kiate ia.
”
JONE 14:23-24
“
Bea leaage a Jisu, o behe kiate ia, Kabau oku ofa ha tagata kiate au, te ne fai eku lea: bea e ofa a eku Tamai kiate ia, bea te ma omi kiate ia, o nofo mau mo ia. Ko ia oku ikai ofa kiate au, oku ikai te ne ma‘u eku gaahi tala: bea koe lea oku mou ogo‘i, oku ikai aaku, ka oku ae Tamai kuo ne fekau‘i au.
”
JONE 15:9-15
“
Hage koe ofa ae Tamai kiate au, kuo behe eku ofa kiate kimoutolu: mou nofo mau i he eku ofa. Kabau oku mou fai eku gaahi fekau, te mou nofo i he eku ofa; o hage ko eku fai ae gaahi fekau a eku Tamai, beau nofo i he ene ofa. Kuou lea aki ae gaahi mea ni kiate kimoutolu, koeuhi keu ma‘u mau ai be ae fiefia iate kimoutolu, bea ke kakato ai hoo mou fiefia. Ko eku fekau eni, Ke mou feofaaki kiate kimoutolu, o hage ko eku ofa kiate kimoutolu. Oku ikai ha tagata e lahi hake ene ofa i he mea ni, ke ne foaki ene moui koeuhi ko hono kaiga. Ko hoku kaiga akimoutolu, o kabau oku mou fai kotoabe aia oku ou fekau kiate kimoutolu. Oku gata mei heni, oku ikai teu ui akimoutolu koe kau tamaioeiki; he oku ikai ilo e he tamaioeiki aia oku fai e hono eiki: ka kuou ui akimoutolu koe kaiga; he koe mea kotoabe kuou fanogo mei he eku Tamai, kuou fakailo ia kiate kimoutolu.
”
JONE 15:17
“
Koe mea ni oku ou fekau kiate kimoutolu, ke mou feofaaki kiate kimoutolu.
”
JONE 16:27
“
He oku ofa ae Tamai foki kiate kimoutolu, koe mea i hoo mou ofa kiate au, bea i hoo mou tui naaku ha‘u mei he Otua.
”
JONE 17:23
“
Ko au iate kinautolu, mo koe iate au, koeuhi ke fakahaohaoa fakataha akinautolu; bea ke ilo a mamani kuo ke fekau au, bea oku ke ofa kiate kinautolu, o hage ko hoo ofa kiate au.
”
JONE 17:26
“
Bea kuou fakaha kiate kinautolu ho huafa, bea teu toe fakaha ia: koeuhi ke iate kinautolu ae ofa koia kuo ke ofa aki kiate au, beau nofoia akinautolu e au.
”
JONE 21:15-17
“
Bea hili e nau kai, bea lea a Jisu kia Saimone Bita, Saimone, koe foha o Jonasi, oku lahi hake hoo ofa kiate au iate kinautolu ni? Bea talaage eia kiate ia, Io, Eiki; oku ke ilo oku ou ofa kiate koe. Bea ne behe kiate ia, Fafaga eku faga lami. Bea toe lea ia ki ai ko hono tuo ua, Saimone, koe foha o Jonasi, oku ke ofa kiate au? Bea talaage eia ki ai, Io, Eiki; oku ke ilo oku ou ofa kiate koe. Bea ne behe kiate ia, Fafaga eku faga sibi. Bea lea eia kiate ia ko hono liuga tolu, Saimone, koe foha o Jonasi, oku ke ofa kiate au? Bea mamahi a Bita i he ene lea ko hono liuga tolu kiate ia, Oku ke ofa kiate au? Bea talaage eia ki ai, Eiki, oku ke ilo‘i ae mea kotoabe; oku ke ilo‘i oku ou ofa kiate koe. Bea behe e Jisu kiate ia, Fafaga eku faga sibi.
”
KOE GAUE 2:44-46
“
Bea nae loto taha akinautolu kotoabe nae tui, bea nae mea taha be akinautolu; Bea naa nau fakatau ho nau gaahi abi mo e nau mea, bea tufa ki he kakai taki taha, o fakatatau ki he ene majiva. Bea naa nau alu loto taha ki he fale lotu lahi i he aho kotoabe, mo nau tofitofi ma i he gaahi fale, bea kai e nau mea kai i he fiefia moe loto taekākā,
”
KOE GAUE 4:34-35
“
Bea nae ikai ha taha iate kinautolu e majiva: he ko kinautolu kotoabe nae ma‘u ae fonua be ae fale, nae fakatau ia, bea nae omi hono totogi oe mea kuo fakatau, O tuku hifo i he va‘e oe kau abosetolo: bea nae tufaki ki he tagata taki taha o fakatatau ki he e nau majiva.
”
KOE GAUE 7:59-60
“
Bea naa nau tologaki a Setiveni, kae lotu be ia, mo behe, Eiki Jisu, ke ke ma‘u hoku laumalie. Bea tuulutui ia, o kalaga aki ae le‘o lahi, Eiki, oua naa lau ae agahala ni kiate kinautolu. Bea kuo ne lea aki ia, bea mohe. Bea nae loto lelei a Saula ki he ene mate.
”
KOE GAUE 8:32-33
“
Koe botu eni i he tohi naa ne lau, Nae tataki ia o hage koe sibi ke tamate‘i; bea hage koe lami oku noa i he ao oe tagata koji, behe nae ikai mafaa hono fofoga: I he ene moulaloa nae fakamalohi‘i ia: bea kohai te ne fakaha hono tubuaga? he nae ave ene moui i mamani.
”
KOE GAUE 20:35
“
Kuou fakaha ae mea kotoabe kiate kimoutolu, koeuhi i he behe‘i a hoo mou gaue, oku totonu ke mou tokoni ki he vaivai, bea manatu‘i ae lea ae Eiki ko Jisu, i he ene behe, Oku monuia lahi hake ae foaki atu i he ma‘u ae foaki mai.
”
LOMA 5:5-10
“
Bea oku ikai fakama e he amanaki lelei; he koeuhi kuo liligi ae ofa ae Otua ki ho tau loto i he Laumalie Maonioni, aia kuo foaki kiate kitautolu. He nae lolotoga e tau vaivai aubito, bea bekia a Kalaisi i he kuoga tuutuu-malie koeuhi koe taelotu. E meimei ikai aubito fie mate ha taha koeuhi koe tagata agatonu be: ka e faa fai abe ke mate ha toko taha koeuhi koe tagata agalelei. Ka oku fakaha e he Otua ene ofa kiate kitautolu i he mea ni, lolotoga koe kau agahala akitautolu, ne bekia a Kalaisi maa tautolu. Bea ka koia, bea e ajili ae fakamoui o kitautolu mei he houhau iate ia, he kuo fakatonuhia‘i akitautolu i hono taataa. He kabau ne fakalelei akitautolu ki he Otua i he bekia a hono Alo, ka koe gaahi fili akitautolu, bea ta e ajili ho tau fakamoui i he ene moui, he kuo tau fakalelei.
”
LOMA 8:35-37
“
Kohai te ne fakamavae akitautolu mei he ofa a Kalaisi? Ae mahaki, be koe mamahi, be koe fakataga, be koe hoge, be koe telefua, be koe tuutamaki, be koe heleta? O hage koia kuo tohi, Koeuhi ko koe oku tamate‘i akimautolu i he aho kotoabe; bea lau akimautolu o hage koe faga sibi ki he tamate‘i. Ka i he gaahi mea ni kotoabe oku tau ikuna bea malohi lahi iate ia nae ofa kiate kitautolu.
”
LOMA 8:38-39
“
He oku ou ilo bau, e ikai i he mate, be i he moui, be i he kau agelo, be i he kau bule, be i he gaahi malohi, be i he gaahi mea i heni, be i he gaahi mea e hoko, Be i he maoluga, be i he maulalo, be i ha mea kehe e taha kuo gaohi, e ikai mafai ia ke fakamavae akitautolu mei he ofa ae Otua, aia oku ia Kalaisi Jisu ko ho tau Eiki.
”
LOMA 12:3
“
He koe mea i he ofa kuo foaki kiate au, oku ou tala atu ai ki he tagata taki taha kotoabe oku iate kimoutolu, ke oua naa lelei lahi ene mahalo kiate ia i he mahalo oku totonu; ka ke mahalo fakabotoboto, o fakatatau ki hono lahi oe tui kuo vahe‘i e he Otua ki he tagata taki taha.
”
LOMA 12:9-13
“
Ke taemalualoi ae ofa. Fehia ki he mea oku kovi; biki mau ki he mea oku lelei. Ke mou feofaaki akimoutolu i he ofa fakakaiga; o mou felotoleleiaki i he fefakaabaabaaki kiate kimoutolu; Oua naa fakabikobiko i he gaue: ka mou loto vela; o tauhi ki he Eiki; O fiefia i he amanaki lelei; bea faa kataki i he mamahi; bea fai mau o fakakukafi i he lotu; Tufaki ki he majiva oe kaiga maonioni; tuli ki he agaofa.
”
LOMA 12:14-18
“
Tabuaki akinautolu oku fakataga akimoutolu: tabuaki‘i, bea oua naa kabea. Fiefia mo kinautolu oku fiefia, bea tagi mo kinautolu oku tagi. Ke felototahaaki akimoutolu. Oua naa tokaga ki he gaahi mea maoluga, kae tataki akimoutolu ki he gaahi mea māulalo. Bea oua naa mou fieboto iate kimoutolu. Oua naa totogi ae kovi aki ae kovi ki ha taha. Fifili ki he gaahi mea oku lelei i he ao oe kakai kotoabe. Bea kabau e faa lava‘i, mou moui melino be moe kakai kotoabe.
”
LOMA 12:19-21
“
Ae kaiga ofeina, oua naa mou fai ae totogi koeuhi ko kimoutolu, ka mou fakaataatā ki he houhau: he kuo tohi, Oku aaku ae totogi; oku behe e he Eiki, teu totogi be eau. Koia kabau oku fiekaia ho fili, fafaga ia; kabau oku fieinu, atu ha inu kiate ia: koeuhi i hoo fai behe, te ke fokotuu ae malala‘i afi ki hono ulu. Oua naa ikuna koe e he kovi, kae ikuna ae kovi aki ae lelei.
”
LOMA 13:8-10
“
Oua naa taetotogi ha mea ki ha taha, ka mou feofaaki be kiate kimoutolu: he ko ia oku ofa ki ha toko taha, kuo fakamooni ia ki he fono. Koia foki, Oua naa ke tono fefine, Oua naa ke fakabo, Oua naa ke kaihaa, Oua naa ke fakamooni loi, Oua naa ke manumanu; bea ka ai mo ha fekau kehe, oku lau fakataha ia i he fekau ni, aeni, Ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe. Oku ikai fai e he ofa ha kovi ki hono kaugaabi: koia koe ofa ko hono fakamooni ia oe fono.
”
LOMA 14:1
“
KO ia oku vaivai i he tui mou ma‘u, kae ikai i he fakakikihi taeaoga.
”
LOMA 14:10-12
“
Ka koeha oku ke fakamāu ai ho tokoua? bea koeha oku ke manuki ai ki ho tokoua? he te tau tutuu kotoabe i he fakamāuaga o Kalaisi. He kuo tohi, Oku behe e he Eiki, Ko au oku ou moui, e beluki ae tui kotoabe kiate au, bea e vete ae elelo kotoabe ki he Otua. Koia te tau fakamatala atu taki taha kotoabe ia ki he Otua.
”
LOMA 14:13-15
“
Koia ke oua naa tau kei fefaka-māuaki akitautolu: kae fakamāu mu‘a eni, koeuhi ke oua naa ai e ha taha ha tūkiaaga be ha mea ke fakahiga aki a hono tokoua. Oku ou ilo, bea kuou ma‘u bau mei he Eiki ko Jisu, koeuhi oku ikai ha mea oku taemaa tungaa be: ka ko ia oku ne lau ha mea koe taemaa, oku taemaa ia kiate ia. Bea kabau oku mamahi ho tokoua koeuhi koe mea kai, oku ikai ai te ke laka o tāu moe ofa. Oua naa ke fakaauha ia aki hoo mea kai, aia nae bekia ai a Kalaisi.
”
LOMA 14:19
“
Koia ke tau tuli ki he gaahi mea fakamelino, meo gaahi mea te tau felagaaki hake ai akitautolu.
”
LOMA 15:1-7
“
KOIA ko kitautolu oku malohi oku totonu ke tau kataki ae gaahi vaivai oe vaivai, bea oua naa fakafiemalie kiate kitautolu be. Ke tau taki taha fakafiemalie kotoabe ki hono kaugaabi, ke lelei ai mo laga hake ai ia. He nae ikai fakafiemalie a Kalaisi eia; kae hage koia kuo tohi, Koe gaahi manuki anautolu nae manuki‘i koe, nae to kiate au. He koe gaahi mea kotoabe nae tohi i mu‘a, nae tohi ko ho tau akonaki, koeuhi koe mea i he faa kataki moe fakafiemalie oe gaahi tohi, ke tau ma‘u ai ae amanaki lelei. Bea koeni, ke tuku kiate kimoutolu e he Otua oe faa kataki moe fiemalie, ke mou felototatau aki be kiate kimoutolu o tatau mo Kalaisi Jisu: Koeuhi ke mou loto taha be, mo gutu taha be, i he fakamalo ki he Otua, io, koe Tamai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi. Koia ke mou fema‘uaki akimoutolu taki taha, o hage koe ma‘u foki e Kalaisi akitautolu ke ogoogo lelei ai ae Otua.
”
LOMA 16:16
“
Mou fetoutou fekita aki ae uma maonioni. Oku ofa atu kiate kimoutolu ae gaahi jiaji o Kalaisi.
”
LOMA 16:17-18
“
Bea koeni, oku ou kole kiate kimoutolu, e kaiga, mou fakailoga‘i akinautolu oku laga‘i ae gaahi mavahevahe moe gaahi tūkiaaga, oku taetāu moe akonaki kuo mou akonekina ai; bea mou alu meiate kinautolu. He ko kinautolu oku behe, oku ikai te nau tauhi ki ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, ka ko ho nau kete be; bea i he gaahi lea lelei moe talanoa fakalai oku nau oloa ai ae loto oe agatonu.
”
1 KOLINITO 2:9
“
Kae hage koia kuo tohi, Oku teeki ai mamata e ha mata, be fanogo e ha teliga, bea oku teeki ai hu ki he loto o ha tagata, ae gaahi mea aia oku teuteu e he Otua ma a nautolu oku ofa kiate ia.
”
1 KOLINITO 6:7
“
Bea koeni, oku ai ae kovi lahi iate kimoutolu, koeuhi oku mou fefaka-mauaki akimoutolu. Koeha mu‘a oku ikai ai te mou kataki ae kovi? koeha mu‘a oku ikai ai te mou kataki ho mou fakamalohi‘i?
”
1 KOLINITO 7:1-5
“
BEA i he gaahi mea koia naa mou tohi ai kiate au: Oku lelei ki he tagata ke oua naa ala ki ha fefine. Ka koeuhi telia ae feauaki, ke ma‘u e he tagata taki taha hono unoho oona, bea ke ma‘u e he fefine taki taha hono unoho oona. Ke atu e he tagata aia oku totonu ki hono unoho: bea ke behe be e he fefine foki ki hono unoho. Oku ikai ke bule e he fefine ki hono jino oona, ka ko hono unoho: bea oku behe foki ae tagata, oku ikai ke bule ia ki hono jino oona, ka ko hono unoho. Oua naa mo fefaaoaki akimoua, ka i hoo mo felotoaki i he aho jii, koeuhi ke mo tukuage akimoua ki he aukai moe lotu; bea mo toe fakataha, telia naa tauvele‘i akimoua e Setani i hoo mo tae faa taofi.
”
1 KOLINITO 9:19
“
He ne ogo oku ou ataatā mei he tagata kotoabe, ka kuou fakatamaioeiki au ki he kakai kotoabe, koeuhi keu lava‘i mai ae toko lahi hake.
”
1 KOLINITO 10:24
“
Ke oua naa kumi taki taha hono lelei be oona, ka ki he lelei ae niihi kehe.
”
1 KOLINITO 10:32-33
“
Oua naa fai fakaita, be ki he kakai Jiu, be ki he kakai Jenitaile, be ki he jiaji oe Otua: Io, o hage ko au, oku ou fakafiemalie‘i ae tagata kotoabe i he mea kotoabe, o ikai kumi ae lelei ooku, ka koe lelei oe toko lahi, koeuhi ke nau moui.
”
1 KOLINITO 12:25-26
“
Koeuhi ke oua naa ai ha mavahevahe i he jino; ka koeuhi ke ma‘u ae fetokagaaki be e he gaahi kubu kotoabe. Bea kabau e mamahi ae kubu e taha, oku mamahi mo ia ae gaahi kubu kotoabe; bea ka fakahikihiki ae kubu e taha, oku fiefia mo ia ae kubu kotoabe.
”
1 KOLINITO 13:1-8
“
KA ne ko eku lea aki ae elelo oe kau tagata moe kau agelo, ka oku ikai teu ma‘u ae ofa, kuou tatau moe ukamea bakihi moe simibale tatagi. Bea kabau teu faa kikite, beau ilo ae gaahi mea fakalilolilo kotoabe, moe ilo kotoabe; bea kabau teu ma‘u ae tui kotoabe, teu faa hiki ai ae gaahi mouga, bea ikai teu ma‘u moe ofa, koe mea noabe au. Bea kabau teu atu eku gaahi mea kotoabe ke fafaga aki ae majiva, bea kabau teu foaki hoku jino ke tutu, bea ikai teu ma‘u moe ofa, oku ikai hano aoga kiate au. Oku kataki fuoloa ae ofa, bea oku agalelei ia; oku ikai meheka ae ofa; oku ikai fielahi ae ofa, be fakafuofuo lahi ia, Oku ikai ke fai taegali ha mea, oku ikai ke kumi ene mea aana, oku ikai ke itagofua, oku ikai ke mahalo kovi; Oku ikai ke fiefia i he agahala, ka oku fiefia ia i he mooni; Oku ne ufiufi ae mea kotoabe, oku tui ia ki he mea kotoabe, oku amanaki lelei ki he gaahi mea kotoabe, oku kataki ae mea kotoabe. Oku ikai fakaaau o gata ae ofa: ka koe gaahi kikite, e gata ia; be koe gaahi lea, e gata ia; be koe ilo mea e mole atu ia.
”
1 KOLINITO 13:13
“
Bea koeni, oku ai ae tui, moe amanaki lelei, moe ofa, koe tolu ni; ka koia oku lahi hake i ai koe ofa.
”
1 KOLINITO 14:1
“
TULI ki he ofa, bea holi ki he gaahi foaki fakalaumalie, kae lahi be ke mou kikite.
”
1 KOLINITO 16:14
“
Ke fai hoo mou gaahi mea kotoabe i he ofa.
”
2 KOLINITO 5:14-15
“
He oku fakafeiga‘i akimautolu e he ofa a Kalaisi; he oku behe ho mau loto, kabau nae bekia ae toko taha koeuhi koe kakai kotoabe, bea ta nae mate kotoabe: Bea nae bekia ia ma ae kakai kotoabe, koeuhi ko kinautolu oku moui, ke oua naa nau toe moui kiate kinautolu, ka kiate ia nae bekia maa nautolu, bea toe tuu hake.
”
2 KOLINITO 6:4-10
“
Ka mau fakaogolelei atu akimautolu i he gaahi mea kotoabe, o tāu moe kau faifekau ae Otua, i he faa kataki, i he gaahi mamahi, i he gaahi majiva, i he gaahi fakamamahi lahi, I he haha, i he nofo fale fakabobula, i he maveuveu, i he gaahi gaue mamafa, i he faa leo, i he faa aukai; I he maonioni, i he ilo, i he kataki fuoloa, i he agaofa, i he Laumalie Maonioni, i he ofa taeloi, I he lea oe mooni, i he malohi ae Otua, i he mahafu tau oe maonioni i he nima toomatau bea i he toohema, I he fakaabaaba moe taefaka-abaaba, i he ogokovi moe ogolelei: o hage koe kau kākā, ka oku mooni; Hage koe taeiloa, ka oku ilo lahi; hage koe mate, bea iloage, oku tau moui; hage koe tautea, ka oku ikai tamate‘i; Hage koe loto mamahi, ka mau fiefia mau ai be; hage koe majiva, ka oku mau fakakoloaia ae toko lahi; hage koe tae ma‘u ha mea, ka oku ma‘u ae mea kotoabe.
”
2 KOLINITO 8:2-5
“
Koeuhi nae tubulekina e nau fiefia i he ahiahi lahi i he mea mamahi, bea tubulekina o lahi e nau foaki kae lolotoga e nau majiva lahi. He oku ou fakamooni ki he e nau mafai mei ho nau loto, io, o lahi hake i he e nau faa fai; Mo nau kole fakamatoato kiate kimautolu ke mau ma‘u ae foaki, bea mau kau ki hono tauhi ma ae kakai maonioni. Bea ikai ke hage koe mau amanaki, ka naa nau fuofua foaki akinautolu ki he Eiki, bea kiate kimautolu foki i he finagalo oe Otua.
”
2 KOLINITO 8:7-9
“
Koia, bea i hoo mou tubulekina i he mea kotoabe, i he tui, moe lea, moe ilo, moe faa fai kotoabe, bea mo hoo mou ofa kiate kimautolu, ke mou tubulekina i he lelei ni foki. Oku ikai teu tala eni koe fekau, ka koe mea i he fiefie fai oe niihi, bea ke fakamooni aki ae mooni o hoo mou ofa. He oku mou ilo ae ulugaaga lelei a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, a ene mohu koloaia, ka nae hoko o majiva koeuhi ko kimoutolu, koeuhi i he ene majiva ke mou koloaia ai.
”
2 KOLINITO 8:12
“
He kabau oku ai ae loto lelei ki ai, e lau ia, o fakatatau ki he mea oku ma‘u e he tagata, ka e ikai fakatatau mo ia oku ikai te ne ma‘u.
”
2 KOLINITO 8:24
“
Koia mou fakaha kiate kinautolu, i he ao oe gaahi jiaji, ha fakamooni o hoo mou ofa, bea moe mau vikiviki koeuhi ko kimoutolu.
”
2 KOLINITO 9:7
“
Ke foaki e he tagata taki taha o hage koia kuo bau hono loto ki ai, kae ikai i he mamahi, be i hono bule‘i: he oku ofa ae Otua ki ha foaki fiefia.
”
2 KOLINITO 10:1
“
BEA ko au Baula, ko au oku matamata vaivai o kau ka iate kimoutolu, ka i he eku mamao oku ou loto malohi kiate kimoutolu, oku ou fakakolekole kiate kimoutolu i he agavaivai moe agamalu a Kalaisi:
”
2 KOLINITO 12:10
“
Koia oku ou fiemalie ai i he gaahi vaivai, i he gaahi manuki, moe gaahi majiva, moe gaahi fakataga, moe gaahi mamahi, koeuhi ko Kalaisi: he kau ka vaivai oku ou toki malohi.
”
2 KOLINITO 13:11-12
“
Ko hono gata, e kaiga, jiotoofa atu. Ke mou haohaoa, ke mou fiemalie, mou loto taha be, mou moui melino; bea koe Otua oe ofa moe melino e iate kimoutolu ia. Ke mou fetoutou fekita aki ae fekita maonioni.
”
2 KOLINITO 13:14
“
Koe aloofa ae Eiki ko Jisu Kalaisi, moe ofa ae Otua, moe feohi oe Laumalie Maonioni, ke iate kimoutolu kotoabe. Emeni.
”
KAKAI KALETIA 3:28
“
Bea oku ikai ai ha Jiu be Kiliki, oku ikai ha bobula be ha tauataina, oku ikai ha tagata be ha fefine: ka oku mou taha be kotoabe ia Kalaisi Jisu.
”
KAKAI KALETIA 5:6
“
He oku ikai aoga jii ia Kalaisi Jisu ae kamu, be ae taekamu; ka koe tui oku gaue i he ofa.
”
KAKAI KALETIA 5:13-15
“
He kuo ui akimoutolu, e kaiga, ki he tauataina; kae oua naa mea gaue aki ae tauataina ke fai fakakakano, kae fetauhiaki akimoutolu i he ofa. He oku fakamooni ae fono kotoabe i he lea ko eni e taha, Ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe. Ka mou ka fetoutou feuujiaki, mo fetoutou fefoloaki akimoutolu, vakai telia naa mou fetoutou fefakaauhaaki be akimoutolu.
”
KAKAI KALETIA 5:19-21
“
Bea oku ha mai ae gaahi gaue ae kakano, ko eni ia; Koe tono fefine, moe feauaki, moe taemaa, moe fakalielia, Moe tauhi tamabua, moe fie mana, moe taufehia, moe fekeikei, moe fefie-lahiaki, moe lili, moe feiteitani, moe mavahevahe, moe gaahi he, Moe femehekaaki, moe fefaka-boaki, moe faa kona, moe gaahi katoaga kai, moe gaahi mea behe ni: aia oku ou tomua tala ni kiate kimoutolu, o hage ko eku tala i he kuoga kuo hili, ko kinautolu oku fai ae gaahi mea behe, e ikai te nau lava‘i ae buleaga oe Otua.
”
KAKAI KALETIA 5:22-23
“
Ka koe fua oe Laumalie, koe ofa, moe fiefia, moe melino, moe kataki fuoloa, moe agavaivai, moe agalelei, moe tui, Moe agamalu, moe taekona: bea oku ikai ha fono ke taofi eni.
”
KAKAI KALETIA 6:1-2
“
E KAIGA, kabau e moua ha tagata i ha kovi, kokimoutolu oku fakalaumalie, fakamoui ia i he loto agavaivai; mo ke tokaga‘i koe, telia naa fakatauvele‘i koe foki. Mou fetoutou fefuaaki hoo mou kavega, bea fakamooni ai ki he fono a Kalaisi.
”
KAKAI KALETIA 6:3-4
“
He kabau oku mahalo e ha taha ko ha mea ia, ka oku ikai, oku ne kākā‘i eia ia. Kae tuku ke ahiahi e he tagata taki taha ene gaue aana, bea te ne toki ma‘u ai ae fiefia iate ia be, kae ikai i ha taha kehe.
”
KAKAI KALETIA 6:9-10
“
Bea ke oua naa tau fiu i he fai lelei: he te tau utu i hono faahita‘u totonu, o kabau e ikai te tau vaivai. Koia, bea i he e tau ma‘u ha faiga-malie, ke tau fai lelei ki he kakai kotoabe, kae ajili be kiate kinautolu oku i he fale oe tui.
”
KAKAI EFESO 1:4
“
O fakatatau ki he ene fili akitautolu iate ia i he teeki ai fakatubu a mamani, koeuhi ke tau maonioni mo taehalaia i hono ao i he ofa:
”
KAKAI EFESO 1:15-16
“
Bea ko au foki, hili eku fanogo ki hoo mou tui ki he Eiki ko Jisu, moe ofa ki he kaiga maonioni kotoabe, Oku ikai tuku eku atu ae fakafetai koeuhi ko kimoutolu, o takua akimoutolu i he eku gaahi lotu;
”
KAKAI EFESO 2:4-5
“
Ka koe Otua, aia oku mohu aloofa, i he ene ofa lahi naa ne ofeina ai akitautolu, Io, lolotoga e tau mate i he gaahi agahala, kuo ne fakamoui akitautolu fakataha mo Kalaisi, (kuo mou moui i he ofa;)
”
KAKAI EFESO 2:10
“
He ko ene gaue akitautolu, kuo fakatubu ia Kalaisi Jisu ki he gaahi gaue lelei, aia kuo tomua tuutuunie he Otua ke aeva ai akitautolu.
”
KAKAI EFESO 3:17-19
“
Koeuhi ke nofoia ho mou loto e Kalaisi i he tui; kae aka akimoutolu mo tuu mau i he ofa, Ke mou mafai ke ilo fakataha moe kaiga maonioni kotoabe, hono māukubu, mo hono loloa, mo hono loloto, mo hono maoluga; Bea ke ilo ae ofa a Kalaisi, aia oku lahi hake i he faa ilo, bea ke fakafonu akimoutolu aki ae fonu kotoabe oe Otua.
”
KAKAI EFESO 4:1-3
“
BEA koeni, ko au koe bobula ae Eiki, oku ou kole kiate kimoutolu, ke mou aeva a tāu moe ui aia kuo uiui‘i aki akimoutolu, I he agavaivai kotoabe moe aga-malu, moe kataki fuoloa, o fekatakiaki i he ofa; O ahiahi lahi ke tauhi ae feofoofani oe Laumalie i he noo oe melino.
”
KAKAI EFESO 4:28-32
“
Ko ia ia nae kaihaa, ke oua e toe kaihaa: ka ne gaue mu‘a, o fai aki hono nima ae mea oku lelei, koeuhi ke ne ma‘u ke foaki kiate ia oku majiva. Ke oua naa ha‘u ha talanoa uli mei ho mou gutu, ka koia oku lelei o aoga ke laga aki hake, koeuhi ke tubu ai ae tokoni ki he kau fanogo. Bea oua naa fakamamahi ki he Laumalie Maonioni oe Otua, aia kuo fakailoga aki akimoutolu ki he aho oe huhui. Tuku ke mamao iate kimoutolu ae loto kovi kotoabe, moe ita, moe lili, moe feiohoaki, moe lea fakakovi, moe fakafajifaji kotoabe: Kae feagaleleiaki akimoutolu kiate kimoutolu, o manavaofa, o fefakamolemoleaki akimoutolu, o hage koe fakamolemolea akimoutolu e he Otua koeuhi ko Kalaisi.
”
KAKAI EFESO 5:1-2
“
KOLA ke faifaitaki akimoutolu ki he Otua, o tāu moe fānau ofeina; Bea aeva i he ofa, o hage koe ofeina akitautolu e Kalaisi, o ne foaki ia koeuhi ko kitautolu koe hifo moe feilaulau ki he Otua koe mea namu kakala.
”
KAKAI EFESO 5:21
“
O fefakavaivaiaki akimoutolu kiate kimoutolu i he manavahe ki he Otua.
”
KAKAI EFESO 5:25
“
Ae kau tagata, mou ofa ki ho mou unoho, o hage koe ofa a Kalaisi ki he jiaji, o ne foaki ia koeuhi koia;
”
KAKAI EFESO 5:28-30
“
Oku totonu ke ofa ae kau tagata ki ho nau unoho o hage ko ho nau jino o nautolu. Ko ia oku ofa ki hono unoho, oku ofa ia kiate ia. He oku teeki ha tagata e fehia ki hono jino oona; ka oku fafaga o fakamoui ia, o hage koe Eiki ki he jiaji: He koe gaahi kubu akitautolu o hono jino, o hono kakano, mo hono hui.
”
KAKAI EFESO 5:31-33
“
Koe mea ni e tukuage ai e he tagata a ene tamai mo ene fa‘e, bea hoko ia ki hono unoho, bea e kakano taha be akinaua. Koe mea fakalilolilo lahi eni: ka oku kau eku lea kia Kalaisi moe jiaji. Ka mou taki taha ofa ae tagata ki hono unoho o hage be ko ia; bea ke fakaabaaba ae fefine foki ki hono unoho.
”
KAKAI EFESO 6:1-5
“
AE fānau, mou talagofua ki hoo mou mātua i he Eiki: he oku totonu eni. Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e; koe uluaki fekau ia oku i ai ae talaofa; Koeuhi ke lelei kiate koe, bea koeuhi ke ke moui fuoloa ai i he fonua. Bea ko kimoutolu, ae gaahi tamai, oua naa mou fakatubu lili ki hoo mou fānau: kae tauhi akinautolu i he akonaki moe fakaboto ki he Eiki. Ae kau tamaioeiki, mou talagofua ki ho mou gaahi eiki fakamama, i he manavahe moe tetetete, i he fakamoomooni o ho mou loto, o hage koe fai kia Kalaisi;
”
KAKAI EFESO 6:23-24
“
Ke i he gaahi kaiga ae melino, moe ofa, moe tui, mei he Otua koe Tamai bea moe Eiki ko Jisu Kalaisi. Ke iate kinautolu kotoabe oku ofa mooni ki ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi ae aloofa. Emeni.
”
FILIBAI 1:8-10
“
He ko hoku fakamooni ae Otua, ki he lahi aubito o eku holi kiate kimoutolu kotoabe i he manāva o Jisu Kalaisi. Bea ko eku lotu eni, ke tubulekina hoo mou ofa o lahi, bea lahi hake i he ilo moe agafakabotoboto kotoabe; Koeuhi ke mou ahiahi‘i ae gaahi mea oku fai kehekehe; ka mou aga-totonu mo taehalaia o a‘u ki he aho o Kalaisi;
”
FILIBAI 2:1-4
“
KOIA kabau oku ia Kalaisi ha fiemalie, kabau oku ai ha fiemalie i he ofa, kabau oku ai ha feohi oe Laumalie, kabau oku ai ha ofa ogogofua mo ha loto ofa, Mou fakakakato eku fiefia, ke mou felototatau be, o ma‘u ae ofa be taha, ke mou ulugaaga taha be, mo uouaga taha be. Oua naa fai ha mea e taha i he fakakikihi, be i he manako ki he fakamalo launoa; ka i he loto agavaivai ke fetoutou femahalo lelei aki hake taki taha ki hono kaiga iate ia. Ke oua naa taki taha tokaga ki he ene gaahi mea aana be, kae taki taha tokaga foki ki he gaahi mea ae niihi.
”
FILIBAI 2:5-8
“
Ke iate kimoutolu ae loto ni, aia foki nae ia Kalaisi Jisu: Koia, i he ene i he tatau moe Otua, nae ikai behe eia ko ha faaoa ke na taha moe Otua: Ka naa ne fakamajivejivai eia ia o ne too kiate ia ae tatau moe tamai oeiki, bea fanau‘i ia i he tatau oe tagata: Bea kuo ilo ia i he tatau oe tagata, naa ne fakamoulaloa‘i ia, bea talagofua ki he mate, io, ae mate i he akau.
”
FILIBAI 4:1
“
KOIA, ko hoku kaiga ofeina oku ou holi ki ai, koe fiefiaaga mo eku teuga, ae ofeina lahi, ke mou tuu mau i he Eiki.
”
KOLOSE 1:3-4
“
Oku ma fakafetai ki he Otua koe Tamai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, o hufia mau be akimoutolu, Talu e ma fanogo ki hoo mou tui kia Kalaisi Jisu, bea mo hoo mou ofa ki he kaiga maonioni kotoabe,
”
KOLOSE 1:24
“
Bea oku ou fiefia ni i he eku gaahi mamahi koeuhi ko kimoutolu, beau fakakakato aia oku toe i he gaahi mamahi a Kalaisi i hoku kakano koeuhi ko hono jino oona, aia koe jiaji.
”
KOLOSE 2:2
“
Koeuhi ke fiemalie ho nau loto, kuo fehokotaki i he ofa, ki he koloa kotoabe oe fakababau lahi oe ilo, ki he fakaha oe mea fakalilolilo ae Otua, io, ae Tamai, bea mo Kalaisi;
”
KOLOSE 3:8-11
“
Ka koeni oku mou jiaki aeni kotoabe foki; ae ita, moe lili, moe fakafajifaji, moe kabekabe, moe lea uli mei ho mou gutu. Oua naa mou felohiaki, he kuo mou jiaki ae tagata motua mo ene gaahi gaue; Bea kuo mou ai ae tagata foou, aia kuo fakafoou i he ilo, o fakatatau ki hono tatau o ia naa ne fakatubu ia: Aia oku ikai ai ha Kiliki be ha Jiu, ha kamu be ha taekamu, ha muli, be ha Sitia, ha bobula, be ha tauataina: ka ko hono katoa kotoa a Kalaisi, bea oku ne i he mea kotoabe.
”
KOLOSE 3:12-17
“
Koia ko kimoutolu, koe maonioni moe ofeina, mou ai, o tāu moe kakai fili ae Otua, ae manavaofa, moe agalelei, moe loto agavaivai, moe agamalu, moe kataki fuoloa; O fetoutou fekatakiaki be, mo fefakamolemoleaki be, o kabau oku ai ha taha oku koviia ia ki ha taha: o hage koe fakamolemole e Kalaisi akimoutolu, ke behe be akimoutolu. Bea ke ufiufi aki ae gaahi mea ni kotoabe ae ofa, aia koe noo oe haohaoa. Bea tuku ke bule i ho mou loto ae melino oe Otua, aia nae uiui‘i akimoutolu ki ai foki i he jino be taha; bea ke mou fakafetai. Ke nofoia o lahi aubito akimoutolu e he folofola a Kalaisi i he boto kotoabe; bea mou feakonakiaki mo fetokoniaki i he gaahi same, moe lea malie, moe gaahi hiva fakalaumalie, o hiva moe ofa i ho mou loto ki he Eiki. Bea iloga aia oku mou fai i he lea be i he gaue, fai kotoabe i he huafa oe Eiki ko Jisu, o fakafetai ki he Otua koe Tamai iate ia.
”
KOLOSE 3:18-21
“
Ae kau fefine, fakavaivai akimoutolu ki ho mou unoho o moutolu, he oku gali ia i he Eiki. Ae kau tagata, ofa ki ho mou unoho, bea oua naa fai aga fakaita kiate kinautolu. Ae fānau, fai talagofua ki hoo mou mātua i he mea kotoabe: he oku lelei lahi ia ki he Eiki. Ae gaahi tamai, oua naa mou fakafiufiu ki hoo mou fānau, telia naa nau fiu ai.
”
KOLOSE 3:22-23
“
Ae kau tamaioeiki, fai talagofua i he mea kotoabe ki ho mou eiki fakakakano; oua naa i he gaue fakamamata be, o hage koe kau fakamalie ki he tagata; ka i he loto totonu, o manavahe ki he Otua: Bea iloga aia oku mou fai, fai loto lelei, o hage ki he Eiki, kae ikai ki he tagata:
”
KOLOSE 4:5-6
“
Mou aeva i he aga fakabotoboto kiate kinautolu oku ituaa, o huhui ae kuoga. Ke lelei mau ai be hoo mou lea, o fakalelei aki ae masima, koeuhi ke mou ilo ke tali totonu ae tagata kotoabe.
”
1 TESALONIKA 3:12-13
“
Bea ke fakafonu akimoutolu e he Eiki, ke mou tubulekina lahi i he feofaaki akimoutolu kiate kimoutolu, bea ki he kakai kotoabe, o hage ko kimautolu kiate kimoutolu: Koeuhi ke ne fokotuu mau o taehalaia ho mou loto i he maonioni, i he ao oe Otua, koe tau Tamai, i he haele mai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi mo ene kau maonioni kotoabe.
”
1 TESALONIKA 4:9-10
“
Ka koe mea i he ofa fakakaiga, oku ikai aoga ae tohi ai kiate kimoutolu: he kuo mou akonekina mei he Otua ke feofaaki kiate kimoutolu. Bea koe mooni oku mou fai ia ki he kaiga kotoabe oku i Masitonia kotoabe: ka oku mau kole kiate kimoutolu, e kaiga, ke mou tubulekina lahi aubito ai;
”
1 TESALONIKA 5:11-15
“
Koia ke mou fefakafiemalieaki akimoutolu, o felagaaki hake akimoutolu, o hage foki koia oku mou fai. Bea oku mau kole kiate kimoutolu, e kaiga, ke mou ilo akinautolu oku gaue iate kimoutolu, bea oku nau bule‘i akimoutolu i he Eiki, bea valoki‘i akimoutolu; Bea ke mou tokaga lahi aubito kiate kinautolu i he ofa koeuhi koe nau gaue. Bea ke mou nonofo feofoofani be. Bea koeni, oku mau eginaki kiate kimoutolu, e kaiga, valoki‘i akinautolu oku fakamaveuveu, fakafiemalie ki he kau loto foi, boubou ae vaivai, ke mou faa kataki‘i kotoabe. Vakai ke oua naa ai ha taha oku totogi ae kovi aki ae kovi ki ha taha; ka mou tulituli mau ai be ki he mea oku lelei, iate kimoutolu, bea ki he kakai kotoabe.
”
2 TESALONIKA 1:3-5
“
Oku totonu e mau fakafetai mau ai be ki he Otua koeuhi ko kimoutolu, e kaiga, o hage koia oku tāu, koeuhi oku tubu o lahi aubito aubito hoo mou tui, bea oku tubulekina a hoo mou feo faaki kiate kimoutolu kotoabe; Koia oku mau vikiviki koeuhi ko kimoutolu ki he gaahi jiaji oe Otua, i hoo mou faa kataki moe tui, i ho mou gaahi fakataga kotoabe, moe gaahi mamahi, oku mou faa kataki’i: Aia koe fakailoga oe fakamāu totonu oe Otua, koeuhi ke lau akimoutolu oku mou tāu moe buleaga oe Otua, aia oku mou mamahi ai foki:
”
2 TESALONIKA 3:5
“
Bea ke fakahinohino ho mou loto e he Eiki ki he ofa ae Otua, bea moe faa kataki a Kalaisi.
”
1 TIMOTE 1:5
“
Bea koeni, ko hono uhiga oe fekau, koe ofa mei he loto maa, moe atamai lelei, moe tui taemalualoi:
”
1 TIMOTE 1:14
“
Bea nae lahi hake aubito aubito ae ofa a ho tau Eiki, i he tui moe ofa aia oku ia Kalaisi Jisu.
”
1 TIMOTE 4:12
“
Oua naa manuki‘i hoo kei jii e ha taha; ka ke i he kakai tui koe fakai-loga, i he lea, moe ulugaaga, moe ofa, moe faiaga, moe tui, moe maonioni.
”
1 TIMOTE 5:8
“
He kabau oku ikai ke tokonaki e ha toko taha ki hono kaiga, bea kiate kinautolu tonu i hono fale, kuo jiaki eia ae lotu, bea lahi hake ene kovi aana iate ia oku taelotu.
”
1 TIMOTE 6:11
“
Ka ko koe, ae tagata oe Otua, buna mei he gaahi mea ni; bea ke tuli ki he maonioni, moe aga faka‐Otua, moe tui, moe ofa, moe faa kataki, moe agavaivai.
”
2 TIMOTE 1:3-4
“
Oku ou fakafetai ki he Otua, aia oku ou tauhi, o hage koe gaahi tamai i mu‘a, i he atamai maonioni, oku ou manatu mau ai be kiate koe i he eku gaahi lotu i he bo moe aho; O holi lahi keu mamata kiate koe, i he eku manatu ki hoo gaahi loimata, koeuhi keu fonu i he fiefia;
”
2 TIMOTE 1:7-8
“
He nae ikai foaki e he Otua kiate kitautolu ae laumalie oe manavajii; ka koe malohi, moe ofa, moe loto faka-botoboto. Koia ke oua naa ke ma koe ki he fakamooni a ho tau Eiki, be kiate au ko ene bobula: ka ke kau koe i he gaahi mamahi oe ogoogolelei o tāu moe malohi oe Otua;
”
2 TIMOTE 2:24-25
“
Bea oku ikai lelei ke fakakikihi ae tamaioeiki ae Eiki; ka ke agavaivai ia ki he kakai kotoabe, o faa ako, mo faa kataki, O akonekina i he agamalu akinautolu oku agatuu; hei ilo e foaki ai e he Otua kiate kinautolu ae fakato-mala ke nau tui ki he mooni;
”
2 TIMOTE 3:2-5
“
Koeuhi e ofa ae kau tagata kiate kinautolu be, o manumanu, mo bole-bole, mo laukau, mo lea kovi, mo tala-gataa ki he mātua, mo taefakafetai, mo taemaonioni, O taema‘u ae ofa oku gali moe kaiga, o liaki ae lea fakababau, koe kau lohiaki, koe kau holi kovi, koe kau aga malohi, koe kau manuki kiate kinautolu oku lelei, Koe kau lavaki, o aga ohonoa, mo loto fielahi, koe kau ofa lahi hake ki he gaahi malie fakamama i he e nau ofa ki he Otua; Oku nau ma‘u hono geeji oe lotu, ka oku nau liaki a hono malohi: ke ke afe mei he kakai behe.
”
2 TIMOTE 3:10
“
Ka kuo ke ilo fakababau eku akonaki, moe aga o eku moui, mo hoku loto, moe tui, moe kataki fuoloa, moe ofa, moe faa ukuma,
”
TAITUSI 2:1-8
“
KA ke lea aki be ekoe ae gaahi mea oku tāu moe akonaki haohaoa: Ke faa tokaga e he mātua tagata, bea nau aga fakamotua, o fakabotoboto, mo haohaoa i he tui, moe ofa, moe faa kataki. Moe kau fine mātua foki, ke nau ulugaaga fakamaonioni, ke oua naa koe kau fakakovi, be tokaga lahi ki he uaine, ka koe kau akonaki oe mea lelei; Koeuhi ke nau ako ki he kau fine mui ke aga fakabotoboto, ke ofa ki ho nau unoho, ke ofa ki he e nau fānau, Ke nau fai boto, mo agatonu, o faa nofo i abi, o agalelei, bea talagofua ki ho nau unoho, ke oua naa lauikovi ae folofola ae Otua. Ke ke eginaki ki he kau talavou foki ke loto fakabotoboto. Ke ke fakaha koe i he mea kotoabe koe fakailoga oe gaue lelei: i he akonaki ke ha ae taehala, moe aga fakamotua, moe mooni, Moe lea haohaoa, aia e ikai faa talia, koeuhi ke ma ai ia aia oku kau kehe, bea ne taema‘u ha mea ke ne lauikovi ai akitautolu.
”
TAITUSI 3:1-5
“
FAKAMANATU‘I akinautolu ke nau aganofo ki he gaahi tu‘i moe kau bule, ke nau talagofua ki he kau faka-māu, ke tali teu be ki he gaahi gaue lelei kotoabe; Ke oua naa lauikovi ha toko taha, oua naa fakakikihi, kae agavaivai, o fakaha ae agamalu kotoabe ki he kakai kotoabe. He ko kitautolu foki naa tau vale i mu‘a, o talagataa, mo kākāia, bea moua ki he gaahi holi kovi moe gaahi mea fakamalie kehekehe, o moui i he faji-tuu moe meheka, koe fehianekina moe fetaufehiaaki. Kae hili hono fakaha mai ae agalelei moe aloofa ae Otua, ko ho tau Fakamoui, ki he tagata, Nae ikai i he gaahi gaue oe maonioni naa tau fai, kae fakatatau mo ene ofa mataataatā be, kuo ne fakamoui akitautolu, i he fufulu oe fakatubu foou, moe fakafoou e he Laumalie Maonioni;
”
FILIMONE 1:4-5
“
Oku ou fakafetai ki hoku Otua, o hua aki mau ai be akoe i he eku gaahi lotu, I he eku fanogo ki hoo ofa moe tui oku iate koe, ki he Eiki ko Jisu, bea ki he kaiga maonioni kotoabe;
”
FILIMONE 1:7-9
“
He oku ai haa mau fiefia moe fiemalie lahi i hoo ofa, koeuhi kuo fakafiemalie iate koe, e kaiga, ae loto oe kaiga maoni ni. Koia, ne ogo oku iate au ae malohi lahi mei a Kalaisi ke fekau koe ke fai aia oku totonu, Ka koeuhi koe ofa, oku ou faka-kolekole mu‘a, io, ko au Baula koe motua, bea koe bobula foki eni a Jisu Kalaisi.
”
HEBELU 6:10
“
He oku ikai taeagatonu ae Otua, ke ne fakagalo‘i hoo mou gaue moe feiga ofa, aia kuo mou fakaha ki hono huafa, i hoo mou tauhihi‘i ae kaiga maonioni, mo hoo mou gaue.
”
HEBELU 8:12
“
He teu aloofa ki he e nau taemaonioni, bea koe nau gaahi agahala moe nau hia, e ikai teu kei manatu‘i.
”
HEBELU 10:24-25
“
Bea tau fetokagaaki ke fefaka-aiaiaki akitautolu ki he ofa moe gaahi gaue lelei: Ke oua naa jiaki ekitautolu e tau faa fakataha o hage koia oku fai e he niihi; kae feakonakiaki akimoutolu: bea ajili ai, ko hoo mou ilo oku ofi mai ae aho.
”
HEBELU 12:6-9
“
He ko ia oku ofa ki ai ae Eiki oku ne tautea, bea oku ne teia ae foha kotoabe oku ne ma‘u. Kabau te mou kataki ae tautea, bea oku fai ai e he Otua kiate kimoutolu o tāu moe gaahi foha; he koe foha fe ia aia oku ikai ke taute‘i e he tamai? Bea kabau oku ikai tautea akimoutolu, aia oku totofu ai kotoabe, bea ta koe tubu feauaki akimoutolu, bea oku ikai mooni koe gaahi foha. Kae umaa nae tautea akitautolu e he gaahi tamai o ho tau jino, bea tau fakaabaaba ki ai: e ikai lahi mu‘a e tau fakavaivai ki he Tamai oe gaahi laumalie, bea moui?
”
HEBELU 13:1-3
“
Koe gaahi akonaki hi he feofaaki, 4 ki ke moui agatonu, 5 ke oua e manumanu, 7 he iokaga‘i ae kau faifekau ae Otua, 9 ke vakai ki he gaaki akonaki foou, 10 ke fakaka a Kaluisi, 16 ke fa‘ ae foaks ofa, 17 ke talagofua ki he kau tataki, 18 ke hufia ae abosetolo. 20 Ko hono fakaoji. KE tuu mau be ae feofoofani fakakaiga. Oua naa galo ke fakaafe ae kakai muli: he kuo fakaafe ai e he niihi ae kau agelo i he taeilo. Manatu‘i akinautolu oku moua i he ha‘i, o hage kuo ha‘ijia mo kimoutolu; mo kinautolu oku gaohi kovi, i, o hage ko hoo mou kei i he jino foki.
”
HEBELU 13:16
“
Ka koe fai lelei, moe foaki, ke oua naa galo: he koe gaahi feilaulau behe oku Ieleiia ai ae Otua.
”
JEMESI 1:9
“
Ke fiefia ae tokoua oku majiva i hono hakeaki‘i:
”
JEMESI 1:19-21
“
Koia, ko hoku kaiga ofeina, ke fakavave ae tagata kotoabe ki he fanogo, bea fakatuotuai ki he lea, o faka-totoka ki he ita: He oku ikai ke fakatubu ae maonioni oe Otua e he ita ae tagata. Koia mou liaki ae uli kotoabe bea mo hono lahi fau oe agahala, bea tali i he agavaivai ae folofola kuo to, aia oku malohi ke fakamoui ho mou laumalie.
”
JEMESI 1:26
“
Kabau oku ai ha taha iate kimoutolu oku ne mahalo koe lotu ia, kae ikai taofi hono elelo, kae kākā‘i hono loto oona, oku taeoga ae lotu ae tagata koia.
”
JEMESI 2:2-6
“
He kabau e hu mai ki ho mou fale lotu ha taha oku ai ha mama koula i hono nima, bea ai moe kofu lelei, bea hu mai foki mo ha taha majiva moe kofu kovi; Bea mou tokaga‘i ia oku ne ai ae kofu lelei, mo behe kiate ia, Nofo koe ki heni i he botu lelei; kae behe ki he majiva, Tuu koe ki hena, be, Nofo heni i lalo hoku tuugava‘e: Ikai oku mou filifilimanako iate kimoutolu bea hoko ai koe kau fakamāu mahalo kovi? Fanogo, e hoku kaiga ofeina, Ikai kuo fili e he Otua ae majiva oe mamani ke koloaia i he tui, bea koe kau hoko ki he buleaga aia kuo ne talaofa ki ai kiate kinautolu oku ofa kiate ia? Ka kuo mou fakamamahi‘i ae majiva. Ikai oku fakamalohi‘i akimoutolu e he kakai koloaia, bea fetoho akimoutolu ki he gaahi fakamāuaga?
”
JEMESI 2:8-9
“
Koeni, kabau te mou fakamooni ki he fono fakaeiki, o fakatatau ki he tohi, Ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe, oku mou fai lelei ai: Ka oka mou ka filifilimanako ki he kakai, oku mou fai agahala ai, bea oku fakahalaia akimoutolu e he fono koe kau talagataa.
”
JEMESI 2:13
“
He ko ia nae ikai ke fakaha ae ofa, e ma‘u eia ae fakamāu tae ha ofa; bea oku fiefia ae ofa ki he fakamāu.
”
JEMESI 2:15-17
“
Kabau e telefua bea fiekaia i he aho kotoabe ha tokoua be koe tuofefine, Bea behe e ho mou toko taha ki ai, Alu o ke fiemalie, bea ke mafana, bea ke makona: kae ikai jii te mou atu ki ai ae gaahi mea oku aoga ki he jino; koeha hono aoga? Oku behe foki ae tui, kabau oku ikai i ai ae gaahi gaue, oku mate ia, bea oku tuu taha be ia.
”
JEMESI 3:5-6
“
Oku behe foki ki he elelo, koe kubu jii, ka oku ne bolebole ki he gaahi mea lahi. Vakai ki hono lahi oe vao akau kuo tutu aki ae afi jii! Bea koe afi ae elelo, koe mama agahala: oku behe ae elelo i he ene i ho tau gaahi kubu‘i jino, oku ne uli‘i ae jino kotoa, oku ne fakavela ae aga fakakakano; bea kuo tutu ia mei heli.
”
JEMESI 3:13-14
“
Kohai ha taha oku boto mo ilo lahi iate kimoutolu? ke fakaha eia i he ulugaaga lelei a ene gaahi gaue i he agavaivai moe boto. Bea kabau oku i ho mou loto ae feiga kovi moe fekeikei, oua naa mou bolebole ai, mo lohiaki‘i ae mooni.
”
JEMESI 3:16-18
“
He koia oku i ai ae meheka moe fekeikei, oku i ai ae maveuveu moe gaue kovi kotoabe. Ka koe boto oku mei oluga oku fuofua maa, bea fakamelino, bea agavaivai, bea ogogofua ki he kole, oku bito i he aloofa moe gaahi fua lelei, oku ikai filifilimanako, oku ikai ke malualoi. Bea kuo tūtūi ae fua oe maonioni i he melino maa nautolu oku faa fakalelei.
”
JEMESI 4:1-3
“
OKU meife ae gaahi tau moe fekeikei oku iate kimoutolu? ikai oku mei hoo mou gaahi holi kovi ia aia oku tau i ho mou gaahi kubu? Oku mou holi, kae ikai ma‘u: oku mou tamate‘i, mo feiga ke ma‘u, kae ikai faa lava‘i: oku mou fekeikei mo tau, kae ikai te mou ma‘u, koeuhi oku ikai te mou kole. Oku mou kole, bea ikai ma‘u, koeuhi oku mou kole kovi, koeuhi ke mou fakaoji ia ki hoo mou gaahi holi.
”
JEMESI 4:6-11
“
Ka oku ne foaki ae ofa lahi hake. Koia oku behe eia, Oku teke‘i e he Otua ae laukau ka oku ne foaki ae ofa ki he agavaivai. Koia mou fakavaivai‘i akimoutolu ki he Otua. Teke‘i ae tevolo, bea e buna atu ia meiate kimoutolu. Unuunu atu ki he Otua, bea e unuunu mai ia kiate kimoutolu. Fakamaa ho mou nima, ae kau agahala; bea fakamaa mo ho mou loto, ae kau lotolotoua. Mou mamahiia, bea to‘eto‘e, mo tagi: ke liliu hoo mou kata koe to‘eto‘e, bea ko hoo mou fiefia koe māfajia. Fakavaivai‘i akimoutolu i he ao oe Eiki, bea e hakeaki‘i eia akimoutolu. E kaiga, oua naa feleakoviaki akimoutolu kiate kimoutolu. Ko ia oku lauikovi hono tokoua, bea fakamāu‘i hono tokoua, oku ne lauikovi ae fono, bea fakamāu‘i ae fono: bea kabau oku ke fakamaū‘i ae fono, oku ikai te ke fai koe ki he fono, ka koe fakamāu.
”
JEMESI 4:17
“
Ko ia ia oku ne ilo ke fai lelei, ka oku ikai ke fai, koe agahala ia kiate ia.
”
JEMESI 5:8-10
“
Ke faa kataki foki akimoutolu; ke fakamalohi ho mou loto: he oku fa-kaaau o ofi ae haele mai oe Eiki. E kaiga, oua naa felāugaaki akimoutolu, telia naa mou malaia: vakai, oku tuu i he mataba ae fakamāu. E hoku kaiga, tokaga ki he kau balofita, kuo nau lea i he huafa oe Eiki, koe faifaitakiaga oe kataki oe mamahi, moe faa ukuma.
”
JEMESI 5:16
“
Ke fetoutou feveteaki hoo mou gaahi agahala kiate kimoutolu, bea felotuaaki akimoutolu, ke mou moui. Koe lotu fakamatoato oe tagata maonioni oku aoga lahi.
”
1 BITA 1:22
“
Koe mea i hoo mou fakamaa ho mou laumalie, i he Laumalie, i hoo mou talagofua ki he mooni, ki he ofa taeloi oe kaiga, ke mou feofaaki aki ae loto maa mo fakamatoato:
”
1 BITA 2:1-2
“
KOIA ke liaki ae fai kovi kotoabe, moe kākā kotoabe, moe malualoi, moe meheka, bea moe feleakoviaki kotoabe, Bea mou holi lahi, o hage koe fānau toki faele‘i, ki he hua huhu taekākā oe folofola, koeuhi ke mou tubu ai:
”
1 BITA 2:17-18
“
Fakaabaaba ki he kakai kotoabe. Ofa ki he kaiga lotu. Manavahe ki he Otua. Fakaabaaba ki he tu‘i. Ae kau tamaioeiki, mou fakavaivai ki hoo mou gaahi eiki i he manavahe kotoabe; ikai ki he agalelei moe agavaivai be, ka ki he agamalohi foki.
”
1 BITA 2:21-23
“
He koe mea ia kuo uiui‘i akimoutolu ki ai: he nae mamahi a Kalaisi maa moutolu, bea kuo ne tuku mai ha faifaitakiaga kiate kimoutolu, ke mou tobuva‘e taha mo ia: Aia nae ikai ke ne fai ha agahala, bea nae ikai ilo ha kākā i hono fofoga. Aia nae ikai ke toe manuki i hono manukia ia; i he ene mamahi, nae ikai te ne fakamana; ka naa ne tuku ia kiate ia oku fakamāu maonioni:
”
1 BITA 3:8-9
“
Bea ko hono fakaoji, ke mou uouagataha be, bea femanavaofaaki kiate kimoutolu, mou ofa fakakaiga, mou loto ogogofua, bea agalelei: O ikai totogi ae kovi aki ae kovi, be koe lea kovi aki ae lea kovi: kae kehe ke tabuaki; he oku mou ilo kuo ui akimoutolu ki ai, koeuhi ke mou ma‘u ae tabuaki.
”
1 BITA 4:8-10
“
Bea jino oe mea ke mou ma‘u ae ofa vēla iate kimoutolu: he oku ufiufi e he ofa ae gaahi agahala lahi. Bea fai ae fefoakiaki ekimoutolu kiate kimoutolu o taelāuga. Bea hage kuo ma‘u taki taha ae foaki, ke behe hono fegaueaki ia iate kimoutolu, o tāu moe kau tauhi lelei oe ofa lahi ae Otua.
”
1 BITA 5:5-7
“
Bea ko kimoutolu foki, koe kau talavou, fakavaivai‘i akimoutolu ki he mātua. Io, ke fefakavaivaiaki akimoutolu kotoabe kiate kimoutolu, bea kofu aki ae agavaivai: he oku teke‘i e he Otua ae fielahi, ka oku ne foaki ae aloofa ki he agavaivai. Koia ke fakavaivai akimoutolu i he lalo nima mafimafi oe Otua, ka ne hakeaki‘i akimoutolu i he aho totonu: O tuku hoo mou tokaga kotoabe kiate ia; he oku ne kau kiate kimoutolu.
”
1 BITA 5:14
“
Mou fetoutou uma aki ae fekita oe ofa. Ke iate kimoutolu kotoabe oku ai Kalaisi Jisu ae melino. Emeni.
”
A BITA 1:5-7
“
Bea koeuhi koia, ke mou matuaki fai lahi, o taki hake hoo mou tui ki he loto toa; bea ki he loto toa ae ilo; Bea ki he ilo ae faa taofi; bea ki he faa taofi ae faa kataki; bea ki he faa kataki ae aga faka‐Otua; Bea ki he aga faka‐Otua ae agalelei fakakaiga; bea ki he agalelei fakakaiga ae ofa.
”
A JONE 2:5
“
Ka ko ia oku ne fai ki he ene folofola, kuo fakahaohaoa mooni iate ia ae ofa ae Otua: ko eni ia oku tau ilo ai oku tau iate ia.
”
A JONE 2:9-11
“
Ko ia oku ne behe, oku i he māma ia, ka oku fehia ki hono tokoua, oku kei i he bouli ia. Ko ia oku ofa ki hono tokoua, oku nofo ia i he māma, bea oku ikai iate ia ha tūkiaaga. Ka ko ia oku fehia ki hono tokoua, oku i he bouli ia, bea oku eveeva i he bouli, o ikai ilo be oku ne alu kife, he kuo fakakui hono mata e he bouli.
”
A JONE 2:15
“
Oua naa ofa ki mamani, be ki he gaahi mea i he mamani. Kabau oku ofa ha taha ki mamani, oku ikai iate ia ae ofa ae Tamai.
”
A JONE 3:1
“
VAKAI ki hono aga oe ofa kuo foaki mai e he Tamai kiate kitautolu, koeuhi i he ui akitautolu koe fānau ae Otua: koia oku ikai iloa ai akitautolu e mamani, koeuhi nae ikai ke ne ilo ia.
”
A JONE 3:11
“
He ko eni ae fekau kuo mou fanogo ki ai talu mei he kamataaga, ke tau feofaaki kiate kitautolu.
”
A JONE 3:14-18
“
Oku tau ilo kuo tau hao mei he mate ki he moui, koe mea i he e tau ofa ki he kaiga. Ko ia oku ikai ofa ki hono tokoua, oku nofo be ia i he mate. Ko ia kotoabe oku fehia ki hono tokoua, koe fakabo ia: bea oku mou ilo oku ikai ha fakabo e iate ia ae moui taegata. Koe mea ni oku tau ilo ai ae ofa, koeuhi kuo ne tuku hifo ene moui maa tautolu: bea totonu ai e tau tuku hifo e tau moui koeuhi koe kaiga. Ka ko ia oku ne ma‘u ae lelei oe mamani, bea ne mamata ki he majiva a hono tokoua, kae tabuni eia a hono fatu meiate ia, oku nofo fefe ae ofa ae Otua iate ia? A eku fānau ofeina, ke oua naa tau ofa i he lea, be i he elelo; ka i he gaue moe mooni.
”
A JONE 3:23
“
Bea ko ene fekau eni, Ke tui akitautolu ki he huafa o hono Alo ko Jisu Kalaisi, bea tau feofaaki, o tāu mo ene fekau kiate kitautolu.
”
A JONE 4:7-12
“
E kaiga ofeina, ke tau feofaaki kiate kitautolu: he oku mei he Otua ae ofa; bea ko ia kotoabe oku ofa, kuo fanau‘i ia i he Otua, bea oku ne ilo‘i ae Otua. Ko ia oku ikai ofa, oku ikai ilo‘i eia ae Otua; he koe Otua koe ofa. Ko eni ia nae fakaha ai ae ofa ae Otua kiate kitautolu, koeuhi nae fekau e he Otua a hono Alo be taha nae faka-tubu ki he mamani, koeuhi ke tau moui iate ia. Ko eni ae ofa, nae ikai koe tau ofa ki he Otua, ka ko ene ofa kiate kitautolu, o ne fekau hono Alo koe feilaulau totogi i he e tau agahala. E kaiga ofeina, kabau nae behe ae ofa ae Otua kiate kitautolu, oku totonu foki e tau feofaaki. Kuo ikai ha taha e mamata ki he Otua i ha kuoga. Kabau oku tau feofaaki, oku nofoia akitautolu e he Otua, bea kuo fakahaohaoa‘i ene ofa iate kitautolu.
”
A JONE 4:16-21
“
Bea kuo tau ilo‘i mo tui ki he ofa kuo i he Otua kiate kitautolu. Koe Otua koe ofa; bea ko ia oku nofo i he ofa, oku nofo ia i he Otua, moe Otua iate ia. I he mea ni oku fakahaohaoa ae ofa iate kitautolu, koeuhi ke tau loto malohi i he aho oe fakamāu: koeuhi oku tau hage ko ia i he mamani. Oku ikai ha manavahe i he ofa; ka oku teke‘i atu ae manavahe e he ofa haohaoa: he oku i he manavahe ae mamahi. Ko ia ia oku manavahe, oku teeki ke fakahaohaoa ia i he ofa. Oku tau ofa kiate ia, koeuhi ko ene tomua ofa mai kiate kitautolu. Kabau e behe e ha taha, Oku ou ofa ki he Otua, ka oku fehia ki hono tokoua, koe loi ia: he ko ia oku ikai ofa ki hono tokoua kuo ne mamata ki ai, e fefe ene ofa ki he Otua nae ikai te ne mamata ki ai? Bea koe fekau ni oku tau ma‘u meiate ia, Ko ia ia oku ofa ki he Otua, ke ofa foki ia ki hono tokoua.
”
A JONE 5:1-3
“
KO IA ia oku tui koe Kalaisi a Jisu, kuo fanau‘i ia i he Otua: bea ko ia fulibe oku ofa kiate ia oku ne faka-tubu, oku ofa foki ia kiate ia kuo tubu meiate ia. Ko eni oku tau ilo ai oku tau ofa ki he fānau ae Otua, i he e tau ofa ki he Otua, moe fai ki he ene gaahi fekau. He ko eni ae ofa ki he Otua, koe tau fai ki he ene gaahi fekau: bea oku ikai fakamamahi a ene gaahi fekau.
”
2 JONE 1:3
“
Ke iate kimoutolu ae aloofa, moe ofa mataataatā be, moe melino, mei he Otua koe Tamai, bea mei he Eiki ko Jisu Kalaisi, koe Alo oe Tamai, i he mooni moe ofa.
”
2 JONE 1:5-6
“
Bea koeni, oku ou kole atu kiate koe, e fine eiki, kae ikai hage ko haaku tohi ha fekau foou kiate koe, ka koia kuo tau ma‘u mei he kamataaga, ke tau feofaaki kiate kitautolu. Bea koe ofa eni, koeuhi ke tau aeva i he ene gaahi fekau. Ko eni ae fekau, Koeuhi, ke hage koia kuo mou fanogo ki ai mei he kamataaga, ke mou aeva i ai.
”
JUTE 1:21-23
“
O tauhi‘i akimoutolu i he ofa ae Otua, mo amanaki ki he ofa mataataatā be a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi ki he moui taegata. Bea ke manavaofa ki he niihi, o fai kehekehe. Bea koe niihi, ke fakamoui aki ae fakamanavahe, o hamuji mei he afi; ka mou fehia be ki he kofu kuo uli‘i e he kakano.
”
FAKAHA 1:5
“
Bea mei a Jisu Kalaisi, koe Fakamooni agatonu, moe uluaki fakatubu mei he mate, moe Eiki oe gaahi tu‘i o mamani;
”
FAKAHA 2:4
“
Ka oku ai ae mea oku ou koviia ai kiate koe, koeuhi kuo ke mahui mei hoo uluaki ofa.
”
FAKAHA 2:19
“
Oku ou ilo‘i hoo gaahi gaue, moe ofa, moe tauhi, moe tui, mo hoo faa kataki; moe lahi hake o hoo gaahi gaue ki mui i he uluak i.
”
FAKAHA 3:19
“
Ko kinautolu oku ou ofa ai, oku ou valoki‘i mo taute‘i: koia ke ke fai feiga, mo fakatomala.
”
FAKAHA 7:16-17
“
E ikai te nau toe fiekaia, be toe fieinua; bea e ikai te nau laaina, be buhegia. He koe Lami oku i he haohaoga oe nofoa fakaeieiki te ne fafaga‘i akinautolu, bea tataki akinautolu ki he gaahi matavai moui; bea e holoholo e he Otua ae loimata kotoabe mei ho nau mata.
”
FAKAHA 21:2
“
Bea ko au Jone, neu mamata ki he kolo maonioni, ko Jelusalema foou, oku alu hifo mei he Otua i he lagi, kuo teuteu o hage ha taahine kuo teu ki hono eiki taane.
”
FAKAHA 21:4-7
“
Bea e holoholo e he Otua ae loimata kotoabe mei ho nau mata; bea e ikai kei ai ha mate, be ha ogojia, be ha tagi, bea e ikai kei ai ha mamahi: he kuo mole atu ae gaahi mea mu‘a. Bea ko ia nae nofo i he nofoa fakaeieiki nae behe eia, Vakai, oku ou fakafoou ae gaahi mea kotoabe. Bea ne behe mai kiate au, Tohi: he oku mooni mo totonu ae gaahi lea ni. Bea ne behe mai kiate au, Kuo fai ia. Ko au koe Alifa mo Omeka, koe kamataaga moe gataaga. Teu foaki taetotogi mei he matavai moui kiate ia oku fieinu. Ko ia ia e ikuna, e ma‘u eia ae gaahi mea kotoabe; bea teu hoko ko hono Otua, bea e hoko ia ko hoku foha.
”