12 – Timbe ma ok beyo mag nindruok

Magi gin weche maler mag Nyasaye Maduong’ Mogik.
Ok wabed gi gombo mar winjo weche ma dhano wacho.
Ne ng’ato ang’ata ma ohero Nyasaye... mae e gima Nyasaye wacho kuom: Timbe ma ok beyo mag nindruok.

Ndiko 3 Madongo Moloyo

Mathayo 5:28

Anto anyisou ni ngʼato angʼata morango dhako gi gombo oseterore kode gi ei chunye.

Jo-Galatia 5:24

Jo-Kristo Yesu madier duto oseguro e msalaba kit dhano machon gi gombone duto kod dwarone.

Mathayo 19:9

Anyisou ni dichwo moro amora moketho keny gi chiege, makmana ne wach chode, mi okendo dhako machielo, to otimo richo mar terruok.”

Ndiko duto kaluwore Muma - 177 ndiko

Chakruok 2:24

Kuom mano, dichwo nowe wuon kod min kendo nopadre gi chiege; mi gidok ringruok achiel.

Chakruok 18:20-32

Eka Jehova Nyasaye nowacho niya, “Ywak mi ywaknego Sodom gi Gomora duongʼ kendo richogi ngʼeny, kuom mano abiro dhi mondo ane ka gik magisetimo richo kaka ywak osechopo ira, eka abiro ngʼeyo adiera.” Jogo nowuok kendo negiluwo yo madhi Sodom, to Jehova Nyasaye nodongʼ kochungʼ e nyim Ibrahim. Eka Ibrahim nosudo machiegni kode kendo openjo niya, “Bende ditiek joma kare machal gi joma timbegi richo? Kaponi nitie ji piero abich maonge ketho e dalano? Dikethe koso diweye nikech ngima ji makare piero abichgo? Ok dineg joma onge ketho machal gi joma oketho, adier ok inyal timo kamano nikech kaponi itimo kamano to joma onge ketho diyud kum mana maromre gi joma nigi ketho. To mano ok nyalre nikech jangʼad bura nyaka ngʼad bura kare?” Eka Jehova Nyasaye nowacho niya, “Ka ayudo ji piero abich maonge ketho e dala mar Sodom, to abiro reso dalano nikech joma onge kethogo.” Eka Ibrahim nowacho kendo niya, “Kaka koro asebedo gichir ma awuoyo gi Ruoth Nyasaye, kata obedo ni ok an gimoro to makmana lowo kod buru. To ka dipo ni kwan joma onge ketho oromo mana ji piero angʼwen gabich, dikech dalano nikech ji abich kende?” Jehova Nyasaye nodwoke niya, “Kayudo ji piero angʼwen gabich kanyo, to ok nakethe.” Ibrahim nomedo wuoyo kode kendo niya, “To ka dipo ni ji piero angʼwen kende ema oyudore kanyo?” Ruoth Nyasaye nodwoke niya, “Kayudo ji piero angʼwen kanyo, to ok nakethe.” Eka Ibrahim nomedo wachone niya, “Kik isin koda, to weya aweya awuo. To ka dipo ni ji piero adek ema oyudi e dalano?” Jehova Nyasaye nodwoke niya, “Ok nakethi ka ayudo ji piero adek maonge ketho kanyo.” Ibrahim nowacho niya, “Kaka koro asebedo gi chir ma wuoyo gi Ruoth Nyasaye, angʼoma ditim ka ji piero ariyo ema oyudore e dalano?” Jehova Nyasaye nodwoke niya, “Nikech ji piero ariyo maonge ketho ok anakethe.” Eka Ibrahim nowacho niya, “Mad Jehova Nyasaye kik sin koda, to oyie awach wach achiel mogik. Ka dipo ni ji apar kende ema oyudi e dalano?” Ruoth Nyasaye nodwoke niya, “Nikech ji apar maonge ketho ok natiek dalano.”

Chakruok 19:1-11

Malaika ariyogo nochopo Sodom kar angʼich welo kendo Lut noyudo obet e dhoranga dalano. Kane onenogi, noa malo mondo mi opodho auma e nyimgi. Nowachonegi niya, “Jodongo, yieru uraw e od jatichu mondo ulwok tiendeu kendo unindi eka kiny unyalo dhi gokinyi.” To negiwacho niya, “Ooyo, wabiro nindo mana e laru kae.” To Lut nonano ni nyaka ginind e ode. Eka ne olosonegi chiemo, kendo notedonigi makati ma ok oketie thowi mi gichiemo. Kane pok gidhi e nindo, chwo madongo kod matindo moa kuonde duto mag dala maduongʼ mar Sodom, nobiro molworo odno. Negiluongo Lut ka gipenje niya, “Ere chwo mane obiro iri ka gotieno? Golnwagi oko kae wadwa terore kodgi.” Kuom mano, Lut noloro dhoot mowuok odhi irgi, kendo nowachonegi niya, “Ooyo jowadwa, kik utim tim makweroni! Koro neuru, an kod nyiri ariyo mapok ongʼeyo chwo; weuru agolnugi oko mondo utim kodgi kaka uhero; to kik utim marach ni jogi, nimar gin wenda.” Negidwoke niya, “Wuogi e nyimwa, in nibiro ka kaka jadak kendo koro idwaro ketori kaka jangʼad bura!” Wabiro timoni marach moloyogi, omiyo ne gidhiro Lut giteko mondo gi muk dhoot. To jogo mane ni e otgo noywayo Lut mi odwoko e ot kendo giloro dhoot. Eka negimiyo jomanenie dhoot oko-go obedo muofni, jomatindo gi jomadongo, mane ok ginyal yudo dhoot.

Chakruok 19:12-17

Ji ariyogo nowacho ni Lut niya, “Bende in gi ngʼato moro kae kaka chwo nyigi, yawuoti kata nyigi, kata ngʼat moro amora e dala maduongʼni ma watni? Golgi oko kae, nikech wadhi ketho dalani. Ywak ma iywak nego dalani osebedo malich e nyim Jehova Nyasaye, omiyo oseorowa mondo wakethe.” Kuom mano Lut nodhi mowuoyo gi chwo nyige mane osetimo winjruok mar kend gi nyige. Nowachonegi niya, “Timuru piyo piyo mondo uwuog oko e dalani, nikech Jehova Nyasaye oseikore mar ketho dala maduongʼni!” To chwo nyige ne paro ni otugo. Kane ochopo kogwen, malaika nojiwo Lut, kawacho niya, “Tim piyo kaw chiegi gi nyigi ariyo man kae, nono to ubiro rumo ka dala maduongʼni iketho.” Kane pod gidigni, malaika ariyogo nomako lwete gi lwet chiege kod lwet nyige ariyo ma gigologi oko mar dala maduongʼni, nikech Jehova Nyasaye nokechogi. Piyo piyo nono kane gisegologi oko, achiel kuom malaikago nowacho niya, “Ring utony ne ngimau! Kik ungʼi chien, kendo kik uchung kamoro amora e pap; tonyuru udhi e gode nono, to ubiro lal!”

Chakruok 19:24

Eka Jehova Nyasaye noolo kite maliel makakni koa e polo mowangʼo Sodom gi Gomora.

Chakruok 19:26

To chi Lut nolokore mongʼiyo chien, kendo nolokore siro mar chumbi.

Chakruok 20:3

To Nyasaye nofwenyore ne Abimelek e lek gotieno kendo owachone niya, “Dine ber ka itho nikech dhako ma ikawono; en chi ngʼato.”

Chakruok 34:2

Kane Shekem wuod Hamor ja-Hivi ma jatend gwengʼno, nonene, nomake moterore kode.

Chakruok 34:7

Kane yawuot Jakobo owinjo gima nosetimore, negidwogo dala mapiyo nono ka gia kuonde mag kwath. Igi nowangʼ ahinya kendo negikuyo, nikech tim anjawo mane Shekem osetimo ni Dina nyamin-gi e piny Israel, tim mamono ma ok owinjore.

Chakruok 34:26-27

Neginego Hamor gi Shekem wuode, eka negigolo Dina e od Shekem mi giago. Yawuot Jakobo mamoko nomonjo joma ne owetegi osenego mi giyako dala maduongʼni nikech jogo nosekuodo wi nyamin-gi.

Chakruok 34:31

To negidwoko wuon-gi niya, “Bende en gima ber mondo timne nyaminwa tim marach mane otimne cha?”

Chakruok 38:15-26

Kane Juda onene, noparo ni en ochot nikech noumo wangʼe. Ka ok ongʼeyo ni mano chi wuode Juda nodhi ire kamane obetie bath yo kendo owachone niya, “Koro bi mondo wabed kodi e achiel.” To Tamar nopenje niya, “Ibiro miya angʼo ka wabedo kodi e achiel?” To Juda nodwoke niya, “Abiro oroni nyadiel magolo e kwethna.” To Tamar nomedo penje niya, “Ibiro singona angʼo kapok ioro nyadiendno?” To Juda nodwoke niya, “Singo mar angʼo ma idwaro?” To Tamar nodwoke niya, “Miya banglinino gi tonde kod luth manie lwetino.” Kuom mano Juda nomiyo Tamar chi wuode gigo kendo noriwore kode mi Tamar nomako ich kod Juda kwar mare. Bangʼ ka Tamar nosedhi, nogolo law mane oumore godo kendo ochako orwako lawe mar chola. Eka bangʼe Juda nooro osiepne ma ja-Adulam gi nyadiel mondo mi oduogne gige mane Tamar odhigodo, to osiepne ne ok oyudo Tamar. Nopenjo ji mane odak kanyo niya, “Ere ochot madhako mane obet e akek yo madhi Enaim cha?” To negidwoke niya, “Onge ochot ma dhako ka.” Eka nodok ir Juda kendo owachone niya, “Ok ayude. To ji modak kanyo ne owachona ni, ‘Onge ochot madhako ka.’ ” Eka Juda nowacho niya, “We obed gi gik mane asingonego, nono to ji biro nyierowa. To bende aseorone nyadiendno, to ok inyal yude.” Bangʼ dweche adek Juda noyudo wach niya, “Tamar chi wuode tim chode osemiyo wichkuot kendo kuom mano koro en gi ich.” Juda nowacho niya, “Goleuru oko kendo uwangʼe nyaka otho!” E kinde mane igolo Tamar oko, noorone kwar mare wach niya, “Wuon banglini gi tonde kod ludhni ema nomiya ich rang ane ka inyalo yudo wuon-gi.” Juda nofwenyo gigo, kendo owacho niya, “Dhakoni ja-adiera maloya, nikech ne ok amiye Shela wuoda mondo okende.” Kendo Juda ne ok ochako oriwore kode.

Chakruok 39:7-12

Kendo bangʼ kinde manok, chi ruodh Josef norange kagombe kendo nowachone niya, “Bi e kitanda ka mondo iriwri koda.” To Josef nodagi mowachone niya, “Ruodha ongʼeyo gimoro amora manie odni, gimoro amora ma en-go oseketo e lweta. Onge ngʼama nigi teko e odni moloya. Ruodha ok osetama gimoro amora manie odni makmana in, nikech in chiege. Koro ere kaka anyalo timo tim richo kendo makwero ma Nyasaye odagi?” To nodhi nyime kowachone Josef wechego odiechiengʼ kodiechiengʼ, to notamore riwore kode kata bedo bute. Chiengʼ moro achiel Josef nodhi e od ruodhe mondo otim tije kaka pile kendo ne onge jatich moro amora e ot. Chi Potifa ne omake gilawe kendo owachone niya, “Bi mondo ibed koda e achiel!” To Josef noringo mowuok oko mar odno kendo noweyo lawe e lwet chi Potifa.

Chakruok 39:13-20

Kane dhakono oneno ni Josef oweyo lawe e lwete kendo oringo owuok oko mar ot, noluongo jotichge mag ot mowachonegi niya, “Neuru, ja-Hibraniani osekelnwa mondo okuod wiwa! Nodonjo ira ka mondo oriwre koda, to ne agoyo uwi matek. Kane owinjo ka agoyo uwi matek mondo okonya, noringo moweyo lawe sa ma noringo owuok oko mar ot.” Dhakono nokano lawno nyaka chwore noduogo dala. Eka nowacho ne chwore wachni niya, “Jatich ma ja-Hibrania manyocha ikelonwa nobiro ira mondo okuod wiya. To ka ne agoyo uwi mondo okonya, noweya gi nangane, kendo oringo owuok oko.” Ka ruodhe nowinjo gima chiege owachone kuom gima jatichne osetimone, iye nowangʼ matek. Ruodh Josef nomako Josef mokete e od twech, kamane ikanoe joma otwe mag ruoth. To kane Josef ni e od twech,

Wuok 20:14

Kik iterri.

Wuok 20:17

Kik igomb od wadu. Kik igomb chi wadu kata jatije ma wuowi kata jatije ma nyako, kata rwadhe kata pundane kata gire moro amora.”

Wuok 22:19

“Ngʼato angʼata moriwore gi chiayo nyaka negi.

Tim Jo-Lawi 18:6-18

“ ‘Kik ngʼato terre gi dhako moluongo ni watne. An e Jehova Nyasaye. “ ‘Kik ikuod wi wuonu kuom terruok gi chiege, nikech en minu. “ ‘Kik iterri gi chi wuonu, nikech kitimo kamano to ikelone wuonu wichkuot. “ ‘Kik iterri gi nyaminu mahie, kata nyameru maka wuonu machielo kata maka minu machielo, bedni onywole e dala kae, kata kamoro machielo. “ ‘Kik iterri gi nyakwari maka wuodi kata maka nyari, nikech kitimo kamano to ikelo wichkuot ni in iwuon. “ ‘Kik iterri gi nyaminu moa e ot machielo, nikech en nyaminu. “ ‘Kik iterri gi nyamin wuonu nikech en wayu. “ ‘Kik iterri gi nyamin mamau nikech en bende en mamau. “ ‘Kik igomb terori gi chi owadgi wuonu nikech en minu, kendo mano kelo wichkuot ne wuonuno. “ ‘Kik iterri gi chi wuodi nikech en maru, ok oyieni mondo itim kamano. “ ‘Kik iterri gi chi owadu nikech mano nyalo kelo wichkuot ne owaduno. “ ‘Kik iterri gi nyako kaachiel gi min-gi. Kik iterri gi nyakware ma ka wuode kata maka nyare, nikech gin wede dhakono. Mano en tim anjawo. “ ‘Kik ikend nyamin chiegi mondo obed nyieke ma iriwri kode ka nyamin pod ngima.

Tim Jo-Lawi 18:19-23

“ ‘Kik iterri gi dhako manie kindene mar neno malo. “ ‘Kik iterri gi chi ngʼama udakgo mokiewo, dipo ka omiyo ibedo mogak. “ ‘Kik ichiw nyathini moro amora ni nyasaye manono miluongo ni Molek, nimar ok onego iketh nying Nyasaye. An e Jehova Nyasaye. “ ‘Kik iterri gi dichwo wadu nikech mano en tim makwero. “ ‘Kik iterri gi chiayo nikech mano miyo ibedo mogak. Dhako bende kik yie mondo chiayo oterre kode, nikech mano en gima kwero.

Tim Jo-Lawi 19:29

“ ‘Kik utime timbe manyalo miyo nyiu bed jochode, nikech mano nyalo kethonu piny makel richo mangʼeny.

Tim Jo-Lawi 20:10-16

Ka ngʼato oterore gi chi wadgi ma gidakgo, to jochode ariyogo nyaka neg-gi duto. Ka ngʼato oterore gi chi wuon mare, to oseelo dug wuon-gi. Ji ariyogi nyaka neg-gi kendo rembgi nobedi e wigi giwegi. Ka ngʼato oterore gi chi wuode to giduto nyaka neg-gi. Gima gitimono en tim makwero to rembgi nobedi e wigi giwegi. Ka dichwo oterore gi dichwo wadgi. Giduto ji ariyogi gitimo gima kwero kendo giduto nyaka neg-gi to rembgi nobedi e wigi giwegi. Ka ngʼato okendo nyako kaachiel gi min-gi bende okendo, to ma en anjawo. Kargi ji adekgo nyaka wangʼ-gi kod mach, mondo tim marach kik dongʼ e dieru. Ka ngʼato oterore gi chiayo, ngʼatni nyaka nege, to chiayono bende nyaka negi. Ka dhako osudo machiegni gi chiayo mondo oterre kode, giduto nyaka neg-gi kendo rembgi obed e wigi giwegi.

Tim Jo-Lawi 20:17-21

Ka ngʼato okendo nyamin mare ma nyar wuon kata ma nyar min, ma giterore kode, to otimo gima kwero. Nyaka neg-gi ka ji duto neno nikech oterore gi nyamin, koro nyaka oyud kum. Ka ngʼato oterore gi dhako manie dwe, mano okuodo wi dhakono, nikech oele nyaka kama rembe wuokie, dhakono bende oseyie moel nyaka kama rembe wuokie. Giduto nyaka riembgi gia e dier ogandagi. Ok oyieni mondo iterri gi nyamin mamau, nikech mano en tim maketho wat. Joma timo timbegi nyaka migi kum. Ka ngʼato oterore gi nyamin wuon, ngʼatni okuodo wi wuon mareno, omiyo nyaka giyud kum, kendo mondo oneg-gi ma nying-gi lal chuth e dier ogandagi. Ka ngʼato oterore gi chi owadgi, to mano en dwanyruok nikech oelo dug owadgi, kendo ok giniyud nyithindo.

Tim Jo-Lawi 21:7-9

“ ‘Jodolo ok oyienegi kendo nyako mochot kata nyako mosewere gi chwore, nikech jodolo nyaka bed maler e nyim Nyasachgi. Kwan-giuru kaka jomaler, nikech gin ema gichiwo chiemo ni Nyasachu. Kawgiuru kaka jomaler nikech an Jehova Nyasaye aler; an mamiyo ubedo maler. “ ‘Ka nyar jadolo olokore ochot, to nyakoni okuodo wi wuon-gi, omiyo nyaka wangʼe gi mach.

Tim Jo-Lawi 21:14

Kik okend dhako ma chwore otho, kata dhako mowere gi chwore, kata dhako mochot, makmana nyako ngili,

Kwan 5:12-13

“Wuo gi jo-Israel kendo iwachnegi kama: ‘Ka chi ngʼato ok obedo ja-adiera kendo ok obedo ja-ratiro mi oterore gi dichwo moro, kendo timni opandore ne chwore ma ok ongʼere (nikech onge janeno mane onene kendo ne ok omake randoo),

Kwan 5:29

“ ‘Ma e chik mar tieko chich ka dhako ok ja-adiera kendo odwanyore, kongʼeyo ni pod en dhako man-gi chwore,

Kwan 25:6

Eka ja-Israel moro nobiro gi nyar jo-Midian e hembe ka Musa neno kaachiel gi oganda jo-Israel duto mane oyudo ywak e dho Hemb Romo.

Rapar Mar Chik 5:18

Kik iterri.

Rapar Mar Chik 5:21

Kik igomb chi wadu. Kik igomb od wadu kata lope kata jatije ma wuowi kata jatije ma nyako, kata rwadhe, kata pundane kata gire moro amora.”

Rapar Mar Chik 22:5

Dhako ok onego rwak lewni mag chwo, chwo bende kik rwak lewni mag mon, nimar Jehova Nyasaye ma Nyasachu ok dwar joma timo kamano.

Rapar Mar Chik 22:20-21

To ka dipo ni oyud ni en adier ni nyakono ne ok oyudo gi gige ringre, to nyakono nokel e dhood wuon mare kendo joma chwo ma gwengʼno nochiele gi kite motho, nikech otimo gima rach e kind jo-Israel kodoko jachode e od wuon. Tim marachno nyaka ugol e dieru.

Rapar Mar Chik 22:22

Ka ngʼato oyud ka terore gi chi wadgi, to dhakono kod ngʼatno nyaka negi. Tim marachno nyaka gol e dier jo-Israel.

Rapar Mar Chik 22:23-24

Ka ngʼato oyudo nyako ngili e dala matin ma osetimo winjruok mar kend kod ngʼat machielo ma oterore kode, to nyaka ugol ji ariyogo e dhorangach mar dala oko kendo chielgi gi kite ma githo. Nyakono nogo gi kite nikech ne en e gwengʼ to ok ogoyo koko mondo okonye, kendo ngʼatno nochiel nikech odwanyo chi ngʼato. Tim marachno nyaka ugol e dieru.

Rapar Mar Chik 22:25-27

To ka ngʼato oromo gi nyako ma osetimo winjruok gi ngʼato mar kend mi omake githuon moterore kode, ngʼatno ema nyaka negi. Kik utim gima rach ne nyakono, onge richo motimo mowinjore gi tho. Wachni chalo kod ngʼat ma omonjo wadgi monego, nimar ngʼatni noromo gi nyakoni to kata nyako mosetimgo winjruokni ogoyo koko, ne onge ngʼama okonye.

Rapar Mar Chik 22:28-29

Ka ngʼato oromo gi nyako mapok otimo winjruok mar kend gi ngʼato mi oterore kode githuon mi ofwenygi, nyaka ochul wuon nyakono sekel piero abich mar fedha. Nyaka okend nyakono nimar osekethone, kendo ok noriembe e ndalo duto mar ngimane.

Rapar Mar Chik 22:30

Ngʼato ok onego kend chi wuon, kendo kik odwany kitanda wuon mare.

Rapar Mar Chik 23:2

Ngʼat ma onywol e kend ma ok nikare kata nyikwaye ok onego odonji e chokruok mar Jehova Nyasaye nyaka tiengʼ mar apar.

Rapar Mar Chik 23:17-18

Onge ja-Israel madichwo kata madhako manobed jachode ei hekalu. Kik ukel sitadi mar jachode madhako kata madichwo e od Jehova Nyasaye ma Nyasachu mondo ochul nengo mar kwongʼruok nimar gik moko ariyogo Jehova Nyasaye ma Nyasachu mon godo.

Rapar Mar Chik 27:20

“Okwongʼ ngʼat ma terore gi chi wuon, nimar odwanyo kitanda wuon.” Eka ji duto nodwok niya, “Amin!”

Rapar Mar Chik 27:21

“Okwongʼ ngʼat ma oterore gi chiayo.” Eka ji duto nodwok niya, “Amin!”

Rapar Mar Chik 27:22

“Okwongʼ ngʼat ma terore gi nyamin kata nyar wuon kata nyar min mare.” Eka ji duto nodwok niya, “Amin!”

Rapar Mar Chik 27:23

“Okwongʼ ngʼat ma oterore gi mar-mare.” Eka ji duto nodwok niya, “Amin!”

Jongʼad Bura 16:1

Chiengʼ moro achiel Samson nodhi Gaza, kama nonenoe nyako moro ma jachode mi odhi mondo oterre kode.

Jongʼad Bura 19:1-2

Ndalogo jo-Israel ne onge gi ruoth. Koro ja-Lawi mane odak e chuny piny e gode mag Efraim nokendo nyako moro moa Bethlehem e piny Juda. Dhakono wuodhe ne ok ber, omiyo noweyo ngʼatno modok dalagi e od wuon mare Bethlehem e piny Juda. Bangʼ kane osebedo kuno kuom dweche angʼwen,

Jongʼad Bura 19:22-30

Kane pod gibedo gi mor e kindgi giwegi, jomoko ma timbegi mono mag dala maduongʼno nolworo odno. Negigoyo dhoot ka gikok ne jaduongʼ ma wuon odno niya, “Gol oko ngʼatno mane obiro e odi mondo waterre kode.” Wuon odno nowuok oko mi owachonegi niya, “Ooyo, osiepena, kik utim tim mamonono. Nimar ngʼatni en wendona, kik utim gima rachno. Neuru, kawuru nyara ma pod ok ongʼeyo chwo, kod dhako moroni. Abiro golonugi oko sani mondo uterru kodgi; to ngʼatni to kik utimne gima rachno.” To jogi nodagi winje. Omiyo ja-Lawino nogolo chiege momiyogi, kendo negiterore kode githuon otieno duto, to kane ochopo kogwen, to ne giweye mondo odhi. Kane ochopo gokinyi, dhakono nodok e ot kama ruodhe ne oninde, mogore piny e wangʼ dhoot kendo nonindo kanyo nyaka chiengʼ ochako rieny. Ka ruodhe nochiewo gokinyi kendo oyawo dhoot mondo mi owuog oko odhi nyime gi wuodhe, noyudo ka chiege onindo kanyo, kogore piny e nyim dhoot, ka lwetene oriere piny e kar dino cham. Nowachone niya, “Aa malo; wadhi.” To ne onge dwoko. Bangʼe ngʼatni noyieye e pundene kendo ne giwuok mondo gidog. Kane ochopo dala, nokawo pala mokengogo chiege, fuoni ka fuoni migepe apar gariyo mi oorogi e gwenge duto mag Israel. Ngʼato angʼata mane oneno ma nowacho niya, “Gima chalo kama ne pok one kata timore, chakre ndalo mane jo-Israel oa Misri nyaka chil kawuono. Paruruane wachni kendo noneuru mondo unyiswa ane gima onego watim!”

Jongʼad Bura 20:10-11

Wabiro kawo chwo apar kuom chwo mia achiel moa e dhout Israel, kendo chwo mia achiel kuom ji alufu achiel, kendo alufu achiel kuom ji alufu apar, mondo ochiwre ne konyo jolweny. Bangʼ, ka jolweny osechopo Gibea man Benjamin, ginyalo kedo kodgi kaluwore gi tim marach mane gisetimone Israel.” Omiyo jo-Israel nochokore kanyakla ma giriwore gibedo gimoro achiel ka gikedo gi dala maduongʼno.

1 Samuel 2:22

Koro Eli mane oseti ahinya; nowinjo timbe duto mane yawuote timo ne jo-Israel kaka negiterore gi mon mane tiyo e dhoranga Hemb Romo.

2 Samuel 11:2-5

Odhiambo moro Daudi noa malo e kitandane mowuotho alwora mar wi tado mar ode ka en ewi tado noneno dhako moro kaluokore. To dhakono ne jaber ahinya, omiyo Daudi nooro ngʼato mondo odhi onon ni en dhako mane. Ngʼatno nowacho, “Donge mano en Bathsheba, ma nyar Eliam ma chi Uria ja-Hiti?” Eka Daudi nooro jaote mondo odhi okele, mi dhakono nobiro ire kendo noterore kode. Ma noyudo ka koro eka otieko kindene mar neno malo kendo nosepwodhore. Bangʼ mano Bathsheba nodok dala. Dhakono nomako ich mi nooro ni Daudi wach kowacho niya, “Ayach.”

2 Samuel 12:9-12

Angʼo momiyo isechayo wach Jehova Nyasaye ka itimo gima rach machal kama e wangʼe? Ne inego Uria ja-Hiti gi ligangla mi ikawo chiege mondo obed mari iwuon. Ne inege gi ligangla jo-Amon. Kuom mano, negruok gi ligangla ok norum e odi, nikech ne ichaya mi ikawo chi Uria ja-Hiti mobedo mari iwuon.’ “Ma e gima Jehova Nyasaye wacho: ‘Anakelni masira kowuok e odi iwuon. Mana kineno kama gi wangʼi iwuon abiro kawo mondi kendo miyogi achiel kuom joma chiegni kodi, kendo obiro terore kod mondegi odiechiengʼ alanga. Nitimo gino apanda, to an abiro timo ma odiechiengʼ alanga e nyim jo-Israel.’ ”

2 Samuel 13:11-14

Kane oterone chiemo mondo ocham nomake githuon koywaye mowachone niya, “Nyamera, bi wanind e kitandana ka.” En to nodwoke niya, “Kik itim gima kama, owadwa. Kik ichuna. Gima kama ok onego timre e Israel! Kik itim tim marachni. An to dabed nade? Wichkuot machal kama dater kanye? To in to? Dibed machal kaka achiel kuom joricho mofuwo e Israel. Kiyie to wuo gi ruoth; ok obi tamore mondo kik ikenda.” To notamore winje, to kaka notek moloye, noterore kode githuon.

1 Ruodhi 11:1-6

Kata kamano Ruoth Solomon nohero nyi pinje mamoko mangʼeny; mane omedo bangʼ nyar Farao kaka nyi jo-Moab gi jo-Amon gi jo-Edom gi jo-Sidon kod nyi jo-Hiti. Negia e ogendini mane Jehova Nyasaye okwero jo-Israel kawacho niya, “Kik ukendru kodgi, nikech adier ginilok chunyu ma uluw nyisechegi.” Kata kamano, Solomon nomoko kuomgi gihera. Ne en-gi mon mia abiriyo monywol e ut ruodhi kod mon moketo mia adek, kendo mondego nowite. Kaka Solomon ne medo bedo moti, monde noloko chunye moluwo nyiseche mamoko kendo chunye ne ok ochiwore chuth ni Jehova Nyasaye ma Nyasache, kaka chuny Daudi wuon-gi ne en. Noluwo nyasaye madhako mar jo-Sidon miluongo ni Ashtoreth kod nyasach dwanyruok mar jo-Amon miluongo ni Molek. Omiyo Solomon notimo richo e nyim Jehova Nyasaye, ne ok oluwo Jehova Nyasaye gi chunye duto kaka Daudi wuon-gi notimo.

1 Ruodhi 14:24

Bende ne nitie kata mana chwo materore kuonde lemo e pinyno, ne nitie kendo ji notimo timbe dwanyruok mag ogendini mane Jehova Nyasaye oriembo oko e nyim jo-Israel.

1 Ruodhi 15:12

Noriembo chwo ma jochode mag kuonde lemo modarogi e pinye kendo noketho nyiseche manono mane kweregi oloso.

1 Ruodhi 22:46

Noriembo jochode machwo mane ni kuonde motingʼore mag lemo mane otony e ndalo mag loch wuon-gi Asa.

2 Ruodhi 23:7

Bende nomuko ut jochode machwo mane ni e hekalu mar Jehova Nyasaye kendo ma en kama mon ne chweyoe pasia mag Ashera.

Ayub 31:1

“Ne atimo singruok gi wangʼa mondo kik arang nyako moro gi wangʼa mi agombi.

Ngeche 2:16-17

Bende enoresi kuom dhako ma jachode, kuom dhako mabayo gi wechege maywayo ji, moseweyo chwore mane okende konyako, kendo oketho singruok mane otimo e nyim Nyasaye.

Ngeche 5:3-4

Nimar dho jachode wacho weche mamit ka mor kich, kendo wuoyone yom maloyo moo; to gikone okech ka kedhno kendo obith ka ligangla ma dhoge ariyo.

Ngeche 5:20

Wuoda, ere gima omiyo jachode dikaw paroni? Ere gima omiyo chie ngʼato nono dilombi?

Ngeche 6:24-29

mamiyo ibedo mabor gi dhako mandhaga kaachiel gi lep mayom mar dhako mabayo. Kik ber mare mineno gi wangʼ omi chunyi gombe kata weye oywayi kolombi gi wangʼe. Nikech ochot nyalo miyo ibed matin maromo gi nengo makati, to dhako ma jachode biro tieko ngimani. Bende ngʼato nyalo tingʼo mach e kore, ma lepe ok owangʼ? Bende ngʼato nyalo wuotho e mirni mar mach maliel, ma ok tiendene owangʼ? Ma e kaka ngʼat ma terore gi chi ngʼat machielo chalo; ngʼato angʼata ma omule ok notony ma ok okum.

Ngeche 6:32

To ngʼat ma terore gi chi ngʼat machielo onge gi rieko, ngʼat matimo kamano ketho ngimane owuon.

Ngeche 7:5-10

ginimi itangʼ ni dhako ma jachode, inibed mabor gi dhako mabayo kaachiel, kod wechene malombo ji. Ka nangʼicho oko gie dirisa mar oda, ne aneno e dier joma ngʼeyogi tin, ne afwenyo e dier yawuowi matindo, rawera maonge gi rieko. Ne owuotho e wangʼ yo makadho but od dhakono, kowuotho kochiko od dhakono, ka piny ngʼiringʼiri, ka piny dwaro yuso, e kindeno ma mudho mako piny. Eka apoya nono dhakono nowuok mondo oromne, korwakore kaka ochot mopongʼ gi paro marach.

Ngeche 7:21-27

Kamano, dhakono nowuonde gi weche mamit; mi nohoye kendo odhi kode. Gikanyono noluwe kodhi kode mana ka rwadh bwoch mitero kar yengʼo, kata ka mwanda madonjo e obeto nyaka asere chwowe mahob chunye, kata ka winyo madhiyo e obadho ma ochikne, ka ok ongʼeyo ni ngimane ni e tho! Koro un yawuota winjauru, chikuru itu ne gima awacho. Kik uyie mondo chunyu odhi e yorene, kata bayo e yorene. Oseketho ngima ji mangʼeny, kendo osemiyo ji mathoth mak kwanre otho. Ode en yo malach matero ji e liel, otelo ni ji koterogi e kuonde mag tho.

Ngeche 11:6

Tim makare mar joma kare resogi, to jogo ma ok jo-adiera imako gi gombogi maricho.

Ngeche 22:14

Dho dhako ma jachode en bur matut; ngʼatno manie bwo mirimb Jehova Nyasaye biro lingʼore e iye.

Ngeche 23:27-28

nimar dhako ma jachode en bur matut, to dhako mabayo en soko madiny. Ka jamecho obuto korito, to omedo keto ji ma ok jo-adiera mangʼeny e kind ji.

Ngeche 29:3

Ngʼat mohero rieko miyo wuon mare mor, to ngʼat momako osiep kod jachode ketho mwandune.

Ngeche 30:20

“Ma e yor dhako ma jachode: Ochiemo to bangʼe oyweyo dhoge, mi owach ni, ‘Ok asetimo gimoro marach.’

Eklesiastes 7:26

Bangʼe ne ayudo ni dhako ma jachode rach moloyo, tho nimar chunye en obadho, to lwetene gin nyororo. Ngʼat moluoro Nyasaye notony e lwete, to jaricho to nokelne mana chandruok.

Isaya 1:21

Neye kaka dala maduongʼ ma yande oluoro Nyasaye koro oselokore ochot! Kinde moko ne en kama adiera odakie, tim makare ne yudore, to tinde jonek ema opongʼe.

Isaya 57:3

“To un, biuru un yawuot jojuogi, ma koth terruok kod chode!

Jeremia 3:1-3

Jehova Nyasaye wacho niya, “Ka dichwo oriembo chiege kendo chiege odhi moweye mi okende gi dichwo machielo, bende dodog ir dhakoni kendo? Donge pinyni dibed mochido chuth? To isedak kaka ochot man-gi johera mangʼeny bende koro diduog ira? Tingʼ wangʼi malo mondo ingʼiane kuonde motimo ongoro motingʼore mondo ine. Bende nitiere kamoro amora modongʼ e piny mapok iterorigo? E dir yo ne ibet piny ka irito johera magi, ibet piny ka jakwath mamanyo pi ne dhoge e piny motwo. Isedwanyo piny gi chode mari, kod timbegi mamono. Emomiyo osetuonu koth, kendo kodh chwiri pod ok ochwe. Kata kamano in gi neno machalo gi mar ochot; wiyi bende ok kuodi nikech ionge gi wichkuot.

Jeremia 3:6-8

E kinde mar loch Ruoth Josia, Jehova Nyasaye nowachona niya, “Bende iseneno gima Israel ma ok ja-ratiro otimo? Osedhi ewi gode duto matindo maboyo kendo e bwo yiende duto motimo otiep mi osechodo kanyo. Ne aparo ni kane osetimo magi duto to ne odhi duogo ira makmana ne ok odwogo, kendo kata mana nyamin mare ma Juda ma ok ja-ratiro noneno mano. Ne amiyo Israel maonge gi yie baruwa mar weruok kendo mi ariembe nikech timbene duto mag chode. Kata kamano ne aneno ka nyamin-gi ma Juda maonge ratiro ne ok oluor; en bende nodhi kendo ochodo.

Jeremia 3:20

To mana ka dhako ma ok ja-ratiro ne chwore, omiyo usebedo maonge gadieri kuoma, yaye od Israel,” Jehova Nyasaye ema owacho.

Jeremia 5:7-8

Angʼo ma dimi awenu richou? Nyithindu osejwangʼa, kendo osekwongʼore gi nyiseche ma ok nyiseche. Asemiyogi gigo duto magidwaro, kata kamano giterore kendo gipongʼo ute ochode. Jogo oowre gi gombo, gichalo farese moyiengʼ, ma gombo ohewo ka moro, ka moro kuomgi gombo mana chi ngʼat machielo.

Jeremia 7:9

“ ‘Jehova Nyasaye wacho niya, Bende unukwal kendo uneki, uterru kendo ukwongʼru gi miriambo, uwangʼ ubani ni Baal kendo ulu bangʼ nyiseche manono ma pod ok ungʼeyo,

Jeremia 13:27

kaka terruok mau kod gombo mau mandhaga, kod chode mau maonge wichkuot! Aseneno timbeu mamono ewi gode matindo kod e pewe. Mano kaka nine malit, yaye Jerusalem! Nyaka karangʼo mibiro bedo mochido?”

Jeremia 23:14

Kendo e kind jonabi mag Jerusalem aseneno gimoro malich mokadho: Giterore kendo gidak e ngima mar miriambo. Gijiwo joma timbegi mono, mondo omi kik ngʼato olokre owe timbene maricho. Giduto gichalo Sodom ne an; jo-Jerusalem chalo gi Gomora.”

Jeremia 29:23

Nimar gisetimo gik mamono ei Israel; giseterore gi monde jobathgi kendo e nyinga gisewacho miriambo, mane ok anyisogi mondo giwachi. Angʼeye kendo an janeno kuom wachno,” Jehova Nyasaye owacho.

Ywagruok 5:11

Mon osemak githuon e Sayun, to nyiri e miech Juda.

Ezekiel 16:15-17

“ ‘To ne igeno kuom berni, kendo ne ikonyori gi huma mari mondo ibedgo ochot. Ne ilokori ochot mochiwore ni ngʼato angʼata makadho machiegni kendo berni nodoko mare. Ne ikawo moko kuom lewni mabeyo mane amiyi mi idhi ipedho kuonde motingʼore gi malo, kuma ne itime timbegi mag chode. Gik ma kamago ne pok owinji, kendo ok owinjore gitimre ngangʼ. Gik ma nengogi tek molos gi dhahabu gi fedha mane amiyi bende ne ikawo mi ilosogo nyisechegi machwo mondo ichodi.

Ezekiel 16:20-22

“ ‘Bende ne ikawo yawuoti gi nyigi mane inywolona mi ichiwogi kaka misango ni nyisechegi. Timbegi mag chode ne ok oromi? Ne iyangʼo nyithinda kendo ichiwogi kaka misango ne nyiseche ma dhano oloso. Kuom timbeni duto mamono gi chode mane idonje, ne ok iparo ndalo mane pod itin, kindego mane in duk, kane ayudi ka remo olwoki.

Ezekiel 16:25-29

E nyim yore duto mag dala, ne igeroe kuonde motingʼore gi malo ma ilame nyisecheni mine injawo berni, kane ichiwo dendi ne ngʼato angʼata mane kadho buti nikech ringri nomedo oowre ni terruok. Ne iterori gi jo-Misri, jo-libambani mane oowore ni chode, mine imedo miya mirima, nikech ringri ne omedo oowore ne terruok. Omiyo ne amiyi kum mi adiyo kiewo mari; ne ajwangʼou e lwet wasiki ma jowuoro, ma gin nyi jo-Filistia, kendo gin bende timbegi manjore nobwogogi. Jo-Asuria bende ni iterorigo, nikech gombo mari nokalo konyo, kendo kata gin bende ne ok giromi. Bangʼe, gomboni mandhaga ne oywayi mi iterori nyaka gi jo-Babulon, ma gin johala madongo, to kata gin bende ne ok giromi.

Ezekiel 16:30-34

“ ‘Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto owacho ni mano kaka nenore ni chunyi ok nigi chandruok kuom timbe mitimogi duto, kibedo ochot ma wangʼe tek! Kane iloso ni in iwuon kuonde motingʼore gi malo e akek yore duto mag dala kendo igero ni iwuon kuonde motingʼore mag lemo kamoro amora, to in ne ok ichalo gi ochot, nikech ne ok idwaro chudo moro amora. “ ‘In dhako ma jachodeni! Igeno chwo mamoko moloyo chwori iwuon! Ochode duto ichulo, to in to ichiwo mich ni joma terore kodi duto, kendo imiyogi asoya mondo gibi iri eka gichopni dwarogi maricho. Omiyo kit terruok mari opogore adier gi terruok mag ji mamoko, nikech in ok chwo manyi mondo ichopnegi gombogi. Ipogori ndi, nikech in ema ichulo ji mondo oterre kodi to in ok gichuli.

Ezekiel 16:35-38

“ ‘Kuom mano, in ochot, winj wach Jehova Nyasaye! Ma e gima Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto wacho: Nikech ne ibedo gi gombo mi ilonyori duk michiwo ringre ka dhako ma jachode ni joherani, kendo ni nyisecheni mamono makwero, bende ne inego nyithindi ka misango ni nyisechegi manonogo, mano emomiyo abiro choko joherani duto mosemiyi mor, moriwo ji duto mane ihero nyaka mane ichayo. Abiro chokogi kendo abiro ketogi mondo gilwori koni gi koni, bangʼe to alonyi duk e nyimgi duto, kendo ginine dugi. Abiro ngʼadoni buch kum mikumogo mon machodo kendo machwero remo, kendo abiro chuli kuor mar remo mar mirimba gi nyieka mager.

Ezekiel 16:41-43

Gibiro wangʼo uteni kendo gibiro kumi e nyim mon mangʼeny. Abiro tieko timbegi mag chode kendo ok inichak ichul joherani. Eka bangʼe mirimba biro rumo kendo nyiego mara mager biro weyi; chunya biro lendo kendo mirimba biro rumo. “ ‘Nikech ne ok iparo ndalo mane pod itin, to ne iwangʼo iya gi gigi duto, omiyo abiro kumi, Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto owacho. Donge timbegi duto mamono ne imedo gi dwanyruok?

Ezekiel 22:9-11

Idak gi acheje moikore ne chwero remo, kaachiel gi joma chiemo ewi gode mitime lisweche, kod joma timo timbe ma ok owinjore. Idak gi joma terore gi mond wuonegi; kendo joma riwore gi mon mantiere e kindegi mag neno malo kendo mogak. Nitie chwo modak kodi matimo tim mamono ka giterore gi monde ji, nyaka mond yawuotgi kendo gi nyiminegi hie, ma nyathi wuon mare.

Ezekiel 23:1-21

Wach Jehova Nyasaye nobirona kama: “Wuod dhano, ne nitie mon ariyo mane nyi dhako achiel. Negilokore ochode e piny Misri, kendo negichako chodo kapod gin nyiri matindo. Thundegi ne omul kendo ringregi mane pod silili ne odwany e pinyno. Nyako maduongʼ ne nyinge Ohola, to nyamingi ne en Oholiba. Ne gin joga kendo neginywolo yawuowi gi nyiri. Ohola en Samaria to Oholiba en Jerusalem. “Ohola nohore gi timbe mag chode kane pod en mara; kendo ne en gombo mar chode mathoth gi joherane ma jolweny mag Asuria; mane rwako lewni marambulu gi jotendgi kod jotend jolweny, ma giduto ne gin yawuowi matindo mabeyo moidho farese. Nochiwore kaka ochot ne jo-Asuria duto mosomo kendo ne odwanyore gi nyiseche manono duto mag ngʼato angʼata mane chunye gombo. Ne ok oweyo ngima mar chode mane ochako kapod en Misri, kuma ne chwo teroree kode kane pod otin, kendo nodwanyo ringrene mane pod silili, kendo nochopo gombo duto mag ringregi kuome. “Kuom mano, ne aweye e lwet chotnego, mane gin jo-Asuria, ma gombone noketee. Ne gilonye duk, negikawo yawuote gi nyige gidhigo, kendo neginege gi ligangla. Nolokre ngero e kind mon wetene, kendo nonwangʼo kum mowinjore kode. “Nyamin mare ma Oholiba kata obedo ni noneno gik mane otimore ni nyamin, to gombone gi chode mare nomedore mi nokethore moloyo nyamin. En bende nohewo jo-Asuria gi gombo; kaachiel gi jotendgi, jolweny momanore gi gige kedo, kendo moidho farese; giduto en gin yawuowi maber neno. Ne aneno kaka en bende nodwanyore; giduto kargi nyiri ariyo negiluwo yo machalre. “To en chodene noyombore. Kane oneno pichni mag joma chwo mogur e kor ot, ma gin pichni mag jo-Kaldea mogor makwar, kotweyo kamba madongo e nungogi kendo korwako kilemba mabeyo e wigi; ka giduto gichalo jotend farese lweny maywayo geche mag, jo-Babulon modak Kaldea. Kane onenogi anena nii to nogombogi matek mooro joote irgi nyaka Kaldea. Bangʼ mano jo-Babulon nobirone, modhi kode nyaka e kitanda mar chode, kendo ne gidwanye ka gipongʼ gi gombo. Kane jogo osedwanye kamano to ne olokore oweyogi kopongʼ gi mirima. Kane odhi nyime kochodo gi wangʼ teko kendo koelo duge ne chwo, ne alokora aweye ka apongʼ gi mirima, mana kaka ne alokora aweyo nyamin. To kaka nomedo paro ndalo mane otin, kinde mane en ochot e piny Misri, e kaka nomedo donjo matut e chode. Kinde mane en Misri nogombo joma ne timo kode hera, joma duongʼ-gi ne chalo gi mar punda, kendo ma nyodo mane gigolo ne chalo mar faras. Omiyo ne in-gi gombo mar chode kane pod in nyako matin e kinde mane in Misri, kane chwo mulo dendi kendo rucho thundeni ma pod tindo.

Ezekiel 23:27-30

Kamano e kaka anatiek timbeni mag chode mane ichako kane pod in Misri. Ok inichak igomb dok e timbenigo, Misri bende ok inichak ipar kendo. “Nikech ma e gima Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto wacho: Achiegni chiwi e lwet joma ichayo, kendo e lwet jomane ilokori iweyo ka in-gi mirima. Ginibed mamon kodi kendo gibiro kawo gimoro amora ma isetiyone e ngimani duto. Gibiro weyi duk nono li, kendo wichkuot mar chodeni ibiro el e lela. Gomboni mar chode ema osekeloni chandruokni, nikech ne ihawo ogendini mamoko gi gombo, kendo nikech ne idwanyori gi nyisechegi manono.

Ezekiel 23:35-39

“Emomiyo ma e gima Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto wacho: Nikech wiu osewil koda kendo usejwangʼa, koro nyaka uyud pok maromre gi timbeu mag chode.” Jehova Nyasaye nowachona kama: “Wuod dhano, donge inyalo ngʼado bura ni Ohola gi Oholiba? Ka inyalo timo kamano to chomgi tir gi timbegi mamonogo, nikech giseterore kendo remo ni e lwetgi. Negiterore gi nyisechegi manono; ne gichiwonegi koda ka nyithindgi mane ginywolona, kaka chiembgi. Gimachielo magisetimona ema: Gisedwanyo kara maler mar lemo kendo giseketho Sabato maga e odiechiengʼ achiel machalre. E odiechiengʼ nogono mane gichiwe nyithindgi kaka misango ni nyisechegi manono, ema negidonjoe e kara maler mar lemo mi gidwanye. Mano e gima negitimo e oda.

Ezekiel 23:40-45

“Bende negioro joote mondo odhi oluong chwo moa e piny mabor mi jogo nobiro. Eka mon ariyogo noluokore mi owiro wangʼ-gi kendo olichore gi gik ma nengogi tek. Negibedo e kom molos maber kendo mayom, gi mesa mopedhi maber kama nuketoe ubani mangʼwe ngʼar kaachiel gi modhi mangʼwe ngʼar mane onego bed mara. “Bangʼe mahu mar oganda ma ok dew gimoro nowinjo; ne gin jo-Sebea moa e thim kaachiel gi joma chwo mojwangʼore. Ne girwakonegi bangli kendo ne gitweyonegi otembini mabeyo e wigi. Eka ne awacho kuom ngʼat mane timbe chode osenurono ni, ‘Koro we giti kode kaka ochot, nikech mano e gima en.’ Kendo negiterore kode. Mana kaka chwo terore gi ochode e kaka negiterore gi mon mokethorego, ma gin Ohola gi Oholiba. Joma kare nokwed mon-go kuom timbegi mag terruok kod chwero remo, nikech terruok kod chwero remo ni e lwetgi.

Ezekiel 23:48-49

“Omiyo mano e kaka abiro tieko timbe mag chode e pinyno, mondo obed siem ni mon duto kik terre kaka mon ariyogo osetimo. Ibiro yudo kum kuom kethruok mari kendo ibiro tingʼo chandruok ma richoni mar lamo nyiseche manono okeloni. Eka iningʼe ni An e Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto.”

Hosea 1:2

Kane Jehova Nyasaye ochako miyo Hosea wachne monego owachi, Jehova Nyasaye nowachone niya, “Dhiyo ikend dhako ma jachode kendo inywol kode nyithindo mag dwanyruokne, nikech piny oseketho kotimo richo mar chode marachie moloyo mi giseweyo Jehova Nyasaye.”

Hosea 2:2-5

“Kwer minu, kwere, nikech ok en jaoda, kendo ok an chwore. Onego owe wangʼ maneno mar chode kendo gi yorene mag dwanyruok. Ka ok kamano to abiro lonye duk modongʼ kaka ne onywole; anakete ochal kaka lop ongoro, analoke kaka lowo motwo mobaro okak, kendo ananege kod riyo mar pi. Ok anaher nyithinde, nikech gin nyithindo mane oyud e yor chode. Min-gi ok osebedo ja-ratiro kendo osemako ich gi anjawo. Owacho ni, ‘Abiro luwo bangʼ joherana, mamiya chiemba kod piga, yie rombe gi pamba michweyogo lewni, mo kod math.’

Hosea 4:2

Nitie mana kwongʼ, miriambo kod nek, kuo gi chode; kendo giketho singruok duto, kendo chwero remo timore monwore.

Hosea 4:12-14

Gipenjo wach kuom nyasaye molos gi bao kendo idwokogi gi yien mopa. Chuny mar chode terogi mabor; ok gin jo-adier ne Nyasachgi. Gitimo misango ewi gode maboyo kendo gitimo Sewni kuonde motingʼore gi malo, e tiend yiend ober, gi omburi kod yiende mamoko madongo dongo kendo boyo, kama otimo tipo maber. Emomiyo nyiu lokore ochode to mond yawuotu to donjo e chode. “Ok anakum nyiu ka gibedo ochode, kata mond yawuotu ka terore, nikech chwo giwegi ema dhi ir mon ma jochode, gi mon manie hekalu mar Baal. Joma onge ngʼeyo biro yudo chandruok!

Hosea 5:3-4

Angʼeyo gik moko duto kuom Efraim; onge gima opondona kuom jo-Israel. Efraim, un to usedoko kaka ochot; to jo-Israel timo timbe modwanyore. “Timbegi omonogi duogo ir Nyasachgi. Tim marach mar chode ni e chunygi; ok giyie kuom Jehova Nyasaye.

Hosea 9:1

Kik umor, yaye Israel; bende kik ubed gi ilo kaka ogendini mamoko. Nimar ok usebedo jo-adiera ne Nyasachu; usehero chudo mar ochot michulougo, e kuonde dino cham.

Joel 3:3

Negigoyo ombulu kuom joga kendo negiloko ohala mar hono yawuowi ka giwilo gi ochode; nyiri to negiuso ka giwilo gi divai, mondo gimadhi.

Nahum 3:4

Magi duto timore nikech gombo mandhaga mar ochot, maywayo ji ire, en e chot ma jo-nyakalondo dhi ire, en ema ne oketo ogendini misumbinine kuom timbene mag chode kendo oywayo ji kuome gi timbene mag jwok.

Malaki 2:14-16

To upenjo niya, “Nangʼo?” En kamano nikech Jehova Nyasaye obedo kaka janeno e kindi kod chiegi mane ikendo ka in wuowi, nikech useketho singruok mane ni e kindu koda. Kata obedo ni en chiegi mane itimogo singruok mar kend. Donge Jehova Nyasaye oseketogi gibedo gimoro achiel? E ringruok kendo e chuny gin mage. To angʼo momiyo achiel? Nikech ne odwaro kodhi moluoro Nyasaye. Omiyo ritreuru e chunyu kendo kik ngʼato keth singruokne gi chiege mane oangorego. Jehova Nyasaye, ma Nyasach Israel wacho niya, “Amon gi weruok mantiere e kind dichwo gi chiege kendo amon gi dichwo matimo gima chalo kamano ni chiege,” Jehova Nyasaye Maratego ema owacho. Kuom mano, ritreuru e chunyu kendo kik uketh singruok.

Malaki 3:5

Jehova Nyasaye Maratego wacho niya, “Omiyo abiro sudo machiegni kodu mondo angʼadnu bura, anabi mapiyo mondo abed janeno ka kwedo ajuoke, jochode kod jogo makwongʼore kariambo, joma mayo jotijegi e yor chudo, jogo matimo marach ne mon ma chwogi otho kod nyithind kiye, kod jogo matamo jodak e adiera margi, nikech ok giluora.”

Mathayo 5:27-28

“Usewinjo ni ne owach ni, ‘Kik iterri.’ Anto anyisou ni ngʼato angʼata morango dhako gi gombo oseterore kode gi ei chunye.

Mathayo 5:32

An to awachonu ni ngʼato angʼata moriembo chiege nikech wach moro amora makmana richo mar terruok, miyo chiegeno donjo e richo mar terruok, kendo ngʼato angʼata mokendo dhako makamano bende donjo e richo mar terruok.

Mathayo 15:19

Nikech chuny ema gik maricho kaka; paro maricho, nek, terruok, chode, kuo, hango wach, gi ketho nying ji wuokie.

Mathayo 19:9

Anyisou ni dichwo moro amora moketho keny gi chiege, makmana ne wach chode, mi okendo dhako machielo, to otimo richo mar terruok.”

Mathayo 26:41

Beduru motangʼ kendo lamuru mondo kik udonj e tem. Chuny oikore makmana ringruok to nyap.”

Mariko 7:21-23

Nikech chuny dhano ema richo duto wuokie kaka: paro maricho, chode, kuo, nek, terruok, kod wuoro; kaachiel gi timbe maricho, wuond, anjawo, ketho nying, sunga kod fuwo. Gik marichogi duto wuok e chuny dhano kendo miyo ngʼato bedo mogak.”

Mariko 10:11-12

To Yesu nodwokogi niya, “Ngʼato angʼata mowere gi chiege mokendo dhako machielo odonjo e richo mar terruok nikech chiege moriembono. To kata dhako ema owere gi chwore mokendore gi dichwo machielo to odonjo e richo mar terruok.”

Mariko 10:19

Ingʼeyo chike mawacho ni: ‘Kik ineki, kik iterri, kik ikwal, kik ihang wach, kik imechi, luor wuonu gi minu.’”

Luka 16:18

“Ngʼato mowere gi chiege mokendo dhako machielo, odonjo e richo mar terruok, to ngʼat mokendo dhako ma chwore oweyo, bende odonjo e richo mar terruok.

Luka 18:20

Ingʼeyo chike mawacho ni: ‘Kik iterri, kik ineki, kik ikwal, kik ihang wach, luor wuonu gi minu.’”

Johana 8:3-11

Jopuonj Chik kod jo-Farisai nokelo dhako moro mane onwangʼ ka terore. Negikete ochungʼ e nyim joma ne ni kanyo duto, bangʼe negiwachone Yesu niya, “Japuonj, dhakoni nende omaki rando ka terore. Musa to nomiyowa chik mondo wachiel mon ma kamago gi kite. In to iwacho angʼo kuom wachni?” Negiketo wachno e nyim Yesu mondo gigajego kendo giyud yo mane ginyalo donjonego. Yesu to nokulore piny kendo nochako ndiko e lowo gi lith lwete. Kane gimedo dhi nyime gipenje, noa malo mowachonegi niya, “Ngʼato kuomu mapok otimo richo ema okuong goye gi kidi.” Eka nochako okulore piny mondiko e lowo. Gikanyono, joma nowinjo gima nowachono nochako wuok achiel kaachiel, chakre jomadongo nyaka nyithindo mi dhakono ema nodongʼ kende kochungʼ but Yesu. Yesu noa malo kendo nopenje niya, “Nyarwa, eregi? Onge ngʼama odongʼ ma pod donjoni?” Nowacho niya, “Jaduongʼ, onge ngʼat modongʼ.” Yesu nokone niya, “Kata an bende ok angʼadni bura. Wuogi idhi, to kik ichak itim richo kendo.”]

Tich Joote 15:20

To owinjore wandiknegi mondo wanyisgi ni kik gicham chiemo motimgo misango ne nyiseche manono, kik giterre, kik gicham ring jamni mode kendo kik gicham remo.

Tich Joote 15:29

Kik ucham chiemo motimgo misango ne nyiseche manono, kik ucham remo; kik ucham ring jamni mode bende kik uterru. Ka uritoru kuom gigo duto, to unudhi nyime maber. Oritiuru.

Tich Joote 21:25

To kuom joma ok jo-Yahudi moyie, wasendikonegi kuom gimane buchwa ongʼado ni kik gicham chiemo motimgo misango ni nyiseche manono, kik ucham remo, gi ring jamni mode, kendo ni kik giterre.”

Jo-Rumi 1:24-27

Mano emomiyo Nyasaye nojwangʼogi e paro modwanyore ma chunygi ne gombo timo, ka giketho dendgi gi kit chode duto e kindgi ngʼato gi ngʼato. Negiloko adiera mar Nyasaye odoko miriambo kendo negilamo ka gitiyo ni gik mochwe kar tiyo ni Nyasaye ma Jachwech, mipako nyaka chiengʼ Amin. Kuom mano, Nyasaye nojwangʼogi moweyogi e gombo maricho makelo wichkuot. Mondegi noweyo riwore gi chwogi e yo mowinjore, to negichako riwore gi mon wetegi. Chwo bende noluwo mana yo machalre; kar riwruok gi mon e yo mowinjore, to dendgi noowore gi gombo chwo wetegi. Chwo notimo timbe dwanyruok gi chwo wetegi, kendo timgino nomiyo giyudo kum e dendgi giwegi mowinjore gi kethogino.

Jo-Rumi 1:28-29

To bende, kaka negiparo ni ngʼeyo Nyasaye ok lich, Nyasaye nojwangʼogi mondo gidhi adhiya nyime ka pachgi obam, mondo gitim, gik ma ok onego otim. Gipongʼ gi kit timbe mamono duto, gi richo, gi wuoro kod timbe mobam. Bende gipongʼ gi ich lit, gi nek, gi dhawo, gi wuond kod himruok. Gin jokuoth,

Jo-Rumi 1:32

Kata obedo ni gingʼeyo chik makare mar Nyasaye ni joma timo gik ma kamago owinjore gi tho, to gidhiyo adhiya nyime gi timogi, kendo bende gipwoyo joma timogi.

Jo-Rumi 6:12-13

Emomiyo koro kik uyie mondo richo obed gi loch e ringreu matho ka uchopo gombone maricho. Kik uchiw fuonde ringreu mondo obed gima itimogo richo, to chiwreuru ni Nyasaye kaka joma osegol e tho moter e ngima; kendo chiwneuru fuonde mag ringreu mondo obed gik mitimogo timbe makare.

Jo-Rumi 6:19

Aketo wachni e yo ma dhano nyalo winjo nikech uyomyom kaka dhano. Mana kaka yande chon ne uchiwo fuonde ringreu doko wasumb timbe mochido, kendo ne richo mosiko medore ameda, e kaka koro owinjore uchiw fuonde ringreu obed wasumbini mag timbe makare makelo ngima maler.

Jo-Rumi 7:3-5

Kamano bende, ibiro luong dhakono ni jachode ka odak gi dichwo machielo ka chwore pod ngima. To ka chwore otho, to ogonye kuom chikno kendo ka dichwo machielo okende to ok kwane kaka jachode. Kamano owetena, un bende, usetho korka chik kuom ringre Kristo, mondo koro ubed jo-ngʼat machielo, ma en Jal mosechier oa kuom joma otho, mondo eka wanyag olemo ne Nyasaye. Nimar kane pod ringruok chikowa, chik ne chiewo gombowa maricho, kendo negitiyoe ringrewa, omiyo ne wanyago olemo makelo tho.

Jo-Rumi 7:23

to aneno chik machielo katiyo e fuonde mag ringra makedo gi chik manie chunya, mamiyo abedo misumba Chik mar richo manie fuondena.

Jo-Rumi 8:1-8

Mano emomiyo koro onge bura kuom joma oyie kuom Kristo Yesu, nikech kuom Kristo Yesu Chik mar Roho mar ngima osegonye kuom Chik mar richo kod tho. Gima Chik ne ok nyal timo nikech ringruok manyap mar dhano, ema Nyasaye notimo kuom oro Wuode owuon, e kido mar dhano ma jaricho mondo obed misango magolo richo. Osetimo kamano mondo omi bura olo richo, mondo dwaro makare mar Chik ochopi kare chuth kuomwa, wan ma wadak kaka Roho dwaro to ok kaka ringruok dwaro. Joma odak kaka ringruok dwaro oketo pachgi kuom gik ma ringruok dwaro, to joma odak kaka Roho dwaro, oketo pachgi kuom Roho. Paro mar jaricho en tho, to paro ma Roho ema chiko kelo ngima kod kwe. Kuom mano, paro moket kuom ringruok mon gi Nyasaye. Ok oyie bet e bwo loch mar chik Nyasaye, kendo ok onyal timo kamano. Joma kido mar richo chiko ok nyal moro Nyasaye.

Jo-Rumi 8:12-13

Emomiyo wan jogowi, owetena, ok ne kido mar richo, to ni mondo wadag kaka odwaro. Nimar ka idak kaka kido mar richo dwaro, to ibiro tho; to ka kuom Roho, inego timbe maricho mag ringruok, to ibiro bedo mangima.

Jo-Rumi 12:1

Emomiyo, jowetena, ajiwou kuom ngʼwono mar Nyasaye, mondo uchiw ringreu kaka misango mangima maler kendo ma Nyasaye morgo, nikech mano e yor lemo makare.

Jo-Rumi 13:9

Chikego wacho niya, “Kik iterri, kik ineki, kik ikwal, kik igomb gir wadu,” kod chike mamoko duto moriw e chik achiel mawacho niya, “Her wadu kaka iherori iwuon.”

Jo-Rumi 13:13-14

Wadaguru e ngima mobidhore kaka joma ni e ler mar odiechiengʼ, ka waweyo kit richo duto kaka, tugo e thum, mer, terruok, anjawo, dhawo kod nyiego. Kar timo kamano, to rwakreuru gi Ruoth Yesu Kristo, kendo kik uchan e pachu kaka unyalo timo gik ma ringruok gombo.

1 Jo-Korintho 5:1

Wachore e lela ni nitie terruok e dieru, kendo ni en kit terruok ma kata jopiny ok tim; nikech ngʼato terore gi chi wuon.

1 Jo-Korintho 5:9-13

Ne asendikonu e barupa motelo ni kik ubedi e kanyakla mar joma terore. Ok awuo kuom jopiny mapok oyie ma terore, kata ma jowuoro, kata ma jomecho, kata malamo nyiseche manono, nikech mano to dichunwa ni wadar e pinyni. To koro andikonu mondo kik ubedi e kanyakla gi ngʼato angʼata maluongore ni owadu kuom Ruoth, to pod terore, kata ma jawuoro, kata malamo nyiseche manono, kata ma jaketh nying ji, kata ma jamer, kata ma jamecho. Ngʼat ma kamano kata chiemo kik uchiemgo. Donge ok en tichna mondo angʼad bura ne joma ok jo-Kristo? Donge joma osebedo e kanyakla mar joma oyie ema onego ungʼadnigi bura? Nyasaye biro ngʼado bura ni joma ni oko, omiyo riemburu jarichono oa e dieru.

1 Jo-Korintho 6:9-11

Donge ungʼeyo ni joma timo timbe maricho ok noyud gweth mar pinyruoth Nyasaye? Kik ngʼato wuondu! Ngʼeuru ni jochode kata joma lamo nyiseche manono, kata joma terore, kata chwo ma terore gi chwo wetegi, kata jokuo, kata jowuoro, kata jomer, kata joketh nying ji, kata jomecho, ok noyud gweth mar pinyruoth Nyasaye. Kamano e kaka jomoko kuomu ne chalo. To ne olwoku mi opwodhu, mi oketu udoko joma kare e nying Ruoth Yesu Kristo, kendo kuom Roho mar Nyasachwa.

1 Jo-Korintho 6:13

“Chiemo en mar ich, ich en mar chiemo,” to Nyasaye biro ketho gik moko ariyo duto. Ringruok ok en mar terruok, to en mar miyo Ruoth duongʼ, mana kaka Ruoth bende en mar ringruok.

1 Jo-Korintho 6:15-18

Donge ungʼeyo ni ringreu gin fuonde Kristo owuon? Bende dakaw fuonde Kristo mondo ariw gi dhako ma jachode? Mano ok nyal timore ngangʼ! Koso ukia ni ngʼat moriwore gi dhako ma jachode bedo kode e achiel kuom ringruok? Ndiko wacho niya, “Ji ariyogo nodok ringruok achiel.” To ngʼat moriwore gi Ruoth doko chuny achiel kode. Ringuru utony ni terruok. Richo duto ma ngʼato timo otimo oko mar ringre, to ngʼat machodo timo richo ni ringre owuon.

1 Jo-Korintho 7:1-5

To koro kuom weche mane upenja e barupu, anyalo wacho ni ber mondo ngʼato kik okendi. To nikech weche mag terruok ngʼeny, ngʼato ka ngʼato nyaka bed gi chiege owuon kendo dhako ka dhako obed gi chwore owuon. Dichwo nyaka chop dwach chiege kaka joma okendore, kendo dhako bende nyaka tim kamano ni chwore. Nikech dhako mokendi onge gi teko kuom ringre owuon, to en mar chwore. Kamano bende, dichwo mokendo onge gi teko kuom ringre owuon, to en mar chiege bende. Kik utuonru makmana ka uwinjoru e kindu uwegi mar timo mano kuom kinde machwok mondo uchiwru ni lamo. To bangʼ chiwruok ni lamo, to uchak uriwru kendo mondo kik Satan temu, nikech ok unyal ritoru.

1 Jo-Korintho 7:9

To ka ok ginyal ritore giwegi, to onego gikendi, kata okendgi nikech kend ber moloyo ka gombo wangʼo ngʼato ka mach.

1 Jo-Korintho 7:36

Ka ngʼato paro ni ok otim maber ne osiepne ma nyako mangili modwaro nyuomo, kendo ka nyakono hike koro medore, to dichwono oneno ni onego okende, to ber mondo okend nyakono. Oonge gi ketho kotimo kamano kendo onego gikendre.

1 Jo-Korintho 10:8

Kik waterre kaka moko kuomgi notimo, mi ji alufu piero ariyo gadek kuomgi notho odiechiengʼ achiel.

1 Jo-Korintho 10:12-13

Omiyo, ka iparo ni ichungʼ motegno bed motangʼ, nono to ipodho! Onge tem museneno mopogore gi ma ji duto neno. Nyasaye rito singruokne, ok obi yie mondo otemu mohingo tekreu. To e sa ma itemoueno, obiro miyou yo munyalo tonygo mondo ubed gi teko mar timo sinani.

2 Jo-Korintho 5:10

Nikech nyaka wan duto wabi wachungʼ e nyim kom bura mar Kristo, mondo ngʼato ka ngʼato oyud gima owinjore gi gik mane otimo kapod en ringruok kata gin gik mabeyo, kata maricho.

2 Jo-Korintho 7:1

Koro osiepena mageno, nikech wan gi singruokgi, wapwodhreuru kuom gik moko duto machido ringruok gi chuny mondo wadok jomaler chuth nikech waluoro Nyasaye.

2 Jo-Korintho 12:21

Aluor bende ni ka achako alimou, to timbeu nyalo miyo Nyasacha kuod wiya e nyimu, mi aywagi nikech ji mathoth kuomu mosetimo richo to otamore weyo timbegi maricho kaka, terruok kod anjawo.

Jo-Galatia 5:16-21

Omiyo akwayou ni mondo uwuothi kuom Roho, eka ok ubi timo gik ma ringreu dwaro. Nikech ringruok osiko ka dwaro timo mana gik ma Roho ok dwar, to Roho bende dwaro chopo gik ma ringruok ok dwar. Gik moko ariyogi osiko ok winjre kendo mano ema miyo ok utim gik mabeyo mugombo timo. To ka Roho ema otelonu, to koro ok un e bwo Chik. Timbe mag ringruok nenore ratiro, gin kaka: chode, timbe mochido, anjawo, lamo nyiseche manono, jwok, sigu, dhawo, nyiego, mirima, ichlit, miero; pogruok e kanyakla, kod gombo; mer, dwanyruok, gi timbe mamoko mobam machal gi mago. To asiemou kaka nasiemou kinde motelo, ni joma timo timbe ma kamagi ok noyud gweth mar pinyruoth Nyasaye.

Jo-Galatia 5:24

Jo-Kristo Yesu madier duto oseguro e msalaba kit dhano machon gi gombone duto kod dwarone.

Jo-Galatia 6:7-8

Kik uwuondru kendu, Nyasaye ok nyal wuondi. Ngʼeuru gima ichwoyo ema ikayo. Ngʼat ma ochwoyo kuom ringruok, noka kethruok, to ngʼat ma ochwoyo kuom Roho, noka ngima mochwere.

Jo-Efeso 2:3

Adier, chon waduto ne wachal kodgi, ka watimo gik mangima mar dhano dwaro, kendo waluwo gombo kod paro mag ringruok. Wan bende, e kitwa, mana kaka ji mamoko, ne wan e bwo mirima.

Jo-Efeso 4:19

Kaka parogi mar pogo ber gi rach osetho, koro giwere ni anjawo kod timbe duto ma ok ler ma gigombo timo.

Jo-Efeso 5:3-5

To e dieru kik winjre ni nitie terruok kata kit dwanyruok moro amora, kata wuoro, nikech gik ma kamago ok owinjore jomaler moluwo Nyasaye otim. Bende, tim moro amora makwodo wich, kata wach mochido, kata angera mag oyuma ok owinjore kodu, makmana dwoko ne Nyasaye erokamano. Ngʼeuru malongʼo ni onge ngʼat ma terore, kata ma timbene richo, kata ma jawuoro, to ngʼat matimo gigi lamo nyiseche manono, omiyo ok noyud gweth mar pinyruoth Kristo gi Nyasaye.

Jo-Kolosai 3:5

Emomiyo, neguru dwaro duto mag ringruok manie ngimau, kaka: terruok, dwanyruok, gombo, tim ma ok ler, kod wuoro, ma en lamo nyiseche manono.

1 Jo-Thesalonika 4:3-5

En dwaro Nyasaye mondo ubed jomaler. Nyasaye dwaro ni ubed mabor gi timbe mag terruok to bende ngʼato ka ngʼato nyaka puonjre rito ringre e yo maler kendo malongʼo, ma ok oyie mondo ringre oowre gi gombo mathoth kaka jopiny makia Nyasaye timo.

1 Jo-Thesalonika 4:7-8

Nimar Nyasaye ne ok oluongowa mondo wadag e ngima mar dwanyruok, to ne oluongowa mondo wadag e ngima maler. Omiyo ngʼato angʼata motamore winjo puonjni ok otamore winjo dhano, to otamore winjo Nyasaye owuon mamiyou Roho Maler.

1 Timotheo 1:9-10

Wangʼeyo bende ni chik ok oket ni joma kare, to okete ni joketh chik gi jonjore; gi joma okia Nyasaye, kod joricho, gi joma timbegi ochido, kod joma odagi lemo; bende ni joma nego wuonegi kata minegi. Bende chikno oket ni jonek gi jochode, kod chwo ma terore gi chwo wetegi gi joma timo ohand wasumbini gi jo-miriambo, kod joma kwongʼore kariambo chutho mondo gigweny adiera. Adier chik oket ne gimoro amora makedo gi puonj mar adier.

2 Timotheo 2:22

Ring iwe gombo maricho mag jomatindo kendo ket chunyi mar luwo ngima maler, gi yie, gihera, kod kwe, kaachiel gi joma lamo Ruoth Nyasaye gi chuny maler.

2 Timotheo 3:2-6

Ji nobed koherore kendgi kendo kohero pesa. Ginibed josunga, jongʼayi, joma yanyo ji, joma ok winj jonywolgi, joma ok go erokamano, kendo joma ok ler, jogi nobed joma onge hera kendo joma ok wene ji richogi, joma ketho nying ji; joma ok ritre, jo-mahundu, kendo joma ok ohero ber, ginibed andhoke, joma mwomore, josunga, joma ohero mor moloyo Nyasaye, gitimo gik manenore ni gin joma oluoro Nyasaye to ngimagi nyiso ni gionge gima luoro Nyasaye kelo. In to nyaka ipogri chuth gi joma kamago. Joma kamago ema donjo e miech ji kendo gihoyo mon ma pachgi yomyom mogangore gi kit richo mayoreyore kendo ma gombo maricho ywayo pachgi koni gi koni,

Tito 2:12

Ngʼwonono puonjowa mondo wakwed timbe maricho kod gombo mochido mag piny, kendo mondo wabed kawaritore e ngima makare mamiyo Nyasaye duongʼ e kindeni,

Jo-Hibrania 12:16

Neuru ni onge ngʼato kuomu ma jachode, kata ngʼama ochayo Nyasaye kaka Esau ma wach chiemo michamo dichiel nomiyo owilo duongʼne kaka wuowi makayo.

Jo-Hibrania 13:4

Ji duto nyaka kwan kend kaka gima ler kendo joma okendore nyaka rit singruok mar kend. Nikech Nyasaye biro kumo ngʼato angʼata ma jachode, gi joma timo timbe dwanyruok duto bed ni gin joma nyiri kata yawuowi.

Jakobo 1:12-15

Ngʼat matimo kinda kiteme en ngʼat mogwedhi, nikech kochungʼ motegno mi oloyo temno, to obiro yudo osimbo mar ngima, ma Nyasaye osesingore ni nomi joma ohere. To ka itemo ngʼato to kik owach niya, “Nyasaye tema.” Nikech Nyasaye ok nyal tem gi gik maricho, to en owuon bende ok otem ji makmana ngʼato ka ngʼato itemo mana ka gombone owuon maricho oywaye kendo tere e richo. Bangʼe ka gombo maricho osemako ich to onywolo richo; to richo kosedoko motegno to onywolo tho.

Jakobo 4:3-4

To kata ka ukwayo Nyasaye, to ok uyud gik mukwayo nikech ukwayo gi paro maricho mondo utimgo dwarou uwegi. Un joma terore! Donge ungʼeyo ni hero piny en chayo Nyasaye? Ngʼato angʼata moyiero e chunye mondo obed osiep piny doko jasik Nyasaye.

1 Petro 1:14

Kaka nyithindo mawinjo wach, kik ulu kit gombo maricho mane uluwo chon kane pod udak e kia.

1 Petro 2:11

Joherana, ajiwou, kaka jowuoth kendo kaka welo e pinyni, mondo uwe gombo maricho mag ringruok makedo gi chunyu.

1 Petro 4:1-3

Emomiyo kaka Kristo noneno sand e ringruok, un bende nyaka umanru gi paro machal gi mare, nikech ngʼat maneno sand e ringre koro oseloyo richo. Kuom mano, un koro ok udak e ngima maru mar pinyni mondo uchop gombo maricho mag dhano, to udak mar timo dwaro Nyasaye. Nikech ne un gi kinde malach mokadho, nutimo gik ma jopiny ohero timo kaka: dwanyruok, gombo, mer, tugo e thum, math mar anjawo kod lamo nyiseche manono.

2 Petro 2:4-10

To ka Nyasaye ne ok oweyo ma ok okumo kata mana malaike mane oketho, to ne owitogi e gehena ma en mach ma ok tho, koketogi e mudho mandiwa ka girito kumgi; to kane ok oweyo ma ok okumo koda ka piny machon, e kinde mane omiyo pi oyweyo joma ochayo Nyasaye, to Nowa mane yalo mondo ji otim timbe makare kaachiel gi ji abiriyo mamoko, to ne oreso; to ka Nyasaye nongʼado bura ni Sodom gi Gomora mine owangʼo joma odakie miergo molokore buru, kendo mi oketogi ranyisi mar gima biro timore ne joma ochayo Nyasaye; kendo ka Nyasaye noreso Lut ngʼat makare, mane chunye chandore malit nikech ngima mochido mar joma ne ochayo chik (nikech ne en ngʼat makare, chunye ne chande malit kane oneno timbe maricho ma tiengʼ mane odakgo timo pile ka pile); to ka en kamano, to kare Ruoth ongʼeyo kaka dores joma omiye luor kuom tembe ma giyudo kendo ongʼeyo kaka okano joma richo ni kum chiengʼ Bura, ka gidhi nyime kod kumgi. Mani en adiera kuom jogo machopo dwaro mochido mag ringregi ka gichayo loch. Jopuonj mag miriambogi wengegi tek kendo opongʼ gi achaya, bende ok giluoro kata mana wuoyo marach kuom joma nigi joloch mag polo,

2 Petro 2:14

Wengegi rango mon mana gigombo mar terruok kendo richo mitnegi ma ok giwe. Giywayo mon ma yiegi yomyom mondo gitimgo richo kendo gipongʼ gi wuoro. Jogi gin joma okwongʼ adier!

2 Petro 2:18

Nikech giwacho weche manono mag sunga mopongʼ gi gombo maricho mag kit dhano mohero richo, mondo gimi joma tinde eka tony aa kuom joma olal tim richo.

2 Petro 3:3

Mokwongo nyaka ungʼe ni e ndalo mogik jomoko machayo ji nobi ka gichayou kendo ka giluwo gombogi maricho.

1 Johana 2:16-17

Nimar gik moko duto manie piny, kaka gombo mar wangʼ kendo gombo mar ringruok kod sunga ma ji sungorego kuom gik ma gin-go, ok aa kuom Wuoro, to gin mana mag pinyni. Pinyni kaachiel gi gombo duto kadho, to ngʼat matimo dwach Nyasaye nobed mangima nyaka chiengʼ.

Juda 1:4

Nikech jomoko mane osendik kuomgi chon ni bura oloyo osedonjo e dieru lingʼ-lingʼ. Gin joma kia Nyasaye, maloko ngʼwono mar Nyasachwa dokonegi thuolo mar timo richo, kendo gidagi Ruodhwa achiel kende ma en Yesu Kristo.

Juda 1:6-8

Kata mana malaike mane ok obedo kuondegi mag loch mane omigi, mago mane owuok oweyo keregi mane oketgie, gin bende osekanogi e mudho mandiwa, kotwegi gi nyoroche ma ok chodi nyaka chiengʼ, ka girito kum e odiechiengʼ maduongʼ. Kamano bende Sodom gi Gomora, kaachiel gi mier molworogi ne jochiwore ne chode gi anjawo. Gin gibedo kaka ranyisi mar joma ikumo kiwangʼo e mach manyaka chiengʼ. Mano e kaka jogi bende chalo. Lek ma gileko dwanyo ringregi kendo jogi odagi teko ma Ruoth nigo kendo giwuoyo marach kuom joma nigi duongʼ e polo.

Fweny 2:14

To kata kamano an kod weche matin kuomi: In kod jomoko kanyo maluwo puonj mar Balaam mane opuonjo Balak kaka onyalo ywayo jo-Israel mondo otim richo ka gichamo chiemo motimgo misango ni nyiseche manono kendo kuom richo mar chode.

Fweny 2:20-22

Kata kamano, an kodi gi wach moro ma ok ber kuomi; iyie gi dhako miluongo ni Jezebel maluongore ni janabi madhako. En ema omiyo jotichna lal kopuonjogi mondo giterre, kendo mondo gicham chiemo motimgo misango ni nyiseche manono. Ne amiye kinde mondo olokre owe richo mar chode to notamore. Omiyo abiro bole e kitanda mar thagruok bende abiro miyo joma terore kode yudo thagruok malich ka ok giyie loko chunygi mi giweyo timo richo.

Fweny 9:21

Bende ne ok gilokore giweyo richo mar nego ji, kata timbe jwok kata terruok kata kuo mane gibedo ka gitimo.

Fweny 14:8

Eka malaika mar ariyo noluwe kawacho niya, “Yaye Babulon dala maduongʼ osepodho piny! Osepodho Piny! En e dhako cha mane omiyo ogendini duto omadho divai mar mer mar terruokne.”

Fweny 17:1-2

Eka achiel kuom malaike abiriyo mane nigi tewni abiriyo nobiro ira, mowachona niya; “Bi mondo anyisi kum mar jachode maduongʼ mobet ewi pige mangʼeny. En ema ruodhi mag piny noterore kode, kendo ji duto modak e piny bende osemadho divai mar terruokne mi omer.”

Fweny 18:3

Mano osetimore nikech ogendini e pinje duto osemadho divai makech mar terruokne. Ruodhi mag piny oseterore kode, kendo jo-ohala mag piny bende osedoko jo-mwandu nikech ohala mangimane mamalo osekelonegi.”

Fweny 18:9

“To ruodhi mag piny mane oterore kode, kendo bedo kode e ngima moyombore noywage kendo sedo kod nyinge ka gineno yiro madum ka owangʼ.

Fweny 19:2

nikech buchene gin adiera kendo kare. Osengʼado bura ni jachode maduongʼ mane oketho piny gi terruokne. Adier Nyasaye osekume nikech nonego jotich Nyasaye.”

Fweny 21:8

To joma luor, gi joma ok oyie kod jo-koko gi jonek kod joma terore, gi jojuogi gi joma lamo nyiseche manono kod jo-miriambo duto, kargi nobed mana ataro mar mach maliel mager, ma en tho mar ariyo!”

Luo - Dholuo - LUO

MLM'20 - Moting'o Loko Manyien New Luo Translation - 2020

This Bible text is from Biblica Open New Luo Translation 2020
https://open.bible/bibles/dholuo-biblica-text-bible/
provided by: Biblica Inc, available by Creative Commons CC-BY-SA-4.0,
and this new compilation is shared as www.creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0.
Languages are made available to you by www.ipedge.net