24 – Famili

Ko e ngaahi folofola maʻoniʻoni ʻeni ʻa e ʻOtua Mafimafi.
ʻ Oku ʻ ikai ke tau mahuʻingaʻia ʻ i he ngaahi lea ʻ a e tangatá.
Ki ha taha pe ʻoku ʻofa ki he ʻOtua... ko e folofola ʻeni ʻa e ʻOtua fekauʻaki mo e: Famili.

Ngaahi Veesi Mahuʻinga Taha ʻe 3

TEUTALONOME 6:6-7

Bea koe gaahi lea ni, aia oku ou fekau kiate koe he aho ni, e i ho loto ia: Bea te ke faa ako aki ia ki hoo fānau, bea te ke talanoa aki ia oka ke ka nofo i ho fale, bea oka ke ka alu i he hala, bea oka ke ka tokoto hifo, bea oka ke ka tuu hake.

KAKAI EFESO 5:31-33

Koe mea ni e tukuage ai e he tagata a ene tamai mo ene fa‘e, bea hoko ia ki hono unoho, bea e kakano taha be akinaua. Koe mea fakalilolilo lahi eni: ka oku kau eku lea kia Kalaisi moe jiaji. Ka mou taki taha ofa ae tagata ki hono unoho o hage be ko ia; bea ke fakaabaaba ae fefine foki ki hono unoho.

KAKAI EFESO 6:1-4

AE fānau, mou talagofua ki hoo mou mātua i he Eiki: he oku totonu eni. Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e; koe uluaki fekau ia oku i ai ae talaofa; Koeuhi ke lelei kiate koe, bea koeuhi ke ke moui fuoloa ai i he fonua. Bea ko kimoutolu, ae gaahi tamai, oua naa mou fakatubu lili ki hoo mou fānau: kae tauhi akinautolu i he akonaki moe fakaboto ki he Eiki.

Ko e Veesi Kotoa pe ʻi he Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fakamatala – 302 ngaahi potufolofola

JENESI 1:27-28

Koia nae gaohi ae tagata e he Otua i hono tatau, naa ne gaohi ia i he tatau oe Otua; naa ne gaohi akinaua koe tagata moe fefine. Bea nae tabuaki‘i akinaua e he Otua, bea folofola ae Otua kiate kinaua, Fanafanau, mo fakatokolahi, mo fakakakai a mamani, bea bule ki ai: bea bule ki he ika oe tahi, moe faga manu buna oe atā, moe mea moui kotoabe oku gau‘e i he fuga o mamani.

JENESI 2:18-20

Bea nae folofola e Jihova koe Otua, Oku ikai lelei ke toko taha be ae tagata: teu gaohi kiate ia ha tokoni oku tāu mo ia. Bea nae gaohi e Jihova koe Otua, mei he kelekele ae faga manu kotoabe oe fonua, moe manu kotoabe oe atā; bea ne omi ia kia Atama, ke vakai be koeha te ne ui akinautolu: bea iloga ae higoa nae ai e Atama ki he mea moui kotoabe, ko hono higoa ia. Bea nae fakahigoa e Atama ae faga manu lalahi kotoabe, moe faga manu buna oe atā, moe faga manu kotoabe oe vao; ka nae ikai ke ilo kia Atama ha tokoni nae tāu mo ia.

JENESI 2:21-23

Bea nae tuku e Jihova koe Otua, ae mohe mau kia Atama, bea naa ne mohe: bea naa ne too hono hui vakavaka e taha, bea nae toe fakamaobo a hono kakano. Bea koe hui vakavaka aia nae too e Jihova koe Otua mei he tagata, naa ne gaohi mei ai ae fefine, bea omi ia ki he tagata. Bea nae behe e Atama, Koe hui eni o hoku gaahi hui, moe kakano o hoku kakano: e ui ia koe Fefine, koeuhi nae too ia mei he Tagata.

JENESI 2:24-25

Koia e tukuage ai e he tagata e ene tamai mo ene fa‘e, kae bikitai ki hono unoho: bea te na kakano taha be. Bea naa na fakatou telefua, ae tagata mo hono unoho, bea nae ikai te na ma ai.

JENESI 3:12-13

Bea behe e he tagata, Koe fefine aia naa ke foaki ke ma nonofo, nae omi eia kiate au mei he akau, beau kai ai. Bea nae folofola a Jihova koe Otua ki he fefine, Koeha eni kuo ke fai? Bea behe e he fefine, Nae kākā‘i au e he gata, beau kai.

JENESI 3:15-17

Bea teu tuku ae taufehia iate koe moe fefine, bea ki ho hako mo hono hako; e laiki eia ho ulu, bea te ke fakavolu ekoe a hono muiva‘e. Bea nae behe eia ki he fefine, Teu fakalahi aubito a hoo mamahi i hoo fanafanau: te ke faele‘i ae fānau i he mamahi; bea e i ho unoho a hoo holi, bea te ne bule‘i koe. Bea nae behe eia kia Atama, Koeuhi kuo ke tokaga ki he le‘o o ho unoho, bea kuo ke kai i he akau aia neu fekau kiate koe, Ke oua naa ke kai ai: kuo malaia ae kelekele koeuhi ko koe; te ke kai mei ai i he mamahi i he gaahi aho kotoabe o hoo moui;

JENESI 3:20

Bea nae ui e Atama ae higoa o hono unoho ko Ivi; koeuhi koe fa‘e ia oe kakai moui kotoabe.

JENESI 4:1-11

BEA nae ilo e Atama a hono unoho ko Ivi; bea tuituia ia, bea fanau‘i a Keini, bea behe eia, Kuou ma‘u ha tagata mei a Jihova. Bea ne toe fanau‘i a hono tehina ko Ebeli. Bea koe tauhi sibi a Ebeli, ka koe tauhi goue a Keini. Bea i he hokojia ae gaahi aho, nae omi e Keini ae gaahi fua oe kelekele, koe feilaulau kia Jihova. Bea nae omi foki e Ebeli, ae veloaki mo ia nae gako i he ene faga manu. Bea nae leleiia a Jihova kia Ebeli mo ene feilaulau: Ka nae ikai te ne leleiia kia Keini mo ene feilaulau. Bea nae ita aubito a Keini, bea kehe hono mata. Bea nae folofola a Jihova kia Keini, Koeha oku ke ita ai? bea koeha oku kehe ai ho mata? Kabau te ke fai lelei, ikai e ma‘u koe? bea ka ikai te ke fai lelei, oku i he mataba ae agahala. Bea e aganofo ia kiate koe, bea te ke bule kiate ia. Bea nae alea a Ebeli mo hono tokoua: bea lolotoga e na i he goue, nae tuu hake a Keini ki hono tehina ko Ebeli, o ne tamate‘i ia. Bea nae folofola a Jihova kia Keini, Koefe a Ebeli ko ho tehina? Bea behe eia, Oku ikai teu ilo: he koe tauhi au a hoku tokoua? Bea behe eia, Koeha eni kuo ke fai? oku tagi kiate au mei he kelekele ae le‘o oe toto o ho tehina. Bea koeni, kuo fakamalaia koe mei he kelekele, aia kuo fakamaga hono gutu ke ma‘u mei ho nima ae toto o ho tehina;

JENESI 5:1-2

KO eni ae tohi oe hako o Atama. I he aho nae fakatubu e he Otua ae tagata, naa ne gaohi ia i he tatau oe Otua; Naa ne fakatubu akinaua koe tagata moe fefine; bea ne tabuaki‘i akinaua, bea ui ho na higoa ko Atama, i he aho nae fakatubu ai akinaua.

JENESI 5:3-5

Bea nae moui a Atama i he ta‘u e teau ma tolugofulu, bea ne fakatubu ae foha i hono tatau oona, mo ene aga; bea nae ui hono higoa ko Seti: Bea koe gaahi aho o Atama hili ae fanau kiate ia a Seti koe ta‘u e valugeau: bea naa ne fakatubu ae gaahi foha moe gaahi ofefine: Bea koe gaahi aho kotoabe nae moui ai a Atama, koe ta‘u e hivageau ma tolugofulu: bea bekia ia.

JENESI 6:1

BEA nae hoko o behe, i he fakaaau ke toko lahi ae kakai i he fuga o mamani, nae fanau‘i ae gaahi ofefine kiate kinautolu,

JENESI 7:1

BEA nae folofola a Jihova, kia Noa, Ha‘u koe mo ho fale kotoabe ki he vaka; he kuou vakai kiate koe oku ke maonioni i hoku ao i he toutagata ni.

JENESI 9:1

BEA nae tabuaki‘i e he Otua a Noa mo hono gaahi foha, bea ne behe kiate kinautolu, Mou tubu, mo fakatokolahi, bea fakakakai a mamani.

JENESI 12:1-3

KA koeni, kuo behe e Jihova kia Ebalame, Alu koe i ho fonua, bea mei ho kaiga, bea mei he fale o hoo tamai, ki ha fonua teu fakaha kiate koe: Bea teu fakatubu iate koe ha buleaga lahi, bea teu tabuaki‘i koe, bea gaohi ho higoa ke lahi; bea te ke hoko koe tabuaki: Bea teu fakamonuia akinautolu e tabuaki‘i koe, bea fakamalaia ia e kabe‘i koe: bea e monuia iate koe ae gaahi faahiga kotoabe o mamani.

JENESI 17:4-7

Ko au eni, Vakai, oku iate koe eko fuakava, bea te ke hoko koe tamai ki he gaahi buleaga lahi; Bea e ikai toe ui ho higoa ko Ebalame; ka ko Ebalahame ho higoa, he kuou gaohi koe koe tamai ki he gaahi buleaga lahi. Bea teu gaohi koe ke ke tubu o toko lahi aubito, bea teu gaohi ae gaahi buleaga lahi iate koe, bea e tubu ae gaahi tu‘i iate koe. Bea teu fakamau eku fuakava kiate koe, mo ho hako e tubu iate koe amui, i he e nau gaahi toutagata, koe fuakava taegata, keu iate koe, koe Otua, bea ki ho hako ki mui iate koe.

JENESI 17:15-17

Bea nae behe e he Otua kia Ebalahame, Bea koeuhi ko Selai ko ho unoho, e ikai te ke ui hono higoa ko Selai, ka ko Sela hono higoa. Bea teu tabuaki ia, o tuku kiate koe ae foha iate ia; io, teu tabuaki ia, bea e hoko ia, koe fa‘e ki he gaahi buleaga; e tubu iate ia ae gaahi tu‘i oe kakai. Bea to foohifo ai a Ebalahame ki he kelekele bea kata, o ne behe i hono loto, E tubu ha tama iate ia oku teau ta‘u hono motua? bea e feitama a Sela, aia oku hivagofulu hono ta‘u?

JENESI 18:19

He oku ou ilo‘i ia, te ne fekau ene fānau mo hono kau nofoaga kotoabe tuku fakaholo, bea te nau alu i he hala o Jihova, ke fai ae agatonu, moe fakamāu: koeuhi ke fakahoko e Jihova kia Ebalahame, aia kotoabe kuo ne lea aki kiate ia.

JENESI 21:1-3

BEA nae aahi e Jihova kia Sela o hage ko ene folofola, bea nae fai e Jihova kia Sela o hage ko ene folofola. He nae tuituia a Sela o ne fanau‘i kia Ebalahame ae tama i he ene motua, io, i he kuoga koia nae folofola ki ai ae Otua. Bea nae ui e Ebalahame ae higoa o hono foha nae fanau kiate ia, aia nae faele‘i e Sela kiate ia, ko Aisake.

JENESI 24:67

Bea nae omi ia e Aisake ki he fale fehikitaki o ene fa‘e ko Sela, bea ne ma‘u a Lebeka, bea hoko ia ko hono unoho: bea ofa ia kiate ia; bea nae fiemalie a Aisake i he hiliage ae bekia o ene fa‘e.

JENESI 28:14

Bea e tatau ho hako moe efu oe kelekele, bea te ke mafola koe ki he luluga moe hahake, bea ki he tokelau moe toga: bea e monuia iate koe mo ho hako, ae gaahi faahiga kotoabe o mamani.

JENESI 29:18-20

Bea nae ofa a Jekobe kia Lejieli, bea ne behe, Teu tauhi koe i he ta‘u e fitu, ka ke tuku mai a Lejieli, ko ho ofefine kimui. Bea behe e Lebani, Oku lelei lahi eku foaki ia kiate koe, i he eku foaki ia ki ha tagata kehe: ke ta nonofo mo au. Bea nae gaue a Jekobe i he ta‘u e fitu, ke ne ma‘u a Lejieli; bea nae tatau ia kiate ia moe aho jii be, koeuhi ko ene ofa lahi kiate ia.

JENESI 30:1-2

BEA i he mamata a Lejieli oku ikai haa ne fānau kia Jekobe, nae meheka ia ki hono taokete: bea behe eia kia Jekobe, Tuku mai ha fānau kiate au, telia naaku mate. Bea tubu ai ae loto o Jekobe kia Lejieli: bea behe eia, He koe Otua au, aia kuo ne taofi meiate koe ae fua oe manāva?

JENESI 31:3

Bea behe e Jihova kia Jekobe, Foki atu ki he fonua o hoo gaahi tamai mo ho gaahi kaiga; bea teu iate koe.

JENESI 35:2

Bea fekau ai e Jekobe ki hono kau nofoaga, bea mo kinautolu kotoabe nae iate ia, o behe; Tukuage ae gaahi otua kehe oku iate kimoutolu, bea mou maa, bea fetogi ho mou gaahi kofu.

JENESI 45:1-3

BEA nae ikai faa taofi ia e Josefa i he ao okinautolu kotoabe nae tutuu o ofi kiate ia; bea tagi ia, o behe, Ke alu ae tagata kotoabe meiate au. Bea nae ikai i ai ha tagata e toko taha, i he fakaha ia e Josefa ki hono gaahi tokoua. Bea nae tagi kalaga ia; bea nae fanogo ki ai ae kakai Ijibite moe fale o Felo. Bea behe e Josefa ki hono gaahi tokoua, Ko Josefa au: oku kei moui eku tamai? bea nae ikai faa tali ia e hono gaahi tokoua; he kuo nau bubutuu i hono ao.

JENESI 46:29

Bea teuteu e Josefa hono jaliote, bea alu ia ke fakafetaulaki ki he ene tamai i Koseni, o ne fakaha ia kiate ia: bea ne faufua ia o faaki ki hono kia o tagi fuoloa.

JENESI 47:11-12

Bea nae tuku e Josefa ene tamai mo hono gaahi tokoua o ne foaki kiate kinautolu ae nofoaga i he fonua ko Ijibite, i he botu lelei i he fonua ko Lamesisi, o hage koe fekau a Felo. Bea nae tauhi e Josefa ene tamai, mo hono gaahi kaiga, moe kau nofoaga kotoabe o ene tamai aki ae ma, o fakatatau mo ho nau gaahi abi.

EKESOTOSI 20:5

Oua naa ke bunou hifo koe kiate kinautolu, be tauhi ki ai: he ko au Jihova ko ho Otua koe Otua fuaa au, oku ou totogi ae hia ae gaahi tamai ki he fānau, o a‘u ki hono tolu mo hono fa oe toutagata o kinautolu oku fehia kiate au;

EKESOTOSI 20:12

Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e: koeuhi ke fuoloa ho gaahi aho i he fonua oku foaki e Jihova ko ho Otua kiate koe.

EKESOTOSI 21:15

Bea koia oku ne ta‘i ene tamai, be ko ene fa‘e, koe mooni e tamate‘i ia.

EKESOTOSI 22:22

E ikai te mou fakamamahi ha fefine kuo bekia hono unoho, be koe tamajii tuenoa.

EKESOTOSI 34:7

Oku ne fakaha ae aloofa ki he gaahi toko afe, i he fakamolemole ae hia, moe talagataa, moe agahala, bea e ikai aubito fakatonuhia‘i ae halaia; oku aahi aki ki he fānau ae hia ae mātua, bea ki he hako oe nau fānau, o a‘u ki hono tolu mo hono fa oe toutagata.

EKESOTOSI 34:16

Be ke fili ekoe a ho nau gaahi ofefine ki ho gaahi foha; bea alu a ho nau gaahi ofefine o tago ki ho nau gaahi otua, o nau fakakau ho gaahi foha ke nau alu o tago ki ho nau gaahi otua.

LEVITIKO 19:3

Te mou fakaabaaba taki taha kotoabe ae tagata ki he ene fa‘e, mo ene tamai, bea tauhi hoku gaahi sabate: Ko au ko Jihova ko ho mou Otua.

LEVITIKO 19:17

Oua naa ke fehia ki ho tokoua i ho loto: koe mooni ke ke valoki‘i ho kaugaabi, bea oua naa tuku ai be ene agahala.

LEVITIKO 20:9

He koia kotoabe oku kabe‘i ene tamai be ko ene fa‘e, koe mooni e tamate‘i ia: kuo ne kabe‘i ene tamai be ko ene fa‘e; bea e iate ia be hono toto.

LEVITIKO 21:7

E ikai te nau fakamau unoho mo ha fefine faa feauaki, be ha taelotu; bea oua naa nau ma‘u ae fefine kuo tukuage mei hono unoho: he oku maonioni ia ki hono Otua.

LEVITIKO 21:13-14

Bea te ne fili eia hono unoho koe tāuboou. Koe fefine baea, be koe fefine fakamavae, be koe taelotu, be koe feauaki, ko kinautolu ni e ikai te ne fili: kae ma‘u eia ha taahine mei hono kakai ko hono unoho.

NOMIBA 5:29-31

Ko eni ae fono oe fuaa oka afe atu ae fefine ki ha taha kae tuku a hono unoho, bea oku uli ai ia. Bea oka to ki he tagata ae laumalie oe fakahoa, bea te ne fuaa ki hono unoho, te ne tuku ae fefine i he ao o Jihova, bea e fai e he taulaeiki kiate ia ae fono ni kotoabe. Bea e toki ataatā ae tagata mei he agahala, bea e fua e he fefine ni ene agahala.

NOMIBA 27:7-11

Oku lea totonu ae gaahi ofefine o Silofitati: koe mooni te ke foaki ke nau ma‘u ha tofia i he kaiga oe nau tamai; bea ke tuku ke hoko ae tofia oe nau tamai kiate kinautolu. Bea te ke lea ki he fānau a Isileli, o behe, Kabau e mate ha tagata, ka oku ikai hano foha, te mou tuku ke hoko hono ofefine ki hono tofia. Bea kabau oku ikai hano ofefine, te mou tuku hono tofia ki hono kaiga. Bea kabau oku ikai hano kaiga, te mou tuku hono tofia ki he kaiga o ene tamai. Bea kabau oku ikai ha kaiga o ene tamai, te mou toki tuku hono tofia ki hono kaiga oku na vaofi i hono faahiga, bea te ne ma‘u ia: bea e tuku ia ki he fānau a Isileli koe fono oe fakamāu, o hage koe fekau a Jihova kia Mosese.

NOMIBA 36:6-9

Koe mea eni kuo fekau e Jihova koeuhi koe gaahi ofefine o Silofitati, o behe, Tuku akinautolu ke nau fakamau mo kinautolu oku nau manako ki ai; ka te nau fakamau i he fānau oe faahiga be oe nau gaahi tamai. Bea koia e ikai hiki ai ae tofia oe fānau a Isileli mei ha faahiga ki ha faahiga: ka te nau taki taha bikitai ki he tofia oe faahiga o ene gaahi tamai. Bea koe ofefine kotoabe, oku ne ma‘u ha tofia i ha faahiga oe fānau a Isileli, e hoko ia koe unoho o ha toko taha i he fānau oe faahiga o ene tamai, koeuhi ke ma‘u e he fānau a Isileli e he tagata taki taha ae tofia o ene gaahi tamai. Kae oua e hiki ae tofia mei ha faahiga e taha ki ha faahiga kehe; kae taki taha bikitai ae faahiga oe fānau a Isileli ki hono tofia oona.

TEUTALONOME 4:9-10

Ka ke vakai be kiate koe bea tauhi i he fakamatoato ho laumalie, telia naa galo iate koe ae gaahi mea kuo mamata ki ai ho mata, bea telia naa nau mahui mei ho loto i he aho kotoabe o hoo moui: ka ke ako aki ia ki ho gaahi foha, bea ki he fānau a ho gaahi foha; Ae aho koia naa ke tuu ai i he ao o Jihova ko ho Otua i Holebi, aia nae folofola ai a Jihova kiate au, Ke ke fakakatoa ae kakai ke nau fakataha kiate au, bea teu fakaogo atu eku gaahi lea kiate kinautolu, koeuhi ke nau ilo ke manavahe kiate au i he aho kotoabe aia te nau moui ai i mamani, bea ke nau akonaki‘i e nau fānau.

TEUTALONOME 5:16

Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e, o hage koe fekau a Jihova ko ho Otua kiate koe; koeuhi ke fuoloa ho gaahi aho, bea koeuhi ke hoko ai ae lelei kiate koe, i he fonua aia oku foaki e Jihova ko ho Otua kiate koe.

TEUTALONOME 6:6-7

Bea koe gaahi lea ni, aia oku ou fekau kiate koe he aho ni, e i ho loto ia: Bea te ke faa ako aki ia ki hoo fānau, bea te ke talanoa aki ia oka ke ka nofo i ho fale, bea oka ke ka alu i he hala, bea oka ke ka tokoto hifo, bea oka ke ka tuu hake.

TEUTALONOME 7:3-4

Bae oua naa mou remaliaki mo kinautolu; oua naa ke atu ho ofefine ki hono foha, bea oua naa ke fili hono ofefine ki ko foha. He te nau fakatafoki ho foha mei he muimui iate au, ke nau tauhi ae gaahi otua kehe: koia e tubu ai ae houhau o Jihova kiate kimoutolu, ke fakaauha fakafokifa be koe.

TEUTALONOME 10:18

Oku ne fakamāu eia ma ae tamai mate moe fefine baea, oku ofa ia ki he muli, o ne foaki ki ai ae meakai moe kofu.

TEUTALONOME 11:19

Bea ke mou ako aki ia ki hoo mou fānau, o talanoa ki ai oka ke ka nofo i ho fale, bea oka ke ka eveeva i he hala, oka ke ka tokoto hifo, bea oka ke ka tuu hake.

TEUTALONOME 12:28

Ke ke vakai mo tokaga ki he gaahi lea ni aia oku ou fekau kiate koe, Koeuhi ke hoko ai ae lelei kiate koe, bea ki hoo gaahi fānau kimui iate koe o taegata, oka ke ka fai aia oku lelei mo totonu i he ao o Jihova ko ho Otua.

TEUTALONOME 16:14

Bea te ke fiefia i hoo katoaga, akoe, mo ho foha, mo ho ofefine, mo hoo tamaioeiki, mo hoo kaunaga, moe Livai, moe muli, moe tamai mate, moe fefine baea, aia oku i ho lotoa.

TEUTALONOME 17:17

Bea oua naa fakatokolahi eia ae unoho kiate ia, telia naa afe kehe hono loto: bea oua naa ne fakalahi aubito ae siliva moe koula kiate ia.

TEUTALONOME 20:7

Bea kohai ha tagata kuo bolo‘i ha fefine kiate ia, bea oku heeki ai te ne ma‘u ia? ke alu ia bea foki ki hono fale, telia naa mate ia i he tau, bea ma‘u ia e ha tagata kehe.

TEUTALONOME 21:15-17

Kabau oku ma‘u ae unoho e ua e ha tagata, koe ofeina ae taha ka koe fehianekina ae taha, bea kuo na fanau fakatouoji be kiate ia, ae ofeina moe fehianekina; bea kabau koe uluaki foha koe tama ia oia oku fehianekina: Bea e hoko o behe, i he ene fai ke fakahoko hono gaahi foha ke ma‘u aia oku aana, oku ikai lelei ke gaohi ae tama ae ofeina ke uluaki ia o tuu kimua i he tama ae fehianekina, aia koe uluaki fanau mooni: Ka e fakaha eia ae tama ae fehianekina koe uluaki tubu, i he ene atu kiate ia ae vahega e ua i he mea kotoabe oku ne ma‘u, he koe kamataaga ia o hono malohi; oku aana be ae lelei oe uluaki tubu.

TEUTALONOME 21:18-21

Kabau oku ma‘u e ha tagata ha foha oku baogataa mo agatuu, aia oku ikai aubito fai talagofua ki he le‘o o ene tamai, be ki he le‘o o ene fa‘e, bea i he ena tautea ia, oku ikai tokaga ia kiate kinaua: E toki buke ia e he ene tamai mo ene fa‘e, o omi ia kitua ki he kau mātua oe kolo, bea ki he mataba o ho nau botu; Bea te na behe ki he kau mātua oe kolo, Ko ho ma foha ko eni oku baogataa mo agatuu, oku ikai tui ia ki he e ma fekau: koe uakai ia moe kona. Bea e tologaki ia e he kau tagata kotoabe a hono kolo aki ae maka, ke mate ai ia: e behe be hoo motuhi ai ae kovi meiate kimoutolu; bea e fanogo ki ai e Isileli kotoabe, bea manavahe.

TEUTALONOME 22:13-22

Kabau oku fili mai ha unoho e ha tagata bea alu ia kiate ia, bea fehia kiate ia, Bea oku ne fakatubu lau kiate ia, o laga‘i ae lauikovi kiate ia, o ne behe, Neu fili ae fefine ni, bea i he eku ha‘u kiate ia, naaku ilo nae ikai koe taahine ia. Bea e toki too mai o omi e he tamai moe fa‘e ae taahine, hono fakailoga o ene taahine ki he kau mātua i he mataba oe kolo: Bea e behe e he tamai ae taahine ki he kau mātua, Neu foaki eku taahine ki he tagata ke na unoho, bea oku fehia ia kiate ia. Bea vakai, kuo ne fakalaga lau kiate ia, o behe, Oku ikai koe taahine a ho ofefine: ka koe mooni ko hono fakailoga eni o ene taahine. Bea te nau folahi atu ae holo i he ao oe kau mātua oe kolo. Bea e ave e he kau mātua oe kolo koia ae tagata koia o tautea ia: Bea ke nau fakamaua ia ke totogi aki ae sikeli siliva e teau, o atu ia ki he tamai ae fefine, koe mea i he ene laga‘i ae lau kovi ki he taahine i Isileli: bea e hoko ia ko hono unoho; e ikai gofua ke ne tukuage ia i hono gaahi aho kotoabe. Bea kabau oku mooni ae mea ni, bea oku ikai ilo ae gaahi fakailoga oe taahine ki he fefine: Te nau toki omi kitua ae fefine mei he mataba oe fale o ene tamai, bea e tologaki ia e he kau tagata o hono kolo aki ae maka ke mate ia, koe mea i he ene fai agakovi i Isileli, o fai feauaki i he fale o ene tamai: e behe be hoo tukuage ae kovi meiate kimoutolu. Kabau e ilo ha tagata oku mohe ia moe fefine kuo mali unoho, e mate fakatouoji ai akinaua, ae tagata nae mohe moe fefine, bea moe fefine: e behe be hoo tukuage ae kovi mei Isileli.

TEUTALONOME 23:2

Oua naa hoko ae foi agahala ki he fakataha oe kakai a Jihova; io o a‘u atu ki hono hogofulu o ene toutagata e ikai hoko ia ki he fakataha oe kakai a Jihova.

TEUTALONOME 24:1-4

OKA fili mai e ha tagata hono unoho, bea na fakamau mo ia, bea hoko o behe, oku ikai jii te ne ma‘u ha fiemalie iate ia, koeuhi kuo ne ilo ha mea taemaa iate ia: tuku ai ke ne tohi haa ne tohi fakamavae, bea ke atu ia ki hono nima, bea fekau ia ke alu mei hono fale. Bea i he ene alu mei hono fale, e gofua a ene alu ia o hoko koe unoho oe tagata kehe. Bea kabau e fehia kiate ia hono unoho koia, bea ne tohi maana ae tohi fakamavae, o atu ia ki hono nima, bea fekau ia ke alu mei hono fale; bea kabau e mate ae unoho ki mui naa ne ma‘u ia ko hono unoho, E ikai gofua ki hono uluaki unoho, aia naa ne fekau ia ke alu, ke ne toe omi ia ko hono unoho, hili hono fakahala‘i; he koe mea kovi ia i he ao o Jihova: bea oua naa ke fakaagahala‘i ae fonua, aia oku foaki e Jihova ko ho Otua ko ho tofia.

TEUTALONOME 24:5

Oka ma‘u e he tagata ae unoho foou, oua naa alu ia ki he tau, bea oua naa tuku ha gaue kiate ia: kae tuku ke ataatā ia i abi i he ta‘u e taha, bea te ne fakafiemalie ki he unoho aia kuo ne ma‘u.

TEUTALONOME 27:16

Ke malaia ia aia oku ikai fakaabaaba ki he ene tamai be ki he ene fa‘e. Bea e lea behe e he kakai kotoabe, Emeni.

TEUTALONOME 27:19

Ke malaia ia oku ne fakahala‘i ae fakamāu‘i oe muli, moe tamai mate, moe nitou. Bea e lea behe e he kakai kotoabe, Emeni.

TEUTALONOME 29:29

Koe gaahi mea lilo oku a Jihova ko ho tau Otua: ka koe gaahi mea kuo fakaha oku a tautolu ia moe tau fānau o taegata, koeuhi ke tau fai ae lea kotoabe oe fono ni.

TEUTALONOME 31:12-13

Fakakatoa fakataha ae kakai, ae tagata, moe fefine, moe fānau, moe muli oku nofo i ho gaahi mataba, koeuhi ke nau fanogo, bea ke nau ilo, bea manavahe kia Jihova ko ho nau Otua, bea tokaga ke fai ae gaahi lea kotoabe oe fono ni: Bea koe nau fānau, aia oku teeki hoko o ilo ha mea, ke nau ogo‘i, bea ilo ke manavahe kia Jihova ko ho mou Otua, i he lolotoga oku mou moui i he fonua aia oku mou alu ki ai i he kauvai e taha o Joatani ke ma‘u ia.

JOSIUA 2:12-13

Bea koeni, oku ou kole kiate kimoua, mo fuakava kiate au ia Jihova, i he eku fakaha ae agaofa ni kiate kimoua, bea koeuhi ke mo fakaha ae agaofa ki he fale o eku tamai foki, bea tuku mai kiate au ha fakailoga mooni: Koeuhi ke mou fakamoui eku tamai, mo eku fa‘e, mo hoku gaahi tuogaane mo hoku gaahi tehina, mo ia kotoabe oku nau ma‘u, bea fakahaofi e mau moui mei he mate.

JOSIUA 7:14

Koia, e omi akimoutolu i he bogibogi o fakatatau ki ho mou gaahi faahiga: bea e behe, koe faahiga koia e fili e Jihova e ha‘u ia o fakatatau ki ho nau gaahi nofoaga: bea koe nofoaga koia e fili e Jihova te nau ha‘u o fakatatau mo ho nau gaahi fale: bea koe fale koia e fili e Jihova te nau ha‘u tautau toko taha be ae tagata.

JOSIUA 23:12-13

Telia i hoo mou tafoki ki mui i ha mea e taha, o bikitai ki hono toe oe gaahi buleaga ni akinautolu oku toe o nofo kiate kimoutolu, bea mali unoho mo kinautolu, o fealuaki fakafelatani mo kinautolu: Bea ke ilo bau ekimoutolu, e ikai toe kabuji e Jihova ko ho mou Otua ha buleaga e taha mei ho mou ao: ka te nau hoko koe gaahi hele, moe gaahi luo kiate kimoutolu, moe gaahi mea ta ki ho mou vakavaka, moe gaahi tala‘i akau i ho mou mata, ke mou auha ai mei he fonua lelei ni aia kuo foaki e Jihova ko ho mou Otua kiate kimoutolu.

JOSIUA 24:15

Bea kabau oku matamata kovi kiate kimoutolu ke tauhi a Jihova, mou fili he aho ni aia te mou tahi; be koe gaahi otua aia nae tauhi e hoo mou gaahi tamai, aia nae i he kauvai e taha oe vai lahi, be ki he gaahi otua oe kau Amoli, ae fonua onautolu oku mou nofo ai: ka ko au mo hoku fale te mau tauhi a Jihova.

KOE KAU FAKAMAU 21:24

Bea nae alu mei ai ae fānau a Isileli i he kuoga koia, ae tagata taki taha ki hono faahiga bea ki hono kaiga, bea nae alu mei ai ae tagata taki taha ki hono tofia.

LUTE 1:16

Bea nae behe e Lute, Oua naa ke kole keu liaki koe, be keu foki mei he eku muimui iate koe: he koe botu oku ke alu ki ai, te ta o ai; bea koe botu te ke mohe ai, te ta mohe ai: ko ho kakai e hoko ko hoku kakai, bea ko ho Otua ko hoku Otua:

LUTE 4:10

Bea mo Lute foki koe fefine Moabe, koe unoho o Maloni, kuou fakatau ko hoku unoho, ke fokotuu hake ae higoa oe bekia ki hono tofia, koeuhi ke oua naa motuhi ae higoa oe bekia mei hono kaiga, bea mei he mataba o hono botu: koe kau fakamooni akimoutolu he aho ni.

1 SAMUELA 1:8

Bea behe ai e Elikena ko hono unoho kiate ia, Ana koeha oku ke tagi ai? bea koeha oku ikai te ke kai? bea koeha oku mamahi ai ho loto? ikai oku ou lelei hake kiate koe i he tama e hogofulu?

1 SAMUELA 1:11

Bea nae fai eia ae fuakava, o ne behe, E Jihova oe toko lahi, kabau koe mooni te ke afio mai ki he mamahi a hoo kaunaga, o manatu‘i au, o ikai fakagalo‘i a hoo kaunaga, ka ke foaki ki hoo kaunaga ae tama, behe teu foaki ia kia Jihova i he aho kotoabe o ene moui, bea e ikai ai ha tele ki hono ulu.

1 SAMUELA 1:27-28

Naaka kole ae tamajii ni; bea kuo tuku mai e Jihova a eku kole aia neu fai kiate ia: Koia foki oku ou toe atu ia kia Jihova; e tuku ia kia Jihova i he ene moui kotoabe. Bea nae lotu ia kia Jihova i ai.

1 SAMUELA 2:12

Ka koeni koe fānau oe agakovi ae ogo foha o Ilai; nae ikai te na ilo a Jihova.

1 SAMUELA 2:18

Ka nae tauhi e Samuela i he ao o Jihova, koe tamajii kuo nonoo aki ae efoti oe tubenu lelei.

1 SAMUELA 2:26

Bea nae tubu be ae tamajii ko Samuela, bea nae ofeina ia ia Jihova, bea moe kakai foki.

2 SAMUELA 7:14

Teu iate ia koe tamai, bea ko hoku foha ia. Kabau te ne fai ha kovi, teu tautea aki ia ae mea ta ae tagata, bea moe gaahi ta ae fānau ae tagata:

1 KOE GAAHI TU‘I 11:1-4

KA nae ofa a Solomone ki he kau fefine toko lahi oe kakai kehe, fakataha moe ofefine o Felo, koe kau fefine mei Moabe, mo Amoni, mo Itomi, mo Saitoni, bea mo Heti; Koe gaahi buleaga nae behe ai e Jihova ki he fānau a Isileli, E ikai te mou hu atu kiate kinautolu, bea e ikai te nau hu mai kiate kimoutolu: he koe mooni te nau liliu ho mou loto ke muimui ki ho nau gaahi otua: nae bikitai a Solomone kiate kinautolu ni i he mamana ki ai. Bea naa ne ma‘u ae unoho e fitugeau nae eiki lahi, bea moe jinifu e toko tolugeau: bea nae fakatafoki hono loto e hono gaahi unoho. He nae hoko o behe, i he ene fakaaau o motua a Solomone, nae fakatafoki a hono loto e hono gaahi unoho ke muimui ki he gaahi otua kehe: bea nae ikai haohaoa hono loto i he ao o Jihova ko hono Otua, o hage koe loto o Tevita ko ene tamai.

KOE TOHI A ESELA 9:12

Bea koeni, oua naa mou foaki ho mou gaahi ofefine ki ho nau gaahi foha, bea oua naa mou too ho nau gaahi ofefine mo ho mou gaahi foha, bea oua naa mou kumi ki he e nau melino be ki he e nau koloa o taegata: koeuhi ke mou malohi, bea kai ae lelei oe fonua, bea tuku ia koe abitofia ki hoo mou fānau ke taegata.

KOE TOHI A ESELA 10:10-12

Bea nae tuu hake a Esela koe taulaeiki, o ne behe kiate kinautolu, Kuo mou fai talagataa; bea kuo mou ma‘u ae gaahi unoho kehe, ke fakalahi ki he hala a Isileli. Bea koeni mou fai ae vete kia Jihova koe Otua o hoo mou gaahi tamai, bea mou fai ki hono finagalo: bea fakamavae akimoutolu mei he kakai oe fonua, bea mei ho mou gaahi unoho kehe. Bea nae lea ai ae kakai kotoabe nae fakataha o behe aki ae le‘o lahi, Hage koia kuo ke tala, oku totonu ke mau fai.

KOE TOHI A JOBE 2:9-10

Bea behe ai e hono unoho kiate ia, Oku ke kei kuku hoo agatonu? lea kovi ki he Otua, ka ke mate. Ka nae behe eia ki ai, Ko hoo lea oku hage koe lea a ha taha i he kau fefine vale. Io i he te tau ma‘u koa ae lelei mei he nima oe Otua, bea ikai te tau ma‘u moe kovi? I he gaahi mea ni kotoabe nae ikai agahala a Jobe i hono lougutu.

KOE GAAHI SAME 8:2

Kuo ke tuutuuni mei he gutu oe kau valevale moe kei huhu ae malohi, koe mea i ho gaahi fili, koeuhi ke ke bule ke fakalogobe ae fili moe fakafajifaji.

KOE GAAHI SAME 10:18

Ke fakamāu ae gaahi tamai mate moe kakai kuo taomia, koeuhi ke oua naa toe fakailifia‘i e he tagata oe fonua.

KOE GAAHI SAME 22:9-10

Ka ko koe ia nae too au mei he manāva o eku fa‘e: naa ke fakaamanaki‘i au i he eku kei i he huhu o eku fa‘e. Nae li au kiate koe mei he manāva: ko hoku Otua koe talu eku ha‘u mei he manāva o eku fa‘e.

KOE GAAHI SAME 27:10

Oka liaki au e he eku tamai mo oku fa‘e, e too hake au e Jihova.

KOE GAAHI SAME 37:25-26

Naaku talavou, bea kuou motua; ka oku teeki teu ilo ae maonioni kuo liaki, be ko hono hako oku kole ma. Oku agaofa mau ai be ia, bea faa atu; bea oku monuia hono hako.

KOE GAAHI SAME 51:5-6

Vakai, nae fanau‘i au i he agakovi; bea nae tuituia eku fa‘e iate au koe agahala. Vakai, oku ke finagalo ki he mooni i loto: bea i he fufu te ke gaohi ai au keu ilo ae boto.

KOE GAAHI SAME 68:5-6

Koe tamai ae Otua ki he tamai mate, moe fakamāu ia i hono afioaga maonioni, ki he kau fefine kuo mate ho nau unoho. Oku ai e he Otua ae kau baea i he gaahi fale: oku ne omi kitua akinautolu kuo ha‘i aki ae ukamea fihifihi: ka oku nofo ae kau agatuu i he fonua momoa.

KOE GAAHI SAME 78:2-8

Teu mafaa hoku gutu i he fakatātā: teu fakaha ae gaahi lea fufu mei mua: Aia kuo tau fanogo ki ai bea ilo‘i, bea nae tala ia kiate kitautolu e he e tau gaahi tamai. E ikai te tau fufu ia mei he e nau fānau, ka e fakaha ki he toutagata e hoko ae ogoogolelei o Jihova, mo hono malohi, moe gaahi gaue mana naa ne fai. He naa ne fokotuu mau ae fono ia Jekobe, o ne tuutuuni ae akonaki i Isileli, aia naa ne fekau‘i e tau gaahi tamai, koeuhi ke nau fakailo ia ki he e nau fānau: Koeuhi ke ilo ia e he toutagata e hoko, io, ae fānau e fanau‘i; aia te nau tubu hake o fakaha ia ki he e nau fānau: Koeuhi ke nau amanaki lelei mau ai be ki he Otua, bea oua naa fakagalogalo‘i ae gaahi gaue ae Otua, ka e tauhi ene gaahi fekau: Kae oua naa tatau moe nau gaahi tamai, koe toutagata baogataa mo agatuu; koe toutagata nae ikai te nau teuteu ho nau loto ke lelei, bea nae ikai tuu mau ho nau laumalie i he Otua.

KOE GAAHI SAME 82:3

Fakamāu ae baea moe tamai mate: fai agatonu ki he mamahi moe majiva.

KOE GAAHI SAME 103:13

Bea hage oku manavaofa ae tamai ki he ene fānau, oku behe ae manavaofa a Jihova kiate kinautolu oku nau manavahe kiate ia.

KOE GAAHI SAME 103:17

Ka koe aloofa a Jihova oku talu mei mua o a‘u o taegata kiate kinautolu oku nau manavahe kiate ia, bea ko ene maonioni ki he fānau ae fānau;

KOE GAAHI SAME 105:6-8

Akimoutolu ae hako o Ebalahame ko ene tamaioeiki, akimoutolu ae fānau a Jekobe aia kuo ne fili. Koia, ko Jihova ko ho tau Otua: oku i mamani kotoabe a ene gaahi fakamāu. Kuo manatu eia ki he ene fuakava o lauikuoga, koe folofola aia naa ne fekau ki he toutagata e taha afe.

KOE GAAHI SAME 113:9

Oku ne gaohi ae fefine baa ke tauhi ae fale, bea ke hoko i he fiefia koe fa‘e ae fānau. Mou fakamalo kia Jihova.

KOE GAAHI SAME 115:14

E fakatokolahi akimoutolu e Jihova, bea te mou tubu be, akimoutolu mo hoo mou fānau.

KOE GAAHI SAME 127:3-5

Vakai, koe fānau koe tofia mei a Jihova: bea koe fua oe manāva ko ene totogi. Hage koe gaahi gahau i he nima oe tagata malohi; oku behe ae fānau ae talavou. Oku monuia ae tagata aia oku fonu ene hofagahau iate kinautolu: e ikai te nau ma, ka te nau lea ki he gaahi fili i he mataba.

KOE GAAHI SAME 128:3

E tatau ho unoho moe vaine oku faa fua i ho vee fale: e tatau hoo fānau moe gaahi vaa olive oku kabui hoo keinagaaga.

KOE GAAHI SAME 128:6

Io, te ke mamata ki he fānau a hoo fānau, bea moe melino i Isileli.

KOE GAAHI SAME 133:1

Ko hono aoga oe feohi oe kakai maonioni. VAKAI ki hono lelei bea mo hono fakafiemalie oe nofo fakataha ae kaiga i he feofoofani!

KOE GAAHI SAME 139:13-16

He kuo ke ma‘u hoku koga loto: naa ke ufiufi au i he manāva o eku fa‘e. Teu fakamalo kiate koe; he oku fakamanavahe mo fakaofo hoku gaohi: oku fakaofo hoo gaahi gaue; bea oku ilo bau ki ai e hoku laumalie. Nae ikai fufu a hoku jino meiate koe, i he gaohi au i he lilo, mo teuteu lelei au i he gaahi botu maulalo oe fonua. Nae afio ho fofoga ki hoku jino oku teeki ai fakaoji; bea nae tohi i hoo tohi hoku gaahi kubu‘i jino kotoabe, aia nae fakatubu fakaholo, i he heeki ai ha kubu e taha.

KOE GAAHI SAME 148:12-13

Ae kau tagata talavou, moe kau taahine; ae kau mātua, moe fānau: Ke nau fakamalo ki he huafa o Jihova: he ko hono huafa be oku maoluga; mo hono nāunāu oku maoluga hake ia i mamani moe lagi.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 1:8

E hoku foha, fanogo ki he akonaki a hoo tamai, bea oua naa ke liaki ae fekau a hoo fa‘e:

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 3:11-12

E hoku foha, oua naa ke manuki‘i ae tautea mei a Jihova; bea oua naa ke fiu i he ene valoki: He koia oku ofa ki ai a Jihova oku ne tautea; o hage be koe tamai ki he foha oku ne fiemalie ai.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 4:1-4

AE fānau, mou fanogo ki he akonaki ae tamai, bea tokaga ke ilo ae boto. He oku ou foaki ae akonaki lelei kiate kimoutolu, bea oua naa mou liaki a eku fono. He koe foha au o eku tamai, koe bele moe ofeina taha be au i he ao o eku fa‘e. Naa ne akonaki‘i foki au, o ne behe mai, Tuku ke ma‘u i ho loto a eku gaahi lea: tauhi a eku gaahi fekau, ka ke moui.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 4:10-11

E hoku foha, fanogo, bea ke ma‘u a eku gaahi tala, bea e hoko ai o lahi ae gaahi ta‘u o hoo moui. Kuou akonaki‘i koe i he hala oe boto; bea kuou tataki koe i he gaahi aluaga totonu.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 4:20-23

E hoku foha, tokaga ki he eku gaahi lea; fakatokaga‘i ho teliga ki he eku gaahi tala. Ke oua naa mole atu ia mei ho mata; ke ma‘u ia i he kakano o ho loto. He koe moui ia kiate kinautolu oku ma‘u ia, bea koe faitoo ki ho nau kakano. Ke ke tauhi fakamatoato ki ho loto; he oku tubu mei ai ae ikuaga oe moui.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 5:18-19

Ke monuia ho matavai: bea ke fiefia koe i ho unoho aia naa ke ma‘u i hoo kei talavou. Ke tatau be ia moe hainite ofa moe kaseli fakaofoofa; bea ke fiemalie mau ai be koe i hono fatafata; bea ke fakafiefia‘i koe i he aho kotoabe i he ene ofa.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 6:20

E hoku foha, ke ke tauhi ae fekau a hoo tamai, bea oua naa liaki ae fono a hoo fa‘e:

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 10:1

KOE gaahi lea fakatātā a Solomone. Oku fakafiefia‘i ae tamai e he foha oku boto: ka koe tama vale koe fakaogojia ia ki he ene fa‘e.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 11:29

Koia oku faa fakafiu‘i a hono fale oona, e ma‘u be eia ae matagi: bea e hoko ae vale koe tamaioeiki kiate ia oku boto hono loto.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 12:4

Koe fefine agalelei koe tatā ia ki hono unoho: ka koia oku fakama oku hage ia koe bobo ki hono gaahi hui.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 13:1

OKU ogo‘i e he foha oku boto ae akonaki a ene tamai: ka oku ikai ke ma‘u ae valoki e he faa manuki.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 13:22

Oku tuku ae tofia e he tagata agalelei ki he fānau a ene fānau: ka koe koloa ae agahala kuo tanaki ma ae kakai agatonu.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 13:24

Koia oku ne taofi ene mea kinikiniji oku ne fehia ki hono foha: ka koia oku ofa ki ai oku ne tautea ia oka aoga ke fai.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 14:1

OKU laga hake hono fale e he fefine kotoabe oku boto: ka oku holoki hifo ia e he vale aki hono nima.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 15:5

Oku fehia ae vale ki he akonaki a ene tamai: ka oku fakabotoboto ia aia oku tokaga ki he valoki.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 15:20

Oku fakafiefia‘i ae tamai e he foha oku boto: ka oku fehia ae tagata vale ki he ene fa‘e.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 17:2

E bule ae tamaioeiki oku boto ki he foha oku fai fakama; bea e ma‘u eia ha tofia fakataha moe fānau.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 17:6

Koe fānau ae fānau koe tatā ia oe kau mātua: bea koe lelei oe fānau ae nau gaahi tamai.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 17:17

Oku ofa mau ai be ae kaiga mooni, bea kuo fanau‘i ho tokoua ke talifaki ae aho oe kovi.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 17:25

Koe foha oku vale koe fakamamahi ia ki he ene tamai, moe ogojia kiate ia nae faele‘i ia.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 18:22

Koe tagata oku ne ma‘u hono unoho oku ma‘u eia ae lelei, oka ne ma‘u ai ae lelei i he ao o Jihova.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 19:13-14

Koe foha vale koe fakamamahi‘i ia o ene tamai: bea koe faa ke ae fefine oku unoho oku tatau moe hafu mau ai be ae vai. Koe fale moe koloa koe tofia ia o kinautolu kuo hoko koe tamai: bea koe fefine alafia oku aga fakabotoboto oku mei a Jihova ia.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 19:18

Tautea ho foha i he lolotoga oku ai ha amanaki lelei kiate ia, bea oua naa ke mamae koeuhi ko ene tagi.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 19:26

Ko ia oku ne fakamajiva‘i a ene tamai, bea kabuji atu a ene fa‘e, koe foha ia oku tubu ai ae ma, bea oku ha‘u mo ia ae manuki.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 20:7

Oku eveeva ae tagata agatonu i he ene maonioni: oku monuia a ene fānau kimui iate ia.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 20:11

Naa moe tamajii oku ilo ia i he ene faiaga, be oku maa ene gaue, be oku totonu ia.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 20:20

Ko ia kotoabe oku kabe ki he ene tamai be ki he ene fa‘e, e tamate‘i ke mate a hono māma i he fakabouli oe uliuli.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 20:21

E faa ma‘u fakavave ha tofia i he kamataaga; ka e ikai fakamonuia ia i hono ikuaga.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 21:9

Oku lelei hake ae nofo ki he tuliki i ha tua fale, i he nofo i loto fale mo ha fefine oku faa ke.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 21:19

Oku lelei hake ae nofo i he toafa, i he nonofo mo ha fefine faa ke mo faa ita.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 22:6

Akonaki‘i ae tamajii i he hala oku totonu ke ne alu ai: bea ka hoko ia o motua, e ikai te ne foki mei ai.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 22:15

Oku nonoo ae vale i he loto oe tamajii; ka koe vaa akau oe taute‘i e kabuji mamao ai ia iate ia.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 23:13-16

Oua naa taofi ae taute‘i mei he tamajii: he kabau te ke ta‘i ia aki ae mea ta, e ikai mate ia. He te ke taute‘i aki ia ae mea ta, o fakahaofi ai hono laumalie mei heli. E hoku foha, kabau e boto he loto, e fiefia ai hoku loto, io, teu fiefia au. Koe mooni e fiefia hoku loto, oka lea aki e ho lougutu ae gaahi mea totonu.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 23:22-26

Fakaogo ki hoo tamai naa ke tubu ai, bea oua naa ke tae ofa ki hoo fa‘e oka motua ia. Fakatau mai ae mooni, bea oua naa toe fakatau atu; ae boto, moe akonaki, bea moe faa fakakaukau. E fiefia lahi ae tamai aana oku maonioni: bea ko ia oku ne ma‘u ae tamajii oku boto e fiefia ia iate ia. E fiefia a hoo tamai mo hoo fa‘e, bea e fiefia ia naa ne fanau‘i koe. E hoku foha, foaki mai ho loto, bea ke tokaga‘i e ho mata a hoku gaahi hala.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 25:24

Oku lelei hake ae nofo i he tuliki i he tua fale, i he nofo mo ha fefine faa ke i ha fale oku fuu atā.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 27:15

Koe to mau be ae uha i he aho oe uha lahi oku na tatau moe fefine oku faa ke.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 28:7

Ko ia oku fai ki he fono koe foha boto ia: ka ko ia oku kaumea moe kakai fakamaveuveu oku fakama‘i eia a ene tamai.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 28:24

Ko ia oku kaihaa mei he ene tamai be ko ene fa‘e, o ne behe, Oku ikai koe fai hala ia; oku kaumea ia moe tagata fakaauha.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 29:15

Oku tubu ae boto mei he mea ta moe valoki: ka koe tamajii oku tuku be ki he ene faiteliha oku ne fakama‘i a ene fa‘e.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 29:17

Ke ke taute‘i ho foha, bea te ke fiemalie iate ia: io, te ne fakafiefia‘i ho laumalie.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 30:11-13

Oku ai ae fānau oku kabe ki he e nau tamai, bea oku ikai ke tabuaki‘i e nau fa‘e. Oku ai ae toutagata e taha oku nau maonioni i ho nau mata onautolu, ka oku heeki ke fufulu e nau aga fakalielia. Oku ai ae toutagata e taha, Oi seuke! hono ikai maoluga a ho nau mata! bea kuo nau hiki hake ho nau laumata.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 30:17

Koe mata oku manuki ki he ene tamai, bea ikai tokaga ke fai talagofua ki he ene fa‘e, e kabe‘i ia e he faga leveni oe telea, bea e kai ia e he faga ikale iki.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 30:18-19

Oku ai ae mea e tolu oku fakaofo lahi kiate au, io, koe mea e fa oku ikai teu ilo‘i: Koe bunaaga oe ikale i he atā; moe hala oe gata i he fuga maka; moe aluaga oe vaka i he loto vaha; moe aga ae tagata ki he tāuboou.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 31:2-3

Koeha, eku tama? bea koeha, ae tama o hoku manāva? bea koeha, ae tama a eku gaahi fuakava? Oua naa tuku ho malohi ki he kakai fefine, be ko ho gaahi hala ki he mea oku auha ai ae gaahi tu‘i.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 31:10-31

Kohai oku faa ma‘u ae fefine fai lelei? he oku maogooga ia i he gaahi maka koloa. Oku falala fakamoomooni kiate ia ae loto o hono unoho, bea e ikai aoga kiate ia ha mea oku ma‘u i he fakamalohi. E fai lelei ia kiate ia ka e ikai ha kovi i he aho kotoabe o ene moui. Oku ne kumi ae fulufulu‘i sibi, moe louakau, o ne gaue fiefia aki a hono nima. Oku ne hage koe gaahi vaka oe kau fakatau, he oku ne omi ene mea kai mei he mamao. Oku ne tuu hake foki i he kei bouli, o ne tufaki ae mea kai ki he ene kau nofoaga, moe inaji o ene kau kaunaga. Oku ne manako ki ha goue, bea ne fakatau ia: bea oku ne to ae goue vaine mei he fua o hono nima. Oku nonoo aki ae malohi a hono kogaloto, oku ne fakamalohi hono nima. Oku ne ilo oku lelei ae mea oku ne fakatau aki: oku ikai ke mate ene māma i he bo. Oku ne ai hono nima ki he mea oku fiaki ae filo, bea oku buke i hono nima ae aiaga filo. Oku mafao atu hono nima ki he majiva, io, oku mafao atu hono nima kiate kinautolu oku baea. Oku ikai manavahe ia ki he to mai ae uha hinehina ki he ene kau nofoaga: he oku louua ae kofu o ene kau nofoaga kotoabe. Oku ne gaohi kiate ia ae gaahi kofu aki ae tubenu kuo tuitui fakasanisani: ko hono gaahi kofu koe silika moe mea kulaahoaho. Oku ogoogoa hono unoho i he gaahi mataba, oka nofo hifo ia moe kau mātua oe fonua. Oku gaohi eia ae tubenu tuovalevale lelei, o ne fakatau aki: bea oku atu a hono gaahi noo ki he kau fakatau. Ko hono kofu koe malohi moe ogoogolelei; bea e fiefia ia i he gaahi aho kimui. Oku matoo hono gutu i he boto; bea oku i hono elelo ae fono oe ofa. Oku ne tokaga lahi ki he aga o hono fale, bea oku ikai ke kai eia ae ma ae fakabikobiko. Oku tubu hake ene fānau, o nau ui ia koe monuia; bea oku fakaogoogolelei‘i ia e hono unoho foki. Kuo fai lelei e he kau ofefine toko lahi, ka oku ke lelei hake koe iate kinautolu kotoabe. Koe mea kākā ae matamatalelei, bea koe vaiga ae hoihoifua: ka koe fefine oku manavahe kia Jihova e fakaogoogolelei‘i ia. Foaki kiate ia mei he fua o hono nima: bea tuku be ke fakaogoogolelei‘i ia i he gaahi mataba e he ene gaahi gaue aana.

KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 4:9-12

Oku lelei hake ae toko ua i he toko taha; he oku ai ae totogi lelei i he e na gaue. He kabau te na to ki lalo, e hiki ki oluga e he toko taha a hono kaiga: ka e kovi lahi kiate ia oku to ki lalo i he ene toko taha be; he oku ikai ha toko taha ke tokoni hake ia ki oluga. Koeni foki, kabau e takoto ae toko ua te na mafana; ka e mafana fefe‘i ha taha i he ene toko taha be? Bea kabau e malohi ha toko taha ki he toko taha, ka e faa iku‘i ia e he toko ua; bea koe afo tuo tolu oku motugataa ia.

KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 9:9

Ke ke moui fiefia mo ho unoho, aia oku ke ofa ai i he aho kotoabe o hoo moui vaiga, aia kuo ne foaki kiate koe i he lalo laa, ae gaahi aho kotoabe o hoo vaiga: he ko ho inaji ia i he moui ni, moe gaue kuo ke fai i he lalo laa.

KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 11:5

O hage ko hoo tae ilo ki he aga oe laumalie, moe tubu oe hui i he manāva oona oku feitama: oku behe, oku ikai te ke ilo ae gaue ae Otua aia oku ne gaohi ae mea kotoabe.

KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 12:1

MANATU eni ki ho Tubuaga i he gaahi aho o hoo kei jii, i he heeki ke hoko ae gaahi aho oe kovi, be unuunu mai ae gaahi ta‘u, aia te ke behe ai, oku ikai teu ma‘u i ai ha fiemalie;

KOE HIVA A SOLOMONE 3:11

E gaahi ofefine o Saione, mou alu atu, o vakai kia Solomone koe tu‘i moe tatā fakatu‘i nae tatā aki ia e he ene fa‘e i he aho o ene fakamau unoho, i he aho oe fiefia a hono loto.

KOE TOHI A ISAIA 7:14

Koia ko Jihova be te ne atu kiate koe ae fakailoga; Vakai, e tuituia ae tāuboou, bea e faele‘i ae tama, bea e ui hono huafa ko Imanuela.

KOE TOHI A ISAIA 9:6

He kuo fanau‘i kiate kitautolu ae tamajii, kuo foaki kiate kitautolu ae foha: bea e i hono uma ae bule: bea e ui hono huafa ko Fakaofo, ko Akonaki, koe Otua Mafimafi, koe Tamai Taegata koe Eiki oe Melino.

KOE TOHI A ISAIA 26:17-18

Hage oku mamahi ha fefine feitama, oka fakaaau ke ofi ene faele, bea oku tagi i he ene laga: kuo behe akimautolu i ho ao, E Jihova. Naa mau tuituia, naa mau mamahi, o hage kuo mau fanau‘i ae matagi; nae ikai te mau fai ha fakamoui i he fonua; bea oku heeki ke higa ae kakai o mamani.

KOE TOHI A ISAIA 38:19

Koe kakai moui, koe kakai moui, koia e fakamalo kiate koe, o hage koia oku ou fai i he aho ni: e fakaha hoo mooni e he tamai ki he fānau.

KOE TOHI A ISAIA 49:1

FANOGO, E gaahi motu, kiate au; bea fakafanogo, akimoutolu ae kakai, mei he mamao; Kuo ui e Jihova kiate au mei he manāva; mei he fatu o eku fa‘e kuo ne lea aki hoku higoa.

KOE TOHI A ISAIA 49:15

E faa fakagalogalo‘i e ha fefine ene tama oku huhu, ke ne taeofa ai ki he tama a hono manāva? io, te nau faa fakagalo nai, ka e ikai teu fakagalogalo‘i koe.

KOE TOHI A ISAIA 54:5-6

He ko ho Tubuaga kuo fakamau mo koe; ko Jihova oe gaahi kau tau ko hono huafa ia; bea ko ho Huhui koe Toko Taha Maonioni o Isileli; e ui ia koe Otua o mamani kotoabe. He kuo ui koe e Jihova o hage koe fefine liaki bea mamahi i hono laumalie, bea hage koe unoho i he ene kei jii, ka kuo liaki, oku behe e ho Otua.

KOE TOHI A ISAIA 54:13

Bea e akonaki‘i e Jihova hoo fānau kotoabe; bea e lahi ae fiemalie i hoo fānau.

KOE TOHI A ISAIA 61:10

Teu fiefia lahi ia Jihova, e nekeneka hoku laumalie i hoku Otua: he kuo ne fakakofu aki au ae kofu oe fakamoui, kuo ne ufiufi aki au ae kofu tōtōlōfa oe maonioni, o hage koe tagata taane oku teu‘i aki ia ae gaahi mea teuga, bea hage oku teu‘i aki e he taahine fakamau hono gaahi maka koloa.

KOE TOHI A ISAIA 62:5

Hage oku mali ae talavou moe tāuboou, e behe ae mali ho gaahi foha mo koe: bea hage oku fiefia ae tagata taane i he taahine, e behe ae fiefia a ho Otua iate koe.

KOE TOHI A ISAIA 66:13

O hage koe toko taha oku fakafiemalie ki ai ene fa‘e, e behe eku fakafiemalie kiate koe; bea e fakafiemalie‘i akimoutolu i Jelusalema.

KOE TOHI A JELEMAIA 1:5

Naaku ilo koe i he heeki ai teu fakatubu koe i he fatu; bea naaku fakatabu‘i koe, bea tuutuuni koe, koe balofita ki he gaahi buleaga, i he teeki ai te ke ha‘u mei he manāva.

KOE TOHI A JELEMAIA 3:1

OKU nau behe, Kabau e tukuage e ha tagata a hono unoho, bea te ne alu iate ia, bea unoho moe tagata kehe, te ne toe ha‘u kiate ia? ikai oku uli lahi ai ae fonua koia? ka kuo ke fai agahala moe mamana toko lahi: ka oku kei behe, e Jihova, Tafoki mai kiate au.

KOE TOHI A JELEMAIA 3:8

Be neu mamata, i he eku tukuage a Isileli fakaholomui beau atu kiate ia ae tohi fakamavae, koe mea i he ene gaahi fai hala, ka nae ikai ke manavahe ai a hono tokoua kākā ko Juta, ka naa ne toe alu mo ia o fai agahala foki.

KOE TOHI A JELEMAIA 3:14

Oku behe e Jihova, E fānau fakaholomui tafoki mai; he kuou fakamau mo kimoutolu: bea teu too akimoutolu koe taki toko taha i ha kolo, bea moe toko ua i ha faahiga, bea teu omi akimoutolu ki Saione.

KOE TOHI A JELEMAIA 7:6-7

Kabau e ikai te mou fakamamahi ki he muli, moe tamai mate, bea moe fefine kuo mate hono unoho, bea ikai liligi ae toto oe taehalaia i he botu ni, bea ikai muimui ki he gaahi otua kehe ke mou kovi ai: Bea teu toki bule ke mou nofo i he botu ni, koe fonua naaku foaki ki hoo mou gaahi tamai, o taegata bea taegata.

KOE TOHI A JELEMAIA 29:6

Mou too kiate kimoutolu ae gaahi unoho, bea fakatubu ae gaahi foha moe gaahi ofefine; bea fili ae gaahi unoho ki ho mou gaahi foha, bea atu ho mou gaahi ofefine ki ho nau gaahi unoho, koeuhi ke nau fanafanau ae gaahi foha moe gaahi ofefine; koeuhi ke mou fakatokolahi i ai, bea oua naa fakatokojii.

KOE TOHI A ISIKIELI 16:43-44

Koeuhi oku ikai te ke manatu‘i ae gaahi aho o hoo kei jii, ka kuo ke fakamatalili‘i au i he gaahi mea ni kotoabe, koia, vakai, teu fakahoko ki ho tumuaki hono nunua o hoo faiaga, oku behe e Jihova koe Otua: bea e ikai te ke fakalahi aki hoo gaahi fakalielia kotoabe a hoo fai ae fakalielia ko eni. Vakai, ko kinautolu kotoabe oku faa lea aki ae fakatātā te nau lea fakatātā kiate koe o behe, O hage koe fa‘e, oku behe be ene taahine.

KOE TOHI A ISIKIELI 18:20

Koe laumalie koia e agahala, e mate ia. E ikai fua e he foha ae fai kovi a ene tamai, bea e ikai fua e he tamai ae fai kovi ae foha: koe maonioni ae maonioni e iate ia be, bea koe fai kovi ae agahala e iate ia be.

KOE TOHI A ISIKIELI 20:18

Ka naaku behe ki he e nau fānau i he toafa, Oua naa mou muimui i he gaahi fekau a hoo mou gaahi tamai, bea oua naa fai ki ho nau loto, be te mou fakalielia‘i aki akimoutolu a ho nau gaahi tamabua;

KOE TOHI A ISIKIELI 22:7

Kuo nau liaki iate koe ae tamai moe fa‘e: kuo nau fai fakamalohi ki he muli iate koe: bea iate koe kuo nau fakamamahi‘i ae tamai mate moe kau fefine nae mate a ho nau unoho.

KOE TOHI A ISIKIELI 44:22

Bea e ikai te nau unoho aki ha fefine kuo mate a hono unoho be ha taha kuo fakamavae: ka te nau unoho moe kau fine mui i he hako oe fale o Isileli, be koe fefine nae unoho mo ha taulaeiki kuo bekia.

KOE TOHI A HOSEA 2:19-20

Bea teu fakamau koe kiate au o lauikuoga; io teu fakamau koe kiate au i he maonioni, bea moe agatonu, bea i he agaofa, bea i he gaahi aloofa. Teu fakamau koe kiate au i he mooni: bea te ke ilo a Jihova.

KOE TOHI A JOELI 1:3

Tala ia ki hoo mou fānau, bea ke nau tala ki he e nau fānau, bea moe fānau anautolu ki he toutagata e taha.

KOE TOHI A JOELI 1:8

Tagi, o hage koe taahine boloi kuo kofu aki ae tauagaa, koeuhi koe unoho o ene kei jii.

KOE TOHI A JOELI 2:28

Bea e hoko amui, teu huai hoku Laumalie ki he kakai kotoabe; bea e kikite ho mou gaahi foha mo ho mou gaahi ofefine, bea e miji e hoo kau mātua ae gaahi miji, bea e mamata ae gaahi mea ha mai e hoo kau talavou:

KOE TOHI A AMOSI 3:3

E faa aeva ha toko ua, ka oku ikai te na feofoofani be?

KOE TOHI A MAIKA 7:6

He oku fakaogokovi‘i e he foha a ene tamai; oku tuu hake ae taahine ki he e ene fa‘e, ae taahine i he fono, ki he ene fa‘e i he fono; koe gaahi fili oe tagata, ae kau tagata i hono fale.

KOE TOHI A SAKALAIA 7:9-10

Oku folofola a Jihova oe gaahi kau tau, o behe, Fai ke totonu ae fakamāu, bea feofaaki mo manavaofa ae tagata taki taha ki hono kaiga: Bea oua naa fakamalohi‘i ae fefine kuo mate hono unoho, be koe tamai mate, be koe muli, be koe majiva; bea oua naa ai ha taha te ne fai fakakākā i hono loto ki hono kaiga.

KOE TOHI A MALAKAI 2:14-16

Ka naa mo ia, oku mou behe, Koe mea i he ha? Koeuhi koe fakamooni a Jihova kiate koe, bea moe unoho o hoo kei talavou, aia kuo ke fai kākā ki ai: ka koe mooni ko hoo kaumea ia, bea koe unoho ne ke fuakava ki ai. Bea ikai nae gaohi ia eia ke taha be? ka nae iate ia be hono toe oe laumalie. Bea koeha oku taha ai? koeuhi ke ai ha hako maonioni. Koia ke mou tokaga ki hoo mou aga, bea oua naa fai kākā e ha taha ki he unoho o ene kei talavou. He oku behe e Jihova, koe Otua o Isileli, oku ne fehia ki he tukuage: he oku ai ha taha oku ufiufi aki hono kofu a ene fakamalohi, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau: koia, tokaga ki hoo mou aga, ke oua naa mou fai kākā.

KOE TOHI A MALAKAI 4:6

Bea te ne liliu ae loto oe mātua ki he fānau, bea koe loto oe fānau ki he e nau mātua, telia naaku ha‘u ke ta‘i aki a mamani ae malaia.

E MATIU 1:1-16

KOE tohi oe tubuaga o Jisu Kalaisi, koe Alo o Tevita, koe Alo o Ebalahame. Nae tubu ia Ebalahame a Aisake; bea tubu ia Aisake a Jekobe; bea tubu ia Jekobe a Juta mo hono kaiga; Bea tubu ia Juta a Felesi mo Sala ia Tema; bea tubu ia Felesi a Esilome; bea tubu ia Esilome a Elame; Bea tubu ia Elame a Aminatabe; bea tubu ia Aminatabe a Naasoni; bea tubu ia Naasoni a Salimone; Bea tubu ia Salimone a Boasi ia Lehabi; bea tubu ia Boasi a Obeti ia Lute; bea tubu ia Obeti a Jese; Bea tubu ia Jese a Tevita koe tu‘i; bea tubu ia Tevita koe tu‘i a Solomone, iate ia nae unoho mo Ulaia; Bea tubu ia Solomone a Loboame; bea tubu ia Loboame a Abaia; bea tubu ia Abaia a Esa; Bea tubu ia Esa a Josafate; bea tubu ia Josafate a Jolame; bea tubu ia Jolame a Usaia; Bea tubu ia Usaia a Jotame; bea tubu ia Jotame a Ehasi; bea tubu ia Ehasi a Esekaia; Bea tubu ia Esekaia a Manase; bea tubu ia Manase a Emone; bea tubu ia Emone a Josaia; Bea tubu ia Josaia a Jekonaia mo hono kaiga, o feouga moe kuoga nae fetuku ai akinautolu ki Babilone: Bea hili hono fetuku akinautolu ki Babilone, bea tubu ia Jekonaia a Saletili; bea tubu ia Saletili a Solobebeli; Bea tubu ia Solobebeli a Abaiuta; bea tubu ia Abaiuta a Elaiakimi; bea tubu ia Elaiakimi a Esoa; Bea tubu ia Esoa a Setoki; bea tubu ia Setoki a Akemi; bea tubu ia Akemi a Elaiuti; Bea tubu ia Elaiuti a Eliesa; bea tubu ia Eliesa a Matani; bea tubu ia Matani a Jekobe; Bea tubu ia Jekobe a Josefa koe unoho o Mele, aia ne ne faele‘i a Jisu, oku ui ko Kalaisi.

E MATIU 1:17

Bea koe toutagata kotoabe mei a Ebalahame o a‘u kia Tevita koe toutagata e hogofulu ma fa; bea mei a Tevita o a‘u ki he fetuku ki Babilone koe toutagata e hogofulu ma fa; bea mei he fetuku ki Babilone o a‘u ki he Kalaisi koe toutagata e hogofulu ma fa.

E MATIU 1:18-25

Bea nae behe ae alo‘i o Jisu Kalaisi: Kuo fakanofo ene fa‘e ko Mele kia Josefa, bea heeki ai te na feiloaki, kae iloage, kuo feitama ia i he Laumalie Maonioni. Bea ko Josefa ko hono unoho, koe tagata agatonu, bea nae ikai i hono loto ke talaki fakaha ia, ka naa ne tokaga ke tukuage fakafufu be ia. Kae lolotoga ene fifili ki he gaahi mea ni, iloage, kuo ha mai kiate ia ha agelo ae Eiki i he miji, o ne behe, Josefa, foha o Tevita, oua te ke manavahe ke ma‘u a Mele ko ho unoho: he koia kuo fakatubu iate ia oku mei he Laumalie Maonioni. Bea te ne faele‘i ae tama, bea te ke ui hono huafa, ko JISU: koia ia te ne fakamoui hono kakai mei he e nau gaahi agahala. Bea nae fai eni kotoabe koeuhi ke fakamooni aia nae folofola aki e he Eiki i he balofita, o behe, Vakai, e feitama ae tāuboou, bea e faele‘i ae tama, bea e ui hono huafa, ko Imanuela: ko hono uhiga Koe Otua iate kitautolu. Bea kuo tuu hake a Josefa mei he mohe, bea fai eia o hage koe fekau ae agelo ae Eiki kiate ia, o ne omi a hono unoho: Ka nae ikai te na feiloaki kae oua ke alo‘i eia a ene uluaki tama: bea ne ui hono huafa ko JISU.

E MATIU 2:11

Bea i he e nau hu ki he fale, naa nau mamata ki he tamajii nae i he ene fa‘e ko Mele, mo nau fakatomabee o hu kiate ia; bea kuo nau vete e nau koloa, naa nau atu kiate ia ae gaahi mea ofa; koe koula, moe laibeno, moe mula.

E MATIU 5:22-24

Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia e ita noabe ki hono kaiga, e tuutamaki ia ki he fakamāu: bea koia te ne ui hono kaiga, Koe vale, e tuutamaki ia ki he fakamāu lahi: ka ko ia te ne lea behe, Koe faha koe, e tuutamaki ia ki he afi o heli. Koia kabau oku ke omi hoo mea foaki ki he eji‐feilaulau, bea ke toki manatu‘i ai oku koviia ho kaiga kiate koe; Tuku hoo mea foaki i he ao oe eji‐feilaulau, bea ke alu koe; o tomua fakalelei ki ho kaiga, bea ke toki ha‘u, o atu hoo mea foaki.

E MATIU 5:31-32

Nae tala, o behe, Ko ia oku tukuage hono unoho, ke ne age kiate ia ae tohi mavae: Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia e tukuage hono unoho, ka i he ene tono tagata, oku ne fakato-notagata‘i ia: bea ko ia e mali mo ia kuo fakamavae, koe tono fefine ia.

E MATIU 7:9-11

He koe tagata fe iate kimoutolu, kabau e kole ma e hono foha, te ne age ki ai ha maka? Be kabau te ne kole ha ika, e age ki ai ha gata? Koia kabau oku mou ilo, ka koe agakovi, ke foaki ae gaahi mea lelei ki hoo mou fānau, e fefe hono lahi hake oe fie foaki ae gaahi lelei e hoo mou Tamai oku i he lagi kiate kinautolu oku kole kiate ia?

E MATIU 10:34-37

Oua naa mou mahalo kuou ha‘u ke omi ae melino ki mamani: nae ikai teu ha‘u ke omi ae melino, ka koe heleta. He kuou ha‘u ke fakafehia ae tagata ki he ene tamai, moe taahine ki he ene fa‘e, moe taahine i he fono ki he ene fa‘e i he fono. Bea koe fili oe tagata akinautolu oku nofo mo ia i hono fale. Ko ia oku ofa lahi hake ki he tamai be koe fa‘e iate au, oku ikai tāu mo ia ke ne ma‘u au: bea ko ia oku ofa lahi hake ki hono foha be ofefine iate au, oku ikai tāu mo ia ke ne ma‘u au.

E MATIU 12:25

Bea ilo e Jisu e nau mahalo, bea behe eia kiate kinautolu, Koe buleaga kotoabe oku feiteitani, e auha ia; bea koe kolo moe fale kotoabe kuo feiteitani, e ikai tuu ia:

E MATIU 12:46-50

Bea i he ene kei lea ki he kakai, vakai, ko ene fa‘e mo hono gaahi kaiga naa nau tutuu i tua, o nau fie lea kiate ia. Bea behe e ha taha kiate ia, Vakai, oku tuu i tua hoo fa‘e mo ho kaiga, ko e nau fie lea kiate koe. Bea ne lea, o beheage kiate ia, naa ne fakaha mai, Kohai eku fa‘e? bea kohai mo hoku kaiga? Bea mafao atu eia hono nima ki he ene kau akoga, o ne behe, Vakai, ko eku fa‘e mo hoku kaiga! He ko ia ia te ne fai ae finagalo o eku Tamai oku i he lagi, ko hoku tokoua ia, mo hoku tuofefine, mo eku fa‘e.

E MATIU 13:55-57

Ikai koe foha eni oe tufuga? ikai oku ui ene fa‘e ko Mele? mo hono gaahi kaiga, ko Jemesi, mo Jose, mo Saimone, mo Jutasi? Mo hono gaahi tuofefine kotoabe, ikai oku nau iate kitautolu? Bea kuo ma‘u meife eia ae gaahi mea ni? Bea nau tūkia iate ia. Ka nae behe e Jisu kiate kinautolu, Oku ikai majiva fakaabaaba ha balofita, ka i hono fonua be, mo hono fale oona.

E MATIU 15:4-6

He kuo fekau e he Otua, o behe, Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e: bea, Ko ia e kabe‘i ene tamai be ko ene fa‘e, tuku ke mate tamate‘i ia. Ka oku behe ekimoutolu, Ko ia e behe ki he ene tamai be ko ene fa‘e, Kuo fakatabu‘i aia kotoabe oku ou faa aoga ai kiate koe, Bea oku ikai toe fakaabaaba ia ki he ene tamai be ko ene fa‘e, e ataata ia. Koia oku mou fakataeaoga‘i ae fekau ae Otua aki hoo mou talatubua.

E MATIU 18:2-6

Bea ui e Jisu ha tamajii jii ke aluage kiate ia, o ne tuku ia ki ho nau haohaoga, O ne behe, Oku ou tala mooni atu kiate kimoutolu, Kabau e ikai liliu akimoutolu, ke tatau moe tamaiki iki, e ikai te mou hu ki he buleaga oe lagi. Ko ia ia te ne fakavaivai‘i ia o hage koe tamajii jii ni, ko ia be oku lahi i he buleaga oe lagi. Bea ko ia te ne ma‘u ha tamajii jii behe i hoku higoa, oku ne ma‘u au. Ka ko ia te ne fakahala‘i ha toko taha iate kinautolu ni oku jii oku tui kiate au, e lelei hake kiate ia o ka ne taubuga‘i aki ia ae maka momoji i hono kia, bea lomaki‘i ia i he loto moana.

E MATIU 18:10

Vakai ke oua naa mou manuki‘i ha toko taha iate kinautolu ni oku jii; he oku ou tala atu kiate kimoutolu, Oku mamata mau ai be i he lagi ha nau agelo ki he fofoga o eku Tamai aia oku i he lagi.

E MATIU 18:15

Koia, kabau e fai agahala kiate koe e ho kaiga, alu o fakaha ene kovi kiate ia, akoe be mo ia: kabau e tokaga ia kiate koe, kuo ke fakalelei mo he kaiga.

E MATIU 18:21-22

Bea nae toki ha‘u ai a Bita kiate ia, o ne behe, Eiki, e liuga fiha ae agahala a hoku tokoua kiate au mo eku fakamolemole ia? ke liuga fitu? Bea behe e Jisu kiate ia, Oku ikai teu behe kiate koe, Ke liuga fitu be: kae liuga fitugofulu lau e fitu.

E MATIU 19:3-10

Nae ha‘u foki ae kau Falesi kiate ia, o ahiahi‘i ia, o nau behe kiate ia, Oku gofua ki he tagata ke tukuage hono unoho i he mea kotoabe? Bea lea ia, o beheage kiate kinautolu, Nae ikai te mou lau, ko ia naa ne fakatubu ae kakai i he kamataaga, naa ne fakatubu akinaua koe tagata moe fefine, O ne behe, Koe mea eni e tuku ai e he tagata ene tamai mo ene fa‘e, kae bikitai ki hono unoho: bea e hoko akinaua koe kakano be taha? Koia oku ikai ai te na kei ua, ka koe kakano be taha. Bea koeni, koia kuo fakataha e he Otua, oua naa fakamavae e ha tagata. Bea nau behe kiate ia, Ka kuo behe, koeha nae fekau ai e Mosese ke atu ae tohi fakamavae, bea ke tukuage ia? Bea beheage eia kiate kinautolu, Koe mea i he fefeka o ho mou loto, koia nae kataki ai e Mosese a hoo mou tukuage ho mou unoho: ka nae ikai behe mei he kamataaga. Bea oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia e tukuage hono unoho, ka i he ene tono tagata be, bea fakamau ia mo ha toko taha kehe, koe tono fefine ia: bea ko ia e fakamau mo ia kuo tukuage, koe tono fefine ia. Bea behe ene kau akoga kiate ia, Kabau oku behe be ae tagata mo hono unoho, ta oku ikai lelei ke fakamau.

E MATIU 19:13-14

Bea nae omi ai kiate ia ae tamaiki iki, koeuhi ke ne hilifaki hono nima kiate kinautolu, o lotu: ka nae lolomi akinautolu e he kau akoga. Bea nae behe e Jisu, Oua e taofi, kae tuku ke ha‘u kiate au ae tamaiki iki: he oku oe kakai behe ae buleaga oe lagi.

E MATIU 19:29

Bea ko ia fulibe kuo ne liaki ae fale, be ae kaiga, be koe tuofefine, be koe tamai, be koe fa‘e, be koe unoho, be ae fānau, be ae fonua, koeuhi ko hoku higoa, te ne ma‘u o taki teau, bea te ne ma‘u moe moui taegata.

E MATIU 21:16

O nau behe kiate ia, Oku ke ogo‘i e nau lea? Bea talaage e Jisu kiate kinautolu, Io; bea oku heeki jii ke mou lau, Kuo ke ma‘u ae fakamalo mei he gutu oe kau valevale moe kei huhu?

E MATIU 22:2-4

Oku tatau ae buleaga oe lagi moe tu‘i e toko taha, aia nae fai ae katoaga i he taane a hono foha, O ne fekau atu ene kau tamaioeiki ke ui akinautolu nae tala ki ai ae taane: ka nae ikai te nau fie ha‘u. Bea toe fekau atu eia ae kau tamaioeiki kehe, o ne behe, Fakaha kiate kinautolu nae tala ki ai, Vakai, kuo oji eku teu ae kai: kuo tamate‘i eku faga bulu moe faga manu jino, bea kuo oji hono teu oe mea kotoabe: ha‘u ki he taane.

E MATIU 22:9-12

Koia mou alu ki he gaahi hala motua, bea ko kinautolu te mou ilo, fakaha ki ai ae taane. Bea nae alu atu ai ae kau tamaioeiki koia ki he gaahi hala motua, o fakakatoa kotoabe naa nau ilo, ae kovi moe lelei: bea toko lahi ai ae kakai i he taane. Bea i he ha‘u ae tu‘i ke mamata ki he kakai, naa ne ilo‘i ae tagata kuo ikai i ai ha kofu taane. Bea behe eia kiate ia, Kaiga, nae fefe‘i hoo hu mai ki heni oku ikai hao kofu taane? Bea fakalogobe ia.

E MATIU 22:23-32

Bea ha‘u kiate ia i he aho koia ae kau Satusi, akinautolu oku behe, oku ikai ha toetuu, o nau fehui kiate ia, O behe, Eiki, nae behe e Mosese, Kabau e mate ha tagata, kae ikai haane fānau, e fakamau hono tokoua mo hono unoho, o fakatubu ae hako ki hono tokoua. Bea ko eni, nae iate kimautolu ae kaiga e toko fitu; koe uluaki nae fakamau moe unoho, bea mate ia, kuo ikai haane fānau, bea tuku hono unoho ki hono tokoua. Bea behe be foki hono toko ua, mo hono toko tolu, o hoko ki hono toko fitu. Bea mate fakamui ae fefine. Bea koia i he toetuu e hoko ia koe unoho ohai i he toko fitu? he nae ma‘u ia ekinautolu kotoabe. Bea lea a Jisu, o beheage kiate kinautolu, Oku mou he, i he taeilo ki he gaahi tohi, moe malohi ae Otua. Koeuhi i he toetuu e ikai te nau mali, be foaki ke mali, ka e tatau moe kau agelo ae Otua i he lagi. Ka koeuhi koe toetuu oe mate, oku heeki te mou lau aia nae lea aki kiate kimoutolu e he Otua, o behe, Ko au koe Otua o Ebalahame, bea koe Otua o Aisake, bea koe Otua o Jekobe? Oku ikai koe Otua oe mate ae Otua, ka koe moui.

E MATIU 23:9

Bea oua naa ui ha toko taha i mamani ko hoo mou tamai; he oku taha be hoo mou Tamai, aia oku i he lagi.

E MATIU 24:38

He koeuhi i he gaahi aho nae muomua i he lomaki naa nau kai mo inu, mo mali, mo foaki ke fakamau, o a‘u ki he aho nae hu ai a Noa ki he vaka,

E MATIU 25:1

BEA e toki tatau ae buleaga oe lagi moe kau tāuboou e toko hogofulu, naa nau too e nau gaahi tūhulu, o alu atu ke fakafetaulaki ki he tagata taane.

MAAKE 3:17

Mo Jemesi koe foha o Sebeti, mo Jone koe tokoua o Jemesi; bea ne fakahigoa akinaua ko Boaneajesi, aia, Koe ogo foha oe mana:

MAAKE 3:25

Bea kabau e feiteitani ha fale, e ikai tuu mau ae fale koia.

MAAKE 3:31-35

Bea nae toki ha‘u a hono kaiga mo ene fa‘e, o nau tutuu itua, bea nau fekau kiate ia. Bea behe kiate ia e he kakai naa nau nofo o kabui ia, Vakai, ko hoo fa‘e mo ho kaiga oku itua, ko e nau kumi koe. Bea lea ia, o beheage kiate kinautolu, Kohai eku fa‘e mo hoku kaiga? Bea vakai foli eia akinautolu naa nau nofo o kabui ia, mo ne behe, Vakai, ko eku fa‘e mo hoku kaiga! He ko ia te ne fai ae finagalo oe Otua, ko hoku tokoua ia, mo hoku tuofefine, mo eku fa‘e.

MAAKE 6:3-4

Ikai koe tufuga eni, koe tama a Mele, bea koe tokoua o Jemesi, mo Jose, mo Jute, mo Saimone? bea ikai oku i heni mo kitautolu a hono gaahi tuofefine? Bea naa nau tūkia iate ia. Ka nae behe e Jisu kiate kinautolu, Oku ikai ke majiva fakaabaaba ha balofita, ka i hono fonua, mo hono kaiga, mo hono fale.

MAAKE 7:10-13

He nae behe e Mosese, Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e; bea, Ko ia oku kabe ki he ene tamai be ko ene fa‘e, tuku ke mate tamate‘i ia. Ka oku mou behe, Kabau e lea ha tagata ki he ene tamai be ko ene fa‘e, o behe, Ko eku mea kotoabe oku aoga kiate koe, koe Kobano ia, aia koe foaki tabu; e ataatā ia. Bea oku mou taofi haa ne toe fai ha mea ma a ene tamai be ko ene fa‘e; O fakataeaoga ae folofola ae Otua aki hoo mou talatubua, aia oku mou eginaki aki: bea oku lahi ae mea behe oku mou fai.

MAAKE 9:36-37

Bea too eia ha tamajii jii o ne tuku ia ki ho nau haohaoga: bea kuo fua hake ia i hono nima, bea behe eia kiate kinautolu. Ko ia ia te ne ma‘u ha tamajii behe i hoku higoa, oku ne ma‘u au: bea ko ia ia te ne ma‘u au, oku ikai ko au be oku ne ma‘u, ka ko ia ne ne fekau au.

MAAKE 9:42

Bea ko ia ia e fakahala‘i ha toko taha iate kinautolu ni oku jii oku tui kiate au, e lelei hake kiate ia o ka ne taubuga‘i aki ia ae maka momoji i hono kia, bea li ia ki he moana.

MAAKE 10:2-12

Bea ha‘u ae kau Falesi, o nau fehui ahiahi kiate ia, Oku gofua ke tukuage e he tagata a hono unoho? Bea lea ia, o beheage kiate kinautolu, Koeha nae fekau e Mosese kiate kimoutolu? Bea nau behe, Nae tuku e Mosese ke tohi ae tohi fakamavae, bea tukuage ia. Bea lea a Jisu, o beheage kiate kinautolu, Koe mea i he fefeka o ho mou loto naa ne tohi ai ae fekau ni kiate kimoutolu. Kae talu mei he kāmataga i he fakatubu nae gaohi akinaua e he Otua koe tagata moe fefine. Bea koe mea koia e tukuage ai e he tagata a ene tamai mo ene fa‘e, kae bikitai ki hono unoho; Bea e hoko akinaua koe kakano be taha: koia oku ikai ai ke na kei ua ka koe kakano be taha. Koia foki kuo fakataha e he Otua, ke oua naa fakamavae e ha tagata. Bea toe eke e he ene kau akoga kiate ia i he fale ki he mea koia. Bea behe eia kiate kinautolu, Ko ia ia e tukuage hono unoho, bea fakamau mo ha taha kehe, oku tono fefine ia kiate ia. Bea kabau e tukuage e he fefine a hono unoho, bea fakamau mo ha taha kehe, oku tono tagata ia.

MAAKE 10:13-16

Bea naa nau omi ae tamaiki iki kiate ia, koeuhi ke ne ala kiate kinautolu: bea lolomi e he kau akoga akinautolu nae omi akinautolu. Ka i he afio ki ai a Jisu, bea tubutamaki lahi ia, o ne behe kiate kinautolu, Tuku ke ha‘u kiate au ae tamaiki iki, bea oua naa taofi akinautolu; he oku oe kakai behe ae buleaga oe Otua. Koe mooni oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ia e ikai te ne ma‘u ae buleaga oe Otua o hage ko ha tamajii jii, e ikai hu ia ki ai. Bea fua hake eia akinautolu i hono nima, o hilifaki hono nima kiate kinautolu, mo ne tabuaki‘i akinautolu.

MAAKE 10:19

Oku ke ilo ae gaahi fekau, Oua naa ke tono fefine, Oua naa ke fakabo, Oua naa ke kaihaa, Oua naa ke fakamooni loi, Oua naa ke kākā, Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e.

MAAKE 10:29-30

Bea lea a Jisu, o beheage, Koe mooni oku ou tala atu kiate kimoutolu, Oku ikai ha tagata kuo ne liaki ae fale, be koe gaahi kaiga, be ha gaahi tuofefine, be koe tamai, be koe fa‘e, be ha unoho, be ha fānau, be koe fonua, koeuhi ko au, bea moe ogoogolelei, Ka te ne ma‘u o taki teau i he moui ni, koe fale, moe kaiga, moe tuofefine, moe fa‘e, moe fānau, moe fonua, fakataha moe fakataga; bea i he mama e ha‘u koe moui taegata.

MAAKE 12:19-26

Eiki, nae tohi e Mosese kiate kimautolu, o behe, Kabau e bekia ae tokoua o ha tagata, bea oku ai hono unoho, kae ikai haane fānau, e ma’u e hono tokoua a hono unoho, o fakatubu ae hako ki hono tokoua. Nae ai ae kaiga e toku fitu: bea ma’u e he uluaki ae unoho, bea bekia ia oku ikai hano hako. Bea ma’u ia e hono toko ua, bea bekia ia, kae ikai hano hako; bea mo hono toko tolu foki, Bea ma’u ia e he toko fitu, kae ikai ha hako: bea mate fakamui foki ae fefine. Koia, i he toetuu, oka nau ka tuu hake, e hoko ia koe unoho ohai iate kinautolu? he nae ma’u ia e he toko fitu ko ho nau unoho. Bea lea a Jisu, o beheage kiate kinautolu, Ikai koia oku mou he ai, koeuhi ko hoo mou taeilo ki he tohi, moe malohi ae Otua? Koeuhi, oka nau ka tuu hake mei he bekia, oku ikai te nau mali, be foaki ke mali; ka oku nau tatau moe kau agelo i he lagi. Bea koeuhi koe toetuu ae bekia, nae ikai te mou lau i he tohi a Mosese, ki he folofola ae Otua kiate ia i he ulu‐akau, o behe, Ko au koe Otua o Ebalahame, bea koe Otua o Aisake, bea koe Otua o Jekobe?

MAAKE 13:12

Bea e lavaki‘i e he toko taha a hono tokoua ke mate, moe tamai ae foha; bea e tuu hake ae fānau ki he mātua, mo bule ke tamate‘i akinautolu.

LUKE 1:13-17

Ka nae behe e he agelo kiate ia, Sakalia, oua te ke manavahe, he kuo tau hoo lotu; bea e faele‘i e ho unoho ko Ilisabeti ae tama kiate koe, bea te ke ui hono higoa ko Jone. Bea te ke ma‘u ai ae fiefia moe nekeneka; bea e fiefia ae toko lahi i he ene fanau‘i. Koeuhi e lahi ia i he ao oe Eiki, bea e ikai te ne inu ae uaine be ha inu fakakona; bea e fonu ia i he Laumalie Maonioni, io, mei he manāva o ene fa‘e. Bea e fakatafoki eia ae toko lahi oe fānau a Isileli ki he Eiki ko ho nau Otua. Bea e muomua ia iate ia i he aga moe malohi o Ilaija, ke fakatafoki ae loto oe mātua ki he fānau, moe talagataa ki he boto oe agatonu; ke teu‘i ae kakai ke lelei ma ae Eiki.

LUKE 1:26-35

Bea i hono ono oe mahina, nae fekau e he Otua ae agelo ko Kebaleli ki he kolo e taha i Kaleli, ko Nasaleti hono higoa, Ki ha tāuboou i he fale o Tevita, kuo fakanofo ki he tagata nae higoa ko Josefa; bea koe higoa oe tāuboou ko Mele. Bea ha‘u ae agelo kiate ia, o ne behe, Jiotoofa, oku ke ofeina lahi, oku iate koe ae Eiki: oku ke monuia i he fefine fulibe. Bea kuo mamata ia ki ai, bea tafuua ia i he ene lea, mo ne fifili i hono loto, be koeha hono uhiga oe fetaba koia. Bea behe e he agelo kiate ia, Mele, oua e manavahe: he oku ke ofeina mei he Otua. Bea vakai, te ke tuituia i ho manāva, bea faele‘i ae tama, bea ke ui hono huafa ko JISU. Bea e lahi ia, bea e ui ia koe Alo oe Fugani Maoluga; e age kiate ia e he Eiki koe Otua ae nofoa o ene tamai ko Tevita: Bea e bule ia ki he fale o Jekobe o taegata; bea e ikai hano gataaga o ene bule. Bea behe e Mele ki he agelo, E fefe ai ae mea ni, he oku ikai teu iloa ha tagata? Bea lea ae agelo, o beheage kiate ia, E hoko mai ae Laumalie Maonioni kiate koe, bea e fakamalu koe e he malohi oe Fugani Maoluga; bea koia foki e ui ai ae hako maonioni te ke faele‘i koe Alo oe Otua.

LUKE 1:41-44

Bea nae behe, kuo fanogo a Ilisabeti ki he fetaba a Mele, bea hobohobo ae tama i hono manāva; bea fakafonu a Ilisabeti i he Laumalie Maonioni: Bea nae lea aki eia ae le‘o lahi, o ne behe, Oku ke monuia koe i he fefine kotoabe bea oku monuia moe fua o ho manāva. Bea oku fefe nai eni kiate au, koeuhi kuo ha‘u ae fa‘e a hoku Eiki kiate au? Bea vakai, kuo ogo leva ae le‘o o hoo fetaba ki hoku teliga, bea hobohobo fiefia ae tama i hoku manāva.

LUKE 2:4-7

Bea alu hake foki a Josefa mei Kaleli, mei he kolo ko Nasaleti, ki Jutea, ki he kolo o Tevita, oku ui ko Betelihema; (he naa ne oe fale moe faahiga o Tevita;) Ke tohi ia mo hono unoho ko Mele, nae fakanofo, kuo feitama ia. Bea nae lolotoga e na i ai, bea behe, kuo kakato hono gaahi aho ke faele ai ia. Bea faele‘i eia ae tama ko hono olo-boou, bea ne takatakai aki ia ae kofu, o fakatokoto ia i he aiaga‐kai oe manu; koeuhi nae ikai te nau hao i he fale talifonoga.

LUKE 2:21-23

Bea i he ene kakato ae aho e valu. nae kamu ae tama, bea ui hono huafa ko JISU, aia nae fakahigoa e he agelo kae teeki tuituia ia i he manāva. Bea kuo hili ae gaahi aho oe na fakamaa, o fakatatau ki he fono a Mosese, naa nau omi ia ki Jelusalema ke atu ia ki he Eiki; (O hage koia kuo tohi i he fono ae Eiki, Koe tama kotoabe, ae olo-boou, e ui ia koe tabu ki he Eiki;)

LUKE 2:48-51

Bea i he e na mamata kiate ia, ne na ofo ai aubito: bea behe e he ene fa‘e kiate ia, Tama, koeha kuo ke fai behe ai kiate kimaua? vakai, ko hoo tamai mo au kuo ma kumi koe i he mamahi. Bea behe eia kiate kinaua, Koeha oku mo kumi ai au? ikai te mo ilo oku aaku ke fai ae gaue a eku Tamai? Ka nae ikai te na ilo hono uhiga oe lea ne ne lea aki kiate kinaua. Bea alu hifo ia mo kinaua, o hoko ki Nasaleti, bea aganofo ia kiate kinaua: ka nae fao e he ene fa‘e ae gaahi lea ni kotoabe ki hono loto.

LUKE 3:23-38

Bea kuo tolugofulu nai ae ta‘u o Jisu, aia (nae ui) koe foha o Josefa, aia koe foha o Helai, Koe foha ia o Matati, koe foha ia o Livai, koe foha ia o Melikai, koe foha ia o Jana, koe foha ia o Josefa, Koe foha ia o Matatiasi, koe foha ia o Emosi, koe foha ia o Neumi, koe foha ia o Esilai, koe foha ia o Naki, Koe foha ia o Mati, koe foha ia o Matatiasi, koe foha ia o Semiai, koe foha ia o Josefa, koe foha ia o Juta, Koe foha ia o Joana, koe foha ia o Lisa, koe foha ia o Solobebeli, koe foha ia o Saletieli, koe foha ia o Nilai, Koe foha ia o Milikai, koe foha ia o Atai, koe foha ia o Kosami, koe foha ia o Elimotami, koe foha ia o Ea, Koe foha ia o Jose, koe foha ia o Eliesa, koe foha ia o Jolimi, koe foha ia o Matati, koe foha ia o Livai, Koe foha ia o Simione, koe foha ia o Juta, koe foha ia o Josefa, koe foha ia o Jonani, koe foha ia o Iliakimi, Koe foha ia o Melia, koe foha ia o Menani, koe foha ia o Matata, koe foha ia o Netani, koe foha ia o Tevita, Koe foha ia o Jese, koe foha ia o Obeti, koe foha ia o Boasi, koe foha ia o Salimoni, koe foha ia o Neasoni, Koe foha ia o Aminitabe, koe foha ia o Elami, koe foha ia o Esiloni, koe foha ia o Felesi, koe foha ia o Juta, Koe foha ia o Jekobe, koe foha ia o Aisake, koe foha ia o Ebalahame, koe foha ia o Tela, koe foha ia o Nekoa, Koe foha ia o Seluki, koe foha ia o Lekoa, koe foha ia o Feleki, koe foha ia o Heba, koe foha ia o Sala, Koe foha ia o Kenani, koe foha ia o Afakisati, koe foha ia o Semi, koe foha ia o Noa, koe foha ia o Lemeki, Koe foha ia o Metusela, koe foha ia o Inoke, koe foha ia o Jeleti, koe foha ia o Melilieli, koe foha ia o Kenani, Koe foha ia o Inosi, koe foha ia o Seti, koe foha ia o Atama, koe foha ia oe Otua.

LUKE 8:19-21

Bea ha‘u ai kiate ia a ene fa‘e mo hono kaiga, ka nae ikai te nau ofi kiate ia, koe mea i he kakai. Bea nae fakaha kiate ia, o behe, Ko hoo fa‘e mo ho kaiga oku tutuu itua, ko e nau holi ke mamata kiate koe. Bea lea ia, o beheage kiate kinautolu, Ko eku fa‘e mo hoku kaiga akinautolu ni oku fanogo ki he folofola ae Otua, mo fai ki ai.

LUKE 11:11-13

Koe tamai fe iate kimoutolu, kabau e kole ma a hono foha, te ne age ki ai ha maka? be koe ika, e tuku ae ika kae atu ki ai ha gata? Be i he ene kole ae foi manu, te ne atu ki ai ha sikobio? Koia kabau oku mou ilo, ka koe agakovi, ke foaki ae gaahi mea lelei ki hoo mou fānau; e fefe hono lahi hake oe fie foaki e he Tamai i he lagi ae Laumalie Maonioni kiate kinautolu oku kole kiate ia?

LUKE 12:53

E feiteitani ae tamai ki he foha, moe foha ki he tamai; koe fa‘e ki he taahine, moe taahine ki he fa‘e; koe fa‘e i he fono ki he ene taahine i he fono, moe taahine i he fono ki he ene fa‘e i he fono.

LUKE 14:26-27

Kabau e ha‘u ha taha kiate au, kae ikai fehia ki he ene tamai, moe fa‘e, moe unoho, moe fānau, moe gaahi tokoua, moe gaahi tuofefine, io, ki he ene moui foki, e ikai jii hoko ia ko eku akoga. Bea ko ia e ikai te ne fua ene akau māfajia, o muimui kiate au, e ikai jii hoko ia ko eku akoga.

LUKE 15:11-24

Bea behe eia, Nae ai ae tagata nae toko ua hono foha. Bea behe e he ki mui ki he ene tamai, Tamai, tuku mai haku tufakaga i he koloa oku aaku. Bea ne vaeua kiate kinaua a ene mea. Bea hili ae gaahi aho jii, nae tanaki e he foha ki mui a ene mea kotoabe, o fonoga ki he fonua mamao, o maumau‘i ai ene koloa i he ene moui agakovi. Bea kuo fakaoji eia kotoabe, nae to ae hoge lahi ki he fonua koia; bea hoko ia o fiekaia. Bea alu ia o nofo ki he tagata e toko taha oe fonua koia; bea ne fekau ia ki hono botu fonua ke tauhi ae faga buaka. Bea nae feiga ia ke fakamakona aki ia ae geeji nae kai e he faga buaka: he nae ikai ha taha e foaki kiate ia. Bea kuo boto ia, bea ne behe, Oku toko fiha ae kau tamaioeiki totogi a eku tamai kuo lahi mo toe e nau ma, ka oku ou mate i he fiekaia! Teu tuu hake o alu ki he eku tamai, bea teu behe kiate ia, Tamai, kuou fai agahala ki he lagi, bea i ho ao; Bea oku ikai teu kei aoga ke ui ko ho foha; ka ke tuku au keu tatau mo ha taha i hoo kau tamaioeoiki totogi. Bea nae tuu hake ia, o alu ki he ene tamai. Ka i he ene kei mamao aubito, nae mamata a ene tamai kiate ia, bea manavaofa, mo lele, bea faufua ia, o uma kiate ia. Bea behe e he foha kiate ia, Tamai, kuou agahala ki he lagi, bea i ho ao, bea oku ikai teu kei aoga ke ui ko ho foha. Ka nae behe e he tamai ki he ene kau tamaioeiki, Omi ae bulubulu fugani lelei, o ai kiate ia; bea ai moe mama ki hono nima, moe tobuva‘e ki hono va‘e: Bea omi ki heni ae uhiki bulu jino, o tamate‘i ia; bea ke tau kai, mo fiefia: He ko hoku foha eni nae mate, bea kuo toe moui; nae mole ia, bea kuo ilo‘i. Bea naa nau kamata fiefia.

LUKE 16:18

Ko ia oku ne tukuage hono unoho, kae mali mo ha taha, oku tono fefine ia: bea ko ia oku ne mali mo ia kuo tukuage mei hono unoho, oku tono fefine ia.

LUKE 17:3-4

Mou vakai kiate kimoutolu: Kabau e fai agahala kiate koe e ho kaiga, valoki ia; bea kabau e fakatomala, fakamolemole ia. Bea kabau e fai agahala eia kiate koe o liuga fitu i ha aho, kae tafoki ia kiate koe o liuga fitu i ha aho, mo behe eia, Oku ou fakatomala; ke ke fakamolemole ia.

LUKE 18:15-17

Bea naa nau omi foki kiate ia ae tamaiki iki, koeuhi ke ne ala kiate kinautolu: ka i he mamata ki ai ae kau akoga, naa nau lolomi akinautolu. Ka nae ui e Jisu ke nau ha‘u, o ne behe, Tuku be ae tamaiki iki ke ha‘u kiate au, bea oua naa taofi akinautolu: he oku oe kakai behe ae buleaga oe Otua. Koe mooni oku ou tala kiate kimoutolu, Ko ia ia e ikai te ne ma‘u ae buleaga oe Otua o hage koe tamajii jii, e ikai aubito hu ia ki ai.

LUKE 18:29-30

Bea ne behe kiate kinautolu, Koe mooni oku ou tala atu kiate kimoutolu, Oku ikai ha tagata kuo liaki eia ae fale, be ae mātua, be koe gaahi kaiga, be koe unoho, be ae fānau, koeuhi koe buleaga oe Otua, Ka te ne ma‘u o lahi aubito hake i he moui ni, bea i he mama e ha‘u ae moui taegata.

LUKE 20:27-35

Bea nae toki ha‘u ae niihi oe Satusi, akinautolu oku behe oku ikai ha toetuu; o nau fehui kiate ia, O behe, Eiki, nae tohi e Mosese kiate kimautolu, Kabau e mate ae tokoua o ha tagata, ka oku ai hono unoho, bea mate ia tae haane fānau, ke ma‘u e hono tokoua a hono unoho, o fakatubu ae hako ki hono tokoua. Bea nae ai ae kaiga e toko fitu: bea ma‘u e he uluaki ae unoho, bea mate ia tae haane fānau. Bea ma‘u ia e he toko ua ko hono unoho, bea mate ia tae haane fānau. Bea ma‘u ia e hono toko tolu; bea behe be o a‘u ki hono toko fitu: ka naa nau mate tae haa nau fānau. Bea mate fakamui foki ae fefine. Koia i he toetuu koe unoho ohai ia iate kinautolu? he nae ma‘u ia e he toko fitu ko ho nau unoho. Bea lea a Jisu, o beheage kiate kinautolu, Koe fānau a mamani oku mali bea foaki ke mali: Ka ko kinautolu e aoga ke ma‘u ae mama koia, moe toetuu mei he mate, e ikai te nau fakamau be foaki ke fakamau:

JONE 1:12-13

Ka ko ia kotoabe nae ma‘u ia, naa ne foaki kiate kinautolu ae monuia ke hoko koe fānau ae Otua, kiate, kinautolu be nae tui ki hono huafa: Aia nae ikai fanau‘i i he toto, be i he loto oe kakano, be i he loto oe tagata, ka i he Otua.

JONE 2:1

BEA i hono tolu oe aho, nae ai ae taane i Kena i Kaleli; bea nae i ai ae fa‘e a Jisu:

JONE 3:29-30

Ko ia oku ne ma‘u ae taahine, koe tagata taane ia: ka koe kaiga oe tagata taane oku tuu o fanogo kiate ia, oku fiefia lahi ia koe mea i he le‘o oe tagata taane: koia ko eku fiefia ni kuo kakato. E fakaaau ia ki mu‘a, ka teu fakaaau au ki mui.

JONE 4:16-18

Bea talaage e Jisu kiate ia, Alu, o ui ho unoho, bea ha‘u ki heni. Bea leaage ae fefine, o behe, Oku ikai haku unoho. Bea tala e Jisu kiate ia, Oku mooni hoo lea, Oku ikai haku unoho: He naa ke ma‘u ae unoho e toko nima; bea ko ia oku ke ma‘u ni, oku ikai ko ho unoho: i he mea koia kuo ke lea mooni.

JONE 4:53

Bea nae ilo e he tamai koe feituulaa be koia nae behe ai e Jisu kiate ia, Oku moui ho foha: bea nae tui ai ia, bea mo hono fale kotoabe.

JONE 6:42

Bea naa nau behe, Ikai ko Jisu eni, koe foha o Josefa, koe tamai moe fa‘e aana oku tau ilo? bea oku fefe‘i ene behe, Naaku alu hifo mei he lagi?

JONE 9:1-3

BEA i he aluage a Jisu, ne mamata ia ki ha tagata nae fanau‘i koe kui. Bea fehui ene kau akoga kiate ia, o behe, Labai, kohai nae fai agahala, ae tagata ni, be ko ene mātua, nae fanau‘i kui ai ia? Bea talaage e Jisu, Nae ikai fai agahala ae tagata ni, be ko ene mātua: ka koe mea ke fakaha iate ia ae gaahi gaue ae Otua.

JONE 14:18

E ikai teu tuku ke tuenoa akimoutolu: teu ha‘u kiate kimoutolu.

JONE 16:21

Oka lagā ae fefine, oku mamahi ia, koeuhi kuo hokojia hono aho: ka i he ene faele‘i ae tama, oku ikai kei manatu ia ki he mamahi, koeuhi ko ene fiefia i he fanau‘i ha tagata ki mamani.

JONE 19:25-27

Bea nae tutuu, o ofi ki he akau o Jisu, a ene fa‘e, moe tokoua o ene fa‘e, ko Mele koe unoho o Kaliobasi, mo Mele Makitaline. Koia i he mamata a Jisu ki he ene fa‘e, moe akoga koia naa ne ofa ai, oku tuu o ofi, naa ne behe ki he ene fa‘e, Fefine, vakai ko hoo tama! Bea lea ai ia ki he akoga, Vakai ko hoo fa‘e! Bea talu mei he feituulaa koia nae ave ia e he akoga koia ki hono abi.

KOE GAUE 1:14

Bea nae nonofo loto taha akinautolu ni kotoabe, i he lotu moe hufekina, fakataha moe kau fefine, mo Mele koe fa‘e a Jisu, mo hono kaiga.

KOE GAUE 2:17

Oku behe e he Otua, E hoko i he gaahi aho amui, teu huai hifo hoku Laumalie ki he kakai kotoabe: bea e kikite e ho mou gaahi foha mo ho mou gaahi ofefine, bea e ha ae gaahi mea ki hoo mou kau talavou, bea e faa miji e hoo mou kau mātua:

KOE GAUE 2:39

He koe talaofa eni kiate kimoutolu, mo hoo mou fānau, bea mo kinautolu kotoabe oku mamao, aia kotoabe e ui e he Eiki ko ho tau Otua.

KOE GAUE 10:2

Koe faa lotu ia, bea manavahe ki he Otua, aia mo hono fale kotoabe, bea nae lahi ene foaki ki he kakai, mo ne hu mau ai be ki he Otua.

KOE GAUE 11:14

Bea e fakaha eia kiate koe ae gaahi lea e moui ai koe mo ho fale kotoabe.

KOE GAUE 16:15

Bea kuo babitaiso ia, mo hono fale, bea ne kole, o behe mai, Kabau oku mou behe mooni, oku ou tui mooni ki he Eiki, mou ha‘u ki hoku fale, o nofo ai. Bea naa ne fakaafe akimautolu.

KOE GAUE 16:31-34

Bea naa na behe, Tui ki he Eiki ko Jisu Kalaisi, bea te ke moui, mo ho fale. Bea ne na lea aki ae folofola ae Eiki kiate ia, mo kinautolu kotoabe i hono fale. Bea naa ne ave akinaua, o fufulu ho na lavea i he feituubo be koia; bea nae babitaiso ia, bea mo hono fale kotoabe. Bea kuo ne omi akinaua ki hono fale, bea ne tuku ae mea kai kiate kinaua, bea fiefia ia, mo ne tui ki he Otua, aia mo hono fale kotoabe.

LOMA 7:2-3

He koe fefine aia oku ai hono unoho, kuo nootaki e he fono ki hono unoho i he lolotoga ene moui; bea kabau kuo mate hono unoho, kuo movete ai ia mei he fono o hono unoho. Bea koia, kabau e mali ia moe tagata kehe, i he lolotoga ae moui a hono unoho, e ui ia koe tono tagata: bea kabau e mate hono unoho, kuo tauataina ai ia mei he fono koia; bea kabau e mali ia mo ha tagata kehe, oku ikai koe tono tagata ia.

LOMA 8:14-17

He ko kinautolu oku takiekina e he Laumalie oe Otua, koe gaahi foha akinautolu oe Otua. He oku ikai ke ma‘u ekimoutolu ae laumalie oe bobula, ke mou toe manavahe; ka kuo mou ma‘u ae Laumalie oe ohi, aia oku tau tagi ai, Aba, Tamai. Bea oku fakamooni e he Laumalie be koia mo ho tau laumalie, koe fānau ae Otua akitautolu: Bea kabau koe fānau, bea ta koe kau hoko; koe kau hoko ki he Otua, bea koe kau hoko fakataha mo Kalaisi; o kabau te tau mamahi mo ia, koeuhi ke tau ma‘u ae hakeaki‘i fakataha mo ia.

LOMA 8:19-22

He koe holi lahi oe mamani, oku tatali ia ki he fakaha ae fānau ae Otua. He nae fakamoulaloa a mamani ki he vaiga, (kae ikai loto ia ki ai, ka koe mea iate ia kuo ne fakamoulaloa ia,) i he amanaki lelei: He koeuhi e fakahaofi a mamani mei he ha‘i oe auauha ki he tauataina monuia oe fānau ae Otua. He oku tau ilo, oku to‘eto‘e mo feiga i he lagā fakataha a mamani kotoabe o a‘u ki heni.

LOMA 12:4-5

He oku hage oku i ho tau jino be taha ae gaahi kubu lahi, ka oku ikai fai ae gaue tatau be e he kubu kotoabe: Oku behe foki akitautolu, koe toko lahi, ka koe jino be taha ia Kalaisi, bea oku tau feaogaaki fakataha ae kubu kotoabe.

1 KOLINITO 7:1-7

BEA i he gaahi mea koia naa mou tohi ai kiate au: Oku lelei ki he tagata ke oua naa ala ki ha fefine. Ka koeuhi telia ae feauaki, ke ma‘u e he tagata taki taha hono unoho oona, bea ke ma‘u e he fefine taki taha hono unoho oona. Ke atu e he tagata aia oku totonu ki hono unoho: bea ke behe be e he fefine foki ki hono unoho. Oku ikai ke bule e he fefine ki hono jino oona, ka ko hono unoho: bea oku behe foki ae tagata, oku ikai ke bule ia ki hono jino oona, ka ko hono unoho. Oua naa mo fefaaoaki akimoua, ka i hoo mo felotoaki i he aho jii, koeuhi ke mo tukuage akimoua ki he aukai moe lotu; bea mo toe fakataha, telia naa tauvele‘i akimoua e Setani i hoo mo tae faa taofi. Oku ou fakaha aia oku gofua, ka oku ikai koe fekau. He oku amujiaage eau kuo tatau mo au ae tagata kotoabe. Ka oku ma‘u taki taha kotoabe ene mea foaki totonu mei he Otua, koe taha ki he aga ko eni, moe taha ki he aga ko ena.

1 KOLINITO 7:8-11

Bea oku ou tala atu ki he kau takabe moe kau fefine kuo mate ho nau unoho, oku lelei kiate kinautolu o kabau te nau nofo be o hage ko au. Bea kabau oku ikai te nau faa kataki, tuku ke nau mali: he oku lelei e nau mali i he e nau vela. Bea oku ou fekau ki he kakai unoho, ka oku ikai ko au be, ka koe Eiki, Oua naa alu ae fefine mei hono unoho. Bea kabau e alu ia, ke nofo be taemali ia, bea ke fakalelei mo hono unoho: bea oua naa tukuage e he tagata hono unoho.

1 KOLINITO 7:12-16

Ka ko hono toe oku ou lea eau ki ai, ka oku ikai koe Eiki: Kabau oku ai ha kaiga tagata oku ma‘u ae unoho taetui, bea oku loto lelei ia ke na nonofo, ke oua naa ne liaki ia. Bea koe fefine oku ne ma‘u ae unoho oku ikai tui, bea kabau oku loto lelei ia ke na nonofo, bea oua naa alu ia mei ai. He oku fakatabu‘i ae tagata taetui e hono unoho, bea fakatabu‘i ae fefine taetui e hono unoho: ka ne ikai behe, e taemaa hoo mou fānau: ka ko eni oku nau maa. Bea kabau e alu ae taetui, tuku be ke alu. Oku ikai ha‘ijia ha kaiga tagata, be ha kaiga fefine, i he gaahi mea behe; ka kuo ui akitautolu e he Otua ki he aga fakamelino. He oku ke ilo fefe, e fefine, be te ke fakamoui ho unoho be ikai? bea oku ke ilo fefe‘i, e tagata, be te ke fakamoui ho unoho be ikai?

1 KOLINITO 7:25-29

Bea koeuhi koe kau tāuboou, oku ikai haaku fekau ki ai mei he Otua; ka oku ou fahaha atu hoku loto, o tāu moe taha kuo ne ma‘u ae aloofa mei he Eiki ke fai totonu. Koia oku ou behe eau, koe mea i he mamahi ni e lelei, io, e lelei ke nofo behe ai be ae tagata. Kuo nonoo koe ki ha unoho? oua naa fie veteki. Kuo ke ataatā koe mei he unoho? oua naa ke kumi ha unoho. Bea kabau te ke mali, oku ikai te ke fai agahala ai; bea kabau e mali e ha tāuboou, oku ikai agahala ai ia. Ka te nau ma‘u ekinautolu ae mamahi i he jino: ka oku ou ofa kiate kimoutolu. Ka oku ou fakaha eni, e kaiga, oku fuonounou ae kuoga: bea koia be, ke fai ekinautolu oku unoho, o hage oku ikai te nau unoho;

1 KOLINITO 7:32-35

Bea ko hoku loto ke oua naa mou femouekina i he tokaga. Koe tagata taeunoho, oku tokaga ia ki he gaahi mea ae Eiki, be fefe ene fakafiemalie‘i ae Eiki: Ka koe tagata oku unoho, oku tokaga ia ki he gaahi mea o mamani, be fefe ene fakafiemalie‘i hono unoho. Oku fai kehekehe ae fefine unoho moe tāuboou: koe fefine taeunoho, oku tokaga ia ki he gaahi mea ae Eiki, koeuhi ke maonioni ia i he jino moe laumalie; ka ko ia oku unoho, oku tokaga ia ki he gaahi mea o mamani, be fefe ene fakafiemalie‘i hono unoho. Bea oku ou lea aki eni ke aoga kiate kimoutolu; ka oku ikai ko eku lafo ae hele kiate kimoutolu, ka ko ia oku matamata lelei, bea koeuhi ke mou faa tokaga ki he Eiki i he taefe-tohoaki.

1 KOLINITO 7:36-40

Bea kabau oku mahalo e ha taha oku ne fai taegali ki hono ofefine tauboou, kabau kuo lahi lelei ia, bea oku aoga ke behe, ke fai be aia oku ne loto ki ai, oku ikai agahala ia: tuku ke na mali. Ka ko ia oku tuu mau hono loto, bea ikai hano aoga, ka oku ne faa bule‘i hono loto oona, bea kuo bau be hono loto ke ne taofi hono ofefine tauboou, oku fai lelei ia. Bea ko ia oku ne foaki ia ke mali, oku fai lelei ia; ka ko ia oku ikai te ne foaki ia ke mali, oku fai lelei lahi hake. Kuo nonoo ae fefine aki ae fono i he lolotoga oku moui hono unoho; bea kabau kuo mate hono unoho, oku ataatā ia ke mali kiate ia oku ne loto ki ai; kae i he Eiki be. Ka ko hoku loto, e fiemalie lahi ia o kabau e nofo be: bea oku ou behe, oku iate au foki ae Laumalie oe Otua.

1 KOLINITO 11:3-16

Ka ko hoku loto ke mou ilo, koe ulu oe tagata kotoabe a Kalaisi; bea koe ulu oe fefine ae tagata; bea koe ulu o Kalaisi ae Otua. Koe tagata kotoabe oku fai lotu be kikite, kuo bulou hono ulu, oku fai taetāu ia mo hono ulu. Ka koe fefine kotoabe oku lotu be kikite, oku taebulou hono ulu, oku ne fai taetāu mo hono ulu: he oku tatau ia mo ene tekefua. He kabau oku ikai bulou ae fefine, bea tekefua ia: bea kabau koe mea fakama ki he fefine ke kojikoji be tekefua, bea bulou ia. He koe mooni oku ikai gali moe tagata ke bulou hono ulu, he ko hono tatau ia moe nāunāu oe Otua: ka koe nāunāu oe tagata ae fefine. He oku ikai mei he fefine ae tagata; ka koe fefine mei he tagata. Bea nae ikai fakatubu ae tagata ma ae fefine; ka koe fefine ma ae tagata. Koia oku totonu ai ke ai e he fefine ae bulou i hono ulu, koeuhi koe kau agelo. Ka koeni, oku ikai ai ae tagata kae i he fefine, bea oku ikai ai ae fefine kae i he tagata, i he Eiki. Bea hage oku mei he tagata ae fefine, oku behe oku mei he fefine ae tagata; ka oku mei he Otua ae gaahi mea kotoabe. Mou fifili iate kimoutolu: oku matamata lelei ke lotu ae fefine ki he Otua taebulou? Ikai oku valoki loto akimoutolu, kabau oku louulu ae tagata, koe mea fakama ia kiate ia? Bea kabau oku louulu ae fefine, koe teuga ia kiate ia; he kuo foaki kiate ia ae louulu koe bulou. Bea kabau oku fie fakakikihi ai ha taha, bea oku ikai jii haa tau mea behe, be i he gaahi jiaji oe Otua.

1 KOLINITO 13:4-7

Oku kataki fuoloa ae ofa, bea oku agalelei ia; oku ikai meheka ae ofa; oku ikai fielahi ae ofa, be fakafuofuo lahi ia, Oku ikai ke fai taegali ha mea, oku ikai ke kumi ene mea aana, oku ikai ke itagofua, oku ikai ke mahalo kovi; Oku ikai ke fiefia i he agahala, ka oku fiefia ia i he mooni; Oku ne ufiufi ae mea kotoabe, oku tui ia ki he mea kotoabe, oku amanaki lelei ki he gaahi mea kotoabe, oku kataki ae mea kotoabe.

1 KOLINITO 13:11

I he eku kei jii, neu lea fakatamajii, beau ilo fakatamajii, beau mahalo fakatamajii: ka i he eku hoko koe tagata, neu tukuage ae gaahi mea fakatamajii.

1 KOLINITO 14:34-38

Ke logobe ho mou kau fefine i he gaahi jiaji: he oku ikai gofua kiate kinautolu ke lea: ka ke nau aganofo, o hage foki koe tala e he fono. Bea kabau te nau fie ilo ha mea, ke nau fehui ki ho nau unoho i abi: he koe mea fakama ke lea ae fefine i he jiaji. He koe mooni nae ha‘u ae folofola ae Otua meiate kimoutolu? be nae hoko atu ia kiate kimoutolu be? Kabau oku mahalo e ha taha koe balofita ia, be koe fakalaumalie, tuku ke fakaha eia, koe gaahi mea oku ou tohi atu kiate kimoutolu, koe gaahi fekau ia ae Eiki. Bea kabau oku ai ha taha oku taeilo, ke iate ia be ene taeilo.

2 KOLINITO 6:14-18

Oua naa mou kau fakataha moe kakai taetui: he oku feohi fefe ae maonioni moe taemaonioni? bea oku feohi fefe ae māma moe bouli? Bea oku kau taha fefe a Kalaisi mo Bileali? bea oku inaji taha i he ha aia oku tui moe taetui? Bea oku fai tatau i he ha ae fale tabu oe Otua moe gaahi tamabua? he koe fale tabu akimoutolu oe Otua moui; o hage koe folofola ae Otua, Teu nofoia akinautolu, o eveeva iate kinautolu; bea ko ho nau Otua au, bea ko hoku kakai akinautolu. Oku behe e he Eiki, Koia mou ha‘u meiate kinautolu, bea ke ataatā akimoutolu, bea oua naa ala ki he taemaa; bea teu ma‘u akimoutolu: Oku behe e he Eiki Mafimafi, Teu iate kimoutolu koe Tamai, bea ko hoku gaahi foha moe gaahi ofefine akimoutolu.

2 KOLINITO 11:2

He oku ou fuaa kiate kimoutolu i he fuaa faka‐Otua: he kuou fakanofo akimoutolu ki he unoho be taha, koeuhi keu atu ai akimoutolu koe tāuboou maonioni kia Kalaisi.

KAKAI KALETIA 4:1-2

KO eni, oku ou behe, Koe foha hoko i he ene kei tamajii, ne ogo oku eiki ia ki he mea kotoabe, oku ikai jii fai kehekehe ia moe tamaioeiki; Ka oku moulaloa ia ki he kau takiaki moe kau tauhi, kae oua ke hokojia ae kuoga kuo kotofa e he tamai.

KAKAI KALETIA 4:6-7

Bea koeuhi koe gaahi foha akimoutolu, kuo fekau atu ai e he Otua ae Laumalie o hono Alo ki ho mou loto, oku tagi, Aba, Tamai. Koia oku ikai ai te ke kei tamaioeiki, ka koe foha; bea kabau koe foha, koe foha hoko oe Otua ia Kalaisi.

KAKAI EFESO 4:14

Koeuhi ke oua naa tau kei fakatamaiki, o feliliaki, mo feaveaki fano e he matagi oe akonaki kotoabe, i he boto kākā oe tagata, moe boto i he fiemua, aia oku nau toka tatao ai ke kākā‘i;

KAKAI EFESO 5:22-33

Ae kau fefine, mou fakavaivai akimoutolu ki ho mou unoho o moutolu, o hage ki he Eiki. He koe ulu oe fefine ae unoho, io, o hage koe ulu a Kalaisi ki he jiaji: bea koe fakamoui ia oe jino. Koia o hage oku aganofo ae jiaji kia Kalaisi, ke behe ae kau fefine ki ho nau unoho o nautolu i he mea kotoabe. Ae kau tagata, mou ofa ki ho mou unoho, o hage koe ofa a Kalaisi ki he jiaji, o ne foaki ia koeuhi koia; Koeuhi ke ne fakatabu‘i mo fakamaa ia i he fufulu oe vai i he folofola, Koeuhi ke ne atu ia kiate ia koe jiaji kuo teuga lahi, bea ikai hano ila, be ha feufeu, be ha mea behe e taha; ka koeuhi ke maonioni bea tae hano mele. Oku totonu ke ofa ae kau tagata ki ho nau unoho o hage ko ho nau jino o nautolu. Ko ia oku ofa ki hono unoho, oku ofa ia kiate ia. He oku teeki ha tagata e fehia ki hono jino oona; ka oku fafaga o fakamoui ia, o hage koe Eiki ki he jiaji: He koe gaahi kubu akitautolu o hono jino, o hono kakano, mo hono hui. Koe mea ni e tukuage ai e he tagata a ene tamai mo ene fa‘e, bea hoko ia ki hono unoho, bea e kakano taha be akinaua. Koe mea fakalilolilo lahi eni: ka oku kau eku lea kia Kalaisi moe jiaji. Ka mou taki taha ofa ae tagata ki hono unoho o hage be ko ia; bea ke fakaabaaba ae fefine foki ki hono unoho.

KAKAI EFESO 6:1-4

AE fānau, mou talagofua ki hoo mou mātua i he Eiki: he oku totonu eni. Fakaabaaba ki hoo tamai mo hoo fa‘e; koe uluaki fekau ia oku i ai ae talaofa; Koeuhi ke lelei kiate koe, bea koeuhi ke ke moui fuoloa ai i he fonua. Bea ko kimoutolu, ae gaahi tamai, oua naa mou fakatubu lili ki hoo mou fānau: kae tauhi akinautolu i he akonaki moe fakaboto ki he Eiki.

KOLOSE 3:18-21

Ae kau fefine, fakavaivai akimoutolu ki ho mou unoho o moutolu, he oku gali ia i he Eiki. Ae kau tagata, ofa ki ho mou unoho, bea oua naa fai aga fakaita kiate kinautolu. Ae fānau, fai talagofua ki hoo mou mātua i he mea kotoabe: he oku lelei lahi ia ki he Eiki. Ae gaahi tamai, oua naa mou fakafiufiu ki hoo mou fānau, telia naa nau fiu ai.

1 TESALONIKA 2:7

Ka naa mau iate kimoutolu i he agavaivai, io, o hage koe tauhi oku ne tauhi ofa ene fānau:

1 TESALONIKA 2:11

Bea oku mou ilo foki e mau eginaki‘i mo fakafiemalie mo fakababau kiate kimoutolu kotoabe, o hage koe tamai ki he ene fānau,

1 TIMOTE 2:9-15

Bea ke behe ae kau fefine foki, ke nau teu‘i aki akinautolu ae kofu oku gali ke ai, moe mata agavaivai moe aga fakabotoboto; kae ikai i he fafatu oe louulu, be i he ai ae koula, be koe mataitofe, be i he teuga aki ae koloa lahi; Ka i he gaahi gaue lelei aia oku tāu moe kau fefine oku nau fakaha koe kau lotu akinautolu ki he Otua. Ke tali e he kau fefine ae akonaki i he fakalogobe moe agavaivai kotoabe. He oku ikai teu tuku ae fefine ke akonaki, be ke faao ae bule ae tagata, ka ke fakalogobe. He nae fuofua gaohi a Atama, kae i mui a Ivi. Bea nae ikai kākāia a Atama, ka koe fefine nae kākāia bea to ia ki he talagataa. Ka ne ogo ia e fakamoui ia i he fanau, o kabau e tuu mau akinautolu i he tui moe ofa moe maonioni moe aga fakabotoboto.

1 TIMOTE 3:2-5

Koia oku totonu ke taehalaia ae faifekau, ke unoho moe fefine be taha ke faa tokaga, mo aga fakabotoboto, o aga matamata lelei, mo agaofa, o faa ako: O ikai faa inu uaine, o ikai koe faa ta, be koe holi ki he koloa uli; kae faa kataki, bea e ikai te ne fakakikihi, be manumanu; Koe toko taha oku bule lelei ki hono fale oona, i he aga fakamotua kotoabe kuo aganofo ene fānau kiate ia; He kabau oku ikai ilo e ha tagata ke bule i hono fale oona, e fefe koa ene tauhi ae jiaji oe Otua?

1 TIMOTE 3:11-12

Bea ke aga fakalogobe a ho nau unoho, ikai koe kau fakakovi, kae aga fakabotoboto, o agototonu i he mea kotoabe. Bea ke unoho taki toko taha ae kau akonaki moe fefine be taha, o bule‘i lelei e nau fānau mo ho nau fale o nautolu.

1 TIMOTE 5:1-4

OUA naa ke valoki kakaha ki ha motua, kae fakakolekolea o hage ki ha tamai; bea ki he kau talavou o tāu moe gaahi kaiga; Lea ki he kau fine mātua o tāu moe fa‘e; moe kau fine mui o tāu moe gaahi tuofefine, i he agamaa kotoabe. Tauhi ki he kau fefine kuo mate ho nau unoho, akinautolu oku majiva mooni. Bea kabau oku ai ha fefine kuo mate hono unoho oku ai ene fānau be mokobuna, tuku ke nau fuofua fakaha e nau aga fakalotu i abi, bea totogi lelei ki he e nau mātua: he oku lelei bea malie ia i he ao oe Otua.

1 TIMOTE 5:8

He kabau oku ikai ke tokonaki e ha toko taha ki hono kaiga, bea kiate kinautolu tonu i hono fale, kuo jiaki eia ae lotu, bea lahi hake ene kovi aana iate ia oku taelotu.

1 TIMOTE 5:9-16

Ke oua naa fili ki he fakataha ha fefine kuo mate hono unoho oku teeki ai onogofulu ta‘u ene motua, nae unoho ia ki he tagata be taha, Kuo fakaogolelei ia i he gaahi gaue lelei; o kabau naa ne tauhi fānau, o kabau naa ne fakaafe ae kakai fono-ga, kabau naa ne fufulu ae va‘e oe kaiga maonioni, kabau naa ne tokoni ki he kakai mahaki, kabau naa ne faa fai ae gaahi gaue lelei kotoabe. Kae tuku be ae kau fine mui kuo mate ho nau unoho; he oka nau ka taeaganofo kia Kalaisi, bea te nau fie mali; O nau halaia ai, koe mea i he e nau liaki e nau fuofua tui. Kae umaa oku nau fai fakabikobiko, o fealuaki fano be i he fale ki he fale; bea ikai gata i he fakabikobiko, ka koe kau fakalaga lau foki o kaunoa, o nau lea ki he gaahi mea oku ikai totonu. Koia ko hoku loto ke mali ae kau fine mui, bea fanau, mo tauhi ae fale, bea oua naa ai ha tuuga ki he lea manuki oe fili. He kuo afe eni ae niihi o muimui ia Setani. Kabau oku kaiga ha tagata be ha fefine oku tui ki ha kau fefine kuo mate ho nau unoho, tuku ke nau tauhi akinautolu, kae oua naa fakamāfajia ae jiaji; ka koeuhi ke tauhi e he jiaji akinautolu oku majiva mooni.

2 TIMOTE 3:14-15

Ka ke tuu mau be akoe i he gaahi mea aia kuo akonekina ai koe, bea kuo ke ilo bau ki ai, o ke ilo aia kuo ke ma‘u ia mei ai; Koeuhi oku talu hoo kei jii, naa ke ilo ae gaahi tohi maonioni, aia oku faa fakaboto koe ki he fakamoui i he tui aia oku ia Kalaisi Jisu.

TAITUSI 1:6

Kabau oku taehala ha toko taha, koe unoho oe fefine be taha, oku tui ene fānau, bea oku ikai valokia i ha fakamaveuveu be ha talagataa.

TAITUSI 2:4-5

Koeuhi ke nau ako ki he kau fine mui ke aga fakabotoboto, ke ofa ki ho nau unoho, ke ofa ki he e nau fānau, Ke nau fai boto, mo agatonu, o faa nofo i abi, o agalelei, bea talagofua ki ho nau unoho, ke oua naa lauikovi ae folofola ae Otua.

HEBELU 5:8

Ne ogo koe Alo ia, ka nae akonekina ia ke talagofua e he gaahi mea naa ne kataki;

HEBELU 11:7

Koe tui a Noa, kuo hili hono valoki‘i e he Otua ki he gaahi mea teeki ha mai, nae manavahe ai ia, bea ne fa‘u ae vaka ke fakamoui ai hono fale; koia naa ne fakaha ai hono kovi oe mama koia, bea ne lava‘i ai ae fakatonuhia aia oku i he tui.

HEBELU 12:5-9

Bea kuo galo iate kimoutolu ae akonaki aia oku behe kiate kimoutolu, o hage koe fānau, Hoku foha, oua naa ke taetokaga‘i ae tautea mei he Eiki, be vaivai i he ene valoki‘i koe: He ko ia oku ofa ki ai ae Eiki oku ne tautea, bea oku ne teia ae foha kotoabe oku ne ma‘u. Kabau te mou kataki ae tautea, bea oku fai ai e he Otua kiate kimoutolu o tāu moe gaahi foha; he koe foha fe ia aia oku ikai ke taute‘i e he tamai? Bea kabau oku ikai tautea akimoutolu, aia oku totofu ai kotoabe, bea ta koe tubu feauaki akimoutolu, bea oku ikai mooni koe gaahi foha. Kae umaa nae tautea akitautolu e he gaahi tamai o ho tau jino, bea tau fakaabaaba ki ai: e ikai lahi mu‘a e tau fakavaivai ki he Tamai oe gaahi laumalie, bea moui?

HEBELU 13:4

Koe fakamau unoho moe mohega taeuli‘i, oku telei ia ki he kakai kotoabe: ka koe kau feauaki moe kau tono fefine e fakamāu e he Otua.

JEMESI 1:27

Koe lotu maonioni mo tae hano mele i he ao oe Otua koe Tamai, ko eni ia, Ke aahi ki he gaahi tamai mate moe kau fefine kuo mate ho nau unoho, i he e nau mamahi, bea ke fakaehiehi ia mei mamani ke tae hano mele.

JEMESI 2:15-17

Kabau e telefua bea fiekaia i he aho kotoabe ha tokoua be koe tuofefine, Bea behe e ho mou toko taha ki ai, Alu o ke fiemalie, bea ke mafana, bea ke makona: kae ikai jii te mou atu ki ai ae gaahi mea oku aoga ki he jino; koeha hono aoga? Oku behe foki ae tui, kabau oku ikai i ai ae gaahi gaue, oku mate ia, bea oku tuu taha be ia.

1 BITA 3:1-8

KO kimoutolu ae kau fefine foki, mou fakavaivai ki ho mou unoho o moutolu; koeuhi ka ai ha niihi e ikai talagofua ki he folofola, ke liliu mai akinautolu foki e he aga oe moui ae kau fefine, o taekau ae folofola; I he e nau mamata ki hoo mou moui agamaa fakataha moe manavahe. Bea ko ho nau teuga ke oua naa itua be, i he fi oe louulu, moe ai oe koula, moe ai oe gaahi kofu; Ka ke teuga ae tagata fufu oe loto aki ae mea taeauha, aia koe loto agavaivai mo agamalu, bea oku maogooga lahi aubito ia i he ao oe Otua. He nae behe foki ae teuga aki akinautolu e he kau fefine maonioni i mu‘a, naa nau falala ki he Otua, o fakavaivai‘i akinautolu ki ho nau unoho o nautolu: O hage nae talagofua a Sela kia Ebalahame, o ne ui ia eiki: koe fānau aana akimoutolu, lolotoga hoo mou fai lelei, mo taemanavahe i he manavahe kovi. Ko kimoutolu foki ae kau tagata, ke mou nonofo mo kinautolu o fakatatau ki he ilo, o fakaabaaba ki he unoho, o tāu moe ibu vaivai, bea ke hage koe kauga hoko mo ia ki he ofa fakamoui; bea koeuhi ke oua naa taofia hoo mou gaahi lotu. Bea ko hono fakaoji, ke mou uouagataha be, bea femanavaofaaki kiate kimoutolu, mou ofa fakakaiga, mou loto ogogofua, bea agalelei:

1 BITA 5:5

Bea ko kimoutolu foki, koe kau talavou, fakavaivai‘i akimoutolu ki he mātua. Io, ke fefakavaivaiaki akimoutolu kotoabe kiate kimoutolu, bea kofu aki ae agavaivai: he oku teke‘i e he Otua ae fielahi, ka oku ne foaki ae aloofa ki he agavaivai.

A JONE 3:14-17

Oku tau ilo kuo tau hao mei he mate ki he moui, koe mea i he e tau ofa ki he kaiga. Ko ia oku ikai ofa ki hono tokoua, oku nofo be ia i he mate. Ko ia kotoabe oku fehia ki hono tokoua, koe fakabo ia: bea oku mou ilo oku ikai ha fakabo e iate ia ae moui taegata. Koe mea ni oku tau ilo ai ae ofa, koeuhi kuo ne tuku hifo ene moui maa tautolu: bea totonu ai e tau tuku hifo e tau moui koeuhi koe kaiga. Ka ko ia oku ne ma‘u ae lelei oe mamani, bea ne mamata ki he majiva a hono tokoua, kae tabuni eia a hono fatu meiate ia, oku nofo fefe ae ofa ae Otua iate ia?

2 JONE 1:4

Neu fiefia lahi i he eku ilo‘i ae niihi i hoo fānau oku aeva i he mooni, o hage koe fekau naa tau ma‘u mei he Tamai.

3 JONE 1:4

Oku ikai haaku fiefia e lahi hake, ka ko eku fanogo oku aeva eku fānau i he mooni.

FAKAHA 12:1-6

BEA nae ha mai ae mea fakaofo lahi i he lagi; koe fefine kuo kofu aki ae laa, bea i hono lalo va‘e ae mahina, bea nae i hono ulu ae bale oe fetuu e hogofulu ma ua: Bea nae feitama ia bea tagi, o lagā, bea mamahi ke fanau. Bea nae ha mai moe mea fakaofo e taha i he lagi; bea vakai, koe fuu gata lahi nae kulokula, kuo fitu hono ulu, bea nae i ai ae nifo e hogofulu, bea fitu ae bale i hono gaahi ulu. Bea nae toho aki e hono iku hono tolu oe vahe oe gaahi fetuu oe lagi, o ne li hifo akinautolu ki he fonua: bea nae tuu ae fuu gata i he ao oe fefine nae teu ke fanau, koeuhi, ka fanau‘i leva ene tamajii, ke ne kai o oji ia. Bea ne fanau‘i ae tamajii tagata, aia te ne bule‘i ae buleaga kotoabe aki ae vaa ukamea: bea nae too hake ene tamajii ki he Otua, bea ki hono nofoa fakaeieiki. Bea nae hola ae fefine ki he toafa, aia oku ai hono botu kuo teu e he Otua, koeuhi ke nau fafaga ia i ai koe aho e taha afe ma uageau ma onogofulu.

FAKAHA 19:7-9

Tau fiefia mo nekeneka, bea fakamalo kiate ia: he kuo hokojia ae taane oe Lami, bea ko ene taahine kuo ne teuteu‘i ia. Bea nae tuku kiate ia ke ne kofu aki ae tubenu mahuiga, oku maa mo hinehina: he koe tubenu mahuiga, koe maonioni ia oe kakai maonioni. Bea ne behe mai kiate au, Tohi, Oku monuia akinautolu kuo ui ki he katoaga oe taane oe Lami. Bea ne behe mai kiate au, Koe gaahi lea mooni eni mei he Otua.

FAKAHA 21:2

Bea ko au Jone, neu mamata ki he kolo maonioni, ko Jelusalema foou, oku alu hifo mei he Otua i he lagi, kuo teuteu o hage ha taahine kuo teu ki hono eiki taane.

FAKAHA 21:9

Bea koe toko taha i he agelo e toko fitu, akinautolu nae i ai ae hina e fitu kuo fonu i he malaia fakamui e fitu, nae ha‘u kiate au, o lea mai kiate au, mo behe, Ha‘u ki heni, teu fakaha kiate koe ae taahine, koe unoho oe Lami.

FAKAHA 22:17

Bea oku behe e he Laumalie moe taahine, Ha‘u. Bea ke behe mo ia oku ne fanogo, Ha‘u. Bea mo ia oku fieinua, ke ha‘u ia. Bea ko ia oku loto ki ai, ke ne too taetotogi eia ae vai oe moui.

Tongan - Fakatonga - TO

TON1884 - Koe Tohi Tabu Katoa - 1884

This translation update has been dedicated to the Public Domain
https://bibles.org/bible/25210406001d9aae-01/GEN.1/
Languages are made available to you by www.ipedge.net