Ko e Veesi Kotoa pe ʻi he Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fakamatala – 384 ngaahi potufolofola
JENESI 4:3-5
“
Bea i he hokojia ae gaahi aho, nae omi e Keini ae gaahi fua oe kelekele, koe feilaulau kia Jihova. Bea nae omi foki e Ebeli, ae veloaki mo ia nae gako i he ene faga manu. Bea nae leleiia a Jihova kia Ebeli mo ene feilaulau: Ka nae ikai te ne leleiia kia Keini mo ene feilaulau. Bea nae ita aubito a Keini, bea kehe hono mata.
”
JENESI 13:2
“
Bea nae koloaia aubito a Ebalame i he faga manu, moe siliva, moe koula.
”
JENESI 13:6
“
Bea nae jii ae fonua kiate kinaua ke na nofo fakataha: he nae lahi aubito e na mea, koia nae ikai ai te na faa nofo fakataha.
”
JENESI 14:20
“
Bea ke monuia moe Otua fugani maoluga, aia kuo ne tuku ho gaahi fili ki ho nima. Bea naa ne tukuhau kiate ia, i he mea kotoabe.
”
JENESI 24:35
“
Bea kuo tabuaki lahi e Jihova a eku eiki; bea kuo hoko ia o lahi: bea kuo ne foaki kiate ia ae faga sibi, moe faga manu, moe siliva, moe koula, moe kau tamaioeiki moe kau kaunaga, moe faga kameli, moe faga asi.
”
JENESI 24:53
“
Bea too e he tamaioeiki ae gaahi teuga siliva, moe gaahi teuga koula, moe gaahi kofu, o ne foaki ia kia Lebeka; bea ne foaki ae gaahi mea mahuiga ki hono tuogaane, mo ene fa‘e.
”
JENESI 26:12-14
“
Bea nae toki to ta‘u e Aisake i he fonua koia, bea ne utu i he ta‘u koia hono tubu e ta tuo teau: bea nae tabuaki ia e Jihova. Bea nae tubu be ae tagata, bea fakaaau ki mu‘a ia, bea ne tubu o lahi aubito. He naa ne ma‘u ae faga sibi lahi, moe faga manu, moe kau tamaioeiki toko lahi; bea nae meheka ae kakai Filisitia kiate ia.
”
JENESI 28:22
“
Bea koe maka ni, aia kuou to koe bou, e hoko ia koe fale oe Otua; bea i he mea kotoabe te ke tuku mai kiate au, teu atu mooni hono vahe hogofulu kiate koe.
”
JENESI 41:49
“
Bea nae tanaki e Josefa ae koane o tatau moe oneone oe tahi, o lahi aubito, bea nae tuku ene lau ia; he nae ikai ke faa lau ia;
”
JENESI 41:56-57
“
Bea nae hoko ae hoge ki he fonua kotoabe; bea nae fakaava e Josefa ae gaahi feleoko, o ne fakatau ki he kakai Ijibite; bea tubu o lahi ae hoge i he fonua ko Ijibite. Bea nae ha‘u ae fonua kotoabe ki Ijibite kia Josefa ke fakatau: koeuhi nae lahi fau ae hoge i he fonua kotoabe.
”
JENESI 47:12
“
Bea nae tauhi e Josefa ene tamai, mo hono gaahi kaiga, moe kau nofoaga kotoabe o ene tamai aki ae ma, o fakatatau mo ho nau gaahi abi.
”
JENESI 47:13-21
“
Bea nae ikai ha ma i he fonua kotoa; he nae lahi ae hoge, bea nae vaivai ae fonua kotoa o Ijibite, mo Kenani, koeuhi koe hoge. Bea nae tanaki e Josefa ae baaga kotoabe nae ilo i he fonua kotoabe ko Ijibite, moe fonua ko Kenani, koe totogi oe koane naa nau fakatau; bea omi e Josefa ae gaahi baaga ki he fale o Felo. Bea kuo oji ae gaahi baaga i he fonua ko Ijibite, moe fonua ko Kenani, bea ha‘u ae kakai Ijibite kotoabe kia Josefa o nau behe, Tuku mai haa mau ma; he koeha te mau mate ai i ho ao? he kuo ikai ha baaga. Bea beheage e Josefa, Tuku mai hoo mou faga manu: bea teu atu ae ma koeuhi ko hoo mou faga manu, o kabau kuo oji ae baaga. Bea naa nau omi e nau faga manu kia Josefa; bea atu e Josefa kiate kinautolu ae ma, koe fetogi oe nau faga hose moe faga sibi, moe nau faga manu lalahi moe faga asi; bea ne fafaga akinautolu i he ta‘u koia, koeuhi koe nau faga manu. Bea i he oji ae ta‘u koia, bea nau toe ha‘u kia Josefa i hono ua oe ta‘u, o nau behe kiate ia, E ikai te mau fakafufu mei ho mau eiki, kuo oji e mau baaga; bea kuo ma‘u foki e ho mau eiki e mau faga manu: oku ikai toe ha mea i he ao o ho mau eiki, ka ko ho mau jino be mo ho mau gaahi fonua. Koeha te mau mate ai i ho ao, akimautolu mo ho mau fonua? ke ke fakatau akimautolu mo ho mau fonua aki ae ma, bea te mau hoko, mo ho mau fonua, koe kau tamaioeiki kia Felo; bea tuku kiate kimautolu ae tega, koeuhi ke mau moui, kae ikai mate, bea ke oua naa lala ae fonua. Bea nae fakatau e Josefa ae fonua kotoabe o Ijibite, kia Felo; he nae taki taha fakatau e he kakai Ijibite a ene goue; he koeuhi nae fakavaivai‘i akinautolu e he hoge; bea nae ma‘u e Felo ae fonua kotoabe. Bea koeuhi koe kakai, naa ne tuku akinautolu ki he gaahi kolo mei he gataaga e taha o Ijibite o a‘u ki hono gataaga e taha.
”
EKESOTOSI 3:22
“
Ka e kole ae fefine kotoabe ki hono kaugaabi, bea mo ia oku aunofo i hono fale, ae gaahi teuga siliva, moe teuga koula, moe gaahi kofu: bea te mou ai ia ki ho mou gaahi foha, bea ki ho mou gaahi ofefine; bea te mou fakamajiva‘i ae kakai Ijibite.
”
EKESOTOSI 16:4-5
“
Bea nae folofola ai a Jihova kia Mosese, Vakai, Teu fakauha ae ma mei he lagi maa moutolu: bea e alu atu ae kakai o tanaki fakatuhotuha ki he aho kotoabe ae ma, koeuhi keu ahiahi‘i akinautolu, be te nau felaka‘i i he eku gaahi fekau be ikai. Bea i hono ono oe aho e fai behe, te nau gaohi aia kuo na tuku, bea e tuoua hono lahi hake i he ma oku nau omi i he aho kehe.
”
EKESOTOSI 16:19-20
“
Bea behe e Mosese, Oua naa tuku e ha tagata hano toe ki he abogibogi. Ka nae ikai te nau tokaga kia Mosese; ka ko ho nau niihi nae tuku hano toe ki he abogibogi, bea nae uagahia ia, bea namuaa; bea nae ita a Mosese kiate kinautolu.
”
EKESOTOSI 20:17
“
Oua naa ke manumanu ki he fale o ho kaugaabi, oua naa ke manumanu ki he unoho o ho kaugaabi, be ki he ene tamaioeiki, be ki he ene kaunaga, be ki he ene faga bulu, be ki he ene asi, be ki ha mea e taha oku a ho kaugaabi.
”
EKESOTOSI 20:23
“
Oua naa mou gaohi ke fakalahi aki au ha gaahi otua siliva, bea oua naa mou gaohi kiate kimoutolu ae gaahi otua koula.
”
EKESOTOSI 21:16
“
Bea koia oku ne kaihaaji ha tagata, o fakatau ia, bea kabau oku ilo ia i hono nima, e tamate‘i mooni ia.
”
EKESOTOSI 22:7-8
“
Kabau e tuku e ha tagata ae gaahi baaga, be ha mea ki hono kaugaabi, ke ne vakai ki ai, bea kabau e kaihaajia ia mei he fale oe tagata: kabau e ilo ae kaihaa, tuku ke ne totogi aki ae ua. Kabau oku ikai ilo ae kaihaa, bea e toki omi ae eiki oe fale ki be kau fakamāu, ke ilo, be kuo ne ai hono nima ki he mea a hono kaugaabi.
”
EKESOTOSI 22:25
“
Kabau oku tuku atu hoo koloa ki ha niihi i hoku kakai majiva oku ofi kiate koe, oua naa ke fai kiate ia hage ha tagi koloa totogi, bea oua naa ke tala kiate ia ae totogi.
”
EKESOTOSI 25:2
“
Ke ke lea ki he fānau a Isileli, ke nau omi kiate au ae mea ofa; bea iloga ae tagata kotoabe oku foaki loto lelei be, te mou ma‘u mei ai eku mea ofa.
”
EKESOTOSI 35:5
“
Mou too meiate kimoutolu ae mea ofa kia Jihova: koia oku loto lelei ki ai, tuku ke omi ia, koe mea ofa kia Jihova; koe koula, moe siliva, moe balasa.
”
EKESOTOSI 35:22
“
Bea naa nau ha‘u, ae tagata moe fefine, akinautolu kotoabe nae loto lelei, o omi ae gaahi vesa, moe gaahi hau, moe gaahi mama, moe gaahi noo, koe teuga koula kotoabe: bea koe tagata kotoabe nae omi mea nae atu ae koula kia Jihova.
”
EKESOTOSI 36:5-7
“
Bea naa nau lea kia Mosese, o behe, Oku omi e he kakai ae mea oku lahi hake noabe ki he gaue oku fai ni, aia nae fekau e Jihova ke gaohi. Bea nae fekau e Mosese, bea naa nau fekau ke fanogonogo ki he botu kotoabe oe abitaga, o behe, Ke oua naa kei fai ha teuteu meaofa e ha tagata be ha fefine ki he fale tabu. Koia nae taofi ai ae kakai i he fetuku. He koe mea kuo nau ma‘u, nae lahi ia ki he gaue kotoabe ke gaohi, bea nae toe.
”
LEVITIKO 6:2-3
“
Kabau e fai agahala e ha toko taha, o fai ha mea hala kia Jihova, bea loi ki hono kaugaabi i ha mea nae tuku kiate ia ke tauhi, be i ha fakatau, be i ha mea kuo ave fakamalohi, be i he kākā‘i hono kaugaabi; Be kuo ne ilo ha mea nae mole, bea oku loi ki ai, o fuakava loi, oka fai hala ae tagata i ha taha oe gaahi mea ni:
”
LEVITIKO 19:9-11
“
Bea ka mou ka tuuji ae fua o ho mou fonua, oua naa ke tuuji ke oji ae gaahi tuliki o hoo goue, bea e ikai te ke tanaki ae gaahi toega tufi o hoo ututa‘u. Bea oua naa ke tufi ae toega o hoo goue vaine, bea oua naa ke tanaki ae kalebi kotoabe o hoo goue vaine; ka ke tuku ia ki he majiva moe muli: Ko au ko Jihova ko ho mou Otua. Oua naa mou kaihaa, be fai fakakākā, be feloiaki ae taha ki he taha.
”
LEVITIKO 19:13
“
Oua naa ke kākā‘i ho kaugaabi, bea oua naa ke kaihaa meiate ia: koe totogi gaue o ia naa mo alea ki ai, oua naa tuku ia iate koe i he bo o aho.
”
LEVITIKO 19:35-36
“
Oua naa mou fai tae totonu i he fakamāu, be i he mea fuofua, be i he fakamamafa, be i he fakafuofua mea. Te mou fua aki ae mea fakatatau totonu, moe fakamamafa totonu moe efa totonu, moe hini totonu: Ko au ko Jihova ko ho mou Otua, aia nae omi akimoutolu mei he fonua ko Ijibite.
”
LEVITIKO 23:22
“
Bea oka ke ka tuuji ae gaahi fua o ho fonua, o ikai te ke fetuku ke oji mei he gaahi tuliki o hoo goue oka ke ka tuuji ia, bea e ikai te ke tanaki ae toega o hoo fua: ka te ke tuku ia ki he majiva, bea ki he muli: Ko au ko Jihova ko ho mou Otua.
”
LEVITIKO 25:3-5
“
Koe ta‘u e ono ke ke to ai hoo goue, moe ta‘u e ono ke ke auhani hoo goue vaine, o tanaki hono fua; Ka ko hono fitu oe ta‘u koe sabate ia ke mālōlō ai ae fonua, koe sabate ia kia Jihova: oua naa ke to ai hoo goue, be auhani hoo goue vaine. Koia oku tubu iate ia be i he gaahi fua o hoo ta‘u oua naa ke tuuji, be toli ae gaahi kalebi oe vaine tae auhani; he koe ta‘u mālōlō ia ki ho fonua.
”
LEVITIKO 25:8-12
“
Bea ke lau kiate koe ae sabate e fitu oe gaahi ta‘u; koe ta‘u e fitu lau e fitu; bea ko hono lau oe sabate e fitu oe gaahi ta‘u koe ta‘u e fagofulu ma hiva. Bea te ke toki fekau ke ifi ae mea lea oe jiubeli i hono hogofulu oe aho i hono fitu oe mahina, i he aho oe fakalelei ke mou fakaogo atu ae mea lea i ho mou fonua kotoabe. Bea ke mou fakatabu‘i hono nimagofulu oe ta‘u, o fakaha ae huhui i he fonua kotoabe ki hono kakai kotoabe; e iate kimoutolu ia koe jiubeli: bea e toe hoko ae tagata taki taha kotoabe ki hono abi, bea e toe ha‘u taki taha ae tagata ki hono fale. Koe nimagofulu ta‘u koia e iate kimoutolu ia koe jiubeli: oua naa mou tūtū‘i, be tuuji aia oku tubu iate ia be, be tanaki mei he vaine oku tae auhani. He koe jiubeli ia; e maonioni ia kiate kimoutolu: te mou kai a hono fua o ia mei he goue be.
”
LEVITIKO 25:35
“
Bea kabau kuo hoko o majiva a ho kaiga, bea kuo vaivai ia; bea te ke tokoni ia; ne ogo be koe muli ia be ko ha aunofo kiate koe; koeuhi ke ne moui ai mo koe.
”
LEVITIKO 25:36-37
“
Oua naa ke too ha totogi iate ia, be hano tubu; ka ke manavahe ki he Otua; koeuhi ke moui ho kaiga mo koe. Oua naa ke atu hoo koloa kiate ia ke ma‘u ai ae totogi, be no hoo meakai ke ma‘u ai hono tubu.
”
LEVITIKO 27:30
“
Bea ko hono hogofulu oe vahe kotoabe oe fonua, be koe mea i he tega oe fonua, be i he gaahi fua oe akau oku a Jihova ia: oku maonioni ia kia Jihova.
”
NOMIBA 18:20-21
“
Bea nae folofola a Jihova kia Elone, o behe, E ikai te ke ma‘u ha tofia i ho nau fonua, bea e ikai te ke ma‘u ha tufakaga iate kinautolu: ka ko au ko ho inaji mo ho tofia i he fānau a Isileli. Bea vakai, kuou foaki ki he fānau a Livai a hono vahe hogofulu oe mea kotoabe i Isileli ko ho nau tofia, koeuhi koe gaue oku nau tauhi, io ae tauhi oe fale fehikitaki oe kakai.
”
NOMIBA 18:25-29
“
Bea nae folofola a Jihova kia Mosese, o behe, Ke ke lea ki he kau Livai, o ke behe kiate kinautolu, Oka mou ka ma‘u hono hogofulu oe vahe oe mea mei he fānau a Isileli, aia neu foaki meiate kinautolu maa moutolu, ko ho mou tofia, te mou toki o hake hono feilaulau hiki hake kia Jihova, io, ko hono hogofulu oe vahe i ho mou vahe hogofulu. Bea ko hoo mou feilaulau hiki hake e lau ia kiate kimoutolu, o hage koe koane oe botu hahaaga, bea moe bito oe tataoaga uaine. E behe hoo mou atu ae feilaulau hiki hake kia Jihova i ho mou vahe hogofulu kotoabe, aia oku mou ma‘u i he fānau a Isileli; bea te mou foaki hono feilaulau hiki hake o Jihova kia Elone koe taulaeiki. Koe mea foaki kotoabe oku mou ma‘u te mou age mei ai ae feilaulau hiki hake kia Jihova, mei hono lelei, io, mei hono mea oku tabu.
”
NOMIBA 27:4-11
“
Bea koeha e mole ai ae higoa oe mau tamai mei hono faahiga, koeuhi oku ikai hano foha? Foaki mai kiate kimautolu ha tofia i he kaiga oe mau tamai. Bea nae omi e Mosese e nau mea ki he ao o Jihova. Bea nae folofola a Jihova kia Mosese, o behe, Oku lea totonu ae gaahi ofefine o Silofitati: koe mooni te ke foaki ke nau ma‘u ha tofia i he kaiga oe nau tamai; bea ke tuku ke hoko ae tofia oe nau tamai kiate kinautolu. Bea te ke lea ki he fānau a Isileli, o behe, Kabau e mate ha tagata, ka oku ikai hano foha, te mou tuku ke hoko hono ofefine ki hono tofia. Bea kabau oku ikai hano ofefine, te mou tuku hono tofia ki hono kaiga. Bea kabau oku ikai hano kaiga, te mou tuku hono tofia ki he kaiga o ene tamai. Bea kabau oku ikai ha kaiga o ene tamai, te mou toki tuku hono tofia ki hono kaiga oku na vaofi i hono faahiga, bea te ne ma‘u ia: bea e tuku ia ki he fānau a Isileli koe fono oe fakamāu, o hage koe fekau a Jihova kia Mosese.
”
NOMIBA 31:50
“
Koia kuo mau omi ai ae feilaulau kia Jihova, i he mea kuo taki taha ma‘u e he tagata, koe gaahi teuga koula, moe gaahi kahoa, moe gaahi vesa, moe gaahi mama, moe gaahi hau ki he teliga, moe gaahi jifa, ke fai aki ae fakalelei koeuhi ko ho mau laumalie i he ao o Jihova.
”
NOMIBA 36:9
“
Kae oua e hiki ae tofia mei ha faahiga e taha ki ha faahiga kehe; kae taki taha bikitai ae faahiga oe fānau a Isileli ki hono tofia oona.
”
TEUTALONOME 5:19
“
Bea oua naa ke kaihaa.
”
TEUTALONOME 5:21
“
Bea oua naa ke holi ki he unoho o ho kaugaabi, bea oua naa ke manumanu ki he fale o ho kaugaabi, be ki he ene goue, be ki he ene tamaioeiki, be ki he ene kaunaga, be ki he ene bulu, be ki he ene asi, be ki ha mea e taha oku a ho kaugaabi.
”
TEUTALONOME 8:9
“
Koe fonua ke ke kai ma tae ha hoge, e ikai te ke majiva i ha mea e taha i ai; ae fonua oku maka aki ae aione, bea te ke keli mei hono gaahi mouga ae balasa.
”
TEUTALONOME 8:12-18
“
Telia naa hili hoo kai o makona, bea kuo ke laga hao gaahi fale lelei, o nofo ai; Bea kuo tubu o lahi hoo faga manu lalahi mo hoo faga manu jii, bea kuo tubu o lahi hoo siliva mo hoo koula, bea kuo tubu o lahi ae mea kotoabe oku ke ma‘u; Bea toki hiki hake ho loto, bea ke fakagalogalo‘i a Jihova ko ho Otua, aia naa ne omi koe kituaa mei he fonua ko Ijibite, mei he fale oe bobula; Aia naa ne tataki atu koe i he fuu toafa lahi mo fakamanavahe koia, aia nae i ai ae gaahi gata vela, moe gaahi sikobio, moe laaina, bea nae ikai ha vai i ai; aia naa ne omi vai kiate koe mei he makaafi; Aia naa ne fafaga‘i koe i he toafa aki ae mana, aia nae ikai ilo e hoo gaahi tamai, koeuhi ke ne fakavaivai‘i koe, bea koeuhi ke ne ahiahi‘i koe, ke fai lelei kiate koe i ho ikuaga: Bea telia naa ke behe i ho loto, Ko hoku malohi moe mafai o hoku nima kuo ne lava‘i ae gaahi koloa ni maaku. Ka ke manatu koe kia Jihova ko ho Otua: he koia ia oku ne foaki kiate koe ae mafai ke ma‘u ae koloa, koeuhi ke ne fakamau ene fuakava aia naa ne fuakava ai ki hoo gaahi tamai, o hage koia he aho ni.
”
TEUTALONOME 10:17-18
“
He ko Jihova ko ho mou Otua koe Otua ia oe gaahi otua, moe Eiki ia oe gaahi eiki, koe Otua lagilagi, koe mafimafi, mo fakailifia, aia oku ikai filifilimanako ki he kakai, be ma‘u ha totogi: Oku ne fakamāu eia ma ae tamai mate moe fefine baea, oku ofa ia ki he muli, o ne foaki ki ai ae meakai moe kofu.
”
TEUTALONOME 12:6
“
Bea te mou fetuku ki ai a hoo mou gaahi feilaulau tutu, mo hoo mou gaahi feilaulau, mo hoo mou tukuhau, moe feilaulau hiki hake a ho mou nima, mo hoo mou gaahi fuakava, mo hoo mou mea atu i he loto ofa, moe uluaki fanau a hoo mou faga manu lalahi mo hoo mou faga manu jii.
”
TEUTALONOME 12:11
“
E toki i ai ha botu aia e fili e Jihova ko ho Otua ke bule ke nofo ki ai hono huafa; te mou fetuku ki ai aia kotoabe oku ou fekau kiate kimoutolu, ko hoo mou gaahi feilaulau tutu, mo hoo mou gaahi feilaulau, a hoo mou gaahi tukuhau, moe feilaulau hiki hake a ho mou nima, mo hoo mou gaahi fuakava aia oku mou fuakava ai kia Jihova:
”
TEUTALONOME 12:17
“
E ikai gofua ke ke kai i ho lotoa hono hogofulu oe vahe o hoo uite, be o hoo uaine, be o hoo lolo, be koe uluaki uhiki o hoo faga manu lalahi be koe faga manu jii, be ko ha mea i hoo fuakava aia kuo ke fuakava ki ai, be ko hoo feilaulau loto lelei, be koe feilaulau hiki hake a ho nima:
”
TEUTALONOME 14:22-23
“
Ke ke tukuhau mooni aki hono tubu kotoabe o hoo tega, aia oku tubu i he goue i he ta‘u tuku fakaholo. Bea ke kai i he ao o Jihova ko ho Otua, i he botu aia e fili eia ke tuku ki ai hono huafa, hono vahe hogofulu o hoo uite, mo hoo uaine, bea mo hoo lolo, moe gaahi uluaki fanau o hoo faga manu lalahi, bea i hoo faga manu jii; koeuhi ke ke ilo ke manavahe mau ai be kia Jihova ko ho Otua.
”
TEUTALONOME 15:1-3
“
I HE gataaga o hono fitu oe ta‘u kotoabe ke ke fai ae veteage. Bea ko hono aga oe veteage eni: Koia kotoabe nae nono atu ha mea ki hono kaugaabi ke vete eia ia; oua naa eke ia i hono kaugaabi, be ki hono tokoua; koeuhi oku ui ia koe veteage kia Jihova. E gofua a hoo eke ia ki he muli: ka koia oku aau mo ho tokoua e tukuage ia e ho nima;
”
TEUTALONOME 15:6
“
He oku tabuaki‘i koe e Jihova ko ho Otua, o hage ko ene talaofa kiate koe: bea te ke nono atu ki he gaahi buleaga lahi, ka e ikai te ke nono mai; bea te ke bule koe ki he gaahi buleaga lahi, ka e ikai te nau bule kiate koe.
”
TEUTALONOME 15:7-8
“
Kabau e iate kimoutolu ha tagata majiva i ho kaiga i he gaahi matani kolo o ho fonua aia oku foaki e Jihova ko ho Otua kiate koe, oua naa ke fakafefeka ho loto, be tabuni ho nima ki ho tokoua majiva: Ka te ke mafola ke lahi ho nima kiate ia, bea ke nono atu mooni kiate ia ke tatau mo ene majiva, aia oku ne majiva ai.
”
TEUTALONOME 15:9-11
“
Vakai telia naa ai ha mahalo i ho loto kovi, o behe, Oku ofi a hono fitu oe ta‘u, koe ta‘u oe veteage: bea kovi ai ho mata ki ho tokoua majiva, bea oku ikai te ke tuku ha mea kiate ia; bea tagi lāuga ai ia kia Jihova iate koe, bea hoko ia koe agahala kiate koe. Koe mooni te ke foaki kiate ia, bea oua naa mamahi ho loto i hoo foaki kiate ia: he koeuhi koe mea ni e tabuaki ai koe e Jihova ko ho Otua i hoo gaahi gaue kotoabe, bea i he mea kotoabe oku mafao atu ho nima ki ai. Koeuhi e ikai aubito gata ae majiva mei ho fonua: koia oku ou fekau‘i koe, o behe, Ke ke mafola ho nima o lahi ki ho tokoua, ki he majiva, moia oku tuutamaki, i ho fonua.
”
TEUTALONOME 16:10
“
Bea ke tauhi ae katoaga oe gaahi uike kia Jihova ko ho Otua aki ae feilaulau oe mea loto lelei mei ho nima, aia ke ke atu o fakatatau ki he tabuaki‘i koe e Jihova ko ho Otua:
”
TEUTALONOME 16:17
“
E foaki e he tagata kotoabe o fakatatau mo ene mafai, o tāu moe tabuaki a Jihova ko ho Otua aia kuo ne foaki kiate koe.
”
TEUTALONOME 17:17
“
Bea oua naa fakatokolahi eia ae unoho kiate ia, telia naa afe kehe hono loto: bea oua naa ne fakalahi aubito ae siliva moe koula kiate ia.
”
TEUTALONOME 18:2
“
Koia e ikai te nau ma‘u ai ha tofia mo ho nau gaahi kaiga: ko Jihova ko ho nau tofia o hage ko ene folofola kiate kinautolu.
”
TEUTALONOME 19:14
“
Oua naa ke hiki ae fakagataga fonua o ho kaugaabi, aia nae to i mu‘a i ho tofia, aia te ke ma‘u i he fonua oku foaki e Jihova ko ho Otua ke ke ma‘u.
”
TEUTALONOME 23:19-20
“
Oua naa ke nono atu ke ma‘u totogi lahi mei ho tokoua; ae totogi oe baaga, be koe totogi meakai, be koe totogi o ha mea e taha kuo nono atu ke ma‘u totogi: E gofua a hoo nono atu ki he muli ke ma‘u totogi; kae oua naa ke nono atu ki ho tokoua ke ma‘u totogi: koeuhi ke tabuaki‘i koe e Jihova ko ho Otua i he mea kotoabe oku ke ai ho nima ki ai, i he fonua koia oku ke alu ki ai ke ke ma‘u ia.
”
TEUTALONOME 24:7
“
Kabau e ma‘u ha tagata oku ne kaihaaji ha niihi i hono kaiga koe fānau a Isileli, o fakamalohi‘i ia, be fakatau ia; bea e mate ai ae kaihaa koia; bea e tukuage ae kovi meiate kimoutolu.
”
TEUTALONOME 24:21
“
Oka ke ka toli ae gaahi kelebi o hoo goue vaine, oua naa ke tanaki hono toega: tuku ia ki he muli, moe tamai mate, bea ki he fefine baea.
”
TEUTALONOME 26:9-11
“
Bea kuo ne omi akimautolu ki he botu ni, bea kuo ne foaki kiate kimautolu ae fonua ni, koe fonua oku mahu tafea i he hua huhu moe honi. Bea koeni, vakai, kuou omi ae uluaki fua oe fonua aia kuo ke foaki ekoe, E Jihova, kiate au. Bea te ke fokotuu ia i he ao o Jihova ko ho Otua, bea te ke lotu i he ao o Jihova ko ho Otua: Bea te ke fiefia i he lelei kotoabe aia oku foaki e Jihova ko ho Otua kiate koe, bea ki ho fale, akoe, moe Livai, moe muli oku iate kimoutolu.
”
TEUTALONOME 26:12-13
“
I he hili hao tukuhau i hono hogofulu oe vahe o hoo mea kotoabe i hono tolu oe ta‘u, aia koe ta‘u oe tukuhau, bea kuo ke atu ia ki he kau Livai, moe muli, moe tamai mate, moe witou, koeuhi ke nau kai i hoo gaahi kolo, bea makona; Bea te ke toki lea koe i he ao o Jihova ko ho Otua, Kuou omi ae gaahi mea tabu mei hoku fale, bea kuou foaki foki ia ki he kau Livai, bea ki he muli, moe tamai mate, moe witou, o hage ko hoo gaahi fekau kotoabe aia naa ke fekau kiate au: nae ikai teu talagataa ki hoo fekau, bea nae ikai teu fakagalogalo‘i ia:
”
TEUTALONOME 28:11-12
“
Bea e gaohi koe e Jihova ke lahi hoo lelei, i he gaahi fua o ho jino, bea i he fua o hoo faga manu lalahi, bea i he gaahi fua o ho fonua, i he fonua aia nae fuakava ai a Jihova ki hoo gaahi tamai ke foaki kiate koe. E too kiate koe a Jihova a ene koloa lelei, ae lagi ke foaki mai ae uha ki ho fonua i hono faahita‘u totonu, bea ke tabuaki ae gaue kotoabe a ho nima: bea te ke nono atu koe ki he gaahi buleaga lahi, ka e ikai te ke no mai.
”
JOSIUA 6:19
“
Ka koe siliva kotoabe, moe koula, moe gaahi ibu balasa moe aione, kuo fakatabu‘i kia Jihova: e omi ia kotoabe ki he fale koloa o Jihova.
”
JOSIUA 13:33
“
Ka nae ikai foaki e Mosese ha tofia ki he faahiga o Livai: ko Jihova koe Otua o Isileli ko ho nau tofia, o hage ko ene tala kiate kinautolu.
”
1 SAMUELA 2:7-8
“
Oku fakamajiva e Jihova, bea ne fakamaumea‘i: oku ne fakamoulaloa, mo ne hiki ki oluga. Oku ne hiki hake ae majiva mei he efu, o fakahikihiki ae faa kole mei he tuuga veve, ke fakanofo akinautolu moe houeiki, bea ke ne gaohi akinautolu ke nau ma‘u ae nofoa fakaeieiki: he koe gaahi bou o mamani oku o Jihova, bea kuo ne fokotuu a mamani ki ai.
”
2 SAMUELA 12:1-6
“
BEA nae fekau e Jihova a Natani kia Tevita. Bea naa ne ha‘u kiate ia, o ne behe ki ai, Nae ai ae ogo tagata e toko ua, i he kolo be taha: nae koloaia ae toko taha kae majiva ae toko taha. Nae ma‘u e he koloaia ae faga manu jii moe faga manu lalahi o lahi aubito: Ka nae ikai ha mea i he tagata majiva, ka koe kihi‘i lami fefine be taha, aia naa ne fakatau bea bujiaki: bea nae tubu hake ia moia bea mo ene fānau; bea nae kai ia i he ene meakai aana, bea ne inu mei he ene ibu aana, bea nae tokoto ia ki hono fatafata, bea nae tatau ia kiate ia mo ha ofefine. Bea nae ha‘u ae tagata fonoga ki he tagata koloaia, bea naa ne mamae ke fili mei he ene faga manu jii aana, mo ene faga manu lalahi, ke teuteu ia ma ae tagata fonoga aia nae ha‘u kiate ia; ka naa ne omi ae lami ae tagata majiva, o ne teuteu‘i ia ma ae tagata aia nae ha‘u kiate ia. Bea nae tubu o vela lahi ae houhau a Tevita ki he tagata; bea naa ne behe kia Netane, Hage oku moui a Jihova, oku totonu ke mate ae tagata aia kuo fai ae mea ni: Bea e totogi ia ae lami ke liuga fa, koeuhi ko ene fai ae mea ni, bea koeuhi nae ikai iate ia ha agaofa.
”
2 SAMUELA 24:24-25
“
Bea nae behe e he tu‘i kia Alauna, E ikai behe; ka teu fakatau mooni ia meiate koe aki ha totogi: bea e ikai foki teu atu ha feilaulau tutu kia Jihova ko hoku Otua, i ha mea kuou ma‘u taetotogi. Bea koia nae fakatau ai e Tevita ae hahaaga uite, bea moe faga bulu, aki ae sikeli siliva e nimagofulu. Bea nae fokotuu i ai e Tevita ha feilaulauaga kia Jihova, bea ne atu i ai ae gaahi feilaulau tutu moe gaahi feilaulau fakamelino. Bea behe, nae fakakolekolea a Jihova koeuhi koe fonua, bea nae taofi ae mahaki fakaauha mei Isileli.
”
1 KOE GAAHI TU‘I 6:21-22
“
Koia, nae ufiufi ae loto fale o Solomone aki ae koula haohaoa: bea naa ne vahevahe ae fale aki ae gaahi jeni koula ki mua i he folofolaaga; bea naa ne aofi aki ia ae koula. Bea naa ne ufiufi aki ae koula ae fale katoa, kae oua ke oji ae fale katoa i hono ai: bea koe feilaulauaga katoa nae ofi ki he folofolaaga, naa ne aofi ia aki ae koula.
”
1 KOE GAAHI TU‘I 6:30
“
Bea naa ne ufiufi aki ae koula ae faliki oe fale i loto mo itua.
”
1 KOE GAAHI TU‘I 7:48-50
“
Bea nae gaohi e Solomone ae gaahi nāunāu oe fale o Jihova: koe feilaulauaga koula, moe balebale oe koula aia nae hili ki ai ae ma oe ao, Moe tuugamāma oe koula mooniia, koe nima ki he toomatau, bea koe nima ki he toohema, i he ao oe folofolaaga, bea moe gaahi fijiakau, moe gaahi tuugamāma, bea moe mea hikofi fakakoula, Bea moe gaahi ibu, bea moe helekojimāma, bea moe gaahi ibu luoluo, bea moe gaahi sibuni, bea moe gaahi aiagaafi oe koula mooniia; moe tautauaga mataba koula, ki he gaahi mataba oe fale ki loto, moe botu tobutabu lahi, bea moe gaahi mataba oe fale, io oe fale lotu.
”
1 KOE GAAHI TU‘I 10:14
“
Bea koeni ko hono mamafa oe koula nae omi kia Solomone i he ta‘u be taha koe taleneti e onogeau moe onogofulu ma ono oe koula,
”
1 KOE GAAHI TU‘I 10:21-23
“
Bea nae gaohi aki ae koula ae gaahi ibu inu ae tu‘i ko Solomone, bea koe gaahi ibu oe fale i he vao akau o Lebanoni, nae oe koula mooniia; nae ikai ha siliva i ai: nae ikai mahuiga ia i he gaahi aho o Solomone. He nae alu ae folau ae tu‘i i tahi koe gaahi vaka Tasisi, fakataha moe folau o Helami: nae ha‘u tuo taha i he ta‘u e tolu ae folau mei Tasisi, ke omi ae koula, moe siliva, moe lei, moe faga geli, bea moe faga bikoka. Koia nae fugani hake ai ae tu‘i ko Solomone i he gaahi tu‘i kotoabe o mamani, i he koloaia moe boto.
”
1 KOE GAAHI TU‘I 17:11-16
“
Bea i he ene alu atu ko hono omi, naa ne ui atu kiate ia, o behe, Oku ou kole kiate koe, omi kiate au ha momoi koga ma i ho nima. Bea nae behe mai eia, Oku moui a Jihova ko ho Otua, ka oku ikai teu ma‘u ha foi ma, ka koe falukuga be taha oe mahoaa i ha buha, moe kihi‘i lolo jii i ha ibu: bea vakai, oku ou okooko ni ae vaa akau e ua, koeuhi keu alu o teuteu ia maaku mo eku tama, koeuhi ke ma kai ia, bea ma toki mate. Bea nae behe e Ilaija kiate ia, Oua naa ke manavahe; alu o fai o hage ko hoo lea: ka ke tomua gaohi mei ai ha kihi‘i foi ma maaku, bea ke toki gaohi maau bea mo hoo tama. He oku behe e Jihova koe Otua o Isileli, E ikai fakaaau ke oji ae mahoaa i he buha, bea e ikai maha ae lolo i he ibu, o a‘u ki he aho e foaki ai e Jihova ae uha ki he fonua. Bea nae alu ia mo ne fai o tatau moe lea a Ilaija: bea koia, mo ia, bea mo hono kaugafale, naa nau kai i he gaahi aho lahi. Bea nae ikai fakaaau ke oji ae mahoaa i he buha, bea nae ikai foki ke maha ae lolo i he ibu, o hage koe folofola a Jihova aia naa ne folofola aki ia Ilaija.
”
II KOE GAAHI TU‘I 4:2-7
“
Bea nae behe e Ilaisa kiate ia, Koeha ha mea teu fai maau? fakaha mai be koeha ha mea oku ke ma‘u i fale? Bea nae behe mai eia, Oku ikai ma‘u e hoo kaunaga ha mea i fale, ka koe hina be taha oe lolo. Bea toki behe eia, Ke ke alu, mo kole mai ha gaahi ibu mei ho kaiga kotoabe, ae gaahi geeji ibu; bea oua naa kole fakajiijii be. Bea oka ke ka toe hu mai, te ke tabuni ae mataba kiate koe, bea mo hoo ogo tama, bea te ke liligi ki he gaahi ibu kotoabe koia, bea te ke tuku kehe aia oku fakafonu. Koia naa ne alu atu meiate ia, mo ne tabuni ae mataba kiate ia mo ene ogo tama, aia nae fetuku mai ae gaahi ibu kiate ia; ka nae liligi atu eia. Bea nae hoko o behe, i he ene bito ae gaahi ibu, naa ne beheage ki he ene tama, Toe omi mo ha ibu e taha. Bea nae behe atu eia kiate ia, Oku ikai toe ha taha. Bea nae tuku ae tafe oe lolo. Bea naa ne toki ha‘u o fakaha ia ki he tagata oe Otua. Bea nae behe eia, Alu, o fakatau ae lolo, bea atu ae totogi kiate ia oku eke, bea ko hono toe ke ke moui ai koe bea mo hoo fānau.
”
II KOE GAAHI TU‘I 18:15-16
“
Bea nae atu kiate ia e Hesekaia ae siliva kotoabe nae ilo i he fale o Jihova, bea i he gaahi tukuaga koloa i he fale oe tu‘i. I he kuoga koia nae tutuu ai e Hesekaia ae koula mei he gaahi mataba oe fale tabu o Jihova, bea mei he gaahi bou aia nae aofi e Hesekaia koe tu‘i o Juta, o ne atu ia ki he tu‘i o Asilia.
”
II KOE GAAHI TU‘I 24:13-14
“
Bea naa ne fetuku mei ai ae gaahi koloa kotoabe oe fale o Jihova, moe gaahi koloa mei he fale oe tu‘i, bea naa ne tuutuu ke iki ae gaahi ibu koula aia nae gaohi e Solomone koe tu‘i o Isileli i he fale tabu o Jihova, o hage koe folofola a Jihova. Bea naa ne fetuku o ave ae kakai Jelusalema kotoabe moe gaahi houeiki kotoabe, moe kau tagata to‘a kotoabe, io, koe bobula e toko taha mano, moe kau tagata tufuga moe kau tufuga ukamea: nae ikai toe ha kakai, ka koe kakai majiva aubito oe fonua.
”
1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 4:10
“
Bea nae lotu a Jebesi ki he Otua o Isileli, o behe, Taumaia, te ke tabuaki mooni au, mo fakalahi a hoku mata fonua, bea ke kau mai ho nima kiate au, bea ke malu‘l au mei he kovi, koeuhi he oua naaku mamahi ai! Bea nae foaki e he Otua ae mea naa ne kole ki ai.
”
1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 12:40
“
Bea iloga ae kakai nae vaofi mo kinautolu, kia Isaka, mo Sebuloni, mo Nafitali, naa nau omi ae ma kuo fakaheka ki he faga asi, bea ki he faga kameli, bea ki he faga miuli, bea ki he faga bulu, bea nae omi moe magiji, koe mahoaa, moe gaahi fiki fakamomoa, moe gaahi fuhiga kalebi, moe uaine, moe lolo, moe faga bulu, moe faga sibi lahi aubito: he nae lahi ae fakafiefia i Isileli.
”
1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 22:14
“
Koeni, vakai, lolotoga a eku majiva kuou tokonaki ma ae fale o Jihova, koe taleniti koula e taha kilu, moe taleniti siliva e taha miliona; bea moe balasa moe ukamea tae faa fakamamafa; he oku lahi noabe ia: kuou tokonaki foki ae gaahi taaga akau moe gaahi maka; bea te ke faa fakalahi ekoe ki ai.
”
1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 29:2-3
“
Bea koeni kuou fai tokonaki eau aki a hoku malohi katoa, ma ae fale o hoku Otua, ae koula ki he mea koula, moe siliva ki he mea siliva, moe balasa ki he mea balasa, moe ukamea ki he mea ukamea, moe taaga ki he gaahi mea akau; moe maka koe onike ke fonofono aki, moe gaahi maka gigila mo lanu kehekehe, moe faahiga maka mahuiga kotoabe, bea moe maka hinehina, koe mea lahi. Bea koeuhi foki kuou tuku bau a eku ofa ki he fale a hoku Otua, koia kuou atu mei he eku koloa totonu aaku, ae koula moe siliva, aia kuou atu ma ae fale o hoku Otua, koe fakalahi ataatā be ki he mea kotoabe aia kuou tokonaki ki he fale maonioni,
”
1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 29:7-9
“
Bea naa nau foaki ma ae gaue i he fale oe Otua koe koula, koe taleniti e nima afe, moe koga kehe e taha mano, bea koe siliva koe taleniti e taha mano, bea moe taleniti e taha mano ma valu afe oe balasa, bea moe taleniti e taha kilu oe ukamea. Bea ko kinautolu nae ma‘u ae gaahi maka mahuiga naa nau foaki ia ki he koloa oe fale o Jihova i he nima o Jehieli koe tagata Kesoni. Bea nae toki fiefia ai ae kakai, koeuhi naa nau atu i he fiefie fai, bea i he loto agatonu naa nau atu loto lelei be kia Jihova: bea nae fiefia foki a Tevita koe tu‘i i he fiefia lahi.
”
1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 29:12
“
Oku meiate koe ae koloa moe ogoogolahi, bea oku ke bule koe ki he mea kotoabe; bea oku i ho nima ae malohi moe mafai; bea oku i ho nima oou ae faa hakeaki‘i, moe foaki oe malohi ki he mea kotoabe.
”
1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 29:14
“
Ka kohai au, bea kohai a hoku kakai, ke behe ke mau faa atu mea behe ni i he fiefie fai? he oku meiate koe ae mea kotoabe, bea kuo mau atu be kiate koe mei he mea oku oou.
”
1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 29:16
“
E Jihova ko ho mau Otua, koe koloa kotoabe kuo mau tokonaki ke laga aki ha fale kiate koe ma a ho huafa maonioni, oku mei ho nima oou, bea oku oou kotoabe.
”
II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 1:11-12
“
Bea nae behe e he Otua kia Solomone, Koeuhi nae i ho loto ae mea ni bea kuo ikai te ke kole ha koloa, be koe ma‘u mea, be koe ogoogolahi, be koe moui a hoo gaahi fili, be te ke kole ke ke moui fuoloa; ka kuo ke kole ki he boto moe iloilo maau, koeuhi ke ke faa fakamāu ai a hoku kakai, aia kuou tuku koe ke ke tu‘i ki ai: Kuo foaki kiate koe ae boto moe iloilo; bea teu foaki kiate koe ae koloa moe ma‘u mea, moe ogoogolahi, kuo heeki ke ma‘u o lahi behe e he gaahi tu‘i kuo i muaage iate koe, bea e ikai ma‘u o tatau moia e ha toko taha e muimui kiate koe.
”
II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 1:15
“
Bea nae gaohi e he tu‘i ae siliva moe koula ke hage koe maka i Jelusalema, bea naa ne ma‘u o lahi ae gaahi akau sita ke tatau moe gaahi akau sukamino i he botu talalo.
”
II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 31:4-5
“
Bea naa ne fekau foki ki he kakai nae nofo i Jelusalema ke atu ae vahega oe kau taulaeiki moe kau Livai, koeuhi ke fakafiemalie‘i akinautolu i he fono a Jihova. Bea i he ogo kitua ae fekau, nae omi leva e he fānau a Isileli, ae uluaki fua lahi aubito oe uite, moe uaine, moe lolo, moe honi, bea mei he gaahi mea kotoabe oku tubu i he goue: bea moe vahega oe mea kotoabe naa nau omi o lahi aubito.
”
KOE TOHI A NEHEMAIA 5:1-13
“
BEA nae lāuga lahi ae kakai mo ho nau gaahi unoho ki ho nau gaahi kaiga koe kakai Jiu. He nae ai ae niihi nae lea o behe, Ko kimautolu, ko ho mau gaahi foha, mo ho mau gaahi ofefine oku mau toko lahi: koia oku mau too hake ai ae uite ma anautolu, koeuhi ke mau kai, bea moui. Nae ai moe niihi naa nau lea, o behe, Kuo mau ma‘u baaga koeuhi ko ho mau gaahi fonua, moe goue vaine, moe gaahi fale, koeuhi ke mau fakatau ae uite, koe mea i he hoge. Bea nae i ai ae niihi foki nae behe, Kuo mau no ae gaahi baaga ma ae tukuhau ae tu‘i, bea fakamoua ki ai ho mau gaahi fonua moe goue vaine. Ka koeni ko ho mau kakano oku tatau moe kakano o ho mau kaiga, moe mau fānau oku hage koe nau fānau: bea, vakai, oku mau fakabobula‘i ho mau gaahi foha, mo ho mau gaahi ofefine ke hoko koe kau tamaioeiki, bea koe niihi o ho mau ofefine kuo fakahoko ni ki he fakabobula: bea oku ikai te mau mafai ke huhui akinautolu; he koe kau tagata kehe kuo ma‘u ho mau fonua moe mau goue vaine. Bea neu ita lahi i he eku fanogo ki he e nau tagi moe gaahi lea ni. Bea neu fakalaulau loto, beau valoki ae gaahi houeiki, moe kau bule, beau behe kiate kinautolu, Oku mou ma‘u totogi lahi, taki taha mei hono tokoua. Bea neu fokotuu hake ae fuu toko lahi ke taofi kiate kinautolu. Bea neu behe kiate kinautolu, Kuo fai ekimautolu o fakatatau moe mau mafai, ae huhui o ho mau kaiga koe kakai Jiu, aia nae fakatau ki he kakai hiteni; bea te mou fakatau koa a ho mou gaahi kaiga? be e fakatau koa akinautolu kiate kimautolu? Bea naa nau logo be, o ikai ilo ha mea ke lea aki. Bea neu behe foki, Koia oku mou fai oku ikai lelei: ikai oku gali ke mou alu be i he manavahe ki ho tau Otua telia ae manuki oe hiteni ko ho tau gaahi fili? E totonu foki ka ne ko au mo hoku kaiga mo eku kau tamaioeiki, ke mau tala totogi kiate kinautolu i he baaga moe uite: oku ou kole kiate kimoutolu ke tau tuku mua ae tagi totogi ni. Oku ou kole kiate kimoutolu, mou toe atu kiate kinautolu he aho ni, ho nau fonua, moe nau goue vaine, moe nau goue olive, mo ho nau gaahi fale, mo hono teau oe vahe oe nau gaahi baaga, moe uite, moe uaine, moe lolo, aia oku mou tagi ke ma‘u malohi iate kinautolu. Bea naa nau behe mai, Te mau toe atu, bea e ikai te mau tala ha mea e taha ki ai; koia te mau fai o hage ko hoo lea. Bea neu ui ke ha‘u ae kau taulaeiki, beau fakafuakava akinautolu, koeuhi ke nau fai o fakatatau ki he lea babau ni. Bea naaku tubetube‘i hoku kofu foki, o behe, Ke tubetube‘i behe e he Otua ae tagata kotoabe mei hono fale, bea mei he ene gaue, aia oku ikai fakamooni ki he lea ni, io, ke tubetube‘i fa kitua, bea liaki. Bea nae behe e he fakataha kotoabe, Emeni, mo nau fakafetai kia Jihova. Bea nae fai e he kakai o fakatatau ki he lea ni.
”
KOE TOHI A NEHEMAIA 10:34-39
“
Bea naa tau fai ae talotalo ki he kau taulaeiki, moe kau Livai, moe kakai, ki he feilaulau oe fefie, ke fetuku ia ki he fale o ho tau Otua, o fakatatau ki he gaahi fale oe mau gaahi tamai, i he gaahi kuoga kuo kotofa i he ta‘u tukufakaholo, ke tutu i he fuga oe feilaulauaga o Jihova ko ho tau Otua, o hage koia kuo tohi i he fono: Bea ke omi ae gaahi uluaki fua oe goue, moe uluaki fua oe gaahi akau kotoabe, i he ta‘u hokohoko be, ki he fale o Jihova: Bea moe uluaki tubu o ho tau gaahi foha, bea moe tau faga manu lalahi, o hage koia kuo tohi i he fono, moe uluaki tubu oe tau gaahi faga manu jii moe faga sibi, ke omi ki he fale o ho tau Otua, ki he kau taulaeiki aia oku tauhi i he fale o ho tau Otua: Bea ke tau omi hono uluaki fua oe tau ma kuo natu, moe tau gaahi mea atu, moe fua oe gaahi akau kehekehe kotoabe, oe uaine moe lolo, ki he kau taulaeiki, ki he gaahi botu‘i fale i he fale o ho tau Otua: moe gaahi tauvao oe tau goue ki he kau Livai, ke ma‘u ai e he kau Livai koia ae gaahi tauvao i he gaahi kolo o ho tau botu kakai. Bea koe taulaeiki koe foha o Elone e kau ia moe kau Livai i he ma‘u e he kau Livai ae gaahi tauvao: bea e fetuku hake e he kau Livai hono hogofulu oe vahe oe tauvao ki he fale o ho tau Otua, ki he gaahi botu fale ki loto i he fale koloa. He koe fānau a Isileli moe fānau a Livai te nau omi ae feilaulau oe uite, moe uaine foou, moe lolo, ki he gaahi fale aia oku i ai ae gaahi ibu oe fale tabu, moe kau taulaeiki oku tauhi, moe kau leo mataba, moe kau hiva: bea e ikai te tau liaki ae fale o ho tau Otua.
”
KOE TOHI A NEHEMAIA 13:5
“
Bea naa ‘ne teuteu moona ae fale lahi, aia naa nau tuku ki ai i mua ae gaahi feilaulau meakai, moe mea namu kakala, moe gaahi ibu, moe gaahi mea oe tukuhau, moe uaine foou, moe lolo, aia nae fekau ke foaki ki he kau Livai, moe kau hiva, moe kau leo mataba; moe gaahi feilaulau oe kau taulaeiki.
”
KOE TOHI A NEHEMAIA 13:12
“
Bea nae omi ai e Juta kotoabe ae tauvao oe uite moe uaine foou moe lolo ki he gaahi feleoko.
”
KOE TOHI A JOBE 1:3-4
“
Ko ene koloa koe sibi e fitu afe, moe kameli e tolu afe, moe taulua faga bulu e nimageau, moe asi fefine e nimageau, moe fuu abi toko lahi aubito; bea nae lahi taha ai ae tagata ni i he kakai kotoabe oe botu hahake. Bea nae faa fai e hono gaahi foha ae katoaga kai i ho nau gaahi fale, o taki taha i hono aho; bea nae tala ki ho nau tuofefine e toko tolu ke kai mo inu mo kinautolu.
”
KOE TOHI A JOBE 1:21
“
O ne behe, Naaku ha‘u telefua be mei he manāva o eku fa‘e, bea teu toe alu telefua atu be: nae foaki e Jihova, bea kuo too atu e Jihova; fakafetai be ki he huafa o Jihova.
”
KOE TOHI A JOBE 20:15
“
Kuo ne folo hifo ae koloa, ka te ne toe lua aki hake ia: e li ia e he Otua mei hono kete.
”
KOE TOHI A JOBE 20:19
“
Koeuhi kuo ne taomia mo liaki ae majiva; kuo ne too fakamalohi ae fale nae ikai ke ne laga;
”
KOE TOHI A JOBE 21:13
“
Oku nau fakaoji ho nau gaahi aho i he fakafiemalie, bea fakafokifabe oku nau alu hifo ki he faitoka.
”
KOE TOHI A JOBE 22:6-7
“
He kuo ke ma‘u taetotonu ae totogi mei ho kaiga, bea kuo ke faao mei he telefua ho nau kofu. Nae ikai te ke fakainua ae vaivai aki ae vai, bea kuo ke taofi ae ma mei he fiekaia.
”
KOE TOHI A JOBE 22:25
“
Io, e hoko ae Mafimafi ko ho fakaū, bea te ke ma‘u o lahi ae siliva.
”
KOE TOHI A JOBE 24:2-10
“
Oku hiki e he niihi ae gaahi fakagatagata oe fonua; oku nau ave fakamalohi ae gaahi faga manu, o nau fafaga aki akinautolu. Oku nau fakahe‘i ae asi ae tamai mate, oku nau ma‘u koe totogi ae bulu tagata ae fefine kuo mate hono unoho. Oku nau fakaafe‘i ae majiva mei he hala: oku toitoi fakataha ae kakai majiva oe fonua. Vakai, oku nau alu atu ki he e nau gaue o hage koe faga asi kaivao oe toafa; o tuu hegihegi ki he kaihaa: oku ma‘u ae mea kai maa nautolu moe nau fānau mei he toafa. Oku nau taki taha tuuji ene hana i he goue: bea utu e he agahala ae fua oe vaine. Oku nau fai ke mohe tae kafu ae telefua, bea ikai ha kafu i he momoko. Oku nau viviku i he gaahi uha mei he mouga, mo nau fāufua‘i ae maka koe tae ha maluaga. Oku hamuji e he niihi ae tamai mate mei he huhu, bea ma‘u ae kofu oe majiva koe totogi. Oku nau fai ke alu telefua ia o tae ha kofu, o nau ave ae u uite mei he fiekaia;
”
KOE TOHI A JOBE 31:23-25
“
He koe fakaauha mei he Otua koe mea fakailifia kiate au, bea koe mea i he ene geia nae ikai teu faa kataki‘i. He kabau naaku amanaki ki he koula, be teu behe ki he koula lelei, Ko hoku falalaaga koe; Kabau naaku fiefia i he tubu o lahi eku koloa, bea koeuhi kuo ma‘u lahi e hoku nima;
”
KOE TOHI A JOBE 34:19
“
Ka e fefe kiate ia aia oku ikai te ne filifilimanako ki he kakai houeiki, bea oku ikai lahi hake ene tokaga ki he koloaia i he majiva? he koe gaue a hono nima akinautolu kotoabe.
”
KOE TOHI A JOBE 42:10
“
Bea nae liliu e Jihova ae bobula o Jobe, i he ene hufia hono kaiga: bea nae fakama‘umea e Jihova kia Jobe o liuga ua hake i he mea naa ne ma‘u i mua.
”
KOE TOHI A JOBE 42:15
“
Bea nae ikai ilo i he fonua kotoabe ha kau fefine hoihoifua o hage koe gaahi ofefine o Jobe: bea nae foaki ae tofia kiate kinautolu e he e nau tamai i he fakataha mo ho nau gaahi tuogaane.
”
KOE GAAHI SAME 2:8
“
Ke ke lea kiate au, bea teu foaki ae gaahi hiteni ko ho tofia, moe gaahi gataaga kotoabe o mamani moou.
”
KOE GAAHI SAME 9:18
“
Koeuhi e ikai galo mau ai be ae majiva: e ikai auha ke taegata ae amanaki ae majiva.
”
KOE GAAHI SAME 10:3
“
He oku bolebole ae agahala i he holi a hono loto, o ne fakamalo ki he manumanu aia oku fehia ki ai a Jihova.
”
KOE GAAHI SAME 15:5
“
Ko ia oku ikai age ene gaahi baaga koeuhi koe totogi, be too eia ae totogi ke fai kovi ki he maonioni. Ko ia oku ne fai ae gaahi mea ni e ikai ue‘i ia o taegata.
”
KOE GAAHI SAME 16:5-6
“
Ko hono lelei o hoku tofia mo eku ibu a Jihova: oku ke tauhi hoku talotalo. Kuo falo kiate au ae gaahi afo i he gaahi botu matamata lelei; io, kuou ma‘u ae tofia lelei.
”
KOE GAAHI SAME 23:1
“
Koe tui a Tevita ki he aloofa ae Otua. KO hoku tauhi a Jihova; e ikai teu majiva.
”
KOE GAAHI SAME 34:9
“
Ke manavahe kia Jihova, akimoutolu ko ene kau maonioni: he oku ikai ha majiva kiate kinautolu oku manavahe kiate ia.
”
KOE GAAHI SAME 35:10
“
E behe e hoku gaahi hui kotoabe, E Jihova, kohai oku hage ko koe, akoe oku ke fakahaofi ae majiva meiate ia oku malohi lahi iate ia, io, ae majiva moe baea meiate ia oku ne fakamalohi‘i ia?
”
KOE GAAHI SAME 37:3-4
“
Falala kia Jihova, bea ke fai lelei; koia te ke nofo ai i he fonua, bea koe mooni e fafaga‘i koe. Fakafiemalie‘i foki koe ia Jihova; bea te ne foaki kiate koe ae gaahi holi o ho loto.
”
KOE GAAHI SAME 37:25-26
“
Naaku talavou, bea kuou motua; ka oku teeki teu ilo ae maonioni kuo liaki, be ko hono hako oku kole ma. Oku agaofa mau ai be ia, bea faa atu; bea oku monuia hono hako.
”
KOE GAAHI SAME 37:29
“
E ma‘u e he maonioni ae fonua, bea te nau nofo ai o taegata.
”
KOE GAAHI SAME 40:17
“
Ka ko au oku ou majiva mo baea; ka oku finagalo ae Eiki kiate au: ko koe ko hoku tokoni mo hoku fakamoui; oua naa ke fakatuai, E hoku Otua.
”
KOE GAAHI SAME 41:1-2
“
OKU monuia ia aia oku tokaga ki he majiva: e fakamoui ia e Jihova he aho oe kovi. E tauhi ia e Jihova, mo bule ke moui ia; bea te ne monuia i mamani: bea e ikai te ke tukuage ia ki he loto o hono gaahi fili.
”
KOE GAAHI SAME 49:6-8
“
Ko kinautolu oku falala ki he e nau malohi, o bolebole i hono lahi oe nau koloa; Oku ikai aubito faa fai e ha nau toko taha ke huhui hono tokoua, be atu ki he Otua hano totogi: (He koe huhui o ho nau laumalie oku mahuiga lahi, bea oku tuku ai be ia o taegata:)
”
KOE GAAHI SAME 52:7
“
Vakai, koeni ae tagata nae ikai ma‘u ae malohi mei he Otua; ka nae falala ki he lahi o ene koloa, o ne fakamalohi ia i he ene kovi.
”
KOE GAAHI SAME 62:10
“
Oua naa falala ki he fakamalohi, bea oua naa viki i he kaihaa: kabau oku tubu ae koloa, oua naa tuku ho mou loto ki ai.
”
KOE GAAHI SAME 72:12-13
“
He te ne fakamoui ae majiva i he ene tagi; ae mamahi foki, mo ia oku ikai hano tokoni. Te ne fakamoui ae vaivai moe majiva, o fakamoui ae laumalie oe kau majiva.
”
KOE GAAHI SAME 82:3-4
“
Fakamāu ae baea moe tamai mate: fai agatonu ki he mamahi moe majiva. Fakahaofi ae majiva moe baea: fakamoui akinautolu mei he nima oe kau agahala.
”
KOE GAAHI SAME 84:11
“
He ko Jihova koe Otua koe laa ia moe fakaū: e foaki e Jihova ae aloofa moe nāunāu: e ikai te ne taofi ha mea lelei e taha meiate kinautolu oku aeva totonu.
”
KOE GAAHI SAME 102:17
“
Te ne tokaga ki he lotu ae majiva bea e ikai manuki‘i e nau hu.
”
KOE GAAHI SAME 112:3
“
E i hono fale ae koloa moe nāunāu: bea oku tologa o taegata a ene agatonu.
”
KOE GAAHI SAME 112:5
“
Oku fakaha e he tagata agalelei ae ofa, bea oku faa atu: te ne bule ki he ene mea i he boto.
”
KOE GAAHI SAME 113:7-8
“
Oku ne fokotuu hake ae majiva mei he efu, mo ne hiki hake ae baea mei he tuuga otoota; Koeuhi ke ne fakataha moe gaahi eiki, bea ke kautaha moe houeiki o hono kakai.
”
KOE GAAHI SAME 115:4
“
Ko ho nau gaahi tamabua koe siliva moe koula, koe gaue ae nima oe tagata.
”
KOE GAAHI SAME 115:14-15
“
E fakatokolahi akimoutolu e Jihova, bea te mou tubu be, akimoutolu mo hoo mou fānau. Oku mou monuia ia Jihova, aia naa ne gaohi ae lagi mo mamani.
”
KOE GAAHI SAME 116:12
“
Koeha teu atu kia Jihova koeuhi ko ene gaahi mea ofa kotoabe kiate au?
”
KOE GAAHI SAME 145:15-16
“
Oku haga ae gaahi mata kotoabe kiate koe; bea oku ke foaki e nau mea kai i he feituulaa totonu. Oku ke mafola ho nima, mo fakamakona ae holi ae mea moui kotoabe.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 1:19
“
He oku behe be ae hala o kinautolu oku manumanu ki he koloa; aia oku ne fakaoji ae moui anautolu oku nau ma‘u ia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 2:4-5
“
Kabau te ke kumi ki ai o hage koe siliva, bea hakule ki ai o hage koe koloa kuo fufu; Te ke toki ilo ai ae manavahe kia Jihova, bea ma‘u ae ilo‘i oe Otua.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 3:9-10
“
Fakaabaaba kia Jihova aki hoo koloa, bea moe uluaki fua o hoo mea kotoabe kuo tubu: Koia e fonu ai ho gaahi feleoko i he mahu, bea e ba ae uaine foou mei hoo gaahi tataoaga.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 3:13-15
“
Oku monuia ae tagata koia oku ne ma‘u ae boto, moe tagata oku ne lava‘i ae ilo. He oku maogooga hake ia i he fakatau oe siliva, mo hono mahuiga i he koula lelei. Oku mahuiga hake ia i he gaahi maka koloa: bea oku ikai tatau mo ia ae gaahi mea kotoabe oku ke faa holi ki ai.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 3:27-28
“
Oua naa taofi ae lelei mei ate kinautolu oku totonu ke atu ia ki ai, o kabau oku i ho nima hono mafai. Oua naa ke behe ki ho kaugaabi, Alu, bea ke toe ha‘u, bea teu foaki ia kiate koe abogibogi; kae oji oku ke ma‘u be ae mea iate koe.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 6:1-5
“
E HOKU foha, kabau kuo ke hoko koe fetogi ki ho kaiga, kabau kuo ke fekuku nima mo ha muli, Ta kuo tauhele‘i koe aki ae gaahi lea mei ho gutu, kuo ke fihia koe i he gaahi lea a ho gutu. E hoku foha, ke ke fai eni, koeuhi ke ke hao oka ke ka to ki he nima o he kaiga: alu koe, o fakavaivai koe, koeuhi ke ke lava‘i ai ho kaiga. Oua naa tuku ke mohe ho mata, be tuku ke tulemohe ho laumata. Fakamoui koe o hage koe kaseli mei he nima oe tagata tuli manu, bea hage koe manu buna mei he nima oe tagata tauhele.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 6:30-31
“
Oku ikai fehia ae kakai ki ha kaihaa, o kabau kuo ne kaihaa ke fakafiemalie hono loto i he ene feiga fiekaia; Ka oka ilo ia, e totogi eia ke liuga fitu; e atu eia ae mea kotoabe o hono fale.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 8:18-21
“
Oku iate au ae koloa moe ogoogolelei; io, ae koloa tae bobo moe maonioni. Oku lelei hake i he koula a hoku fua io, i he koula lelei; mo eku koloa i he siliva lelei. Oku ou takimua i he hala oe maonioni, i he loto hala oe fakamāu: Koeuhi keu bule ke ma‘u ae koloa mooni ekinautolu oku ofa kiate au; bea teu fakafonu ho nau tukuga koloa.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 10:2-5
“
Oku ikai aoga ae koloa oe agahala: ka oku fakamoui mei he mate e he maonioni. E ikai tuku e Jihova ke fiekaia ae laumalie oe maonioni: ka oku liaki eia ae koloa ae agahala. Koia oku fai aki ae nima vaivai e fakaaau ia ke majiva: ka oku fakakoloaia e he nima oku faa gaue. Koe foha boto ia aia oku utu mai i he faahita‘u mafana: ka koia oku mohe i he lolotoga ae ututa‘u koe foha ia oku tau ma ai.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 10:15
“
Koe kolo malohi oe tagata koloaia ko ene koloa: ka e auha ae majiva koe nau majiva.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 10:20-22
“
Oku tatau moe siliva lelei ae elelo oe agatonu: ka oku tae aoga ae loto oe agahala. Oku fafaga‘i ae toko lahi e he lougutu oe maonioni: ka oku mate ae kakai vale koe mea i he e nau majiva boto. Koe tabuaki mei a Jihova, oku ne fakama‘umea‘i, bea oku ikai te ne omi mo ia ha mamahi.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 11:1
“
KOE fai kākā i he fakamamafa mea koe fakalielia kia Jihova: ka oku ne leleiia i he fakamamafa totonu.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 11:15-16
“
Koia oku ne togia ha taha foou e mamahi ai ia: bea koia oku fehia ke fai ae fetogi e tuutuumalie ia. Oku mau i he fefine agalelei ae ogoogolelei: bea oku mau be ki he kakai malohi e nau koloa.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 11:24-28
“
Oku ai aia oku faa foaki, kae ma‘u ai o lahi: bea oku ai oku taofi i he mea oku totonu ke fai, ka oku tubu ai a ene majiva. E fakama‘umea‘i ae loto oku faa ofa: bea koia oku faa fakaviviku e fakaviviku ia foki. E fakamalaia ia e he kakai aia oku taofi ae mea kai: ka e hilifaki ae monuia ki hono ulu aia oku faa fakatau ia. Oku ma‘u ae ogoogolelei eia oku kumi fakamatoato ki he lelei: ka koia oku kumi ki he kovi, e hoko mai be ia kiate ia. E higa ia aia oku falala ki he ene koloa: ka e tubu ae maonioni o hage koe vaa.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 13:4
“
Oku holi ae laumalie oe fakabikobiko, ka oku ikai te ne ma‘u ha mea: ka e fafaga‘i ae laumalie oe faa gaue.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 13:7-8
“
Oku ai aia oku ne fakama‘umea‘i ia, ka oku ne majiva be: bea oku ai aia oku ne fakamajiva‘i ia, ka oku ma‘u eia ae koloa lahi. Koe koloa ae tagata koe huhui ia o ene moui: ka oku ikai fanogo ki he valoki ae majiva.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 13:11
“
Koe koloa oku ma‘u i he vikiviki e fakaaau ia ke oji: ka e fakalahi ia kiate ia oku tanaki i he faa gaue.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 13:22
“
Oku tuku ae tofia e he tagata agalelei ki he fānau a ene fānau: ka koe koloa ae agahala kuo tanaki ma ae kakai agatonu.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 14:20-23
“
Oku fehianekina ae tagata majiva e hono kaugaabi: ka oku toko lahi akinautolu oku ofa ki he koloaia. Koia oku fehia ki hono kaugaabi koe fai hala ia: ka oku monuia ia aia oku agaofa ki he majiva. Ikai oku he akinautolu oku filioi kovi? ka e oe kakai oku filioi lelei ae aloofa moe mooni. Oku ai hono aoga oe gaue kotoabe: ka koe faa lea ae lougutu oku tubu ai ae majiva.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 14:31
“
Koia oku fakamalohi‘i ae majiva oku manuki‘i eia a hono Tubuaga: ka koia oku fakaabaaba kiate ia, oku agaofa ia ki he majiva.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 15:6
“
Oku ai ae koloa lahi i he fale oe maonioni: ka oku ai ae mamahi i he koloa ae agahala.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 15:16-17
“
Oku lelei lahi hake ae mea jii moe manavahe kia Jihova, i he koloa lahi oku ma‘u moe kovi. Oku lelei hake ae mea kai aki ae lou akau bea ai moe ofa, i he kai ha bulu kuo fafaga, kae ma‘u moe fehia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 15:27
“
Koia oku manumanu ki he koloa oku fakafiu‘i eia hono fale oona; ka koia oku fehia ki he gaahi mea foaki e moui ia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 16:8
“
Oku lelei hake ae mea jii moe maonioni, i he ma‘u ae koloa lahi i he tae totonu.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 16:16
“
He ikai oku lelei hake ae ma‘u oe boto i he ma‘u oe koula? bea ikai oku lelei hake ae ma‘u ae faa ilo i he fili ki he siliva?
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 17:1-3
“
OKU lelei hake ae kihi‘i mea kai jii oku momoa, moe fakalogologo, i he fale oku fonu i he mea kai lelei, ka oku i ai moe feiteitani. E bule ae tamaioeiki oku boto ki he foha oku fai fakama; bea e ma‘u eia ha tofia fakataha moe fānau. Koe kulo ahiahi‘i koe mea ia ki he siliva, bea koe mea ki he koula ae afi kakaha: ka oku ahiahi‘i ae loto kotoabe e Jihova.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 17:18
“
Koe tagata oku majiva boto, oku buke eia ae nima, o ne fai ae fakamooni totogi i he ao o hono kaiga.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 18:23
“
Oku fakakolekole e he majiva; ka oku tali fakamalohi e he koloaia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 19:17
“
Ko ia oku manavaofa ki he majiva oku foaki eia kia Jihova: bea ko ia kuo ne foaki te ne toe totogi kiate ia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 20:4
“
Oku ikai ke keli ae fakabikobiko koeuhi koe momoko; koia te ne faa kole ai i he ututa‘u, ka e ikai ma‘u ha mea.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 20:10
“
Koe fai kehekehe i he fakamamafa mea, moe fai kehekehe i he fuofua mea, oku fakatou fakalielia tatau kia Jihova.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 20:17
“
Koe ma oku ma‘u i he kākā oku ifoifo lelei ki he tagata: ka e toki fakafonu kimui a hono gutu aki ae bata.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 20:21
“
E faa ma‘u fakavave ha tofia i he kamataaga; ka e ikai fakamonuia ia i hono ikuaga.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 21:5-6
“
Oku tubu ae mahu i he fakakaukau ae faa gaue; ka koe majiva be kiate ia oku fai fakavavevave noabe. Koe ma‘u ae koloa lahi aiki ae elelo loi, koe vaiga ia oku viligia fano iate kinautolu oku kumi ki he mate.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 21:13
“
Ko ia e tabuni hono teliga ki he tagi ae majiva e tagi foki ia, ka e ikai ogo‘i e ha taha.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 21:17-20
“
Ko ia oku manako ki he vaiga e hoko ia koe tagata majiva: e ikai koloaia ia aia oku manako ki he kava moe lolo. E fetogi e he agahala ae maonioni, bea mo ia oku fai kovi ae agatonu. Oku lelei hake ae nofo i he toafa, i he nonofo mo ha fefine faa ke mo faa ita. Oku ai ae koloa ke manako ki ai, bea moe lolo i he fale oe boto; ka oku fakaoji noabe ia e he tagata vale.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 21:25-26
“
Koe holi ae fakabikobiko e mate ai ia; he oku fakafiji hono nima ki he gaue. Oku manumanu aubito ia i he aho o bouli: ka oku faa foaki ae maonioni o ikai te ne faa taofia a.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 22:1-2
“
OKU lelei hake ae fili ki he higoa oku ogolelei i he fili ki he koloa lahi, bea lelei hake ke ofeina i he ma‘u ae siliva moe koula. Oku nofo fakataha ae koloaia moe majiva: ko Jihova, naa ne gaohi akinautolu kotoabe.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 22:7-9
“
Oku bule ae koloaia ki he majiva, bea ko ia oku nono oku tamaioeiki kiate ia oku foaki mai. Ko ia oku tūtū‘i ae kovi e utu eia ae mamahi: bea e auha ia i he mea ta i he ene ita. E monuia ia oku mata ofa; he oku foaki eia a ene ma ki he majiva.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 22:16
“
Ko ia oku fakamalohi‘i ae majiva ke tubu ai ene koloa, bea mo ia oku foaki ki he koloaia, e hoko mooni kiate ia ae majiva.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 22:22-23
“
Oua naa kaihaa mei he majiva koeuhi koe majiva ia: bea oua naa fakamalohi‘i aia oku mamahi i he mataba: Koeuhi e lagomaki‘i akinautolu e Jihova, bea te ne maumau‘i ae laumalie onautolu oku maumau‘i akinautolu.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 22:26-27
“
Ke oua naa ke kau koe mo kinautolu oku febukeaki nima, be ko kinautolu oku fakababau ki he fai o ha totogi. Kabau oku ikai hao mea ke totogi aki, koeha oku ave ai ho mohega mei lalo iate koe?
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 23:4-5
“
Oua naa fai feiga ke ke koloaia: bea oua naa falala ki ho boto oou. He te ke jio fakamamau ki he mea oku ikai? he koe mooni oku gaohi e he koloa hono kabakau; oku buna atu ia o hage koe ikale ki he lagi.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 23:21
“
Koeuhi e iku ki he majiva aia oku faa kona mo faa uakai: bea koia oku faa mohe e kofu mahaehae be ia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 24:3-4
“
Koe mea i he boto oku laga ai ha fale; bea oku fokotuu mau ia i he faa fakakaukau: Bea koe mea i he faa ilo e fakabito ai ae gaahi botu fale aki ae gaahi koloa mahuiga mo lelei.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 24:33-34
“
Io, e toe jii be ae mohe, e toe jii moe moumohea, e toe jii moe fehulunaki oe nima ke mohe. Bea behe, e ha‘u ai hoo majiva o hage ha taha oku fonoga mai; mo hoo baea o hage ha tagata oku too mahafu.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 25:11
“
Koe lea oku gali mo totonu hono lea aki oku hage ia koe abeli koula i ha ibu siliva.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 25:21-22
“
Kabau oku fiekaia ho fili, foaki ki ai ae ma ke ne kai; bea kabau oku fieinua, foaki kiate ia ae vai ke inu: He te ke hilifaki ai ae malala‘i afi ki hono ulu, bea e totogi lelei e Jihova kiate koe.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 27:24
“
He oku ikai tolog mau ai be ae koloa: bea oku tologa koe ae tatā fakatu‘i ki he toutagata kotoabe?
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 28:6-8
“
Oku lelei hake aia oku majiva ka oku eveeva i he ene agatonu, iate ia oku koloaia ka oku bikobiko hono gaahi hala. Ko ia oku fai ki he fono koe foha boto ia: ka ko ia oku kaumea moe kakai fakamaveuveu oku fakama‘i eia a ene tamai. Ko ia oku fakalahi ene koloa i he foaki baaga ke toe totogi mai, moe fai tae totonu, e tanaki ia eia ki ha taha e manavaofa ki he majiva.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 28:11
“
Oku boto ae tagata koloaia i hono mata oona; ka oku ilo‘i ia e he tagata majiva oku faa fakakaukau.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 28:19-24
“
Ko ia oku faa gaue ki he ene goue e ma‘u eia ae mea kai lahi: ka e lahi mooni ae majiva kiate ia oku muimui ki he kakai taeboto. E lahi aubito ae tabuaki ki he tagata oku agatonu: ka ko ia oku fai fakatootoo ke ne koloaia e ikai tonuhia ia. Oku ikai lelei ke filifilimanako: he koe tagata oku behe, e fai hala ia ke ne ma‘u ai ha koga ma. Oku iate ia oku fai fakatootoo ke ne koloaia ae mata oku kovi, bea oku ikai te ne tokaga‘i e hoko mai ae majiva kiate ia. Ko ia oku lea valoki ki ha tagata e ma‘u eia ae ofa lahi hake amui iate ia oku lea labu aki ae elelo. Ko ia oku kaihaa mei he ene tamai be ko ene fa‘e, o ne behe, Oku ikai koe fai hala ia; oku kaumea ia moe tagata fakaauha.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 28:27
“
Ko ia oku faa foaki ki he majiva e ikai majiva ia: ka ko ia oku fufu hono mata e lahi ae fakamalaia e hoko ki ai.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 29:7
“
Oku tokaga ae maonioni ki he majiva: ka oku ikai tokaga ae agakovi ke ilo‘i ia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 29:24
“
Ko ia oku kaumea moe kaihaa oku fehia ia ki hono laumalie oona: bea oku fanogo eia ki he kabe, ka e ikai te ne fakaha ia.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 30:8-9
“
Hiki ke mamao iate au ae vaiga moe loi: bea oua naaku majiva be koloaia: fafaga aki au ae mea kai oku tāu be mo au: Telia naaku makona, beau fakafiji‘i koe, beau behe, Kohai a Jihova? telia foki naaku majiva, beau kaihaa, mo takua noa ae huafa o hoku Otua.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 31:9-10
“
Matoo ho gutu, bea ke fakamāu maonioni, bea ke lagomaki‘i ae majiva, bea moe baea i he ene mea. Kohai oku faa ma‘u ae fefine fai lelei? he oku maogooga ia i he gaahi maka koloa.
”
KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 31:20
“
Oku mafao atu hono nima ki he majiva, io, oku mafao atu hono nima kiate kinautolu oku baea.
”
KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 2:4-11
“
Naaku fai ae gaahi gaue lahi; naaku laga hoku gaahi fale; bea naaku to eku gaahi goue vaine: Naaku to eku gaahi goue moe gaahi akau oku fua, bea naaku to i ai ae faahiga akau fua kehekehe kotoabe. Naaku gaohi ae gaahi ano vai, ke fakatafe ki he botu oku tubu i ai ae gaahi akau: Naaku ma‘u ae kau tamaioeiki moe kau kaunaga, bea nae fanau‘i ae kau tamaioeiki i hoku fale; bea naaku ma‘u foki o lahi ae faga manu iki, mo ia oku lalahi, bea nae lahi hake a eku ma‘umea iate kinautolu kotoabe nae i mua iate au i Jelusalema. Bea naaku tanaki foki kiate au ae siliva moe koula, bea moe koloa mahuiga lahi oe gaahi tu‘i moe botu fonua kehekehe: beau ma‘u ae kau tagata faiva moe kau fefine faiva, moe mea fakafiefia kotoabe oe fānau ae tagata, moe gaahi mea faiva i ho nau faahiga kehekehe. Koia naaku hoko koe lahi au, beau tubu o lahi hake iate kinautolu kotoabe nae i mua iate au i Jelusalema: bea nae ma‘u be foki a eku boto iate au. Bea koe mea kotoabe nae manako ki ai hoku mata nae ikai teu taofi ia mei ai, nae ikai teu taofi hoku loto mei ha fiefia; he nae fiefia hoku loto i he eku gaue kotoabe: bea ko hoku inaji ia i he eku gaue kotoabe. Bea naaku toki mamata ki he gaue kotoabe kuo fai e hoku nima, moe gaue naaku ogojia i hono fai: bea vakai, koe vaiga ia kotoabe moe fakamamahi ki he laumalie, bea oku ikai hano aoga i he lalo laa.
”
KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 5:10
“
Ko ia oku manako ki he siliva e ikai ke ne fiemalie i he siliva; be ko ia oku manako ki he koloa i he tubulaki o ene mea: koe vaiga foki eni.
”
KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 5:15
“
O hage ko ene ha‘u mei he mānava o ene fa‘e, e behe a ene alu telefua atu o hage ko ene ha‘u, bea e ikai ha tubu o ene gaue te ne ma‘u ke ave i hono nima.
”
KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 5:19
“
Bea koe tagata kotoabe aia oku foaki ki ai e he Otua ae ma‘umea moe koloa lahi, bea moe malohi ke ne kai mei ai, bea ke ma‘u hono inaji, bea ke fiefia i he ene gaue; koe foaki ia ae Otua.
”
KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 6:2
“
Koe tagata aia oku foaki ki ai e he Otua ae baaga lahi, moe koloa lahi, moe ogoogolelei, koia oku ikai te ne majiva ai i ha mea ki hono laumalie i he mea kotoabe oku ne holi ki ai, ka oku ikai foaki ae malohi kiate ia e he Otua ke ne kamata ia, ka oku kai ia e he kakai kehe; koe vaiga eni, bea koe mahaki kovi mooni.
”
KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 10:19
“
Oku gaohi ae katoaga ke tubu ai ae kata, bea oku fakafiefia e he uaine; ka oku aoga ae baaga ki he mea kotoabe.
”
KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 11:6
“
Tūtū‘i hoo tega i he bogibogi, bea i he efiafi oua naa taofi ho nima: he oku ikai te ke ilo be koefe e tubu lelei, a eni be ko ena, be te na lelei fakatouoji be.
”
KOE TOHI A ISAIA 2:7-8
“
Oku fonu foki a ho nau fonua i he siliva moe koula, bea oku ikai hano gataaga oe nau koloa; bea oku fonu foki a ho nau fonua i he faga hose, bea oku ikai hano gataaga oe nau saliote; Oku bito foki a ho nau fonua i he gaahi tamabua; oku nau lotu ki he gaue a ho nau nima, aia kuo gaohi e ho nau louhi nima:
”
KOE TOHI A ISAIA 10:2
“
Ke fakaafe ae majiva mei he fakamāu, bea faao ae totonu mei he majiva o hoku kakai, ke nau kākā‘i ae kau fefine kuo mate ho nau unoho, bea ke nau kaihaa mei he tamai mate!
”
KOE TOHI A ISAIA 32:8
“
Ka koe agalelei oku ne fakakaukau ki he gaahi mea lelei; bea i he gaahi mea lelei e fokotuu mau ia.
”
KOE TOHI A ISAIA 55:1-2
“
VAKAI mai, akimoutolu kotoabe oku fieinu, ha‘u ki he gaahi vai, bea mo ia oku ikai haa ne baaga; mou ha‘u, o fakatau, bea kai; io, ha‘u, o fakatau uaine, moe hua huhu tae ha baaga bea tae ha totogi. Koeha oku mou atu ai ae baaga ki he mea oku ikai koe ma? mo hoo mou gaue ki he mea oku ikai fakamakona? mou fanogo o tokaga kiate au, bea mou kai aia oku lelei, bea tuku ke fiefia ho mou laumalie i he mea kai lelei lahi.
”
KOE TOHI A ISAIA 58:7
“
Ikai koe mea ke tufaki hoo ma ki he fiekaia, bea ke omi ae majiva kuo li kitua ki ho fale? oka ke ka mamata ki he telefua, ke fakakofu ia; bea oua naa ke fufu koe mei ho jino oou?
”
KOE TOHI A ISAIA 58:10
“
Bea kabau te ke tagaki ho laumalie ki he fiekaia, bea fafaga ae laumalie oku mamahi; bea e toki alu hake ho māma i he fakabouli, bea tatau ae fakabouli moe hoata malie:
”
KOE TOHI A ISAIA 60:5-6
“
Bea te ke toki mamata, bea tanaki fakataha, bea e manavahe ho loto, bea e fakalahi ia; koeuhi e fakatafoki kiate koe ae koloa oe tahi, e ha‘u kiate koe ae koloa oe gaahi Jenitaile. E ufiufi aki koe ae faga kameli lahi, koe faga kameli o Mitiani mo Efaa; akinautolu kotoabe mei Siba te nau ha‘u: te nau omi ae koula moe mea namu kakala; bea te nau fakaha ae ogoogolelei o Jihova.
”
KOE TOHI A ISAIA 60:17
“
Teu omi ae koula koe fetogi oe balasa, bea teu omi ae siliva koe fetogi oe ukamea, bea koe balasa koe fetogi oe akau, bea koe ukamea koe fetogi oe maka: bea teu gaohi ho kau fakamāu koe melino, bea mo ho kau bule koe maonioni.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 4:30
“
Bea oka maumau‘i koe, koeha te ke fai? Kabau te ke fakakofu aki koe ae kulokula, bea kabau te ke teuteu aki koe ae gaahi mea teuga, bea kabau te ke loa ho mata aki ae vali, oku taeaoga ho fakahoihoifua koe; e fehia kiate koe akinautolu nae ofa, bea te nau kumi hoo moui.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 15:13
“
Bea teu foaki hoo mea mo hoo koloa ke vetea tae ha totogi, koe mea i hoo gaahi agahala, i he gataaga kotoabe oe fonua.
”
KOE TOHI A JELEMAIA 51:13
“
Akoe oku ke nofo i he gaahi vai lahi, bea mohu koloaia, kuo hokojia ho gataaga, bea moe fuofua o hoo manumanu.
”
KOE TAGILAULAU A JELEMAIA 1:11
“
Oku mafulu a ene kakai kotoabe, oku nau kumi ma, kuo nau foaki e nau gaahi mea lelei koe mea kai, ke tokoni ae laumalie: E Jihova ke ke afio bea vakai; he kuou hoko o fakalielia.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 7:19
“
Te nau laku ki he hala ae nau siliva, bea e hoko e nau koula ke tatau moe mea uli: e ikai faa fakahaofi aki akinautolu e nau siliva moe nau koula i he aho oe houhau o Jihova: e ikai fiemalie ai ho nau laumalie, be makona ai ho nau fatu: he koe tūkiaaga ia oe nau hia.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 16:49-50
“
Vakai, koe fai hala eni a ho tehina ko Sotoma, koe fielahi, moe fagabeji, moe fakabikobiko lahi, nae iate ia mo ene fānau fefine, bea nae ikai tokoni eia ki he nima oe majiva moe baea. Bea naa nau fielahi, mo nau fai fakalielia i hoku ao; koia naaku faiteliha be au o ave ai akinautolu.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 18:7-9
“
Bea kuo ikai fakamalohi‘i eia ha taha, ka kuo ne toe age ae mea nae tuku koe fakamooni kiate ia oku fai totogi, bea oku ikai maumau‘i eia i ha fai malohi, kuo ne foaki ene ma ki he fiekaia, bea kuo ne fakakofu ae telefua aki ae kofu; Koia oku ikai foaki ke toe totogi mai, bea te ne ma‘u hano tubu, bea kuo ne taofi hono nima mei he fai kovi, bea kuo ne fai ae fakamāu totonu ae tagata ki he tagata, Kuo ne eveeva i he eku gaahi tuutuuni, bea kuo ne fai ki he eku gaahi fakamāu, ke fai totonu; koia ia oku agatonu, bea koe mooni e fakamoui ia, oku behe e Jihova koe Otua.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 18:12-13
“
Kuo ne fakamalohi‘i ae majiva moe baea, kuo ne maumau‘i i he fai malohi, bea oku ikai te ne toe age ae mea nae tuku koe fakamooni, bea kuo ne haga hake hono mata ki he gaahi tamabua, bea kuo ne fai fakalielia, Kuo ne atu mea ke toe totogi mai, bea kuo ne ma‘u a hono tubu: bea e moui ia? e ikai te ne moui: kuo ne fai ae gaahi fakalielia ni kotoabe; koe mooni te ne mate; e iate ia be a hono toto.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 22:12
“
Kuo nau atu mea iate koe ke liligi ni ae toto; kuo ke ma‘u ae totogi moe tubu oe koloa taetotonu, bea kuo ke fakatootoo ae tubu o hoo koloa i he fai fakamalohi ki ho kaugaabi, bea kuo ke fakagalogalo‘i au, oku behe e Jihova koe Otua.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 22:29-30
“
Kuo fai ae fakamalohi e he kakai oe fonua, o nau fai ae kaihaa, moe fakamamahi ae majiva moe baea: io, kuo nau fakamalohi tae totonu ki he kau muli. Bea naaku kumi ki ha tagata iate kinautolu ke ne fakamaoboobo ae a mo tuu i he ava i hoku ao koeuhi koe fonua, koeuhi ke oua naaku fakaauha ia; ka nae ikai iloa ha taha.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 28:4-7
“
Koe mea i hoo boto mo hoo faa ilo, kuo ke ma‘u ekoe ae koloa lahi, bea kuo ke tanaki ae koula moe siliva, ki he tukuaga koloa: Koe mea i he lahi o hoo boto, bea mo hoo faa fakatau, kuo ke fakalahi ai a hoo koloa, bea kuo hiki hake ho loto koeuhi ko hoo koloaia. Koia oku behe e Jihova koe Otua; koeuhi kuo ke ai ho loto ke ke hage ko ha Otua; Vakai, koia teu omi ai kiate koe ae kau muli, ae kau malohi mei he gaahi buleaga: bea te nau toho e nau heleta ki he toulekeleka o hoo boto, bea ta nau fakauli‘i hoo gigila.
”
KOE TOHI A ISIKIELI 38:11-13
“
Bea te ke lea o behe, Teu alu hake ki he fonua oe gaahi kolo oku ikai a‘i; teu alu kiate kinautolu oku mālōlō, mo nofo fiemalie, akinautolu oku nofo, oku ikai ha nau a, be ha sogo, be ha mataba, Koeuhi keu vete ia, mo ma‘u ha koloa; ke ai hoku nima ki he gaahi botu lala kuo fakakakai, bea moe kakai aia kuo tanaki mei he gaahi buleaga, akinautolu kuo ma‘u ae faga manu moe koloa, bea oku nau nofo i he lotolotoga oe fonua. E behe mai kiate koe e Siba, mo Tetani, moe kau fakatau i Tasisi, moe faga laione mui kotoabe oku i ai, Kuo ke ha‘u koe ke fai ha vete? kuo ke fakataha hoo kakai ke ma‘u malohi ha koloa? ke fetuku mo ave ha siliva mo ha koula, ke ave ae faga manu moe koloa, bea ke ave moe mea lahi aubito?
”
KOE TOHI A TANIELA 5:2-4
“
I he ene kei inu ae uaine nae fekau e Belesasa ke omi ae gaahi ibu koula, moe gaahi ibu siliva, aia nae omi e he ene tamai ko Nebukanesa mei he fale lotu lahi aia nae i Jelusalema; koeuhi ke inu mei ai e he tu‘i moe houeiki, mo hono gaahi unoho, mo hono kau jinifu. Bea naa nau omi ae gaahi ibu koula, aia nae ave mei he botu tabu oe fale oe Otua, aia nae i Jelusalema; bea nae inu mei ai ae tu‘i moe houeiki, mo hono gaahi unoho, bea mo hono kau jinifu. Naa nau inu uaine, mo fakamalo ki he gaahi otua koula, bea moe siliva, moe balasa, moe ukamea, moe akau, bea moe maka.
”
KOE TOHI A HOSEA 4:7
“
I he nau tubu naa nau fai agahala kiate au: koia teu liliu e nau ogoogolelei koe ma.
”
KOE TOHI A HOSEA 12:7-8
“
Koe tagata fakatau ia, oku i hono nima ae mea fua tautau oe kākā: oku ne manako ke fakamalohi‘i. Bea nae behe e Ifalemi, Kuo hoko au o koloaia, kuou ilo maaku ae mea lahi: i he eku gaahi gaue kotoabe e ikai te nau ilo ai ha hia iate au ke agahala.
”
KOE TOHI A JOELI 2:25-26
“
Bea teu toe omi kiate kimoutolu ae gaahi ta‘u ne kai e he hee moe unufe maumau, moe unufe, moe unufe fulufulu, ko eku kau tau lahi naaku fekau kiate kimoutolu. Bea te mou kai i he mahu bea te mou makona ai, bea fakamalo ki he huafa o Jihova ko ho mou Otua, aia kuo ne fai fakaofo kiate kimoutolu: bea e ikai toe ma a hoku kakai o lauikuoga.
”
KOE TOHI A AMOSI 5:11-12
“
Koeuhi koe mea i hoo mou malaki‘i ae kakai majiva, bea oku mou too meiate ia ae gaahi kavega uite: kuo mou laga ae gaahi fale aki ae maka kuo ta, ka e ikai te mou nofo ai; kuo mou to ae gaahi goue vaine matamatalelei, ka e ikai te mou inu uaine mei ai. He oku ou ilo hoo mou gaahi talagataa lahi, bea mo hoo mou fugani agahala: oku nau fakamamahi‘i ae agatonu, oku nau ma‘u tukugoue, bea oku nau fakateketeke atu ae kakai majiva i he mataba.
”
KOE TOHI A AMOSI 8:4-6
“
Fanogo eni, akimoutolu oku folo hifo ae baea, io, ke fakaoji ae kakai majiva mei he fonua. O behe, E oji afe ae mahina foou, ka tau fakatau koane? bea moe aho tabu, ka tau vakili ae uite, o fakajiijii ae efa, bea fakalahi ae sikeli, bea fakakehe ae mea fua tautau i he kākā? Bea ke tau fakatau ae kakai majiva aki ae siliva, bea moe baea aki ha tobuva‘e: bea ke fakatau ae uite kovi?
”
KOE TOHI A MAIKA 2:2
“
Bea oku nau fakaamu ki he gaahi goue, bea faao fakamalohi ia; moe gaahi fale, bea ave ia; oku behe e nau fakamalohi ae tagata mo hono fale, io, ae tagata mo hono tofia.
”
KOE TOHI A HABAKUKI 2:6-7
“
E ikai too hake ekinautolu ni kotoabe ae lea fakatātā kiate ia, bea moe lea taukae kiate ia, o behe, Ke malaia kiate ia oku fakalahi aki aia oku ikai aana! e fefe hono fuoloa? bea kiate ia oku fakamamafa aki eia ae umea matolu! Ikai e tuu hake fakafokifa akinautolu o uuji koe, bea a aia e fakaita‘i koe, bea e hoko koe koe vetea kiate kinautolu?
”
KOE TOHI A SEFANAIA 1:13
“
Koia e hoko ai ae nau koloa koe vetea, mo ho nau gaahi fale koe fakaauha: te nau laga foki ae gaahi fale, ka e ikai nofo ai; bea te nau to ai ae gaahi goue vaine, ka e ikai inu i hono uaine.
”
KOE TOHI A SEFANAIA 1:18
“
Bea e ikai ke faa fakahaofi akinautolu i he aho oe houhau o Jihova e he e nau siliva, be koe nau koula; ka e keina ae fonua kotoa i he afi o ene fuaa: he te ne fai ke oji vave akinautolu kotoabe oku nofo i he fonua.
”
KOE TOHI A HAKEAI 2:8
“
Oku aaku ae siliva, oku aaku moe koula, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau.
”
KOE TOHI A SAKALAIA 11:12-13
“
Bea neu behe kiate kinautolu, Kabau oku lelei kiate kimoutolu, tuku mai haaku totogi; bea ka ikai, bea oua. Koia naa naufakamamafa eku totogi, koe koga siliva e tolugofulu. Bea nae behe e Jihova kiate au, Li ia ki he tufuga gaohi ibu: koe totogi lelei aia naa nau fakatatau au ki ai. Bea naaku too ae koga siliva e tolugofulu, bea li ia ki he tufuga gaohi ibu, nae i he fale o Jihova.
”
KOE TOHI A MALAKAI 3:8-10
“
E kaihaa ae tagata mei he Otua? Ka kuo mou kaihaa meiate au. Ka oku mou behe ekimoutolu, Kuo mau kaihaa meiate koe i he ha? I hono vahe hogofulu oe mea, bea moe gaahi feilaulau. Oku fakamalaia aki akimoutolu ae malaia: koeuhi kuo mou kaihaa meiate au, io, ae buleaga ni kotoa. Mou omi ae gaahi vahe hogofulu oe mea ki he tukuga koloa, koeuhi ke ai ha mea kai i hoku fale, bea mou ahiahi ai au, oku behe e Jihova, oe gaahi kau tau, be teu fakaava ae gaahi mataba oe lagi be ikai, beau liligi hifo kiate kimoutolu ha tabuaki, e ikai ha botu e faa hao ia ki ai.
”
E MATIU 2:11
“
Bea i he e nau hu ki he fale, naa nau mamata ki he tamajii nae i he ene fa‘e ko Mele, mo nau fakatomabee o hu kiate ia; bea kuo nau vete e nau koloa, naa nau atu kiate ia ae gaahi mea ofa; koe koula, moe laibeno, moe mula.
”
E MATIU 5:3
“
Oku monuia ae agavaivai: he oku o nautolu ae buleaga oe lagi.
”
E MATIU 5:6
“
Oku monuia akinautolu oku fiekaia mo fieinua ki he maonioni: he te nau fonu ai.
”
E MATIU 5:40-42
“
Bea kabau e loto ha taha ke fakamāu koe, ka ne ma‘u ai ho kofutua, tuku ke ne ma‘u mo ho bulubulu foki. Bea ko ia e fakafiu‘i koe ke mo o mo ia i he maile e taha, alu mo ia i he maile e ua. Foaki kiate ia oku kole kiate koe, bea oua naa fulitua kiate ia oku fie no meiate koe.
”
E MATIU 6:1-4
“
VAKAI ke oua naa mou fai hoo mou foaki i he ao oe kakai, koeuhi ke nau mamata ki ai: ka behe, e ikai haa mou totogi mei hoo mou Tamai oku i he lagi. Koia oka ke ka fai ha foaki, oua naa ke ifi ae mea lea i ho ao, o hage koia oku fai e he malualoi i he gaahi fale‐lotu moe hala, koeuhi ke nau ma‘u ae fakamalo ae kakai. Ko eku tala mooni kiate kimoutolu, Kuo nau ma‘u e nau totogi. Ka oka ke ka fai ha foaki, oua naa ilo e ho nima toohema aia oku fai e ho nima toomatau: Koeuhi ke lilo hoo foaki: bea ko hoo Tamai aia oku afio‘i i he lilo, e totogi fakaha eia kiate koe.
”
E MATIU 6:11-12
“
Ke foaki mai he aho ni haa mau mea kai. Bea fakamolemole e mau agahala, o hage ko e mau fakamolemolea akinautolu kuo fai agahala kiate kimautolu.
”
E MATIU 6:19-21
“
Oua e fokotuu maa moutolu ae koloa i mamani, aia oku kai ai e he ane moe umeumea, bea oku hae‘i e he kau kaihaa o kaihaaji: Kae fokotuu maa moutolu ae koloa i he lagi, aia e ikai kai ai e he ane be koe umeumea, bea e ikai hae‘i ia e ha kaihaa ke kaihaaji: He koe botu oku i ai hoo mou koloa, bea e i ai foki mo ho mou loto.
”
E MATIU 6:24
“
Oku ikai faa tauhi e ha tagata ae eiki e toko ua: he te ne fehia ki he toko taha, kae ofa ki he toko taha; bea te ne kau moe toko taha, kae jiaki ae toko taha. E ikai te mou faa tauhi ae Otua moe Koloa.
”
E MATIU 6:25-34
“
Koia oku ou tala atu ai kiate kimoutolu, Oua naa mou tokaga ki hoo mou moui, ki ha mea te mou kai, be ha mea te mou inu; be ki ho mou jino, i ha mea te mou ai ki ai. Ikai oku lahi ae moui i he mea kai, moe jino i he kofu? Vakai ki he faga manu oe atā: oku ikai te nau tutui be tuuji, be fetuku ki ha feleoko; ka oku fafaga akinautolu e hoo mou Tamai i he lagi. Ikai oku lahi hake akimoutolu iate kinautolu? Kohai ia iate kimoutolu e faa fakaloloa jii ki he ene moui i he ene tokaga ki ai? Bea koeha oku mou tokaga ai ki he kofu? Tokaga ki he fiji‘i akau oe goue, oku fele‘i e nau tubu; oku ikai te nau gaue, bea oku ikai te nau filo: Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Nae ikai tatau ae teuga o Solomone i hono nāunāu kotoabe mo ha taha o kinautolu na. Bea koia, kabau oku fakakofu behe e he Otua ae mohuku oe goue, aia oku i ai he aho ni, kae li ki he gotoumu abogibogi, bea e ikai lahi hake ene fie fakakofu‘i akimoutolu, akimoutolu oku jii hoo mou tui? Koia oua naa mou tokaga, o behe, Koeha te tau kai? be, Koeha te tau inu? be, Te tau kofu aki ae ha? (He oku kumi e he Jenitaile ki he gaahi mea ni kotoabe:) he oku ilo e hoo mou Tamai i he lagi oku mou majiva i he gaahi mea ni kotoabe. Ka mou fuofua kumi ae buleaga oe Otua, mo ene maonioni; bea e fakalahi aki ae gaahi mea ni kotoabe kiate kimoutolu. Koia ke oua naa mou tokaga ki he abogibogi: koeuhi e tokaga ae abogibogi ki he gaahi mea oona. Oku tatau moe aho a hono kovi.
”
E MATIU 7:7-8
“
Kole, bea e foaki ia kiate kimoutolu; kumi, bea te mou ilo; tukituki, bea e too ia kiate kimoutolu: He ko ia kotoabe oku kole, oku ne ma‘u; bea ko ia oku kumi, oku ne ilo; bea ko ia oku tukituki, e too kiate ia.
”
E MATIU 7:11
“
Koia kabau oku mou ilo, ka koe agakovi, ke foaki ae gaahi mea lelei ki hoo mou fānau, e fefe hono lahi hake oe fie foaki ae gaahi lelei e hoo mou Tamai oku i he lagi kiate kinautolu oku kole kiate ia?
”
E MATIU 8:20
“
Bea beneage e Jisu kiate ia, Oku ma‘u e he faga fokisi ae tafu, moe faga manu oe atā ae moheaga; ka oku ikai ma‘u e he Foha oe tagata ha botu ke tokoto ai hono ulu.
”
E MATIU 10:9-10
“
Oua naa tokonaki ki ho mou noo ha koula, be ha siliva, be ha kaba. Be ha kato ki he fonoga, be ha kofu tua e ua, be ha tobuva‘e, be ha tokotoko: he oku tāu moe tagata gaue ke ne ma‘u eia haa ne tauhi.
”
E MATIU 10:42
“
Bea ko ia te ne foaki ki ha taha iate kinautolu ni oku jii ha ibu vai momoko ke inu ai, i he higoa be oe akoga, ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, e ikai aubito mole iate ia hono totogi.
”
E MATIU 13:8
“
Ka nae mokulu ae niihi ki he kelekele lelei, bea tubu ai ae fua, koe taki teau ae niihi, bea onogofulu ae niihi, moe tolugofulu ae niihi.
”
E MATIU 13:22-23
“
Bea ko ia foki naa ne ma‘u ae tega i he akau talatala, ko ia ia oku ne fanogo ki he folofola; ka koe tokaga ki mamani, moe fakaheke e he koloa, oku ne fakakājia‘i ae folofola, bea taefua ai ia. Ka ko ia naa ne ma‘u ae tega i he kelekele lelei, ko ia ia oku ne fanogo ki he folofola, bea tokaga‘i; bea tubu ai hono fua, o taki teau i he niihi, bea onogofulu i he niihi, mo tolugofulu i he niihi.
”
E MATIU 13:44-46
“
Koe taha, oku tatau ae buleaga oe lagi moe koloa kuo fufu i ha goue; aia ka ilo e ha tagata, oku ne fufu ia, bea alu fiefia ai, o ne fakatau ene mea kotoabe, ke fakatau aki ae goue koia. Koe taha, oku tatau ae buleaga oe lagi moe tagata fakatau, oku kumi mataitofe lelei: Aia, i he ene ilo ae mataitofe mahuiga lahi, oku alu ia, o ne fakatau ene mea kotoabe, ke fakatau aki ia.
”
E MATIU 16:26
“
He koeha hono aoga ki he tagata, o kabau te ne ma‘u a mamani kotoabe, kae mole ai hono laumalie oona; be koeha e foaki e ha tagata ke fetogi aki hono laumalie?
”
E MATIU 17:24-27
“
Bea i he e nau hoko ki Kaba-neumi, nae ha‘u kia Bita ae kau tanaki tukuhau, o behe, Oku ikai tukuhau a ho mou Eiki? Bea behe eia, Io. Bea kuo ha‘u ia ki he fale, bea taofi ia e Jisu, o behe, Saimone, koeha ho loto? oku ma‘u e he gaahi tu‘i o mama ni ae totogi be ae tukuhau ia hai? i he e nau fānau, be mei he kakai kehe? Bea talaage e Bita kiate ia, I he kakai kehe. Bea behe e Jisu kiate ia, Bea ta oku ataatā ae fānau. Ka koeni telia naa tau fakaita kiate kinautolu, alu koe ki tahi, o taumatau, o too ae ika oku fuofua kai; bea i hoo faai hono gutu, te ke ilo i ai ae baaga: ke ke too ia, o atu kiate kinautolu koeuhi ko kitaua.
”
E MATIU 18:23-35
“
Koia oku fakatatau ai ae buleaga oe lagi ki ha tu‘i, nae loto ke fakamāu‘i ene kau tamaioeiki. Bea kamata fai eia ae fakamāu, bea omi kiate ia ae toko taha nae totonu ke ne totogi ki he tu‘i ae taleneti e mano. Ka koe mea i he ikai haa ne mea ke totogi aki, nae fekau e he ene eiki ke fakatau ia, mo hono unoho, mo ene fānau, mo ia kotoabe nae aana, o totogi aki. Bea fakatomabee ae tamaioeiki, o hu kiate ia, o ne behe, Eiki, ke ke faa kataki kiate au, bea teu totogi kotoabe kiate koe. Bea toki manavaofa ae eiki ki he tamaioeiki koia, o ne tukuage ia, o ne fakamolemole kiate ia ae totogi. Ka nae alu ae tamaioeiki koia, o ne ilo ae toko taha o ene kauga tamaioeiki, nae totonu ke totogi aki kiate ia ae tenali e teau: bea ne buke eia ia, o kuku hono kia, o behe, Totogi mai kiate au aia oku aaku. Bea fakatomabee a ene kauga tamaioeiki ki hono va‘e, o ne kole kiate ia, o behe, Ke ke faa kataki kiate au, bea teu totogi kotoabe kiate koe. Ka nae ikai te ne fai; ka nae alu ia, o tuku ia ki he fale fakabobula, kae oua ke ne totogi aia nae totonu. Ka i he mamata a ene kauga tamaioeiki ki he mea kuo fai, naa nau mamahi lahi, bea alu o fakaha ki ho nau eiki aia kotoabe kuo fai. Bea ui ia e he ene eiki, o ne behe kiate ia, Ae tamaioeiki agakovi ko koe, neu fakamolemolea koe i he totogi kotoabe koia, koe mea i hoo kole kiate au: Bea ikai nae tāu mo koe hoo manavaofa foki ki ho kauga tamaioeiki, o hage ko eku manavaofa kiate koe? Bea ita ai ene eiki, o ne tuku atu ia ki he kau fakamamahi, kae oua ke ne totogi aia kotoabe nae totonu. E fai behe foki e he eku Tamai i he lagi kiate kimoutolu, o kabau e ikai te mou taki taha fakamolemolea mei hono loto ae gaahi agahala o hono kaiga.
”
E MATIU 19:21-22
“
Bea talaage e Jisu kiate ia, Kabau ko ho loto ke ke haohaoa, alu o fakatau aia oku aau, mo foaki ki he majiva, bea te ke ma‘u ai ae koloa i he lagi: bea ke ha‘u, o muimui iate au. Ka i he fanogo ae talavou ki he lea koia, naa ne alu mamahi: he nae lahi ene koloa.
”
E MATIU 19:23-26
“
Bea behe ai e Jisu ki he ene kau akoga, Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, E faigataa aubito ae hu ae tagata koloaia ki he buleaga oe lagi. Bea oku ou tala foki kiate kimoutolu, Oku faigofua ke hu ae kameli i he ava‘i hui, i he hu ae tagata koloaia ki he buleaga oe Otua. Bea i he fanogo ki ai ene kau akoga, naa nau ofo lahi aubito, o nau behe, Bea kohai e moui? Bea vakai a Jisu, o ne behe kiate kinautolu, Oku ikai faa fai eni e he tagata; ka oku faa fai e he Otua ae mea kotoabe.
”
E MATIU 19:27-29
“
Bea toki lea ai a Bita, o beheage kiate ia, Vakai, kuo mau jiaki ae mea kotoabe, o muimui iate koe: koeha te mau ma‘u ai? Bea talaage e Jisu kiate kinautolu, Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Ko kimoutolu kuo muimui iate au, oka nofo ae Foha oe tagata ki he nofoa o hono naunau, i he fakafoou, e nofo akimoutolu foki ki he nofoa e hogofulu ma ua, o fakamāu ai ki he faahiga e hogofulu ma ua o Isileli. Bea ko ia fulibe kuo ne liaki ae fale, be ae kaiga, be koe tuofefine, be koe tamai, be koe fa‘e, be koe unoho, be ae fānau, be ae fonua, koeuhi ko hoku higoa, te ne ma‘u o taki teau, bea te ne ma‘u moe moui taegata.
”
E MATIU 20:1-16
“
HE oku tatau ae buleaga oe lagi moe tagata koe eiki oe fale, aia nae alu atu hegihegi be, ke uga ae kau gaue ki he ene goue vaine. Bea kuo nau alea moe kau gaue koe aho moe tenali e taha, naa ne fekau akinautolu ki he ene goue vaine. Bea alu atu ia i hono tolu oe feituulaa, o mamata ki he niihi oku tutuu noa ai be i he botu fakatau. Bea behe eia kiate kinautolu, Alu akimoutolu foki ki he goue vaine, bea koia oku totonu, teu atu kiate kimoutolu. Bea nau alu. Bea toe alu atu ia i hono ono mo hono hiva oe feituulaa, o ne toe fai behe. Bea i hono hogofulu ma taha oe feituulaa nae alu atu ia, o ne ilo ae niihi oku tutuu noa ai be, o ne behe kiate kinautolu, Koeha oku mou tutuu noa ai be i heni i he aho kotoa? Bea nau behe kiate ia, Koeuhi kuo ikai uga akimautolu e ha taha. Bea behe eia kiate kinautolu, Alu akimoutolu foki ki he goue vaine; bea koia oku totonu, te mou ma‘u. Bea kuo efiafi, bea behe e he eiki oe goue vaine ki he ene tauhi koloa, Ui ae kau gaue, o atu kiate kinautolu e nau totogi, o fua fai ki he mui mai o a‘u ki he muomua mai. Bea ha‘u akinautolu nae uga i hono hogofulu ma taha oe feituulaa, bea ma‘u taki taha e he tagata ae tenali. Bea i he omi ae kau muomua mai, naa nau amanaki Ke ma‘u o lahi hake; ka nae ma‘u ekinautolu taki taha foki ae tenali. Bea i he e nau ma‘u ia, naa nau lāuga ki he eiki oe fale, O nau behe, Koe feituulaa be taha kuo gaue ai ae kau muimui mai ni, bea kuo ke fakatatau akinautolu kiate kimautolu kuo katekina ae gaue oe aho, mo hono bubuha. Ka nae lea ia ki ho nau toko taha, o beheage, Kaiga, oku ikai teu fai hala kiate koe: ikai naa ta alea ki he tenali? Too aia oku aau, bea ke alu: teu atu ki he mui mai ni, o hage be ko koe. Ikai oku gofua kiate au ke fai eku faiteliha ki he mea aaku? Oku kovi ho mata, koeuhi oku ou agalelei? Koia koe muimui e muomua, bea e muomua ae muimui: he oku ui ae toko lahi, ka oku fili ae toko jii.
”
E MATIU 21:12-13
“
Bea hu a Jisu ki he fale lotu lahi oe Otua, o kabuji kitua akinautolu kotoabe nae fefakatauaki i he fale lotu lahi, o ne filihi ae gaahi balebale oe kau fetogi baaga, moe nofoa o nautolu nae fakatau lube. O ne beheage kiate kinautolu, Kuo tohi, E ui hoku fale koe fale lotu; ka kuo mou gaohi ia koe ana oe kau kaihaa.
”
E MATIU 22:17-21
“
Koia ke ke tala mai kiate kimautolu, Koeha ho loto? Oku gofua ke atu ae tukuhau kia Sisa, be ikai? Ka nae ilo e Jisu e nau agakovi, bea behe eia, Ae kau malualoi, koeha oku mou ahiahi‘i ai au? Fakaha mai ae baaga tukuhau. Bea naa nau omi kiate ia ae tenali. Bea behe eia kiate kinautolu, Koe mata eni moe tohi a hai? Bea nau talaage kiate ia, A Sisa. Bea toki behe eia kiate kinautolu, Koia age kia Sisa ae gaahi mea a Sisa; bea age ki he Otua ae gaahi mea ae Otua.
”
E MATIU 23:23
“
E malaia akimoutolu, koe kau tagata tohi moe Falesi, koe malualoi! koeuhi oku mou tukuhau i he mini, moe aneto, moe kumino, ka oku mou taetokaga ki he gaahi mea mamafa oe fono, koe fai totonu, moe loto ofa, moe tui: nae totonu hoo mou fai eni, kae oua naa liaki ena.
”
E MATIU 25:14-30
“
Bea oku hage foki koe tagata oku teu fonoga ki ha fonua mamao, bea ui ene kau tamaioeiki aana, o ne tuku kiate kinautolu ene gaahi mea. Nae tuku ki he toko taha ae taleneti e nima, bea ua ki he toko taha, bea taha ki he toko taha; ki he tagata taki taha o fakatatau ki he ene faa fai, bea alu leva hono fonoga. Bea ko ia nae ma‘u ae taleneti e nima, nae alu ia, o fakatau aki ia, o ne fakalahi aki ia ae taleneti kehe e nima. Bea ko ia foki nae ua, naa ne ma‘u aki ia ae ua kehe. Ka ko ia nae ma‘u ae taha, nae alu ia, o keli i he kelekele, o tanu ae koloa a ene eiki. Bea fuoloa, bea toki ha‘u ae eiki oe kau tamaioeiki koia, o ne fakamāu‘i akinautolu. Bea ha‘u ia aia naa ne ma‘u ae taleneti e nima, o ne omi moe taleneti kehe e nima, o ne behe, Eiki, naa ke tuku mai kiate au ae taleneti e nima: vakai, kuou ma‘u mo ia ae taleneti kehe e nima. Bea beheage e he ene eiki kiate ia, Malo, koe tamaioeiki lelei mo agatonu: kuo ke fai totonu i he mea jii, teu fakanofo koe ke ke bule ki he mea lahi: hu koe ki he fiefiaaga o hoo eiki. Bea ha‘u foki ia naa ne ma‘u ae taleneti e ua, o ne behe, Eiki, naa ke tuku mai kiate au ae taleneti e ua: vakai, kuou ma‘u mo ia ae taleneti kehe e ua. Bea beheage e he ene eiki kiate ia, Malo, koe tamaioeiki lelei mo agatonu: kuo ke fai totonu i he mea jii, teu fakanofo koe ke ke bule ki he mea lahi: hu koe ki he fiefiaaga o hoo eiki. Bea toki ha‘u ia naa ne ma‘u ae taleneti e taha, o ne behe, Eiki, neu ilo koe koe tagata faigataa, oku ke tuuji i he botu nae ikai te ke tutui ai, o tanaki i he botu nae ikai te ke tufaki ai: Bea neu manavahe, beau alu o fufu hoo taleneti i he kelekele: vakai, oku ke ma‘u aia oku aau. Bea lea ene eiki, o beheage kiate ia, Ae tamaioeiki agakovi mo fakabikobiko, naa ke ilo oku ou tuuji i he botu nae ikai teu tutui ai, mo tanaki i he botu nae ikai teu tufaki ai: Nae totonu ai hao atu eku koloa ki he kau fakatau, koeuhi i he eku ha‘u teu ma‘u aia oku aaku mo hono fakalahi. Koia too ae taleneti meiate ia, o atu kiate ia oku hogofulu ene taleneti. He ko ia fulibe oku ma‘u, e toe atu kiate ia, bea te ne ma‘u o lahi aubito: ka ko ia oku ikai ma‘u, e too meiate ia aia oku ne ma‘u. Bea mou li ae tamaioeiki taeaoga ki he bouli ituaa: bea e i ai ae tagi moe fegaiitaki oe nifo.
”
E MATIU 25:34-40
“
Bea e toki behe e he Tu‘i kiate kinautolu i hono nima toomatau, Ha‘u, akimoutolu kuo monuia i he eku Tamai, o ma‘u ae buleaga kuo teu moo moutolu talu mei he kamataaga o mamani: He naaku fiekaia, bea naa mou foaki ae mea kai kiate au: naaku fieinua, bea naa mou foaki ae inu kiate au: koe muli au, bea naa mou fakaafe‘i au: Telefua, bea naa mou fakakofu‘i au: nāaku mahaki, bea naa mou aahi mai kiate au: naaku i he fale fakabobula, bea naa mou ha‘u kiate au. Bea e toki lea ae maonioni, o beheage kiate ia, Eiki, naa mau mamata kiate koe anefe oku ke fiekaia, bea mau fafaga‘i koe? bea fieinua, bea mau foaki ae inu kiate koe? Naa mau mamata kiate koe anefe koe muli, bea mau fakaafe‘i koe? be telefua, bea mau fakakofu‘i koe? Bea naa mau mamata kiate koe anefe oku ke mahaki, be i he fale fakabobula, bea mau alu atu kiate koe? Bea e lea ae Tu‘i, o beheage kiate kinautolu, Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Koe mea i hoo mou fai ia ki ha taha oku kihii jii hifo i hoku kaiga ni, ko hoo mou fai ia kiate au.
”
E MATIU 25:41-45
“
Bea e toki tala eia foki kiate kinautolu i hono nima toohema, Alu iate au, akimoutolu kuo malaia, ki he afi taemate, nae teu ki he tevolo mo ene kau agelo: He naaku fiekaia, bea nae ikai te mou foaki ha mea kai kiate au: naaku fieinua, bea nae ikai te mou foaki ha inu kiate au: Koe muli au, bea nae ikai te mou fakaafe‘i au: telefua, bea nae ikai te mou fakakofu‘i au: mahaki, bea i he fale fakabobula, bea nae ikai te mou iahi kiate au. Bea e toki lea ai akinautolu kiate ia foki, o beheage, Eiki, naa mau mamata kiate koe anefo oku ke fiekaia, be koe fieinua, be koe muli, be telefua, be mahaki, be i he fale fakabobula, kae ikai te mau tauhi koe? Bea e toki lea ia kiate kinautolu, o behe, Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Koe mea i hoo mou tae fai ia ki ha toko taha oku kihii jii hifo iate kinautolu ni, ko hoo mou tae fai ia kiate au.
”
E MATIU 26:7-11
“
Mo ene ha‘u kiate ia ha fefine, nae omi ae buha alabasita oe lolo mahuiga lahi aubito, o ne liligi ia ki hono fofoga, i he ene nofo o taumafa. Ka i he mamata ki ai ene kau akoga, naa nau lea ita, o behe, Koeha kuo maumau‘i ai eni? He nae mei fakatau ae lolo ni aki ae koloa lahi, bea foaki ia ki he majiva. Bea kuo ilo‘i e Jisu, bea behe eia kiate kinautolu, Koeha oku mou fakamamahi ai ki he fefine? he kuo fai eia ae gaue lelei kiate au. He oku iate kimoutolu ma‘u ai be ae majiva; ka oku ikai te mou ma‘u mau ai be au.
”
E MATIU 26:15-16
“
O ne behe, Koeha te mou omi kiate au, kau lavaki‘i ia kiate kimoutolu? bea nau alea mo ia ki he koga siliva e tolugofulu. Bea talu mei ai mo ene lamaji ia ke tuumalie a hono lavaki‘i.
”
E MATIU 27:3-10
“
Bea ko Jutasi, aia naa ne lavaki‘i ia, i he ene mamata kuo fakamāu ia ke mate, nae fakatomala ia, o ne toe omi ae koga siliva e tolugofulu ki he kau taulaeiki lahi moe kau mātua, O ne behe, Kuou fai agahala i he eku lavaki‘i ae toto maonioni. Bea nau behe, Koeha ia kiate kimautolu? vakai be ekoe. Bea li eia ae gaahi koga siliva ki lalo i he fale lotu lahi, o ne alu atu o nooua ia. Bea too mai e he kau taulaeiki lahi ae gaahi koga siliva, o nau behe, Oku ikai gofua ke ai ia ki he buha koloa, he koe totogi ia oe toto. Bea naa nau fakakaukau, bea toki fakatau aki ia ae goue ae tufuga gaohi ibu, ke tanu ai ae kakai muli. Koia nae ui ae goue koia, Koe goue oe toto, o a‘u ki he aho ni. Bea fakamooni ai ia aia nae lea aki e he balofita, ko Jelemaia, o behe, Bea naa nau too ae koga siliva e tolugofulu, ko hono totogi o ia nae fakatau, aia nae fakatatau ia ki ai e he fānau a Isileli; O totogi aki ia ae goue ae tufuga gaohi ibu, o hage koe fekau a Jihova kiate au.
”
MAAKE 4:8
“
Bea mokulu ae niihi ki he kelekele lelei, bea tubu hake ae fua o lahi; o taki tolugofulu ae niihi, bea taki onogofulu ae niihi, bea taki teau ae niihi.
”
MAAKE 4:18-20
“
Bea ko kinautolu eni kuo tutui ki he akau talatala; oku nau fanogo ki he folofola, Ka koe tokaga ki mamani, moe kākā oe koloa, moe hu ae holi lahi ki he gaahi mea kehekehe, oku kājia ai ae folofola, bea taefua ai ia. Bea ko kinautolu eni kuo tutui ki he kelekele lelei; oku nau fanogo ki he folofola, bea ma‘u ia, bea tubu ai ae fua, koe taki tolugofulu ae niihi, bea taki onogofulu ae niihi, bea taki teau ae niihi.
”
MAAKE 6:37-44
“
Bea lea eia, o behe kiate kinautolu, Mou atu ha mea ke nau kai. Bea nau behe kiate ia, Te mau o, o fakatau ma aki ae tenali e uageau, mo atu ke nau kai? Bea behe eia kiate kinautolu, Koe foi ma e fiha oku iate kimoutolu? alu o vakai. Bea kuo nau ilo, bea nau behe, Oku nima, moe ika e ua. Bea ne fekau kiate kinautolu ke nau bule ke nofo kotoabe ki lalo ki he mohuku mauiui, o tautau toko lahi. Bea naa nau nofo ki lalo o fakaotu, o tautau toko teau, mo tautau toko nimagofulu. Bea kuo too eia ae foi ma e nima moe ika e ua, bea haga hake ia ki he lagi, o ne tabuaki, mo ne tofitofi ae gaahi foi ma, o age ki he ene kau akoga ke tufaki kiate kinautolu; bea ne tufaki moe ika e ua kiate kinautolu kotoabe. Bea naa nau kai kotoabe, o makona. Bea nau ave ae kato e hogofulu ma ua kuo bito i he toega kai, moe ika. Bea ko kinautolu nae kai i he gaahi foi ma, koe tagata e toko nima afe nai.
”
MAAKE 7:22-23
“
Moe kaihaa, moe manumanu, moe agahala, moe kākā, moe aga fakalielia, moe mata kovi, moe lea kovi, moe laukau, moe vale: Koe gaahi mea kovi ni kotoabe oku ha‘u mei he loto, oku fakauli‘i ae tagata.
”
MAAKE 8:35-37
“
He ko ia ia oku loto ke kalofaki ene moui, e mole ia: ka ko ia ia e mole ene moui koeuhi ko au moe ogoogolelei, e ma‘u eia ia. He koeha hono aoga ki ha tagata, o kabau e ma‘u eia a mamani kotoabe, kae mole hono laumalie oona? Be koeha e foaki e ha tagata ke fetogi aki hono laumalie?
”
MAAKE 10:21-22
“
Bea jio ki ai a Jisu mo ofa kiate ia, mo ne behe kiate ia, Koe mea e taha oku ke kei hala ai: ke ke alu, o fakatau aia kotoabe oku aau, bea ke foaki ki he majiva, bea te ke ma‘u ae koloa i he lagi: bea ke ha‘u, o fua ae akau māfajia, mo muimui iate au. Bea nae bubutuu ia i he lea koia, bea alu atu kuo mamahi; he nae lahi ene koloa.
”
MAAKE 10:23-27
“
Bea vakai foli e Jisu, bea ne behe ki he ene kau akoga, Koe mea faigataa aubi‘o kiate kinautolu oku ma‘u koloa ke hu ki he buleaga oe Otua! Bea ofo ae kau akoga i he ene gaahi lea. Ka nae toe lea a Jisu, o beheage kiate kinautolu, Fānau e faigataa aubito kiate kinautolu oku falala ki he koloa ke hu ki he buleaga oe Otua! Oku faigofua ke hu ae kameli i he ava‘i hui, i he hu ae tagata koloaia ki he buleaga oe Otua. Bea naa nau matuaki ofo fakamanavahe, o nau febeheaki, Bea kohai e moui? Bea vakai a Jisu kiate kinautolu, o ne behe, Oku ikai faa fai eni e he tagata, ka koe Otua be: he oku faa fai e he Otua ae mea kotoabe.
”
MAAKE 10:28-30
“
Bea toki behe e Bita kiate ia, Vakai, kuo mau liaki ae mea kotoabe, o muimui iate koe. Bea lea a Jisu, o beheage, Koe mooni oku ou tala atu kiate kimoutolu, Oku ikai ha tagata kuo ne liaki ae fale, be koe gaahi kaiga, be ha gaahi tuofefine, be koe tamai, be koe fa‘e, be ha unoho, be ha fānau, be koe fonua, koeuhi ko au, bea moe ogoogolelei, Ka te ne ma‘u o taki teau i he moui ni, koe fale, moe kaiga, moe tuofefine, moe fa‘e, moe fānau, moe fonua, fakataha moe fakataga; bea i he mama e ha‘u koe moui taegata.
”
MAAKE 11:15-17
“
Bea naa nau ha’u ki Jelusalema: bea hu a Jisu ki he fale lotu lahi, o ne kamata kabuji kitua akinautolu nae fefakatauaki i he fale lotu lahi, mo ne filihi ae gaahi balebale oe kau fetogi baaga, moe gaahi nofoa o nautolu nae fakatau lube; Bea nae ikai tuku eia ke alu ha taha mo ene kavega i he fale lotu lahi. Bea ako ia, o ne behe kiate kinautolu, Ikai kuo tohi, Ko hoku fale e ui koe fale lotu ki he kakai kotoabe? ka kuo mou gaohi ia koe ana oe kau kaihaa.
”
MAAKE 12:14-17
“
Bea kuo nau ha’u, bea nau behe kiate ia, Eiki oku mau ilo oku ke mooni koe, bea oku ikai te ke tokaga ki ha tagata; he oku ikai te ke filifilimanako ki he tagata, ka oku ke akonaki aki ae hala oe Otua i he mooni: Oku gofua ke atu ae tukuhau kia Sisa, be ikai? E lelei e mau atu, be ikai? Ka nae ilo eia e nau malualoi, mo ne behe kiate kinautolu, Koeha oku mou ahi-ahi’i ai au? Omi ha tenali keu mamata ai. Bea nau omi ia. Bea ne behe kiate kinautolu, Koe fofoga moe tohi eni a hai? Bea nau behe kiate ia, A Sisa. Bea lea a Jisu, o beheage kiate kinautolu, Age kia Sisa ae gaahi mea a Sisa, bea age ki he Otua ae gaahi mea ae Otua. Bea naa nau ofo iate ia.
”
MAAKE 12:41-44
“
Bea nofo a Jisu o hagatonu ki he fale tukuaga koloa, o ne vakai ki he li e he kakai e nau baaga ki he tukuaga koloa: bea koe toko lahi nae koloaia ne nau li ki ai ae mea lahi. Bea ha’u ae fefine majiva kuo mate hono unoho, o ne li ki ai ae kihi’i baaga e ua, aia oku tatau moe kotani e taha. Bea ne ui ene kau akoga, mo ne behe kiate kinautolu, Koe mooni oku ou tala atu kiate kimoutolu, Koe fefine baea ni, kuo ne li ki ai ae mea lahi hake iate kinautolu fulibe, kuo nau li ki he tukuaga koloa: He naa nau li kotoabe ki ai mei he e nau koloa lahi; ka ko ia, i he ene majiva, kuo ne li ki ai aia kotoabe ne ne ma’u, io, a ene moui kotoabe.
”
MAAKE 14:3-7
“
Bea nae i Betani ia, i he fale o Saimone koe kilia, bea i he ene nofo o kai, nae ha‘u ae fefine moe buha ala-basita oe lolo koe naati mooni oku mahuiga lahi; bea ne foa‘i ae buha, mo liligi ki hono fofoga. Bea nae ai ae niihi naa nau loto ita, o nau behe, Koeha kuo maumau‘i ai ae lolo? He nae faigofua ke fakatau aki ia ae tenali e tolugeau tubu, bea foaki ki he majiva. Bea nau lāuga kiate ia. Bea behe e Jisu, Tuku ai be ia; koeha oku mou fakamamahi‘i ai ia? kuo fai eia ae gaue lelei kiate au. He oku iate kimoutolu mau ai be ae majiva, bea ka mou ka loto ki ai oku mou faa fai lelei kiate kinautolu; kae ikai teu iate kimoutolu mau ai be au.
”
MAAKE 14:11
“
Bea i he e nau fanogo ki ai, naa nau fiefia, o fakailo baaga kiate ia. Bea lamaji eia ke tuumalie ene lavaki‘i ia.
”
LUKE 3:11
“
Bea lea ia, o beheage kiate kinautolu, Ko ia oku ma‘u ae kofu tua e ua, ke ne foaki kiate ia oku ikai ma‘u; bea ko ia oku ma‘u ae mea kai, ke fai behe foki.
”
LUKE 3:12-14
“
Bea ha‘u foki ae kau tanaki tukuhau ke babitaiso, o nau behe kiate ia, Eiki, koeha te mau fai? Bea behe eia kiate kinautolu, Oua naa mou ma‘u o lahi i he mea kuo tuutuuni maa moutolu. Bea fehui foki e he kau tau kiate ia, o behe, Bea koeha te mau fai? Bea behe eia kiate kinautolu, Oua naa fai fakamalohi ki ha taha, bea oua naa lohiaki‘i; bea mou fiemalie i hoo mou totogi.
”
LUKE 6:20-21
“
Bea tagaki hake eia hono mata ki he ene kau akoga, o ne behe, Oku monuia akimoutolu oku majiva; he oku o moutolu ae buleaga oe Otua. Oku monuia akimoutolu oku fiekaia ni: koeuhi e fakamakona akimoutolu. Oku monuia akimoutolu oku tagi ni: he te mou kata.
”
LUKE 6:24-25
“
Kae malaia akimoutolu oku koloaia! he kuo mou ma‘u hoo mou fiemalie. E malaia akimoutolu oku makona! he te mou fiekaia. E malaia akimoutolu oku kata ni! he te mou tagi mo tagilāulāu.
”
LUKE 6:29-30
“
Bea ko ia oku ne jibi‘i koe i ho kouahe e taha, fulihi kiate ia ho kouahe e taha; bea mo ia oku ne ave ho bulubulu, oua naa taofi ene ave mo ho kofu tua. Foaki kiate ia fulibe oku kole kiate koe; bea ko ia oku ne ave hoo koloa oua naa toe kole ia.
”
LUKE 6:32-33
“
He kabau oku mou ofa kiate kinautolu be oku ofa mai kiate kimoutolu, koeha ae fakafetai oku mou ma‘u? he oku ofa mai ae kau agahala kiate kinautolu oku ofaage kiate kinautolu. Bea kabau oku mou fai lelei kiate kinautolu be oku fai lelei kiate kimoutolu, koeha ae fakafetai oku mou ma‘u? he oku fai behe e he kau agahala.
”
LUKE 6:34-35
“
Bea kabau oku mou atu mea kiate kinautolu be oku mou amanaki ke ma‘u mei ai, koeha ae fakafetai te mou ma‘u? he oku atu mea ae kau agahala ki he kau agahala, ke toe ma‘u hono tatau. Ka mou ofa ki ho mou gaahi fili, bea fai lelei, mo atu mea, i he tae amanaki ke toe ma‘u; bea e lahi ai hoo mou totogi, bea e ui akimoutolu koe fānau ae Fugani Maoluga: he oku agalelei ia ki he taefakafetai bea moe kovi.
”
LUKE 6:38
“
Foaki, bea e foaki ia kiate kimoutolu; koe fua lahi, kuo fao lolo hifo, o lulu fakataha, bea fonu mahuohua, e atu ki ho mou fatafata. He koe fuofua koia te mou fua aki, e toe fua aki ia kiate kimoutolu.
”
LUKE 10:30
“
Bea lea a Jisu, o beheage, Koe tagata e toko taha nae alu hifo mei Jelusalema ki Jeliko, bea moua ia ki he kau kaihaa, bea naa nau vete iate ia a hono gaahi kofu, mo ta‘i ia, bea nau alu mei ai kuo ne mei mate.
”
LUKE 10:35
“
Bea bogibogi ai, i he ene alu, nae too eia ae tenali e ua, o atu ki he matābule, o ne behe ki ai, Ke ke tauhi ia; bea koia kotoabe te ke toe age maana, teu totogi kiate koe, o kau ka toe ha‘u.
”
LUKE 11:3
“
Ke foaki mai kiate kimautolu haa mau mea kai i he aho kotoabe.
”
LUKE 11:13
“
Koia kabau oku mou ilo, ka koe agakovi, ke foaki ae gaahi mea lelei ki hoo mou fānau; e fefe hono lahi hake oe fie foaki e he Tamai i he lagi ae Laumalie Maonioni kiate kinautolu oku kole kiate ia?
”
LUKE 11:41-42
“
Ka mou foaki mua ae gaahi mea ofa mei he mea oku mou ma‘u; bea vakai, oku maa ae mea kotoabe kiate kimoutolu. Kae malaia akimoutolu, ae kau Falesi! he oku mou tukuhau i he mini moe bekano moe gaahi akau iki kotoabe, ka oku mou taetokaga ki he fakamāu moe ofa ki he Otua: nae totonu ke fai eni, kae oua naa liaki ena.
”
LUKE 12:13-15
“
Bea nae behe e he toko taha oe kakai kiate ia, Eiki, ke ke leaage ki hoku tokoua ke ma vaeua mo au ae tofia. Bea behe eia ki ai, Tagata, kohai ne ne fakanofo au koe fakamāu be koe tufaki kiate kimoutolu? Bea behe eia kiate kinautolu, Tokaga bea vakai, telia ae manumanu: he koe moui ae tagata oku ikai i hono lahi oe gaahi mea oku ne ma‘u.
”
LUKE 12:16-21
“
Bea naa ne lea aki ae fakatātā kiate kinautolu, o behe, Nae fua o lahi aubito ae fonua oe tagata koloaia e toko taha: Bea fifili ia i hono loto, o behe, Koeha teu fai, he oku ikai ha botu ke fetuku ki ai eku gaahi fua? Bea ne behe, Teu fai eni: teu vete hifo a hoku gaahi feleoko, o laga ke lalahi; bea teu fetuku ki ai a eku gaahi fua kotoabe mo eku koloa. Bea teu behe ki hoku laumalie, Laumalie, kuo fokotuu maau ae gaahi mea lelei lahi ki he ta‘u lahi; ke ke fiemalie be, o kai, mo inu, mo fiefia. Ka nae behe e he Otua kiate ia, Koe vale koe, e too iate koe i he bo ni a ho laumalie: bea e hoko koe gaahi mea ahai aia kuo ke tokonaki? Bea oku behe ia aia oku ne fokotuu koloa maana, ka oku ikai ma‘umea ki he Otua.
”
LUKE 12:22-31
“
Bea behe eia ki he ene kau akoga, Koia oku ou behe ai kiate kimoutolu, Oua naa mou tokaga ki hoo mou moui, ki ha mea te mou kai; be ki he jino, be koeha te mou ai ki ai. Oku lahi hake ae moui i he mea kai, moe jino i he kofu. Tokaga ki he faga leveni, he oku ikai te nau tutui be tuuji; bea oku ikai ha nau fale koloa, be feleoko: ka oku fafaga e he Otua akinautolu; bea ikai oku mou lelei hake aubito i he faga manu? Bea kohai ia iate kimoutolu i he ene tokaga e faa fakaloloa jii ki he ene moui? Bea kabau oku ikai te mou mafai aia oku jii taha be, koeha oku mou tokaga ai ki he mea kehe? Tokaga ki he tubu hake oe fiji‘i akau: oku ikai ke nau gaue, bea oku ikai ke filo; ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, nae ikai tatau ae teuga o Solomone i hono nāunāu fulibe mo ha taha iate kinautolu ni. Koia kabau e fakakofu behe e he Otua ae mohuku, aia oku i he goue he aho ni, kae li ki he gotoumu abogibogi; ikai e lahi hake kiate kimoutolu, akimoutolu oku jii hoo mou tui? Bea oua naa mou kumi ki ha mea te mou kai, moe mea te mou inu, bea oua naa mou loto fakataetaetui. He koe mea kotoabe eni oku kumi ki ai e he gaahi kakai o mamani: bea oku ilo e hoo mou Tamai oku mou majiva i he gaahi mea ni. Kae kumi mua akimoutolu ki he buleaga oe Otua: bea e fakalahi aki kiate kimoutolu ae gaahi mea ni kotoabe.
”
LUKE 12:33
“
Fakatau atu aia oku mou ma‘u, bea faa foaki; tokonaki maa moutolu ae gaahi kato e ikai fakaaau ke motua, koe koloa i he lagi e ikai oji, bea e ikai ofi ki ai ha kaihaa, be fakabobo ia e he ane.
”
LUKE 12:34
“
He koe botu oku i ai hoo mou koloa, e i ai foki mo ho mou loto.
”
LUKE 14:12-14
“
Bea behe ai foki eia kiate ia ne ne tala kiate ia, Oka ke ka teuteu ae kai hoata be ae ohomohe, oua naa ke ui ki ai ho kaumea, be ho gaahi te-momo, be ho kaiga, be koe kaugaabi koloaia, telia naa nau toe tala kiate koe, bea totogi ai kiate koe. Ka oka ke ka teu ae katoaga, ui ae kau majiva, moe lavea, moe bibiki, moe kui: E monuia ai akoe; he oku ikai te nau faa totogi kiate koe: ka e totogi kiate koe i he toetuu oe agatonu.
”
LUKE 14:33
“
Bea oku behe foki, ko ia ia iate kimoutolu oku ikai te ne jiaki aia kotoabe oku ne ma‘u, e ikai hoko ia ko eku akoga.
”
LUKE 15:8-10
“
Bea kohai ha fefine oku hogofulu ene baaga siliva, bea ka mole ha baaga e taha, e ikai te ne tutu ae māma, mo tafi ae fale, o kumi lahi, kae oua ke ilo ia? Bea ka ilo ia, oku ne ui ke fakataha ae kaiga moe kaugaabi, o ne behe, Tau fiefia mo au, he kuou io ae baaga nae mole iate au. Oku ou tala atu kiate kimoutolu, Oku behe ae fiefia i he ao oe kau agelo ae Otua i he fakatomala ae agahala e toko taha.
”
LUKE 15:11-24
“
Bea behe eia, Nae ai ae tagata nae toko ua hono foha. Bea behe e he ki mui ki he ene tamai, Tamai, tuku mai haku tufakaga i he koloa oku aaku. Bea ne vaeua kiate kinaua a ene mea. Bea hili ae gaahi aho jii, nae tanaki e he foha ki mui a ene mea kotoabe, o fonoga ki he fonua mamao, o maumau‘i ai ene koloa i he ene moui agakovi. Bea kuo fakaoji eia kotoabe, nae to ae hoge lahi ki he fonua koia; bea hoko ia o fiekaia. Bea alu ia o nofo ki he tagata e toko taha oe fonua koia; bea ne fekau ia ki hono botu fonua ke tauhi ae faga buaka. Bea nae feiga ia ke fakamakona aki ia ae geeji nae kai e he faga buaka: he nae ikai ha taha e foaki kiate ia. Bea kuo boto ia, bea ne behe, Oku toko fiha ae kau tamaioeiki totogi a eku tamai kuo lahi mo toe e nau ma, ka oku ou mate i he fiekaia! Teu tuu hake o alu ki he eku tamai, bea teu behe kiate ia, Tamai, kuou fai agahala ki he lagi, bea i ho ao; Bea oku ikai teu kei aoga ke ui ko ho foha; ka ke tuku au keu tatau mo ha taha i hoo kau tamaioeoiki totogi. Bea nae tuu hake ia, o alu ki he ene tamai. Ka i he ene kei mamao aubito, nae mamata a ene tamai kiate ia, bea manavaofa, mo lele, bea faufua ia, o uma kiate ia. Bea behe e he foha kiate ia, Tamai, kuou agahala ki he lagi, bea i ho ao, bea oku ikai teu kei aoga ke ui ko ho foha. Ka nae behe e he tamai ki he ene kau tamaioeiki, Omi ae bulubulu fugani lelei, o ai kiate ia; bea ai moe mama ki hono nima, moe tobuva‘e ki hono va‘e: Bea omi ki heni ae uhiki bulu jino, o tamate‘i ia; bea ke tau kai, mo fiefia: He ko hoku foha eni nae mate, bea kuo toe moui; nae mole ia, bea kuo ilo‘i. Bea naa nau kamata fiefia.
”
LUKE 16:1-9
“
BEA naa ne behe foki ki he ene kau akoga, Nae ai ha tagata koloaia, nae ai ene tauhi, bea nae fakailo kiate ia kuo ne maumau‘i ene koloa. Bea ne ui ia, o behe ki ai, Koeha eni oku ou fanogo ai iate koe? fakamatala mai hoo tauhi; he oku ikai te ke kei tauhi. Bea behe e he tauhi i hono loto, Koeha teu fai? he oku too iate au ae tauhi e he eku eiki: e ikai teu faa keli; bea oku ou ma i he kole. Kuo bau hoku loto ki he mea teu fai, koeuhi ke nau ma‘u au ki ho nau gaahi fale, oka tukuage au i he tauhi. Bea ne ui ae kau fakatau koloa kotoabe e ene eiki, o ne behe ki he uluaki, Oku fiha nai ae mea oku teeki te ke totogi ai ki he eku eiki? Bea behe eia, Koe buha fua e teau oe lolo. Bea ne behe kiate ia, Too hoo tohi, bea ke nofo ke vave, o tohi ai koe nimagofulu. Bea behe eia ki he taha kehe, Bea oku fiha ae mea oku teeki te ke totogi ekoe? Bea behe eia, Koe buha fua e teau oe uite. Bea ne behe kiate ia, Too hoo tohi, o tohi ai koe valugofulu. Bea fakamalo ae eiki ki he tauhi koloa tae fai totonu, koe mea i he ene fai fakabotoboto: he oku boto hake ae fānau a mamani i ho nau toutagata, i he fānau ae māma. Bea oku ou tala kiate kimoutolu, Gaohi kiate kimoutolu aki ae koloa taemaonioni ae gaahi kaiga; koeuhi, oka mou ka mate, ke nau ma‘u akimoutolu ki he gaahi nofoaga taegata.
”
LUKE 16:10-12
“
Ko ia oku agatonu i he mea jii, oku agatonu foki ia i he mea lahi; bea ko ia oku taeagatonu i he mea jii, oku taeagatonu ia i he mea lahi. Koia kabau nae ikai te mou agatonu i he koloa taemaonioni, kohai e tuku ae koloa mooni ke mou tauhi? Bea kabau nae ikai te mou agatonu i he mea ae taha kehe, kohai e foaki kiate kimoutolu ae mea oku a moutolu?
”
LUKE 16:13-14
“
Oku ikai ha tamaioeiki te ne faa tauhi ae eiki e toko ua: koeuhi e fehia ia ki he toko taha, kae ofa ki he toko taha; be bikitai ki he toko taha, kae manuki ki he toko taha. E ikai jii te mou faa tauhi ae Otua moe koloa. Bea koe kau Falesi foki nae manumanu, ne nau fanogo ki he gaahi mea ni kotoabe: bea naa nau taukae kiate ia.
”
LUKE 16:19-31
“
Nae ai ha tagata koloaia, naa ne ai ae kofu kulokula moe tubenu mahuiga, bea kai eia ae mea lelei i he aho kotoabe: Bea nae ai ha tagata baea, ko Lasalosi hono higoa, nae fakatokoto ia i hono mataba, kuo tofu i he babala, O ne holi ke fafaga aki ia ae momo‘i mea kai nae gagana mei he keinagaaga ae tagata ma‘umea: bea nae ha‘u foki ae faga kuli, o emo hono babala. Bea behe, nae mate ae tagata baea, bea fua ia e he kau agelo ki he fatafata o Ebalahame: bea mate foki ae tagata ma‘umea, bea tanu ia; Bea haga hake ia hono mata i heli, oku ogojia ia, bea ne mamata kia Ebalahame i he mamao aubito, mo Lasalosi i hono fatafata. Bea tagi ia, o behe, E tamai ko Ebalahame, ke ke ofa mai kiate au, bea fekau a Lasalosi ke ne ai hono mua tuhu ki he vai, mo fakamomoko hoku elelo: he oku ou feiga i he afi ni. Ka nae behe e Ebalahame, Foha, ke ke manatu naa ke ma‘u hoo gaahi mea lelei i hoo moui, bea nae ia Lasalosi foki ae gaahi mea kovi; ka ko eni, oku fiemalie ia, ka kuo ke feiga koe. Kaeumaa eni kotoabe, oku ai ae fuu vanu lahi i he vahaa o kimautolu mo kimoutolu: koia e ikai lava atu akinautolu oku fie alu i heni kiate kimoutolu; bea e ikai faa ha‘u kiate kimautolu akinautolu oku fie ha‘u mei hena. Bea toki behe eia, Koia oku ou kole ai kiate koe, e tamai, ke ke fekau ia ki he fale o eku tamai: He oku toko nima hoku kaiga; koeuhi ke ne valoki‘i akinautolu, telia naa nau ha‘u foki ki he botu fakamamahi ni. Bea behe e Ebalahame kiate ia, Oku nau ma‘u a Mosese moe kau balofita; tuku ke nau fanogo ki ai. Bea behe eia, E ikai, e tamai ko Ebalahame, ka oka alu ha taha mei he mate kiate kinautolu, te nau fakatomala. Bea behe mai eia kiate ia, Kabau e ikai te nau fanogo kia Mosese moe kau balofita, e ikai te nau tui o kabau e toe tuu ha taha mei he mate.
”
LUKE 17:33
“
Ko ia ia e kalofaki ene moui, e mole ia iate ia; ka ko ia ia e tuku ene moui, e ma‘u eia ia.
”
LUKE 18:12
“
Oku liuga ua eku aukai i he uike, bea oku ou atu ae tukuhau i he eku mea fulibe.
”
LUKE 18:22-23
“
Bea kuo fanogo a Jisu ki he gaahi lea ni, bea ne behe kiate ia, Koe mea e taha oku ke kei hala ai: fakatau aia kotoabe oku aau, o tufaki ki he majiva, bea te ke ma‘u ae koloa i he lagi: bea ke ha‘u, o muimui iate au. Bea kuo fanogo ia ki ai, naa ne mamahi aubito: he nae lahi ene koloa.
”
LUKE 18:24-27
“
Bea kuo mamata a Jisu kuo mamahi aubito ia, bea ne behe, E faigataa aubito kiate kinautolu oku koloaia ke hu ki he buleaga oe Otua! He oku faigofua hake ae hu ae kameli i he ava‘i hui, i he hu ae tagata koloaia ki he buleaga oe Otua. Bea ko kinautolu nae fanogo naa nau febeheaki, Bea kohai e moui? Bea behe eia, Koe gaahi mea oku ikai mafai e he tagata, oku mafai ia e he Otua.
”
LUKE 18:28-30
“
Bea toki behe e Bita, Vakai, kuo mau liaki ae mea kotoabe, o muimui iate koe. Bea ne behe kiate kinautolu, Koe mooni oku ou tala atu kiate kimoutolu, Oku ikai ha tagata kuo liaki eia ae fale, be ae mātua, be koe gaahi kaiga, be koe unoho, be ae fānau, koeuhi koe buleaga oe Otua, Ka te ne ma‘u o lahi aubito hake i he moui ni, bea i he mama e ha‘u ae moui taegata.
”
LUKE 19:8
“
Bea tuu hake a Sakiasi, o ne behe ki he Eiki; Eiki, vakai, oku ou foaki hono vaeua o eku koloa ki he majiva; bea kabau neu ma‘u ha mea i he lohiaki‘i ha taha, oku ou totogi o liuga fa kiate ia.
”
LUKE 19:12-26
“
Koia ne ne behe ai, Nae alu ae eiki e toko taha ki he fonua mamao, ke ma‘u moona ae buleaga, bea toki liliu mai. Bea ne ui ae toko hogofulu o ene kau tamaioeiki, o ne tuku kiate kinautolu ae mina e hogofulu, mo ne behe kiate kinautolu, Gaue aki eni kae oua keu ha‘u. Ka nae fehia a hono kakai kiate ia, o nau kouna ae talafekau ke alu, mo behe, E ikai te mau ma‘u ae tagata ni ke bule‘i akimautolu. Bea behe, i he ene liu mai, kuo ne ma‘u ae buleaga, bea toki fekau eia ke ui mai ae kau tamaioeiki koia, aia naa ne tuku ki ai ae baaga, koeuhi ke ne ilo be koeha kuo ma‘u e he tagata taki taha i he ene fakatau. Bea ha‘u ae uluaki, o ne behe, Eiki, kuo ma‘u aki a hoo mina ae mina e hogofulu. Bea ne behe kiate ia, Malo, koe tamaioeiki lelei koe; koe mea i hoo agatonu i he mea jii, ma‘u ekoe ae bule ki he kolo e hogofulu. Bea ha‘u hono toko ua, o ne behe, Eiki, kuo ma‘u aki a hoo mina ae mina e nima. Bea ne behe foki kiate ia, Ke ke bule‘i foki ae kolo e nima. Bea ha‘u ae toko taha, o ne behe, Eiki, vakai, ko hoo mina, aia kuou tauhi, o kofu aki ia ae holoholo. He naaku manavahe kiate koe, koeuhi koe tagata faigataa koe: oku ke too hake aia nae ikai te ke tuku hifo, mo tuuji aia nae ikai te ke tutui. Bea behe eia kiate ia, Mei ho gutu oou teu fakamāu koe, ae tamaioeiki agakovi. Naa ke ilo koe tagata faigataa au, oku ou too hake aia nae ikai teu tuku hifo, mo tuuji aia nae ikai teu tutui: Koeha ia nae ikai ai te ke tuku eku baaga ki he tukuaga koloa, koeuhi i he eku ha‘u teu ma‘u ia mo hono tubu? Bea ne behe kiate kinautolu nae tutuu i ai, Too iate ia ae mina, o atu kiate ia oku hogofulu ene mina. (Bea nau behe kiate ia, Eiki, oku hogofulu ene mina.) He oku ou behe kiate kimoutolu, Ko ia fulibe oku ne ma‘u, e foaki kiate ia; bea ko ia oku ikai te ne ma‘u, e too meiate ia aia oku ne ma‘u.
”
LUKE 19:45-46
“
Bea nae hu ia ki he fale lotu lahi, o ne kamata kabuji kitua akinautolu nae fefakatauaki ai; O ne behe kiate kinautolu, Kuo tohi, Ko hoku fale koe fale lotu: ka kuo mou gaohi ia koe ana oe kau kaihaa.
”
LUKE 20:22-25
“
Oku gofua ke mau atu ae tukuhau kia Sisa, be ikai? Ka nae ilo eia e nau kākā, bea ne behe kiate kinautolu, Koeha oku mou ahiahi‘i ai au? Fakaha mai ae tenali. Koe mata moe tohi ahai oku i ai? Bea nau lea, o beheage, A Sisa. Bea behe eia kiate kinautolu, Koia atu kia Sisa ae gaahi mea a Sisa, bea ki he Otua ae gaahi mea ae Otua.
”
LUKE 21:1-4
“
BEA vakai atu eia, o ne mamata ki he li e he kakai koloaia e nau mea foaki ki he tukuaga koloa. Bea mamata foki eia ki he fefine majiva, kuo mate hono unoho, oku ne li ki ai ae kihi‘i baaga e ua. Bea behe eia, Koe mooni oku ou tala kiate kimoutolu, koe fefine ni kuo mate hono unoho mo baea, kuo ne li ki ai o lahi hake iate kinautolu kotoabe: He kuo li ekinautolu ni kotoabe ki ai ae gaahi mea foaki ki he Otua, mei he e nau koloa lahi: ka kuo li eia ki ai, mei he ene majiva, a ene moui kotoabe.
”
JONE 2:14-17
“
O ne ilo i he fale lotu lahi ae kau fakatau faga bulu moe sibi moe lube, bea moe nofo i ai ae kau fetogi baaga. Bea naa ne gaohi ha mea ta aki ae afo tuo iki, o ne kabuji akinautolu kotoabe mei he fale lotu lahi, moe faga sibi, moe faga bulu; o ne liligi ae gaahi baaga ae kau fetogi, bea fulihi ae gaahi balebale; Mo ne behe kiate kinautolu nae fakatau lube, Ave ae gaahi mea ni i heni: oua e gaohi ae fale o eku Tamai koe fale fakatau. Bea nae manatu ai ene kau akoga kuo tohi, Kuou ojiojiloto i he fai feiga ki ho fale.
”
JONE 6:27
“
Oua e gaue ki he mea kai oku auha, ka ki he mea kai oku tologa ki he moui taegata, aia e foaki e he Foha oe tagata kiate kimoutolu: he kuo fakailoga ia e he Otua koe Tamai.
”
JONE 6:35
“
Bea talaage e Jisu kiate kinautolu, Ko au koe ma oe moui: ko ia oku ha‘u kiate au, e ikai aubito fiekaia; bea ko ia oku tui kiate au, e ikai aubito fieinu ia.
”
JONE 10:10-11
“
Oku ikai ha‘u ae kaihaa, ka ke kaihaaji, bea ke tamate‘i, bea ke fakaauha: kuou ha‘u au ke nau ma‘u ae moui, bea ke nau ma‘u ia o lahi aubito. Ko au koe tauhi lelei: oku foaki e he tauhi lelei a ene moui koeuhi koe faga sibi.
”
JONE 12:4-8
“
Bea lea ai ae toko taha o ene akoga, ko Jutasi Isikaliote, koe foha o Saimone, aia e lavaki‘i ia, Koeha nae ikai fakatau ai ae lolo ni aki ae tenali e tolugeau, bea foaki ki he majiva? Naa ne lea aki eni, ka nae ikai ko ene tokaga ki he majiva; ka koeuhi koe kaihaa ia, bea nae iate ia ae kato, o ne fua aia nae tuku ki ai. Bea lea ai a Jisu, Tuku ai be ia: kuo tauhi eia ae mea ni ki he aho o hoku tanu. He oku iate kimoutolu mau ai be ae majiva; ka oku ikai teu iateki moutolu mau ai be au.
”
JONE 16:23-24
“
Bea i he aho koia e ikai te mou fehui ha mea e taha kiate au. Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate kimoutolu, Koe mea kotoabe te mou kole ki he Tamai i hoku huafa, te ne foaki kiate kimoutolu. Oku teeki ai te mou kole ha mea i hoku huafa: kole, bea te mou ma‘u, koeuhi ke kakato ai hoo mou fiefia.
”
KOE GAUE 2:44-46
“
Bea nae loto taha akinautolu kotoabe nae tui, bea nae mea taha be akinautolu; Bea naa nau fakatau ho nau gaahi abi mo e nau mea, bea tufa ki he kakai taki taha, o fakatatau ki he ene majiva. Bea naa nau alu loto taha ki he fale lotu lahi i he aho kotoabe, mo nau tofitofi ma i he gaahi fale, bea kai e nau mea kai i he fiefia moe loto taekākā,
”
KOE GAUE 3:6
“
Bea toki behe e Bita, Koe siliva moe koula oku ikai teu ma‘u; ka koia oku ou ma‘u teu foaki kiate koe: i he huafa o Jisu Kalaisi o Nasaleti tuu hake o alu.
”
KOE GAUE 4:32-35
“
Bea nae loto mo laumalie taha be akinautolu kotoabe nae tui: bea nae ikai ha taha e ui ene mea naa ne ma‘u koe mea aana; ka naa nau mea taha be. Bea nae fakamooni e he kau abosetolo aki ae malohi lahi ae toetuu ae Eiki ko Jisu: bea nae lahi ae ofa iate kinautolu kotoabe. Bea nae ikai ha taha iate kinautolu e majiva: he ko kinautolu kotoabe nae ma‘u ae fonua be ae fale, nae fakatau ia, bea nae omi hono totogi oe mea kuo fakatau, O tuku hifo i he va‘e oe kau abosetolo: bea nae tufaki ki he tagata taki taha o fakatatau ki he e nau majiva.
”
KOE GAUE 4:36-37
“
Bea ko Jose i he faahiga o Livai, mei he fonua ko Saibalo, aia nae fakahigoa e he kau abosetolo ko Banebasa, (aia, ko hono uhiga, Koe foha oe fiemalie,) Nae fakatau eia hono botu fonua, bea omi hono baaga, o tuku ki he va‘e oe kau abosetolo.
”
KOE GAUE 5:1-4
“
KA koe tagata e toko taha ko Ananaia hono higoa, mo hono unoho ko Safaila, naa na fakatau ae abi, Bea nae taofi eia ae koga o hono totogi, bea ilo foki ia e hono unoho, kae omi be hono koga, o tuku i he va‘e oe kau abosetolo. Ka nae behe e Bita, Ananaia, koeha kuo fakabito ai ho loto e Setani, ke ke loi ki he Laumalie Maonioni, bea ke taofi ae koga i he totogi oe fonua? Nae kei tuku be, ikai nae oou be ia? bea ka kuo fakatau ia, ikai te ke faiteliha be ki ai? koeha kuo tubu ai ae mea ni i ho loto? oku ikai ko hoo loi ki he tagata, ka ki he Otua.
”
KOE GAUE 8:18-20
“
Bea kuo mamata a Saimone oku foaki ae Laumalie Maonioni i he hili ae nima oe ogo abosetolo, bea fie atu eia ae baaga kiate kinaua, O ne behe, Foaki mai foki kiate au ae malohi ni, koeuhi ke iloga aia teu hili ki ai hoku nima, ke ma‘u eia ae Laumalie Maonioni. Ka nae behe e Bita kiate ia, Ke malaia mo koe hoo baaga, koeuhi kuo ke mahalo e faa fakatau aki ae baaga ae foaki ae Otua.
”
KOE GAUE 11:29
“
Bea loto ae kau akoga ke taki taha foaki, o fakatatau mo ene ma‘umea, ke atu koe tokoni ki he kaiga oku nofo i Jutea:
”
KOE GAUE 20:33-35
“
Nae ikai teu manumanu ki he siliva, be ki he koula, be ki he kofu o ha toko taha. Io, oku mou ilo ekimoutolu, koe ogo nima ni kuo na tauhi ki he eku gaahi majiva, bea mo kinautolu nae iate au. Kuou fakaha ae mea kotoabe kiate kimoutolu, koeuhi i he behe‘i a hoo mou gaue, oku totonu ke mou tokoni ki he vaivai, bea manatu‘i ae lea ae Eiki ko Jisu, i he ene behe, Oku monuia lahi hake ae foaki atu i he ma‘u ae foaki mai.
”
LOMA 2:21
“
Koia ko koe oku ke akonaki‘i ae taha kehe, oku ikai te ke akonaki‘i koe? ko koe oku ke malaga ke oua naa kaihaa, oku ke kaihaa ekoe?
”
LOMA 12:20
“
Koia kabau oku fiekaia ho fili, fafaga ia; kabau oku fieinu, atu ha inu kiate ia: koeuhi i hoo fai behe, te ke fokotuu ae malala‘i afi ki hono ulu.
”
LOMA 13:6-9
“
Koe mea koia ke mou atu ai ae tukuhau foki: he koe kau tamaioeiki ae Otua akinautolu, oku tokaga o fai mau ki he mea ni be. Koia ke atu ki he kakai kotoabe aia oku totonu: ae tukuhau kiate ia oku totonu ki ai ae tukuhau; koe totogi kiate ia oku aana totonu ae totogi; koe manavahe kiate ia oku aana totonu ae manavahe; moe fakaabaaba kiate ia oku aana totonu ae fakaabaaba. Oua naa taetotogi ha mea ki ha taha, ka mou feofaaki be kiate kimoutolu: he ko ia oku ofa ki ha toko taha, kuo fakamooni ia ki he fono. Koia foki, Oua naa ke tono fefine, Oua naa ke fakabo, Oua naa ke kaihaa, Oua naa ke fakamooni loi, Oua naa ke manumanu; bea ka ai mo ha fekau kehe, oku lau fakataha ia i he fekau ni, aeni, Ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe.
”
1 KOLINITO 6:9-10
“
Ikai oku mou ilo, e ikai hoko e he tae fai totonu ki he buleaga oe Otua? Oua naa kākā‘i akimoutolu: koe kau feauaki, moe kau tauhi tamabua, moe kau tonofefine, moe kau moui fakafiemalie, moe kau fefai fakalieliaaki iate kinautolu, Moe kau kaihaa, moe manumanu, moe kau faa kona, moe kau lea kovi, moe kau fakamalohi, e ikai te nau lava‘i ae buleaga oe Otua.
”
1 KOLINITO 13:3
“
Bea kabau teu atu eku gaahi mea kotoabe ke fafaga aki ae majiva, bea kabau teu foaki hoku jino ke tutu, bea ikai teu ma‘u moe ofa, oku ikai hano aoga kiate au.
”
1 KOLINITO 16:1-2
“
BEA koe mea ki he tanaki tokoni ki he kaiga maonioni, ke fai be ekimoutolu, o hage koia kuou fekau ki he gaahi jiaji i Kaletia. I he uluaki aho oe uike, ke mou taki taha vahe‘i o tuku ae tokoni, o fakatatau mo hono fakamonuia‘i, koeuhi ke oua naa ai ha tanaki o kau ka hoko atu.
”
2 KOLINITO 4:7
“
Ka oku mau ma‘u ae koloa ni i he gaahi ibu umea, koeuhi ke i he Otua hono lelei oe malohi, kae ikai iate kimautolu.
”
2 KOLINITO 4:18
“
Kae ikai i he e mau jiofia ae gaahi mea oku ha mai, ka koe gaahi mea oku ikai ha mai: he koe gaahi mea oku ha mai, oku ojigofua; ka koe gaahi mea oku ikai ha mai, oku taegata ia.
”
2 KOLINITO 5:1
“
HE oku mau ilo oka veteki ho mau fale kelekele, koe fale fehikitaki ni, oku ai ho mau fale mei he Otua, koe fale nae ikai gaohi e he nima, oku taegata, i he lagi.
”
2 KOLINITO 8:3-5
“
He oku ou fakamooni ki he e nau mafai mei ho nau loto, io, o lahi hake i he e nau faa fai; Mo nau kole fakamatoato kiate kimautolu ke mau ma‘u ae foaki, bea mau kau ki hono tauhi ma ae kakai maonioni. Bea ikai ke hage koe mau amanaki, ka naa nau fuofua foaki akinautolu ki he Eiki, bea kiate kimautolu foki i he finagalo oe Otua.
”
2 KOLINITO 8:9
“
He oku mou ilo ae ulugaaga lelei a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, a ene mohu koloaia, ka nae hoko o majiva koeuhi ko kimoutolu, koeuhi i he ene majiva ke mou koloaia ai.
”
2 KOLINITO 8:12-15
“
He kabau oku ai ae loto lelei ki ai, e lau ia, o fakatatau ki he mea oku ma‘u e he tagata, ka e ikai fakatatau mo ia oku ikai te ne ma‘u. Oku ikai fai eni koeuhi ke fiemalie ae niihi, kae māfajia akimoutolu: Ka i he fakatatau i he kuoga ni hoo mou ma‘umea lahi ki he e nau majiva, ke hoko ai e nau ma‘umea lahi koe tokoni ki hoo mou majiva foki: koeuhi ke fakatatau be: O hage koia kuo tohi, Ko ia naa ne tanaki o lahi, nae ikai hano toe; bea ko ia nae tanaki o jii, nae ikai haane majiva.
”
2 KOLINITO 9:5
“
Koia naaku behe ai oku aoga eku eginaki ae kaiga, koeuhi ke nau alu muomua kiate kimoutolu, o tomua fakamaoboobo hoo mou mea ofa, aia nae tomua lea ki ai, koeuhi ke teu be ia, o gali moe mea foaki, kae ikai hage oku i he manumanu.
”
2 KOLINITO 9:6-9
“
Ka koeni, Ko ia oku tūtūi fakajiijii e utu fakajiijii foki; bea ko ia oku tūtūi lahi, e utu lahi foki. Ke foaki e he tagata taki taha o hage koia kuo bau hono loto ki ai, kae ikai i he mamahi, be i hono bule‘i: he oku ofa ae Otua ki ha foaki fiefia. Bea oku mafai e he Otua ke faka-tubulekina ae gaahi mea lelei kotoabe kiate kimoutolu; koeuhi i he mahu lahi mau ai be akimoutolu i he mea kotoabe, ke mou faa fai ae gaue lelei kotoabe: (Hage koia kuo tohi, Kuo tufaki atu eia; kuo foaki eia ki he majiva: bea e tuu mau ene maonioni o taegata.
”
2 KOLINITO 9:10-13
“
Bea koeni, ko ia oku ne foaki ae tega‘i akau ki he tūtūi, ofa ke ne foaki ae ma ke mou kai, bea fakatubu hoo mou tega kuo tūtūi, bea fakalahi ae gaahi fua o hoo mou maonioni;) Koeuhi ke fakama‘umea‘i akimoutolu i he mea kotoabe ki he faa foaki lahi, aia oku tubu ai ae fakafetai ki he Otua iate kimautolu. He koe tauhi atu oe gaue ni, oku ikai gata i he tokoni ki he majiva oe kaiga maonioni, ka oku tubulekina ia i he gaahi fakafetai lahi ki he Otua; Bea i he fakamooni oe tokoni ni, oku nau fakamalo ki he Otua i hoo mou talagofua oku fakaha ni ki he ogoogolelei a Kalaisi, bea i hoo mou tufaki lahi kiate kinautolu, bea ki he kakai kotoabe;
”
KAKAI KALETIA 2:10
“
O nau behe be, ke ma manatu ki he kakai majiva; ae mea koia foki naaku fie fai ki ai.
”
KAKAI KALETIA 5:14
“
He oku fakamooni ae fono kotoabe i he lea ko eni e taha, Ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe.
”
KAKAI KALETIA 6:7-10
“
Oua naa kākā‘i akimoutolu; oku ikai faa kākā‘i ae Otua: he koia oku tūtūi e he tagata, koia te ne utu foki. He ko ia oku tūtūi ki hono kakano, te ne utu i he kakano ae auha; ka ko ia oku tūtūi ki he Laumalie, te ne utu i he Laumalie ae moui taegata. Bea ke oua naa tau fiu i he fai lelei: he te tau utu i hono faahita‘u totonu, o kabau e ikai te tau vaivai. Koia, bea i he e tau ma‘u ha faiga-malie, ke tau fai lelei ki he kakai kotoabe, kae ajili be kiate kinautolu oku i he fale oe tui.
”
KAKAI EFESO 3:8
“
Koe jii hifo taha be au i he kaiga maonioni kotoabe oku jii, ka kuo foaki ae ofa ni kiate au, koeuhi keu malaga aki ki he gaahi Jenitaile ae koloa tae faa hakule a Kalaisi;
”
KAKAI EFESO 4:28
“
Ko ia ia nae kaihaa, ke oua e toe kaihaa: ka ne gaue mu‘a, o fai aki hono nima ae mea oku lelei, koeuhi ke ne ma‘u ke foaki kiate ia oku majiva.
”
FILIBAI 2:4
“
Ke oua naa taki taha tokaga ki he ene gaahi mea aana be, kae taki taha tokaga foki ki he gaahi mea ae niihi.
”
FILIBAI 3:7-8
“
Ka koe gaahi mea koia nae aoga kiate au, naaku lau ia koe mea ke jiaki koeuhi ko Kalaisi. Io, koe mooni, bea oku ou lau ae gaahi mea kotoabe koe mea ke jiaki koeuhi ko hono lelei lahi aubito oe ilo o Kalaisi Jisu ko hoku Eiki: aia kuou kataki ai hono liaki oe gaahi mea kotoabe, bea oku ou lau ia koe kinohaa, kae kehe keu ma‘u a Kalaisi,
”
FILIBAI 4:11-19
“
Ka oku ikai teu lea koeuhi ko ha majiva: he kuo akonekina au, keu fiemalie i he mea kotoabe teu i ai. Oku ou ilo ke fai i he majiva, bea oku ou ilo ke fai i he ma‘u o lahi: kuo akonekina au i he botu kotoabe moe mea kotoabe ke makona be fiekaia, keu ma‘u o lahi bea ke kataki ae majiva. Oku ou faa fai ae gaahi mea kotoabe ia Kalaisi oku ne fakamalohi‘i au. Ka ne ogo ia, kuo mou fai lelei i hoo mou kau i he eku mamahi. Bea koeni, ae kau Filibai, ke mou ilo foki, i he kamataaga oe ogoogolelei, i he eku alu mei Masitonia, nae ikai kau ha jiaji e taha kiate au i he fefoa-kiaki, ka ko kimoutolu be. Naa mo eku i Tesalonika naa mou tokoni o liuga taha mo liuga ua ki he oku majiva. Kae ikai i he eku holi ki ha foaki: ka oku ou holi ki ha fua e aoga kiate kimoutolu. Ka kuo iate au kotoabe, bea lahi aubito: oku ou mahu, he kuou ma‘u ia Ebafalotaito ae gaahi mea meiate kimoutolu, koe gagatu oe mea namu kakala, koe feilaulau aoga, bea lelei ki he Otua. Ka e taufetuku e hoku Otua ki hoo mou majiva kotoabe, o fakatatau ki he ene koloa i he nāunāu ia Kalaisi Jisu.
”
KOLOSE 3:2
“
Mou faa tokaga ki he gaahi mea i oluga, kae ikai ki he gaahi mea i mamani.
”
1 TESALONIKA 5:16-18
“
Fiefia mau ai be. Lotu taetuku. Fakafetai i he mea kotoabe: he koe finagalo ia oe Otua ia Kalaisi Jisu kiate kimoutolu.
”
2 TESALONIKA 3:10
“
Ka i he e mau iate kimoutolu, naa mau fekau eni kiate kimoutolu, kabau e ikai fie gaue ha naa ne kai.
”
1 TIMOTE 2:9
“
Bea ke behe ae kau fefine foki, ke nau teu‘i aki akinautolu ae kofu oku gali ke ai, moe mata agavaivai moe aga fakabotoboto; kae ikai i he fafatu oe louulu, be i he ai ae koula, be koe mataitofe, be i he teuga aki ae koloa lahi;
”
1 TIMOTE 5:8
“
He kabau oku ikai ke tokonaki e ha toko taha ki hono kaiga, bea kiate kinautolu tonu i hono fale, kuo jiaki eia ae lotu, bea lahi hake ene kovi aana iate ia oku taelotu.
”
1 TIMOTE 6:6-10
“
Ka koe aga faka‐Otua moe loto fiemalie, koe koloa lahi ia. He nae ikai te tau omi ha mea ki he mamani, bea kuo bau e ikai te tau faa ave ai ha mea. Bea i he e tau ma‘u ae mea kai moe kofu ke tau fiemalie ai. Ka ko kinautolu oku holi ke koloaia, oku nau to ki he ahiahi moe tau-hele, moe gaahi holi vale lahi mo faka-mamahi, aia oku lomaki‘i ae kakai ki he malaia moe mate fakaauha. He koe ofa ki he koloa, koe tefito ia oe kovi kotoabe: aia i he manumanu feiga ki ai ae niihi, kuo nau he mei he tui, bea kuo nau hokahoka‘i aki akinautolu ae gaahi mamahi lahi.
”
1 TIMOTE 6:17
“
Fekau kiate kinautolu oku koloaia i mamani, ke oua naa nau loto viki, be falala ki he koloa taemāu, ka ki he Otua moui, aia oku ne foaki lahi ae gaahi mea kotoabe kiate kitautolu ke tau fiemalie ai;
”
2 TIMOTE 3:2
“
Koeuhi e ofa ae kau tagata kiate kinautolu be, o manumanu, mo bole-bole, mo laukau, mo lea kovi, mo tala-gataa ki he mātua, mo taefakafetai, mo taemaonioni,
”
TAITUSI 1:7
“
He oku totonu ke taehalaia ae tauhi, o tāu moe tauhi koloa ae Otua; o ikai fai ki hono loto, be itagofua, be tokaga ki he uaine, be faa ta, be tokaga ki he koloa uli;
”
HEBELU 7:1-10
“
HE koe Melikiseteke ni, koe tu‘i o Salema, koe taulaeiki ae Otua fugani maoluga, aia nae fakafetaulaki kia Ebalahame i he ene liu mai mei he tamate‘i oe gaahi tu‘i, bea ne tabuaki ia; Aia ne atu ki ai foki e Ebalahame hono hogofulu oe vahe oe mea kotoabe; koe uluaki uhiga o hono higoa koe Tu‘i oe maonioni, bea koe Tu‘i o Salema, aia, koe Tu‘i oe fiemalie; Tae haane tamai, tae haane fa‘e, tae hano hohoko, kuo ikai ha kamataaga o hono gaahi aho, be ha gataaga o ene moui; ka kuo tatau moe Alo oe Otua; bea nofo koe taulaeiki o lauikuoga. Ko eni, ke tokaga ki hono lahi oe tagata ni, aia nae atu ki ai e he muaki tamai ko Ebalahame hono hogofulu oe vahe oe koloa i he vete. Bea koe mooni ko kinautolu i he gaahi foha o Livai, oku ma‘u ae gaue fakataulaeiki, oku iate kinautolu ae fekau o fakatatau ki he fono ke to‘o hono hogofulu oe vahe oe mea mei he kakai, io, mei ho nau kaiga, ne ogo koe tubu foki akinautolu mei he jino o Ebalahame: Ka ko ia oku ikai lau hono hohoko meiate kinautolu, ne ma‘u eia hono hogofulu oe vahe oe mea mei a Ebalahame, mo ne tabuaki ia aia nae aana ae gaahi talaofa. Bea koe mooni tae ha kikihi ki ai, oku tabuaki‘i e he lahi hake ae jii hifo. Bea oku ma‘u i heni e he kau tagata oku hokohoko mate be hono hogofulu oe vahe oe mea; kae i hena eia oku fakamooni ki ai oku moui ai be. Bea hage ka behe eku lea, ko Livai foki, aia oku ne ma‘u hono hogofulu oe vahe oe mea, nae atu eia hono hogofulu oe vahe ia Ebalahame: He nae kei i he jino o ene tamai ia, i he e na fetaulaki mo Melikiseteke.
”
HEBELU 11:24-26
“
Koe tui a Mosese naa ne liaki ai, i he ene lahi, hono ui ia koe tama ae ofefine o Felo; O ne fili mu‘a ke ne kataki ae mamahi fakataha moe kakai ae Otua, i he ene ma‘u ae fiefia oe agahala o fuoloa jii; O ne lau ae manuki koeuhi ko Kalaisi koe koloa lahi hake ia i he koloa o Ijibite: he nae jio fakamamau ia ki he totogi.
”
HEBELU 13:5
“
Ke taemanumanu hoo mou ulugaaga; bea mou fiemalie i he gaahi mea oku mou ma‘u: he kuo behe mai eia, E ikai teu liaki koe, bea e ikai teu alu iate koe.
”
HEBELU 13:16
“
Ka koe fai lelei, moe foaki, ke oua naa galo: he koe gaahi feilaulau behe oku Ieleiia ai ae Otua.
”
JEMESI 1:9-11
“
Ke fiefia ae tokoua oku majiva i hono hakeaki‘i: Ka koe ma‘umea, i hono fakaaga-vaivai‘i: koeuhi e mole atu ia o hage koe fiji oe mohuku. He oku alu hake ae laa moe vela lahi, bea ne fakamae ae mohuku, bea gagana ai hono fiji oona, bea auha moe fakaofoofa o hono gaohi: e behe foki ae auha oe tagata koloaia mei hono hala.
”
JEMESI 1:17
“
Koe foaki lelei kotoabe moe foaki haohaoa kotoabe oku mei oluga, bea oku alu hifo ia mei he Tamai oe gaahi māma, aia oku ikai i ai ha fetooaki, be koe ata oe feliliuaki
”
JEMESI 2:2-7
“
He kabau e hu mai ki ho mou fale lotu ha taha oku ai ha mama koula i hono nima, bea ai moe kofu lelei, bea hu mai foki mo ha taha majiva moe kofu kovi; Bea mou tokaga‘i ia oku ne ai ae kofu lelei, mo behe kiate ia, Nofo koe ki heni i he botu lelei; kae behe ki he majiva, Tuu koe ki hena, be, Nofo heni i lalo hoku tuugava‘e: Ikai oku mou filifilimanako iate kimoutolu bea hoko ai koe kau fakamāu mahalo kovi? Fanogo, e hoku kaiga ofeina, Ikai kuo fili e he Otua ae majiva oe mamani ke koloaia i he tui, bea koe kau hoko ki he buleaga aia kuo ne talaofa ki ai kiate kinautolu oku ofa kiate ia? Ka kuo mou fakamamahi‘i ae majiva. Ikai oku fakamalohi‘i akimoutolu e he kakai koloaia, bea fetoho akimoutolu ki he gaahi fakamāuaga? Ikai oku nau lauikovi ae huafa lelei koia, aia kuo ui aki akimoutolu?
”
JEMESI 2:8
“
Koeni, kabau te mou fakamooni ki he fono fakaeiki, o fakatatau ki he tohi, Ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe, oku mou fai lelei ai:
”
JEMESI 2:14-17
“
E hoku kaiga, ne ogo oku behe e ha taha oku iate ia ae tui, ka oku ikai i ai moe gaahi gaue, koeha hono aoga? e fakamoui ia e he tui be? Kabau e telefua bea fiekaia i he aho kotoabe ha tokoua be koe tuofefine, Bea behe e ho mou toko taha ki ai, Alu o ke fiemalie, bea ke mafana, bea ke makona: kae ikai jii te mou atu ki ai ae gaahi mea oku aoga ki he jino; koeha hono aoga? Oku behe foki ae tui, kabau oku ikai i ai ae gaahi gaue, oku mate ia, bea oku tuu taha be ia.
”
JEMESI 4:3
“
Oku mou kole, bea ikai ma‘u, koeuhi oku mou kole kovi, koeuhi ke mou fakaoji ia ki hoo mou gaahi holi.
”
JEMESI 4:13-15
“
Vakai mai, akimoutolu oku behe, Koe aho ni be koe abogibogi te tau o ki ha kolo e taha, o nofo ai i he ta‘u e taha, o fefakatauaki, o ma‘u ai ae koloa: Ka oku ikai te mou ilo aia e hoko abogibogi. He koeha hoo mou moui? He koe mao ia, oku ha mai o fuoloa jii be, bea mole atu leva. Kae totonu hoo mou behe, Kabau koe finagalo oe Eiki ke moui akitautolu, te tau fai eni, be ko ena.
”
JEMESI 5:1-3
“
VAKAI mai, akimoutolu oku koloaia, tagi mo fakatagiloloa koeuhi koe gaahi mamahi e hoko kiate kimoutolu. Kuo bobo a hoo mou koloa, bea kuo aneanea hoo mou gaahi kofu. Kuo umeumea a hoo mou koula moe siliva; bea ko hono umeumea o ia e fakamooni ia kiate kimoutolu, bea e kai eia a ho mou kakano o hage koe afi. Kuo mou fokotuu ae koloa ki he gaahi aho fakamui.
”
JEMESI 5:4-5
“
Vakai, koe totogi oe kau gaue, kuo nau tuuji hoo mou gaahi goue, aia kuo mou taofia i he kākā, oku tagi ia: bea koe gaahi tagi o kinautolu kuo fai ae tuuji, kuo hu ki he teliga oe Eiki oe gaahi toko lahi. Kuo mou moui fakafiemalie kovi, bea holi kovi i mamani; kuo mou faga-beji ho mou loto, o hage koia i he aho oe feilaulau.
”
1 BITA 1:7
“
Koeuhi i he ahiahi a hoo mou tui, aia oku mahuiga lahi i he koula oku auha, ka kuo ahiahi ia aki ae afi, ke ilo ia oku iku ki he fakamaloia moe ogoogo lelei meo nāunāu i he fakaha mai o Jisu Kalaisi:
”
1 BITA 1:18
“
Koeuhi oku mou ilo nae ikai ke huhui akimoutolu mei hoo mou moui taeaoga, i he talatubua mei hoo mou gaahi tamai, aki ae gaahi mea e auha, koe siliva moe koula;
”
1 BITA 3:3-4
“
Bea ko ho nau teuga ke oua naa itua be, i he fi oe louulu, moe ai oe koula, moe ai oe gaahi kofu; Ka ke teuga ae tagata fufu oe loto aki ae mea taeauha, aia koe loto agavaivai mo agamalu, bea oku maogooga lahi aubito ia i he ao oe Otua.
”
A JONE 2:15-17
“
Oua naa ofa ki mamani, be ki he gaahi mea i he mamani. Kabau oku ofa ha taha ki mamani, oku ikai iate ia ae ofa ae Tamai. He koe mea kotoabe oku i he mamani, koe holi oe kakano, bea moe holi oe mata, moe laukau oe moui, oku ikai oe Tamai, ka oku oe mamani ia. Bea oku moleage a mamani, bea moe holi o ia: ka ko ia oku ne fai ae finagalo oe Otua, oku nofo mau ia o taegata.
”
A JONE 3:17-18
“
Ka ko ia oku ne ma‘u ae lelei oe mamani, bea ne mamata ki he majiva a hono tokoua, kae tabuni eia a hono fatu meiate ia, oku nofo fefe ae ofa ae Otua iate ia? A eku fānau ofeina, ke oua naa tau ofa i he lea, be i he elelo; ka i he gaue moe mooni.
”
FAKAHA 3:16-18
“
Koia koeuhi oku ke mamafana be, o ikai momoko be vela, teu buaki koe mei hoku gutu. Koeuhi oku ke behe, Oku ou koloaia, bea kuou fakama‘umea‘i au, bea oku ikai teu majive i ha mea; ka oku ikai te ke ilo oku ke kovi lahi, bea malaia, bea majiva, bea kui, bea telefua. Oku ou akonaki‘i koe ke ke fakatau iate au ae koula kuo ahiahi i he afi, koeuhi ke ke koloaia ai; bea moe kofu hinehina, koeuhi ke ke kofu aki, ke oua naa ha mai ae ma o hoo telefua: bea ke tulu‘i ho mata aki ae mea tulu‘i mata, koeuhi ke ke a ai.
”
FAKAHA 6:6
“
Bea neu fanogo ki he le‘o mei he haohaoga oe mea moui e fa, nae behe mai, Koe buha fua oe uite ki he tenali e taha, moe buha fua e tolu oe baale ki he tenali e taha; bea oua naa ke maumau‘i ae lolo moe uaine.
”
FAKAHA 6:15-16
“
Bea koe gaahi tu‘i o mamani, bea moe gaahi houeiki, moe kau koloaia, moe kau eiki tau, moe kau malohi, moe kau bobula kotoabe, moe kau tauataina kotoabe, naa nau fufu akinautolu i he gaahi luo moe gaahi ana‘i maka i he gaahi mouga; Mo nau behe ki he gaahi mouga moe gaahi maka, Higa mai kiate kimautolu, o fufu akimautolu mei he fofoga o ia oku nofo i he nofoa fakaeieiki, bea mei he houhau oe Lami:
”
FAKAHA 13:16-17
“
Bea naa ne bule‘i kotoabe, ae iki moe lalahi, ae ma‘umea moe majiva, ae tauataina moe bobula, ke nau ma‘u ae fakailoga i ho nau nima toomatau, be i ho nau foi la‘e: Bea ke oua naa fakatau mai be fakatau atu e ha taha, ka ko ia be kuo i ai ae fakailoga, be ae higoa oe manu fekai, be koe lau o hono higoa.
”
FAKAHA 18:11-14
“
Bea e tagi mo tagilāulāu ae kau fakatau o mamani koeuhi koia; he oku ikai ha taha ke toe fakatau e nau gaahi mea fakatau: Koe mea fakatau oe koula, moe siliva, moe maka koloa, moe mataitofe, moe tubenu mahuiga, moe kulokula, moe silika, moe kulaahoaho, moe akau melie kotoabe, moe ibu lei kotoabe, moe ibu oe akau mahuiga lahi kotoabe, moe balasa, moe ukamea, moe maka lelei, Moe sinamoni, moe gaahi mea nanamu moe mea tākai, moe laibeno, moe uaine, moe lolo, moe mahoaa lelei, moe uite, moe faga manu, moe faga sibi, moe faga hose, moe gaahi jaliote, moe gaahi jino, moe gaahi laumalie oe kakai. Bea koe gaahi fua nae holi ki ai a ho laumalie, kuo mole iate koe, bea moe mea kotoabe nae ifoifo lelei mo matamata lelei, kuo mole iate koe, bea e ikai aubito te ke kei ilo ia.
”
FAKAHA 18:15-17
“
Koe kau fakatau oe gaahi mea ni, naa nau koloaia meiate ia, e tutuu i he mamao atu, koe mea i he manavahe ki he ene mamahi, o nau tagi mo tagilāulāu, Mo nau behe, Oiaue, oiaue, ae kolo lahi koia, nae kofu aki ae tubenu mahuiga, moe kulokula, moe kulaahoaho, bea teuga aki ae koula, moe maka koloa, moe gaahi mataitofe! Koeuhi koe feituulaa be taha kuo mole ai ae koloa lahi behe ni. Bea koe eiki vaka kotoabe, moe kakai folau kotoabe i he gaahi vaka, moe kau toutai, mo kinautolu oku fai fakatau i he tahi, naa nau tutuu mamao atu,
”
FAKAHA 21:6
“
Bea ne behe mai kiate au, Kuo fai ia. Ko au koe Alifa mo Omeka, koe kamataaga moe gataaga. Teu foaki taetotogi mei he matavai moui kiate ia oku fieinu.
”
FAKAHA 22:17
“
Bea oku behe e he Laumalie moe taahine, Ha‘u. Bea ke behe mo ia oku ne fanogo, Ha‘u. Bea mo ia oku fieinua, ke ha‘u ia. Bea ko ia oku loto ki ai, ke ne too taetotogi eia ae vai oe moui.
”