30 – Ko E Hāʻele Hake

Ko e ngaahi folofola maʻoniʻoni ʻeni ʻa e ʻOtua Mafimafi.
ʻ Oku ʻ ikai ke tau mahuʻingaʻia ʻ i he ngaahi lea ʻ a e tangatá.
Ki ha taha pe ʻoku ʻofa ki he ʻOtua... ko e folofola ʻeni ʻa e ʻOtua fekauʻaki mo e: Ko E Hāʻele Hake.

Ngaahi Veesi Mahuʻinga Taha ʻe 3

E MATIU 24:29-31

Bea hili ae mamahi oe gaahi aho koia e fakabouli leva ae laa, bea e ikai ulo mai ae mahina, bea e gagana ae gaahi fetuu mei he lagi, bea e galulu ae gaahi malohi oe lagi: Bea e toki ha mai ae fakailoga oe Foha oe tagata i he lagi: bea e toki tagi ae gaahi faahiga kotoabe o mamani, bea te nau mamata ki he Foha oe tagata oku ha‘u i he gaahi ao oe lagi, i he malohi moe nāunāu lahi. Bea e fekau eia ene kau agelo moe mea lea le‘o lahi, bea te nau tanaki fakataha ene kakai kuo fili mei hono feituu lagi e fa, mei he gataaga e taha oe lagi o a‘u ki he gataaga e taha.

1 TESALONIKA 4:16-17

Koeuhi e alu hifo ae Eiki mei he lagi, i he mavava, moe le‘o oe agelo lahi, moe mea lea ae Otua: bea koe bekia ia Kalaisi e tomua tuu: Bea ko kitautolu oku moui mo toe, e to‘o hake fakataha mo kinautolu i he gaahi ao, ke fakafetaulaki ki he Eiki i he atā: bea behe, te tau i he Eiki o taegata.

2 TESALONIKA 2:1-4

BEA koeni, oku mau kole kiate kimoutolu, e kaiga, koe mea i he haele mai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, bea moe tau katoa fakataha kiate ia, Ke oua naa ue’i gofua ho mou loto, be bubutuu, i ha laumalie, be i ha lea, be i ha tohi o hage oku meiate kimautolu, o behe kuo ofi ae aho o Kalaisi. Oua naa kākā’i akimoutolu e ha toko taha i ha mea e taha: koeuhi e ikai hoko ae aho koia, o kabau e ikai tomua hoko ae liliu kovi, bea fakaha ae tagata oe agahala, koe foha oe malaia; Aia oku agatuu bea fakahikihiki ia ke maoluga i he mea kotoabe oku ui koe Otua, be oku fai ki ai ae hu; bea oku nofo ia o hage koe Otua i he fale oe Otua, o fakaha ia koe Otua.

Ko e Veesi Kotoa pe ʻi he Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fakamatala – 216 ngaahi potufolofola

JENESI 3:15

Bea teu tuku ae taufehia iate koe moe fefine, bea ki ho hako mo hono hako; e laiki eia ho ulu, bea te ke fakavolu ekoe a hono muiva‘e.

KOE TOHI A JOBE 19:25-27

He oku ou ilo oku moui a hoku Huhui, bea e tuu ia i mamani i he aho fakamui. Bea ka oji hoku kili bea maumau hoku jino, ka teu mamata i hoku kakano ki he Otua: Aia teu mamata ki ai maaku, bea e vakai ki ai a hoku mata, bea ikai ha taha kehe; ne ogo ae auha a hoku gaahi kubu‘i jino iate au.

KOE TOHI A ISAIA 2:2-4

Bea e hoko i he gaahi aho amui, e fokotuu mau ae mouga oe fale o Jihova i he tumutumu oe gaahi mouga, e hiki hake ia ke maoluga i he gaahi mouga; bea e tafe ki ai ae gaahi buleaga kotoabe. Bea e alu ae kakai toko lahi mo nau behe, Mou ha‘u, ke tau alu hake ki he mouga o Jihova, ki he fale oe Otua o Jekobe; bea te ne akonaki‘i akitautolu i hono gaahi hala, bea te tau aeva i hono gaahi hala: koeuhi e alu atu i Saione ae fono, bea moe folofola a Jihova mei Jelusalema. Bea te ne fakamāu i he lotolotoga oe gaahi buleaga, mo ne valoki‘i ae kakai toko lahi: bea te nau tuki ae nau gaahi heleta koe gaahi huo, bea mo ho nau gaahi tao koe gaahi hele auhani: e ikai hiki e ha buleaga ae heleta ki ha buleaga, bea e ikai te nau toe ako ki he tau.

KOE TOHI A ISAIA 2:10-21

Ke ke hu ki he ana‘i maka, mo fakafufu koe i he efu, i he manavahe kia Jihova, moe nāunāu o ene mafimafi. E fakavaivai ae mata laukau oe tagata, bea e fakahifo ki lalo moe fielahi ae kakai, ka ko Jihova be e hiki hake i he aho koia. He koe aho o Jihova oe gaahi kau tau e hoko kiate kinautolu kotoabe oku laukau mo fielahi, bea kiate kinautolu kotoabe kuo hiki hake; bea e fakavaivai‘i hifo ia: Bea ki he gaahi sita kotoabe o Lebanoni, oku hako mo maoluga, bea ki he gaahi oke kotoabe o Besani, Bea ki he gaahi mouga maoluga kotoabe, bea ki he gaahi tafugofuga kotoabe kuo hiki hake, Bea ki he gaahi fale maoluga kotoabe, bea ki he gaahi buke kotoabe kuo a‘i, Bea ki he gaahi vaka kotoabe o Tasisi, bea ki he gaahi mea fakatātā kotoabe oku matamata lelei. Bea e tuku hifo ai ae fieeiki ae tagata, bea e fakavaivai‘i moe fielahi ae kakai: ka ko Jihova be e hiki hake i he aho koia. Bea e fakaauha eia ae gaahi tamabua kotoabe, Bea te nau hu ki he gaahi ana maka moe gaahi luo i he kelekele, i he manavahe kia Jihova, moe nāunāu o ene mafimafi, oka tuu hake ia ke lulu fakamanavahe‘i a mamani. I he aho koia e li e he tagata ki he gaahi mole moe faga beka, a ene gaahi tamabua siliva mo ene gaahi tamabua koula, aia nae taki taha gaohi maana ke lotu ki ai; Ke nau alu ki he gaahi ana maka, bea moe tumutumu oe gaahi maka hagatamaki, i he manavahe kia Jihova, bea moe nāunāu o ene mafimafi, oka tuu hake ia ke lulu fakamanavahe‘i a mamani.

KOE TOHI A ISAIA 4:4-5

Oka hili ae fufulu e Jihova ae uli oe gaahi ofefine o Saione, bea hili ene fakamaa ae toto o Jelusalema mei he lotolotoga o ia, aki ae laumalie oe fakamāu, bea moe laumalie oe vela. Bea e fakatubu e Jihova i he nofoaga kotoabe oe mouga ko Saione, bea ki hono gaahi fakataha, ae ao moe ohu afi i he aho, bea moe māma oe afi ulo i he bo: bea e fakamalu aki ae nāunāu ae mea kotoabe.

KOE TOHI A ISAIA 9:6-7

He kuo fanau‘i kiate kitautolu ae tamajii, kuo foaki kiate kitautolu ae foha: bea e i hono uma ae bule: bea e ui hono huafa ko Fakaofo, ko Akonaki, koe Otua Mafimafi, koe Tamai Taegata koe Eiki oe Melino. I he tubu o ene bule moe melino e ikai hano gataaga, i he nofoaga o Tevita, bea i hono buleaga, ke fakatonutonu ia, bea ke fokotuu mau ia i he fakamāu bea moe agatonu mei he aho ni o taegata. Koe ofa a Jihova oe gaahi kau tau te ne fai ae mea ni.

KOE TOHI A ISAIA 13:6-13

Mou tagilāulāu akimoutolu; he oku ofi ae aho o Jihova; e ha‘u ia o hage koe fakaauha mei he Mafimafi. Koia e vaivai ai ae nima kotoabe, bea e molu moe loto oe tagata kotoabe: Bea te nau manavahe: e buke akinautolu e he mamahi moe ogojia; te nau laga o hage koe fefine oku faele: te nau feofoaki; e tatau ho nau mata moe ulo oe afi. Vakai, oku ha‘u ae aho o Jihova, oku mamafa i he tubutamaki bea moe houhau lahi, ke fakaauha ae fonua: bea te ne tamate‘i ae kakai agahala mei ai. He koe gaahi fetuu oe lagi moe gaahi faahiga fetuu i ai e ikai te nau omi e nau māma; e fakabouli ae laa i he ene hobo hake, bea e ikai ulo atu ae māma oe mahina. Bea teu tautea a mamani koeuhi koe nau hia, bea moe kakai agakovi koeuhi koe nau agahala; bea teu bule ke gata ae fielahi oe laukau, bea teu li ki lalo ae fieeiki oe kakai fakamana. Teu gaohi ke mahuiga hake ae tagata i he koula lelei; io e mahuiga hake ae tagata i he koula lelei o Ofeli. Koia teu lulululu ai ae gaahi lagi, bea e hiki mo mamani mei hono botu, i he houhau o Jihova oe gaahi kau tau, bea i he aho o hono houhau vela.

KOE TOHI A ISAIA 25:8

Te ne fakaauha aubito ae mate i he malohi; bea e holoholo e he Eiki ko Jihova ae gaahi loimata mei he mata kotoabe; bea koe valoki o hono kakai te ne too mei he fonua kotoabe: he kuo folofola behe a Jihova.

KOE TOHI A ISAIA 34:2-10

He oku i he gaahi buleaga kotoabe ae tubutamaki a Jihova, mo hono houhau lahi oku i ho nau gaahi kogakau kotoabe: kuo ne fakaauha malie akinautolu, kuo ne tukuage akinautolu ke tamate‘i. Moe nau mate foki e li kitua, bea e alu hake ae namu haha mei ho nau agaaga, bea e molu o vai ae gaahi mouga i ho nau toto. Bea e vela o vai ae gaahi kau tau kotoabe oe lagi, bea e takai ae gaahi lagi o hage koe takaiga beba: bea e to ki lalo a ho nau toko lahi, o hage koe gagana oe lau mei he vaine, bea tatau moe fiki oku to mei he akau koe fiki. He kuo too a eku heleta i he lagi: Vakai, e alu hifo ia ki Itumia, bea ki he kakai o hoku houhau, ke totogi. Kuo fonu ae heleta a Jihova i he toto, kuo bani ia i he gako, bea i he toto oe faga lami moe faga koji, i he gako oe kofuua oe faga sibi tagata: he oku ia Jihova ae feilaulau i Bosela, bea moe tamate‘i lahi i he fonua ko Itumia. Bea e alu hifo mo kinautolu ae faga liimi, moe faga bulu fakataha moe faga bulu tagata; bea e kona ho nau fonua i he toto, bea e koloaia ae kelekele i he gako. He koe aho ia oe houhau o Jihova, bea koe ta‘u oe gaahi totogi kiate ia oku fakahaofi a Saione. Bea e liliu ae gaahi vaitafe oia koe bulu, bea moe efu oia koe sulifa, bea koe fonua koia e hoko koe bulu vela. E ikai fuifui ia i he bo be i he aho; e alu hake taegata ae kohu mei ai: e lala ia mei he toutagata ki he toutagata; e ikai fou ai ha taha o taegata bea taegata.

KOE TOHI A ISAIA 45:22-23

Jio mai kiate au bea mou moui ai, ae gaahi gataaga kotoabe o mamani: he ko au be koe Otua, bea oku ikai mo ha taha. Kuou fuakava iate au be, kuo alu atu ae folofola i hoku fofoga i he maonioni, bea e ikai foki ia, E beluki ae tui kotoabe kiate au, e fuakava moe elelo kotoabe.

KOE TOHI A ISAIA 46:10

Ke fakaha ae ikuaga mei he kamataaga, bea mei he gaahi kuoga i mua ae gaahi mea oku heeki ke fai, o behe, E tuu mau eku tuutuuni, bea teu fai eku faiteliha kotoabe:

KOE TOHI A ISAIA 52:8

E hiki hake ae le‘o o ho kau tagata leo; bea e fakataha ho nau le‘o o nau hiva: he te nau mamata koe mata ki he mata, oka toe omi e Jihova a Saione.

KOE TOHI A ISAIA 65:17

Vakai, he oku ou fakatubu ae gaahi lagi foou bea moe fonua foou: bea e ikai manatu aia nae i mua, be ai ha manatu loto ki ai.

KOE TOHI A ISAIA 66:22

Oku behe e Jihova, O hage koe tuu mau i hoku ao, ae gaahi lagi foou bea moe mama foou, aia teu gaohi, e behe ae tuu mau o ho mou hako mo ho mou higoa.

KOE TOHI A JELEMAIA 30:7

Oiaue! he oku lahi ae aho koia, he oku ikai hano tatau: io koe aho mamahi o Jekobe; ka e fakamoui ia mei ai.

KOE TOHI A ISIKIELI 34:11-13

He oku behe e Jihova koe Otua; Vakai ko au, io ko au, teu hakule a eku faga sibi, mo kumi ki ai. O hage koe kumi e he tauhi a ene faga sibi, i he aho oku ne alu atu ai ki he faga sibi kuo movetevete; e behe a eku kumi mai a eku faga sibi, mo eku fakamoui akinautolu mei he botu kotoabe kuo nau he ki ai i he aho alotamaki mo fakaboubouli. Bea teu omi akinautolu mei he kakai, mo tanaki akinautolu mei he gaahi fonua, bea e omi akinautolu ki ho nau fonua onautolu, bea e fafaga akinautolu i he gaahi mouga o Isileli i he vee vaitafe, bea moe gaahi botu kakai oe fonua.

KOE TOHI A ISIKIELI 37:12-13

Koia te ke kikite, bea ke lea kiate kinautolu, Oku behe e Jihova koe Otua; Vakai, E hoku kakai, teu fakaava ho mou gaahi faitoka, bea teu bule ke mou toetuu mei ho mou gaahi faitoka, bea e omi akimoutolu ki he fonua o Isileli. Bea te mou ilo ko Jihova au, o kau ka fakaava ho mou gaahi faitoka, E hoku kakai, bea e o hake akimoutolu mei ho mou tanuaga,

KOE TOHI A TANIELA 2:28

Ka oku ai ha Otua i he lagi, aia oku fakaha ae gaahi mea fufu, bea oku ne fakaha ki he tu‘i ko Nebukanesa, aia e hoko i he gaahi aho amui. Ko eni ia a hoo miji, bea moe gaahi mea ha mai ki ho ulu i ho mohega:

KOE TOHI A TANIELA 2:31-35

Ko koe, e tu‘i, naa ke mamata, bea vakai, koe fuu mea fakatātā. Koe fuu mea fakatātā ni aia nae lelei aubito ene gigila, nae tuu i ho ao, bea nae fakamanavahe hono aga. Koe ulu oe mea fakatātā ni koe koula lelei ia, ko hono fatafata mo ono nima, koe siliva, ko hono kete, mo ono tega koe balasa, Ko hono loto tega o fai ki hono va‘e koe ukamea, ko hono va‘e koe koga oe ukamea, moe koga oe umea. Naa ke mamata ai be mo ene ta mai ha maka nae ikai kau ai ha nima, bea ne ta‘i aki ia ae va‘e oe mea fakatātā, aia nae fefiofi ai ae ukamea mo umea, bea nae lailai ia ke momo. Bea nae toki maumau‘i fakataha ae ukamea, moe umea, ae balasa, moe siliva bea moe koula, bea nae hoko o hage koe kafukafu i he gaahi hahaaga i he faahita‘u mafana; bea nae viligia i he matagi, bea nae ikai ke ilo ha botu ki ai, bea koe maka nae ta aki ae mea fakatātā nae hoko ia koe fuu mouga o ne fakafonu a mamani kotoabe.

KOE TOHI A TANIELA 2:36-39

Ko eni ae miji; bea te mau fakaha i he ao oe tu‘i a hono uhiga oia. Ko koe, e tu‘i, koe tu‘i koe oe gaahi tu‘i, he kuo foaki kiate koe e he Otua oe lagi ha buleaga moe bule, moe malohi moe nāunāu. Bea i he gaahi botu kotoabe oku nofo ai ae fānau ae tagata, kuo ne tuku ki ho nima ae faga manu kotoabe oe vao, moe faga manu buna kotoabe oe atā, bea kuo ne fokotuu koe koe bule kiate kinautolu kotoabe; ko koe koe ulu ni oe koula. Bea e tubu ki mui iate koe ha buleaga kehe, o jii hifo iate koe, mo ha buleaga kehe, ko hono tolu, oe balasa, aia e fai ae bule i mamani kotoabe.

KOE TOHI A TANIELA 2:40-43

Bea ko hono fa oe buleaga e malohi ia o hage koe ukamea; he koeuhi oku maumau mo iku‘i e he ukamea ae gaahi mea kotoabe: bea hage oku maumau e he ukamea ae gaahi mea ni, te ne laiki mo fakavolu. Bea koeuhi i hoo mamata ki he va‘e moe gaahi louhi‘i va‘e, koe koga oe umea, moe koga oe ukamea, e vahevahe ae buleaga; ka e i ai ae malohi oe ukamea; he koeuhi naa ke mamata ki he ukamea nae fefiofi moe umea belebela. Bea hage koe gaahi louhi‘i va‘e, nae ukamea ha koga bea umea ha koga, e behe ae buleaga, e malohi ha koga bea belebelegeji ha koga. Bea hage naa ke mamata ki he ukamea nae fefiofi moe umea belebela, te nau fefiofi‘i akinautolu moe hako oe tagata, ka e ikai te nau febikitaki, o hage oku ikai ke fefiofi ae ukamea moe umea.

KOE TOHI A TANIELA 2:44-45

Bea i he gaahi aho oe gaahi tu‘i ni e fokotuu e he Otua oe lagi, ha buleaga, aia e ikai auha o lauikuoga: bea e ikai tuku ae buleaga ki ha kakai kehe, ka te ne laiki mo fakaauha ae gaahi buleaga ni kotoabe, bea e tuu mau ia o taegata. Bea koeuhi naa ke mamata, nae ta ae maka mei he mouga tae kau ai ha nima, bea naa ne maumau‘i ae ukamea, ae balasa, ae umea, ae siliva, bea moe koula; kuo fakaha e he Otua lahi ki he tu‘i, aia e hoko amui: bea oku mooni ae miji, bea ko hono uhiga oia oku mau.

KOE TOHI A TANIELA 7:2-8

Nae lea a Taniela o ne behe, Neu mamata i he mea ha mai kiate au i he bo, bea vakai, nae fetakai malohi ae feituu matagi e fa oe lagi i he Tahi Lahi. Bea nae alu hake mei loto tahi ae faga manu e fa, nae taki taha hono aga be oona. Koe uluaki, nae hage ha laione, bea nae iate ia ae kabakau oe ikale: bea neu vakai, mo ene fuji a hono ogo kabakau, bea nae hiki hake ia mei he kelekele, bea nae fokotuu ia ki hono va‘e, o hage ha tagata, bea nae tuku ki ai ae loto oe tagata. Bea vakai, koe manu kehe ko hono ua, nae hage ha beaa, bea ne hiki hake eia ia o fakabalataha be, bea nae i hono gutu ae nifo loloa e tolu i he vahaa o hono gaahi nifo: bea naa nau lea ki ai o behe, Tuu hake o kai ae kakano lahi. Bea hili ia neu mamata, bea vakai, koe taha kehe, nae hage ha lebati, aia nae i hono tua ae kabakau e fa oe manu buna; bea nae i he manu foki ae ulu e fa; bea nae foaki ki ai ae bule. Hili ia neu mamata i he gaahi mea ha mai i he bo, bea vakai ko hono fa oe manu, nae fakamanavahe ia mo fakaulia, mo malohi aubito; bea nae iate ia ae gaahi nifo ukamea lahi: nae fakaauha mo maumau‘i eia, bea ne malaki ae toega aki hono va‘e, bea nae kehe ia mei he faga manu kotoabe nae i mua iate ia; bea nae iate ia ae nifo e hogofulu. Bea i he eku sio fakamamau ki he gaahi nifo, bea vakai, nae tubu hake i ai ha kihi nifo jii e taha, aia nae taaki fuu hake mei hono ao ae nifo e tolu i he gaahi uluaki nifo; bea vakai, nae i he nifo ni ae mata o hage koe mata oe tagata, moe gutu nae lea fielahi.

KOE TOHI A TANIELA 7:9-10

Bea naaku mamata ai be mo ene li hifo ae gaahi nofoaga fakaeieiki, bea nae afio‘i aia nae i mua i mua i he gaahi aho, nae hinehina hono kofu o hage koe uha hinehina, bea ko hono louulu nae hage koe fulufulu‘i sibi lelei: ko hono afioaga nae hage koe afi ulo, bea ko hono gaahi teka nae hage koe afi vela. Nae tubu mai mo tafe mei hono ao ae afi: nae tauhi kiate ia ae toko afe lau‘i e he gaahi toko afe, bea nae tuu i hono ao ae toko mano lau‘i toko mano: nae fokotuu ae fakamāu, bea nae folahi ae gaahi tohi.

KOE TOHI A TANIELA 7:11-12

Bea naaku tokaga lahi koeuhi koe le‘o moe lea fielahi ae nifo. Bea naaku tokaga o a‘u ki hono tamate‘i oe manu, moe fakaauha o hono jino, moe tuku ia ki he afi vela. Bea koeuhi ko hono toe oe faga manu, nae too e nau bule meiate kinautolu: ka nae fakatologa e nau moui ke fuoloaage, bea ki ha kuoga.

KOE TOHI A TANIELA 7:13-14

Neu mamata i he gaahi mea ha mai i he bo, bea vakai, nae ha‘u ha toko taha i he gaahi ao oe lagi o hage koe foha oe tagata, bea ne ha‘u kiate ia nae i mua i mua i he gaahi aho, bea naa nau omi ia ke ofi atu ki ai. Bea nae foaki kiate ia ae bule, moe nāunāu, mo ha buleaga, koeuhi ke tauhi kiate ia ae gaahi kakai kotoabe, moe gaahi buleaga, moe gaahi lea: koe bule taegata a ene bule, aia e ikai mole, bea ko hono buleaga e ikai fakaauha.

KOE TOHI A TANIELA 7:17-18

Koe faga manu lalahi ni, aia oku toko fa, koe tu‘i ia e toko fa aia e tubu hake i mamani. Ka e lava‘i ae buleaga e he kakai maonioni ae Fugani Maoluga, bea te nau ma‘u ae buleaga o lauikuoga, io, ke taegata bea taegata.

KOE TOHI A TANIELA 7:19-22

Bea neu fieilo hono uhiga o hono fa oe manu, aia nae taha kehe moe faga manu kotoabe, o fakamanavaheia, aia nae ukamea hono kau nifo, bea koe balasa hono bejibeji; aia nae fakaauha, mo maumau‘i, bea nae malaki ae toega aki hono va‘e; Bea moe gaahi nifo e hogofulu aia nae i hono ulu, bea moe taha kehe aia nae tubu hake, bea nae to i hono ao ae toko tolu; io ae nifo koia, aia nae i ai ae mata, bea moe gutu nae lea fielahi aubito, aia nae matamata malohi i he ene gaahi kaumea. Neu vakai, bea nae fai ae tau e he nifo koia ki he kakai maonioni, bea ne lava‘i akinautolu. Kae oua ke hoko mai aia nae i mua i mua i he gaahi aho, bea nae tuku ae fakamāu totonu ki he kakai maonioni oe Fugani Maoluga; bea nae hokojia ae kuoga nae ma‘u e he kakai maonioni ae buleaga.

KOE TOHI A TANIELA 7:23-27

Bea nae behe a ene lea, Ko hono fa oe manu e hoko ia ko hono fa i he gaahi buleaga i mamani, aia e kehe moe gaahi buleaga kotoabe, bea te ne fakaauha a mamani kotoabe, bea malaki hifo ia, bea maumau‘i. Bea koe gaahi nifo e hogofulu mei he buleaga ni, koe gaahi tu‘i e toko hogofulu ia aia e tubu: bea e tubu mo ha taha kimui iate kinautolu, bea e kehe ia moe uluaki, bea te ne lava‘i ae tu‘i e toko tolu. Bea e lea aki eia ae gaahi lea fielahi ki he Fugani Maoluga, bea te ne fakaogojia ae kakai maonioni oe Fugani Maoluga, bea e mahalo eia ke ne fakakehe ae gaahi kuoga moe gaahi fono: bea e tuku ia ki hono nima i ha kuoga moe kuoga e ua, moe vaeua malie oe kuoga. Ka e fakanofo ae fakamāu, bea te nau too a ene bule, ke fakaauha mo maumau‘i ia, o a‘u ki he gataaga. Ka koe buleaga moe bule, bea moe nāunāu oe buleaga i he lalo lagi kotoabe, e tuku ki he kakai koe kau maonioni ae Fugani Maoluga, bea ko hono buleaga koe buleaga taegata, bea e tauhi mo talagofua kiate ia ae gaahi bule kotoabe.

KOE TOHI A TANIELA 8:9-14

Bea nae tubu mei ha taha iate kinautolu ha kihi‘i nifo jii, aia nae tubu o lahi aubito, ki he botu toga, bea moe botu hahake, bea moe fonua oe monuia. Bea nae tubu ia o lahi, io o a‘u ki he gaahi fetuu oe lagi, bea naa ne li hifo ae kau maoluga niihi, bea moe gaahi fetuu ki he kelekele, o ne malaki akinautolu. Io, naa moe Eiki oe gaahi toko lahi naa ne fai fakafielahi ki ai, bea nae taofi meiate ia ae feilaulau aho, bea nae fakalielia‘i hono botu tabu. Bea nae tuku kiate ia ae kau tau ke taofi aki ae feilaulau aho koeuhi koe agahala, bea naa ne fakahifo ki lalo ae mooni, bea naa ne faa fai mo tubu lelei. Bea neu fanogo ki he toko taha oe kau maonioni nae lea, bea nae behe e he toko taha kehe oe kau maonioni ki he toko taha koia nae lea, E fefe hono fuoloa oe mea ha mai ki he feilaulau aho, bea moe agahala fakamalaia aia oku tukuage ai ae botu maonioni, bea moe kau tau ke moloki hifo i he va‘e? Bea naa ne behe mai kiate ia, O a‘u ki hono ua afe ma tolugeau oe aho; aia e toki fakamaa ai ae botu maonioni.

KOE TOHI A TANIELA 8:15-19

Bea nae hoko o behe, hili eku mamata, io, ko au Taniela, ki he mea ha mai, mo eku kumi ki hono uhiga, bea iloage nae hage ne tuu i hoku ao ha tagata. Bea neu fanogo ki he le‘o oe tagata mei he vahaa oe ogo kau vai o Ulai, aia nae ui o behe, E Kebeleli ke ke fakaboto‘i ae tagata ni ke ne ilo ae mea ha mai. Koia naa ne ha‘u o ofi ki he botu aia neu tuu ai: bea i he ene ha‘u neu manavahe, bea neu to fakafoohifo ki hoku mata: bea ne behe mai kiate au, Ke ke ilo e foha oe tagata, he ka a‘u ki he gataaga oe kuoga e hoko ai ae mea ha mai. Bea i he ene kei lea kiate au, naaku mohe mau mo hoku mata ki he kelekele: ka naa ne ala mai kiate au, bea fokotuu hake au. Bea ne behe, Vakai, teu fakaboto‘i koe i he gaahi mea e hoko i he gataaga oe houhau: koeuhi e hoko ae gataaga i hono kuoga kuo tuutuuni.

KOE TOHI A TANIELA 8:23-26

Bea i he kuoga fakamui o ho nau buleaga, oka hoko o kakato ae gaahi agahala, e tuu hake ha tu‘i oku fofoga houhau, bea faa ilo‘i ae gaahi kubu‘i lea ilogataa. Bea ko hono malohi e lahi aubito, ka e ikai i he ene malohi aana: bea te ne fai ae fakaauha fakamanavahe, bea e tubu be ia mo faa fai, bea e fakaauha ae kakai malohi mo maonioni. Bea koe mea i he ene fai fakabotoboto foki, te ne ai ke aoga ae kākā i hono nima; bea te ne fakafuofua lahi ia i hono loto, bea te ne fakaauha ae toko lahi aki ae melino; bea te ne tuu hake foki ki he Eiki oe gaahi eiki; ka e feji‘i ia tae ala ki ai ha nima. Bea koe mea ha mai oe efiafi moe bogibogi, aia nae tala oku mooni ia: koia ke ke tabuni ke mau ae mea ha mai; he koe mea ia ki he gaahi aho lahi.

KOE TOHI A TANIELA 9:24-27

Kuo kotofa bau ae uike e fitugofulu ki hoo kakai, mo hoo kolo tabu, ke fakaoji ae agahala, mo fakagata ae gaahi hia, bea ke fai ae fakalelei koeuhi koe agahia, bea ke fakahoko mai ae maonioni taegata, bea ke fakamāu ke ma‘u ae mea ha mai moe kikite, bea ke fakanofo ae Fugani Maonioni. Koia ke ke boto bea ke ilo, mei he fakaha oe fekau ke fakafoou mo laga a Jelusalema, o a‘u ki he Misaia koe Eiki, koe uike e fitu ia, moe uike e onogofulu ma ua: e toe laga ae nala moe a maka, io i he kuoga oe maveuveu. Bea hili ae uike e onogofulu ma ua e motuhi ae Misaia, ka e ikai koeuhi koia: bea koe kakai oe eiki e ha‘u, te nau fakaauha ae kolo moe botu tabu; bea ko hono gata oia e hoko o hage koe melemo, bea kuo bau be ke fai i ai ae gaahi kovi, o a‘u ki he gataaga oe ta‘u. Bea e fakamooni eia ae fuakava moe toko lahi i he uike e taha: bea i he lotolotoga oe uike e fakagata eia hono fai ae feilaulau, moe feilaulau tutu; bea oka kabui ia e he mea fakalielia oe fakaauha, e fai aia kuo tuutuuni o a‘u ki he gataaga, bea e liligi atu ia ki he fakaauha.

KOE TOHI A TANIELA 10:14

Bea koeni, kuou ha‘u ke fakaha kiate koe, ae mea e hoko ki hoo kakai i he gaahi aho fakamui: he oku kau ae mea ha mai ki he gaahi aho lahi.

KOE TOHI A TANIELA 11:27-28

Bea e loto ae ogo tu‘i ni fakatouoji be ke fai kovi, bea te na lea loi i he keinagaaga be taha ka e ikai lava: he koe gataaga e hoko be ia i he kuoga kuo kotofa. Bea e toki foki atu ia ki hono fonua moe koloa lahi; bea e kovi hono loto ki he fuakava maonioni; bea te ne fai ae gaahi mea lahi, bea foki atu ki hono fonua.

KOE TOHI A TANIELA 11:29-34

Bea i he kuoga kuo tuutuuni te ne foki mai, bea ha‘u ki he botu toga; ka e ikai hage koe fuofua ha‘u, be koia kimui. Koeuhi e ha‘u kiate ia ae gaahi vaka mei Kitimi: koia te ne mamahi ai, bea foki, bea e lahi ene ita ki he fuakava maonioni: e behe a ene fai; io e liu mai ia, bea toki alea mo kinautolu oku jiaki ae fuakava maonioni. Bea e tuu ae mahafu tau o kau mo ia, bea te nau fakauli‘i ae botu tabu oe malohi bea te nau ave ae feilaulau aho, bea te nau fokotuu ae mea fakalielia oku fakaulia. Bea te ne fakaloto kovi‘i i he labu akinautolu oku fai kovi ki he fuakava, ka e malohi akinautolu oku ilo ho nau Otua, bea te nau fai mea lahi. Bea ko kinautolu oku boto i he kakai, te nau akonekina ae toko lahi: ka te nau to i he heleta, moe afi, moe bobula, moe fakamalohi, o aho lahi. Bea oka nau ka to, e tokoni akinautolu aki ae tokoni jii: ka e bikitai ae toko lahi kiate kinautolu i he labu.

KOE TOHI A TANIELA 11:35

Bea e to ha niihi iate kinautolu oku boto, koeuhi ke ahiahi‘i akinautolu, bea ke fakamaa, mo fakahinehina, o a‘u ki he kuoga oe gataaga: koeuhi oku kei ai ae kuoga kuo tuutuuni.

KOE TOHI A TANIELA 11:36-39

Bea e fai e he tu‘i o fakatatau mo hono loto; bea te ne hakeaki‘i eia ia, mo fakahikihiki‘i ia i he gaahi otua kotoabe, bea te ne lea aki ae gaahi mea fakamanavahe ki he Otua oe gaahi otua, bea e monuia ia, kae oua ke kakato ae houhau: he koia kuo tuutuuni e fai be ia. Bea e ikai te ne tokaga ki he Otua o ene gaahi tamai, be koe holi ki he fefine, be tokaga ki ha otua e taha: he koeuhi te ne hakeaki‘i ia ke maoluga i he gaahi mea kotoabe. Ka e fakaabaaba ia ki he otua oe malohi, bea koe otua nae ikai ilo e he ene gaahi tamai, te ne fakaabaaba ki ai aki ae koula moe siliva, bea moe gaahi maka koloa, moe gaahi mea oku fai ki ai ae manako. E behe be ene fai i he gaahi botu malohi, moe otua foou, aia te ne fakaha mo fakanāunāuia: bea te ne fai ke nau bule ki he toko lahi; bea te nau vahevahe ae fonua koeuhi ke ma‘u koloa.

KOE TOHI A TANIELA 11:40-45

Bea i he kuoga amui e fakatuotua ae tu‘i oe botu toga kiate ia: bea e oho kiate ia ae tu‘i oe botu tokelau o hage koe ahiohio, moe gaahi saliote, moe kau tau heka hosi, bea moe gaahi vaka lahi; bea te ne hu ki he gaahi fonua, bea te ne mafola atu ai. Te ne hu foki ki he fonua oe monuia, bea e lahi ae fonua kehekehe e fulihi: ka e hao be mei hono nima ae gaahi fonua ni, io, a Itomi mo Moabe, moe toko lahi i he fānau a Amoni. Te ne mafao atu hono nima foki ki he gaahi fonua; bea e ikai hao ae fonua o Ijibite. Bea te ne bule ki he koloa, oe koula, moe siliva, bea moe gaahi mea mahuiga kotoabe o Ijibite: bea koe kau Libea moe kau Itiobea, te nau muimui iate ia. Ka te ne mamahi ia i he ogoogo mei he botu hahake, bea moe botu tokelau, koia te ne alu atu i he ita lahi, ke fakaauha mo fakaojiojigamalie ae toko lahi. Bea te ne fokotuu ae gaahi fale fehikitaki o hono nofoaga i he vahaa oe gaahi tahi i he mouga tabu mo nāunāuia; kae hoko be a hono gataaga, bea e ikai ha taha e tokoni kiate ia.

KOE TOHI A TANIELA 12:1-4

BEA i he kuoga koia e tuu hake a Maikale, ae Eiki lahi, aia oku tokoni ki he fānau a hoo kakai: bea e hoko ha kuoga oe mamahi, aia nae ikai aubito hano tatau talu moe i ai ha buleaga, o a‘u ki he buleaga koia: bea e fakahaofi hoo kakai i he kuoga koia, aia kotoabe e ilo‘i kuo tohi i he toni. Bea e a ae toko lahi okinautolu oku mohe i he efu o mamani, koe niihi ki he moui taegata, moe niihi ki he ma moe manuki taegata. Bea ko kinautolu oku boto e gigila o hage koe ulo oe lagi; bea ko kinautolu oku fakatafoki‘i ae toko lahi ki he maonioni, o hage koe gaahi fetuu, o taegata bea taegata. Ka ko koe, e Taniela, ke ke tabuni ae gaahi lea mo fakamau ae tohi, o a‘u ki he kuoga oe gataaga: e fealuaki fano be ae toko lahi, bea e tubu ae boto.

KOE TOHI A TANIELA 12:5-7

Bea ko au Taniela neu jio, bea vakai, nae tutuu mai ae toko ua kehe, koe toko taha i he kauvai e taha oe vaitafe, bea moe toko taha i he kauvai e taha oe vaitafe. Bea nae behe e he toko taha ki he tagata nae kofu aki ae tubenu lelei, aia nae i he fukahi vai oe vaitafe, E fefe hono fuoloa bea hoko ae gataaga oe gaahi mea fakaofo ni? Bea neu fanogo ki he tagata nae kofu aki ae tubenu lelei, aia nae i he fukahi vai oe vaitafe, i he ene hiki hake hono nima toomatau, mo hono toohema ki he lagi, bea ne fuakava iate ia oku moui o taegata, E fai ia i ha kuoga moe gaahi kuoga, moe vaeuamalieaga; bea i he ene lava‘i ke movete ae malohi oe kakai maonioni, e toki fakaoji ae gaahi mea ni kotoabe.

KOE TOHI A TANIELA 12:8-10

Bea neu fanogo, ka nae ikai teu ilo: bea neu behe, E hoku Eiki, koeha hono gataaga oe gaahi mea ni? Bea naa ne behe mai, Ke ke alu koe Taniela: he kuo tabuni mo fakamau ae gaahi lea, o a‘u ki he kuoga oe gataaga. E i ai ae toko lahi e fakamaa, mo fakahinehina, mo ahiahi‘i; ka e fai hala ae kau agahala: bea e ikai ha niihi i he kau agahala e ilo; ka e ilo e he kau boto.

KOE TOHI A TANIELA 12:11-13

Bea mei he kuoga koia, e ave ai ae feilaulau aho, moe fokotuu ae fakalielia, aia oku fakaulia, e ai ae gaahi aho e taha afe ma uageau moe hivagofulu. Oku monuia ia oku tatali, bea hoko ki he gaahi aho e taha afe ma tolugeau, ma tolugofulu ma nima. Ka ke alu be koe i ho hala ka e oua ke hoko ae gataaga: he te ke mālōlō bea te ke tuu i ho lakaga i he gataaga oe gaahi aho.

KOE TOHI A HOSEA 2:16

Bea e hoko i he aho koia, oku behe e Jihova, te ke ui au ko Isi ka e ikai toe ui au ko Beali.

KOE TOHI A JOELI 2:1-11

IFI ae mea lea i Saione, bea fanogonogo ae ilifia i hoku mouga tabu: ke tetetete ae kakai kotoabe oe fonua, koeuhi oku hoko ae aho o Jihova, he oku ofi ia; Koe aho oe fakabouli, bea moe fakaboubouli, koe aho aoaofia, bea moe bouli matolu: hage koe bogibogi kuo mafola i he fuga mouga, oku hau behe ae kakai lahi mo malohi; nae ikai behe i mua, bea e ikai toe hage koia amui, o a‘u ki he gaahi ta‘u oe gaahi toutagata lahi. Oku kai e he afi i ho nau ao; bea oku vela ae ulo afi i ho nau tua: koe fonua oku hage koe goue ko Iteni i ho nau ao, bea ki mui iate kinautolu oku hage koe toafa kuo lala; io, bea e ikai hao ha mea meiate kinautolu. Oku nau ha mai hage koe ha mai ae faga hosi; bea hage koe kau tagata heka hosi, e behe e nau lele. Hage koe aulologo oe gaahi saliote i he fuga mouga, e behe e nau hobohobo, o hage koe mumuhu oe ulo afi i he ene kai ae mohuku momoa, o hage koe kakai malohi kuo fakataha ki he tau. E mamahi lahi ae kakai i ho nau ao: e beko ae mata kotoabe. Te nau lele hage koe kau tagata malohi; te nau kaka i he a, hage koe kau tagata tau; bea te nau laka taki taha i hono hala, ka e ikai ha taha te ne veuki ae fakaotu: Bea e ikai te nau feteketeke‘i ae taha ki he taha; ka te nau taki taha alu i hono hala: bea ka nau ka to ki he heleta, e ikai te nau lavea. Te nau lele fano be i he kolo; te, nau lele i he fukahi a, te nau kaka ki he tua fale; te nau hu i he gaahi mataba jioata, hage koe kaihaa. E tetetete ae fonua i ho nau ao; bea e galulululu ae lagi: e bouli ae laa moe mahina, bea e taofi e nau ulo e he gaahi fetuu: Bea e fakaogo hono le‘o e Jihova ki he ene kau tau: he oku lahi ae fakataha o ene kau tau: bea oku malohi ia oku fai ki he ene folofola: koeuhi koe aho o Jihova oku lahi mo fakamanavahe; bea kohai te ne faa tuu ai?

KOE TOHI A JOELI 2:28-29

Bea e hoko amui, teu huai hoku Laumalie ki he kakai kotoabe; bea e kikite ho mou gaahi foha mo ho mou gaahi ofefine, bea e miji e hoo kau mātua ae gaahi miji, bea e mamata ae gaahi mea ha mai e hoo kau talavou: Bea ki he kau tamaioeiki moe kau kaunaga teu huai foki hoku Laumalie i he gaahi aho koia.

KOE TOHI A JOELI 2:30-32

Bea teu fakaha ae gaahi mea fakaofo i he lagi, bea i mamani, koe toto, moe afi, moe ahu oe afi. Bea e liliu ae laa o bouli, moe mahina ke toto i he teeki hoko ae aho lahi, bea fakamanavahe o Jihova. Bea e behe, koia e ui ki he huafa o Jihova e fakamoui ia: koeuhi e ai ae fakamoui i he mouga ko Saione, bea i Jelusalema, o hage koe folofola a Jihova, bea i he toega e uiui‘i e Jihova.

KOE TOHI A JOELI 3:13-16

Ai ae hele tuuji, he kuo motua ae ta‘u: ha‘u, bea alu hifo; he kuo bito ae tataoaga, oku mahuohua ae gaahi buha fakatali; koeuhi oku lahi e nau agahala. Koe fuu toko lahi, koe fuu toko lahi i he telea oe fakamāu: he oku ofi ae aho o Jihova i he telea oe fakamāu. E fakabouli ae laa moe mahina, bea e ikai ulo ae gaahi fetuu. E uulu a Jihova mei Saione, bea e fakaogo hono le‘o mei Jelusalema; bea e lulululu ae lagi mo mamani: ka ko Jihova koe amanaki leleiaga ia o hono kakai, bea koe malohiaga oe fānau a Isileli.

KOE TOHI A JOELI 3:17-21

Bea te mou ilo ai ko au ko Jihova, ko ho mou Otua oku afio i Saione, ko hoku mouga tabu: bea e toki maonioni a Jelusalema, bea e ikai toe alu iate ia ha muli. Bea e behe i he aho koia, koe gaahi mouga te nau to‘i‘i ae uaine foou, bea e tafe ae huhua i he gaahi tafugofuga, bea koe gaahi vaitafe kotoabe o Juta e tafe ai ae vai, bea koe matavai e ba mai mei he fale o Jihova, bea fakavai ae telea o Sitimi. E lala a Ijibite, bea e hoko a Itomi koe toafa kuo lala, koeuhi koe fakamalohi ki he fānau a Juta, he kuo nau liligi ae toto taehalaia i ho nau fonua. Ka e nofo a Juta o taegata, bea mo Jelusalema mei he toutagata ki he toutagata. Koeuhi teu fakamaa ae toto i ai oku heeki ai teu fakamaa: he oku afio a Jihova i Saione.

KOE TOHI A MAIKA 4:1-4

KA e hoko o behe i he gaahi aho amui, e fokotuu mau ae mouga oe fale o Jihova i he tumutumu oe gaahi mouga, bea e hakeaki‘i ia ke maoluga i he gaahi tafugofuga; bea e tafe atu ki ai ae kakai. Bea e ha‘u ae kakai toko lahi mo nau behe, Ha‘u ke tau alu hake ki he mouga o Jihova, bea ki he fale oe Otua o Jekobe; bea te ne akonaki‘i akitautolu i hono gaahi hala, bea te tau eveeva i hono gaahi hala; he koe fono e alu atu mei Saione, moe folofola a Jihova mei Jelusalema. Bea te ne fakamāu i he lotolotoga oe gaahi kakai, mo valoki‘i ae gaahi buleaga malohi oku mamao atu; bea te nau tuki e nau gaahi heleta, koe gaahi huo toho, bea moe nau gaahi tao, koe gaahi hele auhani: e ikai hiki e ha buleaga ae heleta ki ha buleaga, bea e ikai te nau toe ako ki he tau. Ka te nau nofo taki taha ae tagata i he malumalu o hono vaine, moe malumalu o hono fiki; bea e ikai ha niihi ke fakamanavahe‘i akinautolu: he koe fofoga o Jihova oe gaahi kau tau kuo ne folofola ai.

KOE TOHI A SEFANAIA 1:14-18

Oku ofi ae aho lahi o Jihova, io, oku ofi ia, bea oku fakatootoo mai aubito; oku fakamamahi ae le‘o oe aho o Jihova: e toki tagi kalaga ai ae tagata malohi. Koe aho koia koe aho oe houhau, koe aho oe tuutamaki moe mamahi, koe aho oe maveuveu, moe fakaauha, koe aho oe bouli, moe fakaboubouli, koe aho oe gaahi ao, moe bouli matolu, Koe aho oe mealea, moe kalaga ki he gaahi kolo oku a‘i, bea ki he gaahi fale maoluga. Bea teu omi ae mamahi ki he kakai, ke nau alu o hage koe kakai kui, koeuhi kuo nau agahala kia Jihova: bea e huai ho nau toto o hage koe efu, mo ho nau kakano o hage koe kinohaa. Bea e ikai ke faa fakahaofi akinautolu i he aho oe houhau o Jihova e he e nau siliva, be koe nau koula; ka e keina ae fonua kotoa i he afi o ene fuaa: he te ne fai ke oji vave akinautolu kotoabe oku nofo i he fonua.

KOE TOHI A SEFANAIA 3:8

Oku behe e Jihova, Koia mou tatali kiate au, o a‘u ki he aho teu tuu hake ki he maumau; he kuou bau be ke tanaki ae gaahi fonua, keu fakataha ae gaahi buleaga, ke huai kiate kinautolu a eku tubutamaki, io, a eku houhau kakaha kotoabe: koeuhi e keina a mamani kotoabe aki ae afi o eku fuaa.

KOE TOHI A SEFANAIA 3:9

Bea hili ia teu omi ae lea maa ki he kakai, koeuhi ke nau ui kotoabe ki he huafa o Jihova, ke tauhi kiate ia i he uouagataha.

KOE TOHI A HAKEAI 2:6-9

He oku behe e Jihova oe gaahi kau tau; Ka koe toe taha, oku toetoe jii, bea teu lulululu ae gaahi lagi, mo mamani, moe tahi, moe fonua momoa; Bea teu lulu‘i ae gaahi buleaga kotoabe, bea e haele mai ae Holi oe gaahi buleaga kotoabe: bea teu fakafonu ae fale ni i he nāunāu, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau. Oku aaku ae siliva, oku aaku moe koula, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau. E lahi hake ae nāunāu oe fale kimui ni i he uluaki fale, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau: bea teu foaki ae melino ki he botu ni, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau.

KOE TOHI A SAKALAIA 14:1-3

VAKAI oku ha‘u ae aho o Jihova, bea e vahevahe hoo koloa i ho lotolotoga. Koeuhi teu tanaki fakataha ae buleaga kotoabe ki Jelusalema ke tau; bea e hamu ae kolo, bea e vete ae gaahi fale, bea e tohotoho ae kau fefine: bea e alu a hono vaeua oe kolo ki he fakabobula, ka e ikai motuhi a hono kakai oku toe mei he kolo. Bea e toki haele atu a Jihova, o ne tau‘i ae gaahi buleaga koia, o hage ko ene tau i he aho oe tau.

KOE TOHI A SAKALAIA 14:4-8

Bea e tuu hono va‘e ki he mouga oe Olive i he aho koia, aia oku tuu i he ao o Jelusalema, i hono botu hahake, bea e mafahi ua i loto ae mouga oe Olive ki he botu hahake moe botu luluga, bea e hoko ia koe telea lahi aubito: bea e hiki a hono vaeua oe mouga ki he tokelau, bea ko hono vahe e taha ki he botu toga. Bea te mou hola ki he telea i he vahaa mouga; he koeuhi e a‘u atu ae telea i he mouga ki Esali: io, te mou hola, o tatau mo hoo mou hola mei he mofuike i he gaahi aho o Usaia koe tu‘i o Juta: bea e haele mai a Jihova ko hoku Otua, bea mo ene kakai maonioni fakataha mo ia. Bea e hoko o behe i he aho koia, e ikai māma ia ke lahi, bea e ikai ke bouli lahi: Ka koe aho mau ai be, aia e afio‘i e Jihova, e ikai aho be bouli: ka e hoko o behe, e māma be ia i he feituu bouli. Bea i he aho koia e tafe atu ae gaahi vai moui mei Jelusalema: ko hono vaeua e tafe atu ki he tahi mua, bea ko hono vahe e taha ki he tahi mui: bea e behe be i he faahita‘u mafana moe faahita‘u momoko.

KOE TOHI A SAKALAIA 14:9

Bea e tu‘i a Jihova ki mamani kotoabe: i he aho koia e taha be a Jihova, bea e taha be a hono huafa.

KOE TOHI A SAKALAIA 14:10-15

E liliu ke toafa ae fonua kotoabe mei Keba o a‘u ki Limoni ki he botu toga o Jelusalema: bea e hiki hake ia ki oluga, bea e kakai ia i hono botu, mei he mataba o Benijimani o a‘u atu ki he botu oe uluaki mataba, ki he mataba i he tuliki, bea mei he fale leo maoluga o Hananili o a‘u ki he gaahi tataoaga uaine oe tu‘i. Bea e nofo i ai ae kakai, e ikai toe ai ha fakamalaia; ka e kakai mo nofo fiemalie a Jelusalema. Bea koeni ae malaia, aia e ta‘i aki e Jihova ae kakai kotoabe kuo tau‘i a Jelusalema; e auha ho nau kakano lolotoga oku nau kei tuu ki ho nau va‘e! bea e auha ho nau mata i ho nau boko‘i mata, bea e auha ho nau elelo i ho nau gutu. Bea e hoko o behe i he aho koia, e tubu mei a Jihova ae bubutuu lahi aubito iate kinautolu; bea e taki taha buke e he tagata ae nima o hono kaugaabi, bea e hiki hake hono nima oona ki he nima o hono kaugaabi. Bea e tau foki a Juta i Jelusalema; bea e tanaki fakataha ae koloa kotoabe ae kau hiteni oku takatakai i ai, ae koula, moe siliva, moe kofu, o lahi aubito. Bea e behe moe malaia ki he hose moe miuli moe kameli, moe asi, bea moe faga manu kotoabe i he gaahi fale fehikitaki koia, o tatau moe malaia ni.

KOE TOHI A SAKALAIA 14:16-19

Bea e hoko ia o behe, koia kotoabe e toe i he gaahi buleaga kotoabe aia nae alu hake ke tau‘i a Jelusalema, koia e alu hake mei he ta‘u ki he ta‘u ke hu ki he Tu‘i, ko Jihova oe gaahi kau tau, bea ke fai ae katoaga oe fale fehikitaki. Bea e behe, koia kotoabe i he gaahi faahiga o mamani e ikai alu hake ki Jelusalema ke hu ki he Tu‘i, ko Jihova oe gaahi kau tau, io, ko kinautolu e ikai ha uha ki ai. Bea kabau e ikai ha‘u mo alu hake ae faahiga o Ijibite, aia oku ikai ke uha ki ai, e iate kinautolu ae malaia, aia e ta‘i aki e Jihova ae kau hiteni, oku ikai alu hake ke fai ae katoaga oe fale fehikitaki. Ko eni ia ae malaia a Ijibite, moe tautea ki he buleaga kotoabe oku ikai alu hake ke fai ae katoaga oe fale fehikitaki.

KOE TOHI A SAKALAIA 14:20-21

I he aho koia e togi ae lea ni ki he gaahi fafagu i he faga hose KOE MAONIONI KIA JIHOVA; bea e tatau ae gaahi kulo i he fale o Jihova moe gaahi ibu i he ao oe feilaulauaga. Io, koe kulo kotoabe i Jelusalema, bea mo Juta, e maonioni ia kia Jihova oe gaahi kau tau; bea e ha‘u o ave ia ekinautolu oku feilaulau, ke haka mea i ai: koe aho koia, e ikai toe i ai ha taha Kenani, i he fale o Jihova oe gaahi kau tau.

KOE TOHI A MALAKAI 3:2-3

Ka kohai ia te ne faa tali ae aho o ene ha‘u? bea kohai e faa tuu oka ne ka ha mai? he oku ne hage koe afi oia oku fakamaa ukamea, bea tatau moe mea fakamaa ae kau fo babalagi. Bea te ne nofo o hage koe tagata oku ne fakamaa mo fakahaohaoa ae siliva: bea te ne fakamaa ae gaahi foha o Livai, mo ne fakamaa akinautolu o hage koe koula moe siliva, koeuhi ke nau atu kia Jihova ha feilaulau oku maonioni.

E MATIU 13:38-43

Koe goue, ko mamani ia; koe tega lelei, koe fānau ia oe buleaga; ka koe tega kovi, koe fānau ia ae toko taha agakovi; Koe fili naa ne tutui ia, koe tevolo ia; koe ututa‘u, koe ikuaga o mamani; bea koe kau tuuji, koe kau agelo Koia o hage oku tanaki ae akau kovi o tutu i he afi; e behe foki i he ikuaga oe mamani. E fekau atu e he Foha oe tagata ene kau agelo, bea te nau tanaki mei hono buleaga ae mea kotoabe oku fakakovi, mo kinautolu oku fai agahala; Bea e laku akinautolu ki he bubua afi: bea e i ai ae tagi moe fegaiitaki oe nifo. Bea e toki ulo atu ae maonioni o hage koe laa i he buleaga oe nau Tamai. Ko ia oku ne teliga ogo, ke ogo‘i ia.

E MATIU 13:47-50

Koe taha, oku tatau ae buleaga oe lagi moe kubega, nae aau i tahi, bea tau ai ae gaahi ika kehekehe: Bea kuo fonu ia, bea nau taki ki uta, bea nofo o tanaki ae lelei ki he gaahi kato, kae liaki ae kovi. E behe foki i he ikuaga o mamani: e ha‘u ae kau agelo, o vahe‘i ae agahala mei he agatonu, O laku akinautolu ki he bubua afi; bea e i ai ae tagi moe fegaiitaki oe nifo.

E MATIU 16:2-3

Bea lea ia, o beheage kiate kinautolu, Oka efiafi, oku mou behe, E afua he oku kulokula ae lagi. Bea bogibogi ai, E alotamaki ae aho ni, he oku kulokula mo fetautaui ae lagi. Ae kau malualoi! oku mou faa ilo ki he mata oe lagi, ka e ikai te mou faa ilo ae gaahi fakailoga oe kuoga ni?

E MATIU 16:27-28

He koe Foha oe tagata e ha‘u ia i he nāunāu o ene Tamai mo ene kau agelo; bea te ne toki totogi ai ki he tagata kotoabe o fakatatau ki he ene gaue. Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Oku tutuu ae niihi i heni, e ikai te nau kamata ae mate, kae oua ke nau vakai ki he Foha oe tagata oku ha‘u i hono buleaga.

E MATIU 19:28

Bea talaage e Jisu kiate kinautolu, Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Ko kimoutolu kuo muimui iate au, oka nofo ae Foha oe tagata ki he nofoa o hono naunau, i he fakafoou, e nofo akimoutolu foki ki he nofoa e hogofulu ma ua, o fakamāu ai ki he faahiga e hogofulu ma ua o Isileli.

E MATIU 24:3-8

Bea i he ene nofo i he mouga oe Olive, nae ha‘u fakafufu ae kau akoga kiate ia, o nau behe, Fakaha kiate kimautolu, e hoko afe ae gaahi mea ni? bea koeha ae fakailoga o hoo ha‘u, bea moe gataaga o mamani? Bea lea a Jisu, o beheage kiate kinautolu, Vakai telia naa kākā‘i akimoutolu e ha tagata. Koeuhi e ha‘u ae toko lahi i hoku higoa, o behe, Ko au koe Kalaisi; bea e kākā‘i ae toko lahi: Bea te mou fanogo ki he gaahi tau moe ogoogo oe tau: kae oua naa mou manavahe: koeuhi e hoko eni kotoabe, kae teeki hoko ae gataaga. Koeuhi e tuu hake ae kakai ki he kakai, moe buleaga ki he buleaga: bea e ai ae gaahi hoge, moe mahaki lahi, moe mofuike, i he botu kehekehe. Ka koe gaahi mea ni kotoabe koe kamataga be oe gaahi mamahi.

E MATIU 24:9-14

Bea te nau toki tukuage akimoutolu ke tautea, mo tamate‘i akimoutolu: bea koe fehianekina akimoutolu e he buleaga kotoabe koeuhi ko hoku higoa. Bea e toki higa ai ae toko lahi, o felavakiiaki akinautolu, mo fetaufehiaaki. Bea toko lahi ae kau balofita loi e tubu ai, o nau kākā‘i ae toko lahi. Bea koe mea i he lahi aubito oe agahala, e momoko ai ae ofa ae toko lahi. Ka ko ia e faa kataki o a‘u ki he gataaga, ko ia ia e moui. Bea koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.

E MATIU 24:15-22

Koia oka mou ka mamata oku tuu i he botu tabu, ae mea fakalielia oe fakaauha, nae lea ki ai ae balofita ko Taniela, (bea ko ia oku ne lau ia, ke tokaga ia ki ai:) Bea ke toki feholaki ki he gaahi mouga akinautolu oku nofo i Jutea: Bea ko ia oku i he tua fale, ke oua naa alu hifo ia, ke too ha mea e taha mei hono fale: Bea ko ia oku i he goue, ke oua naa liu mai ia, ke too hono gaahi kofu. Ka e malaia akinautolu oku feitama, mo kinautolu oku toutama, i he gaahi aho koia! Ka mou kole ke oua naa hoko hoo mou feholaki i he faahita‘u momoko, be i he aho sabate: Ka koeuhi e toki hoko ae mamahi lahi, nae ikai hano tatau talu mei he kamataaga o mamani, o a‘u ki he aho ni, bea e ikai o lauikuoga. Bea kabau e ikai fakajiijii ki he gaahi aho koia, e ikai moui ha toko taha: ka koeuhi koe kakai kuo fili e fakajiijii ai ae gaahi aho koia.

E MATIU 24:23-28

Bea kabau e toki behe ai e ha taha kiate kimoutolu, Vakai, oku i heni a Kalaisi, be i hena; oua naa tui ki ai. Koeuhi e ai ae gaahi Kalaisi loi, moe kau balofita loi, o nau fakaha ae gaahi fakailoga lahi, moe mea fakaofo: ke nau kākā aki ae kakai kuo fili, oka ne faigofua. Vakai, kuou tomua tala ia kiate kimoutolu. Koia kabau te nau behe kiate kimoutolu, Vakai, oku i he toafa ia; oua naa alu atu: Vakai, oku i he gaahi botu lilo: oua naa tui ki ai. He oku hage koe aji mai oe unila mei he botu hahake, bea ulo o a‘u ki he botu luluga; e behe foki ae ha‘u ae Foha oe tagata. He koe botu koia oku i ai ae agaaga, e katoa ki ai ae faga ikale foki.

E MATIU 24:29-31

Bea hili ae mamahi oe gaahi aho koia e fakabouli leva ae laa, bea e ikai ulo mai ae mahina, bea e gagana ae gaahi fetuu mei he lagi, bea e galulu ae gaahi malohi oe lagi: Bea e toki ha mai ae fakailoga oe Foha oe tagata i he lagi: bea e toki tagi ae gaahi faahiga kotoabe o mamani, bea te nau mamata ki he Foha oe tagata oku ha‘u i he gaahi ao oe lagi, i he malohi moe nāunāu lahi. Bea e fekau eia ene kau agelo moe mea lea le‘o lahi, bea te nau tanaki fakataha ene kakai kuo fili mei hono feituu lagi e fa, mei he gataaga e taha oe lagi o a‘u ki he gataaga e taha.

E MATIU 24:32-39

Bea mou tokaga ki he fakatātā oe akau koe fiki: Oka kei litolito hono vaa, bea tubu hono lau, oku mou ilo oku ofi ae faahita‘u mafana: Bea behe foki, oka mou ka mamata ki he gaahi mea ni kotoabe, mou ilo oku ofi ia, io, oku i he mataba. Oku ou tala mooni atu kiate kimoutolu, E ikai oji ae toutagata ni, kae oua ke fakamooni aeni kotoabe. E mole ae lagi mo mamani, kae ikai mole eku lea. Ka koe aho moe feituulaa koia, oku ikai ilo ki ai ha taha, be ilo e he kau agelo oe lagi, ka ko eku Tamai be. Kae hage koe gaahi aho o Noa, e behe be foki ae ha‘u ae Foha oe tagata. He koeuhi i he gaahi aho nae muomua i he lomaki naa nau kai mo inu, mo mali, mo foaki ke fakamau, o a‘u ki he aho nae hu ai a Noa ki he vaka, Bea nae ikai te nau amanaki, mo ene hoko mai ae vai lahi, o ave akinautolu kotoabe; e behe be ae ha‘u foki ae Foha oe tagata.

E MATIU 24:40-44

E i he goue ae toko ua; e ave ae toko taha, ka e tuku ae toko taha. E ai ae fefine e toko ua oku gaue i he mea momoji; e ave ae toko taha, ka e tuku ae toko taha. Koia leo: he oku ikai te mou ilo ae feituulaa koia e ha‘u ai ho mou Eiki. Kae ilo eni, ka ne ilo e he eiki oe fale ae lakaga leo koia e ha‘u ai ae kaihaa, behe, kuo ne leo, kae ikai tuku ke haea hono fale. Koia ke tali teu be akimoutolu foki: koeuhi e ha‘u ae Foha oe tagata i he feituu laa oku ikai te mou amanaki ki ai.

E MATIU 24:45-51

Bea kohai ae tamaioeiki agatonu mo boto, kuo fakanofo e he ene eiki ke bule ki hono kaugaabi, mo tufaki kiate kinautolu ae mea kai i hono taimi totonu? Oku monuia ae tamaioeiki koia, oka ha‘u a ene eiki, o ilo ia oku ne fai behe. Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, te ne fakanofo ia ke ne bule‘i ene mea kotoabe. Bea kabau e behe e he tamaioeiki agakovi i hono loto, Oku fakatuai ne ha‘u a eku eiki; Bea ne kamata teia ene kauga tamaioeiki, bea kai ia mo inu fakataha moe kau kona; E ha‘u ae eiki ae tamaioeiki koia, i ha aho oku ikai te ne amanekina, bea i ha feituulaa oku ikai te ne ilo, Bea e tuua ia, o tuutuuni ke inaji fakataha ia moe kau malualoi: bea e i ai ae tagi moe fegaiitaki oe nifo.

E MATIU 25:1-13

BEA e toki tatau ae buleaga oe lagi moe kau tāuboou e toko hogofulu, naa nau too e nau gaahi tūhulu, o alu atu ke fakafetaulaki ki he tagata taane. Nae boto ho nau toko nima, kae vale ae toko nima. Ko kinautolu nae vale nae ave e nau tūhulu, ka nae ikai ave mo haa nau lolo: Ka nae ave e he boto ae lolo i he e nau gaahi ibu, bea mo e nau tūhulu. Bea i he tuai mai ae tagata taane, naa nau tulemohe kotoabe o mohe. Bea tuuabo malie mo ene ba mai ae kalaga, Vakai, oku ha‘u ae tagata taane; mou alu atu o fakafetaulaki kiate ia. Bea toki tuu hake ae kau tāuboou kotoabe koia, o teuteu e nau tūhulu. Bea lea ae vale ki he boto, Foaki mai ma amautolu i hoo mou lolo; he oku tei mate e mau tūhulu. Ka nae lea ae boto, o beheage, Ka koeuhi naa jii ia kiate kimautolu mo kimoutolu: ka mou alu kiate kinautolu oku fakatau, o fakatau maa moutolu. Bea lolotoga e nau alu ke fakatau, mo ene ha‘u ae tagata taane, bea ko kinautolu nae teuteu nae hu mo ia ki he taane: bea tabuni ae mataba. Hili ia, mo ene ha‘u foki ae kau tāuboou nae alu, o nau behe, Eiki, Eiki, too kiate kimautolu. Ka nae lea ia, o beheage, Oku ou tala mooni atu kiate kimoutolu, oku ikai teu iloa akimoutolu. Koia mou leo, he oku ikai te mou ilo ae aho be ae feituulaa e ha‘u ai ae Foha oe tagata.

E MATIU 25:31-33

Oka ha‘u ae Foha oe tagata i hono nāunāu, moe kau agelo maonioni kotoabe mo ia, e toki nofo ia i he nofoa o hono nāunāu: Bea e fakakatoa i hono ao ae gaahi kakai kotoabe: bea e vahe ua eia akinautolu, o hage koe vahe‘i e he tauhi‐sibi a ene sibi mei he koji: Bea e tuku eia ae faga sibi ki hono nima toomatau, ka koe faga koji ki he toohema.

E MATIU 25:34-40

Bea e toki behe e he Tu‘i kiate kinautolu i hono nima toomatau, Ha‘u, akimoutolu kuo monuia i he eku Tamai, o ma‘u ae buleaga kuo teu moo moutolu talu mei he kamataaga o mamani: He naaku fiekaia, bea naa mou foaki ae mea kai kiate au: naaku fieinua, bea naa mou foaki ae inu kiate au: koe muli au, bea naa mou fakaafe‘i au: Telefua, bea naa mou fakakofu‘i au: nāaku mahaki, bea naa mou aahi mai kiate au: naaku i he fale fakabobula, bea naa mou ha‘u kiate au. Bea e toki lea ae maonioni, o beheage kiate ia, Eiki, naa mau mamata kiate koe anefe oku ke fiekaia, bea mau fafaga‘i koe? bea fieinua, bea mau foaki ae inu kiate koe? Naa mau mamata kiate koe anefe koe muli, bea mau fakaafe‘i koe? be telefua, bea mau fakakofu‘i koe? Bea naa mau mamata kiate koe anefe oku ke mahaki, be i he fale fakabobula, bea mau alu atu kiate koe? Bea e lea ae Tu‘i, o beheage kiate kinautolu, Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Koe mea i hoo mou fai ia ki ha taha oku kihii jii hifo i hoku kaiga ni, ko hoo mou fai ia kiate au.

E MATIU 25:41-46

Bea e toki tala eia foki kiate kinautolu i hono nima toohema, Alu iate au, akimoutolu kuo malaia, ki he afi taemate, nae teu ki he tevolo mo ene kau agelo: He naaku fiekaia, bea nae ikai te mou foaki ha mea kai kiate au: naaku fieinua, bea nae ikai te mou foaki ha inu kiate au: Koe muli au, bea nae ikai te mou fakaafe‘i au: telefua, bea nae ikai te mou fakakofu‘i au: mahaki, bea i he fale fakabobula, bea nae ikai te mou iahi kiate au. Bea e toki lea ai akinautolu kiate ia foki, o beheage, Eiki, naa mau mamata kiate koe anefo oku ke fiekaia, be koe fieinua, be koe muli, be telefua, be mahaki, be i he fale fakabobula, kae ikai te mau tauhi koe? Bea e toki lea ia kiate kinautolu, o behe, Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Koe mea i hoo mou tae fai ia ki ha toko taha oku kihii jii hifo iate kinautolu ni, ko hoo mou tae fai ia kiate au. Bea e alu atu akinautolu ni ki he malaia taegata: ka koe maonioni ki he moui taegata.

E MATIU 26:64

Bea talaage e Jisu kiate ia, Koia be: ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Te mou mamata a mui ki he Foha oe tagata oku nofo ki he nima toomatau oe mafimafi, bea mo ene ha‘u i he gaahi ao oe lagi.

MAAKE 8:38

Ko ia ia e ma kiate au, mo eku gaahi lea, i he toutagata feauaki mo agahala ni, e ma foki ae Foha oe tagata iate ia, oka ha‘u ia i he nāunāu o ene Tamai, moe kau agelo maonioni.

MAAKE 9:1

BEA behe eia kiate kinautolu, Koe mooni oku ou tala atu kiate kimoutolu, Oku ai ae niihi iate kinautolu oku tutuu i heni, e ikai te nau kamata ae mate, kae oua ke nau mamata ki he buleaga oe Otua oku hoko mai moe malohi.

MAAKE 13:4-8

Fakaha kiate kimautolu, e hoko afe ae gaahi mea ni? bea koeha ae fakailoga oka fakamooni ae gaahi mea ni kotoabe? Bea fua lea a Jisu, o beheage kiate kinautolu, Vakai telia naa kākā‘i akimoutolu e ha taha. Koeuhi e ha‘u ae toko lahi i hoku huafa, o behe, Ko au ia; bea te nau kākā‘i ae toko lahi. Bea ka mou ka fanogo ki he gaahi tau moe ogoogo oe tau, oua te mou manavahe: koeuhi kuo bau ke hoko ia; kae teeki hoko ae ikuaga. Koeuhi e tuu hake ae kakai ki he kakai, moe buleaga ki he buleaga; bea e ai ae mofuike i he gaahi botu kehekehe, bea e ai ae gaahi hoge moe gaahi fakamamahi: koe kāmataga eni oe gaahi mamahi.

MAAKE 13:9-13

Ka mou vakai kiate kimoutolu: he te nau tukuage akimoutolu ki he kau fakamāu; bea e haha akimoutolu i he gaahi fale lotu; bea e omi akimoutolu ki he ao oe gaahi bule moe gaahi tu‘i koeuhi ko au, koe fakamooni kiate kinautolu. Ka e tomua malaga aki ae ogoogolelei ki he gaahi buleaga kotoabe. Bea ka nau ka taki mo tukuage akimoutolu, oua naa mou tomua fifili, be fakakaukau ki he mea te mou lea aki: ka koia e foaki kiate kimoutolu i he feituulaa koia, koia be te mou lea aki: he oku ikai ko kimoutolu oku lea, ka koe Laumalie Maonioni. Bea e lavaki‘i e he toko taha a hono tokoua ke mate, moe tamai ae foha; bea e tuu hake ae fānau ki he mātua, mo bule ke tamate‘i akinautolu. Bea e fehianekina akimoutolu i he kakai fulibe koeuhi ko hoku huafa: ka ko ia e kataki o a‘u ki he ikuaga, ko ia ia e moui.

MAAKE 13:14-20

Ka oka mou ka mamata ki he fakalielia oe fakaauha, nae lea ki ai a Taniela koe balofita, oku tuu i he botu oku ikai lelei ke tuu ai, (ko ia oku lau ke tokaga,) bea iloga ai akinautolu oku i Jutea, ke nau feholaki ki he gaahi mouga: Bea ko ia oku i he tua fale, ke oua naa alu hifo ki loto fale, be hu ki ai, ke too ha mea mei hono fale: Bea ko ia oku i he goue, ke oua naa foki ia ki mui ke too mai hono kofu. Ka e malaia akinautolu oku fei-tama, bea mo kinautolu oku toutama, i he gaahi aho koia! Bea mou lotu ke oua naa hoko hoo mou hola i he faahita‘u momoko. He koeuhi e ai ha mamahi i he gaahi aho koia, aia nae ikai hano tatau talu hono kamataaga o mamani, aia nae fakatubu e he Otua, o a‘u ki heni, bea e ikai toe behe. Bea ka ne tae oua ae fakajiijii e he Eiki ae gaahi aho koia, behe, e ikai ha taha e moui: ka koeuhi koe kakai fili, aia kuo fili eia, kuo ne fakajiijii ai ae gaahi aho.

MAAKE 13:21-23

Bea ka toki behe ai e ha taha kiate kimoutolu, Vakai, ko eni a Kalaisi; be, Vakai, oku i hena ia; oua e tui ki ia: He koeuhi e tubu ae gaahi Kalaisi loi moe kau balofita loi, o nau fakaha ae gaahi fakailoga moe gaahi mea fakaofo, ke kākā aki ae kakai kuo fili o ka ne faigofua. Kae tokaga akimoutolu: vakai, kuou tomua fakaha ae gaahi mea ni kotoabe kiate kimoutolu.

MAAKE 13:24-27

Ka i he gaahi aho koia, hili ae mamahi koia, e fakabouli ae laa, bea e ikai tuku mai e he mahina a hono māma, Bea e gagana ae gaahi fetuu oe lagi, bea e lulu ae gaahi malohi oe lagi. Bea te nau toki mamata ki he Foha oe tagata oku ha‘u i he gaahi ao, moe malohi lahi moe nāunāu. Bea e toki fekau eia a ene kau agelo, bea tanaki fakataha a ene kakai fili mei he feituu lagi e fa, mei he gataaga oe fonua o a‘u ki he gataaga ae lagi.

MAAKE 13:28-37

Koeni, mou ilo ae fakailoga i he akau koe fiki; Oka kei litolito hono vaa, bea tubu hono lau, oku mou ilo oku ofi ae faahita‘u mafana: Ke behe foki akimoutolu, oka mou ka mamata ki hono hoko oe gaahi mea ni, mou ilo oku ofi ia, io, i he mataba. Koe mooni oku ou tala atu kiate kimoutolu, e ikai mole ae toutagata ni, kae oua ke fai ae gaahi mea ni kotoabe. E mole ae lagi moe fonua: ka ko eku gaahi lea e ikai mole. Ka koe aho koia mo hono feituulaa, oku ikai ha taha oku ne ilo ki ia, e ikai, be koe kau agelo oku i he lagi, be koe Foha, ka koe Tamai. Mou vakai, leo bea lotu: he oku ikai te mou ilo be hoko afe ae aho koia. Oka fonoga ha tagata, oku ne tuku hono abi ke tauhi e he ene kau tamaioeiki, bea ne vahe ae gaue kiate kinautolu taki taha, bea fekau ki he tauhi mataba ke leo. Koia mou leo: he oku ikai te mou ilo be ha‘u fakaku ae eiki oe fale, i he efiafi, be i he tuuabo, be i he uua ae moa, be i he bogibogi; Telia naa ha‘u fakafokifa be ia, o ne ilo akimoutolu oku mou mohe. Bea koia oku ou tala kiate kimoutolu, oku ou tala ki he kakai kotoabe, Leo.

MAAKE 14:62

Bea behe e Jisu, Ko au ia: bea te mou mamata ki he Foha oe tagata oku nofo ia i he nima toomatau oe mafimafi, bea mo ene ha‘u moe gaahi ao oe lagi.

LUKE 9:26-27

He ko ia e ma iate au mo eku gaahi lea, e ma ai ae Foha oe tagata, oka ha‘u ia i hono nāunāu oona, mo ene Tamai, bea moe kau agelo maonioni. Ka oku ou tala mooni atu kiate kimoutolu, Oku tutuu ae niihi i heni, e ikai te nau kamata ae mate, kae oua ke nau mamata ki he buleaga oe Otua.

LUKE 12:35-40

Tuku ke nonoo be ho mou nootaga vala, bea ulo hoo mou gaahi māma. Bea ke tatau akimoutolu moe kau tagata oku tatali ki he liliu mai a ho nau eiki mei he taane; koeuhi ka ha‘u ia o tukituki, ke nau too leva kiate ia. Oku monuia ae kau tamaioeiki koia, oka ha‘u ae eiki bea ne ilo oku nau leo: koe mooni oku ou tala kiate kimoutolu, te ne nonoo ia, o bule ke nau nofo hifo ki he kai, bea ha‘u ia o tauhi akinautolu. Bea kabau e ha‘u ia i hono ua oe leo, be ha‘u i hono tolu oe loe, bea ne ilo oku behe be, e monuia ae kau tamaioeiki koia. Bea ilo eni, ka ne ilo e he eiki oe fale ae feituubo koia e ha‘u ai ae kaihaa, behe, ne leo ia, ka e ikai tuku ke hae hono fale. Koia mou teuteu be foki: he koe feituulaa oku ikai te mou amanaki ki ai, e ha‘u ai ae Foha oe tagata.

LUKE 12:43-47

E monuia ae tamaioeiki koia, oka ha‘u ene eiki o ne ilo oku fai behe be ia. Ko eku tala mooni kiate kimoutolu, Te ne fakanofo ia ke bule ki he ene mea kotoabe. Bea ka behe e he tamaioeiki koia i hono loto, Oku fakatuotuai e he eku eiki a ene ha‘u; bea haga ia o ta‘i ae kau tamaioeiki moe kau kaunaga, bea kai mo inu ke kona: E ha‘u ae eiki oe tamaioeiki koia i ha aho e ikai amanaki ia ki ai, bea i ha feituulaa e ikai tokaga ai ia, o tuuji ia, bea tuutuuni ke ne inaji fakataha moe taetui. Bea koe tamaioeiki koia nae ilo ae lotoo ene eiki, ka nae ikai ke teuteu, be fai o fakatatau mo hono loto, e ta‘i aki ia ae gaahi ta lahi.

LUKE 12:54-56

Bea naa ne behe foki ki he kakai, Oka mou ka mamata ki he alu hake ae ao mei he tokaga laa, oku mou behe leva, Oku ha‘u ae uha; bea oku behe. Bea oka agi mai ae matagi mei he feituu toga, oku mou behe, E bubuha; bea oku behe. Ae kau malualoi, oku mou ilo ae mata oe fonua bea moe lagi; ka koeha oku ikai te mou ilo ai ae kuoga ni?

LUKE 17:22-24

Bea behe eia ki he kau akoga, E hoko mai ae gaahi aho, te mou holi ai ke mamata ki ha aho e taha oe Foha oe tagata, ka e ikai te mou mamata ki ai. Bea ka nau ka behe kiate kimoutolu, Vakai heni; be, Vakai hena: oua naa alu atu, be muimui ki ai. He oku hage koe aji mai ae uhila mei he botu lagi e taha, bea ulo o a‘u ki he botu lagi e taha, e behe foki ae Foha oe tagata i hono aho.

LUKE 17:25-30

Ka e tomua kataki eia ae gaahi mea lahi, bea e liaki ia e he toutagata ni. Bea hage koe fai i he gaahi aho e Noa, e behe foki i he gaahi aho oe Foha oe tagata. Naa nau kai, mo inu, naa nau mali unoho, bea foaki ke mali, o a‘u ki he aho nae hu ai a Noa ki he vaka, bea oho mai ae vai, o fakaauha akinautolu kotoabe. Bea hage foki koe fai i he gaahi aho o Lote, naa nau kai, mo inu, naa nau fefakatauaki, naa nau to goue, bea nau laga fale; Ka i he aho koia nae alu atu ai a Lote i Sotoma, nae uha afi moe maka vela mei he lagi, o fakaauha akinautolu kotoabe. E behe be foki i he aho e fakaha ai ae Foha oe tagata.

LUKE 17:31-33

Bea ko ia ia e i he tua fale i he aho koia, ka oku i loto fale ene mea, ke oua naa alu hifo ia ko hono ave: bea ko ia e i he goue, ke oua foki naa liu mai. Manatu‘i ae unoho o Lote. Ko ia ia e kalofaki ene moui, e mole ia iate ia; ka ko ia ia e tuku ene moui, e ma‘u eia ia.

LUKE 17:34-37

Oku ou tala kiate kimoutolu, I he bo koia e ai ae tagata e toko ua i he mohega be taha; e ave ae toko taha, ka e tuku ae toko taha. E fakataha ae fefine e toko ua o momoji; e ave ae toko taha, ka e tuku ae toko taha. E ai ae tagata e toko ua i he goue; koe toko taha e ave, ka e tuku ae toko taha. Bea naa nau leaage, o behe kiate ia, Eiki, kofaaia? Bea behe eia kiate kinautolu, Iloga ae botu e i ai ae agaaga, e katoa ki ai ae faga ikale.

LUKE 18:7-8

Bea e ikai fakamāu e he Otua a hono kakai oona kuo fili, aia oku tagi kiate ia i he aho moe bo, o kabau e fakatuotuai ia kiate kinautolu? Oku ou tala atu kiate kimoutolu, E fakamāu vave eia akinautolu. Ka i he ha‘u ae Foha oe tagata, te ne ilo ae tui i he fonua?

LUKE 21:10-11

Bea toki behe eia kiate kinautolu, E tuu hake ae kakai ki he kakai, moe buleaga ki he buleaga; Bea e hoko ae gaahi mofuike lahi i he botu kehekehe, moe hoge, moe gaahi mahaki lahi; bea e ha mai mei he lagi ae gaahi mea fakailifia moe gaahi fakailoga lahi.

LUKE 21:12-19

Kae teeki ai ke hoko eni, te nau bukea akimoutolu, mo fakataga‘i, mo tukuage akimoutolu ki he gaahi fale lotu, moe gaahi fale fakabobula, o nau omi akimoutolu ki he ao oe gaahi tu‘i moe bule, koeuhi ko hoku higoa. Bea e hoko ia koe fakamooni kiate kimoutolu. Koia ke fakababau ho mou loto, ke oua naa tomua fakakaukau aia te mou tali aki: He teu foaki kiate kimoutolu ae gutu moe boto, e ikai faa tali be taofia e ho mou gaahi fili kotoabe. Ka e lavaki‘i akimoutolu e he mātua, moe tokoua, moe kaiga, moe kaumea; bea te nau tamate‘i ho mou niihi. Bea e fehianekina akimoutolu i he kakai kotoabe koeuhi ko hoku higoa. Ka e ikai mole ha tuoni louulu i ho mou ulu. Mou ma‘u i hoo mou faa kataki a ho mou laumalie.

LUKE 21:20-24

Bea oka mou ka mamata ki he kabui o Jelusalema aki ae gaahi matatau, mou toki ilo kuo ofi hono fakaauha. Bea tuku ke toki feholaki ai ki he gaahi mouga akinautolu oku i Jutea; bea ko kinautolu oku i kolo ke nau alu atu; bea oua naa hu ki ai akinautolu oku nofo i he tukuuta. He koe gaahi aho eni oe totogi, koeuhi ke fakamooni ae mea kotoabe kuo tohi. Ka e malaia akinautolu e feitama, mo kinautolu e toutama, i he gaahi aho koia! koeuhi e ai ae mamahi lahi ki he fonua, moe houhau ki he kakai ni. Bea e to akinautolu i he mata oe heleta, bea e taki bobula ki he buleaga kotoabe: bea e malaki hifo a Jelusalema e he kakai Jenitaile, kae oua ke kakato ae kuoga oe kakai Jenitaile.

LUKE 21:25-28

Bea e ai ae gaahi fakailoga i he laa, moe mahina, moe gaahi fetuu; bea e i he mamani ae mamahi oe gaahi kakai, moe bubutuu, koeuhi koe uulu ae tahi moe gaahi beau: Ka e mole ae loto oe kakai i he manavahe, mo tuotuatamaki ki he gaahi mea e hoko ki mamani: koeuhi e galulululu ae gaahi malohi oe lagi. Bea te nau toki mamata ki he Foha oe tagata oku ha‘u i he gaahi ao, moe malohi moe nāunāu lahi. Bea i he kamata hoko mai ae gaahi mea ni, mou jio hake, bea haga hake ho mou ulu; he oku ofi mai ho mou huhui.

LUKE 21:29-36

Bea nae lea aki eia ae fakatātā kiate kinautolu; Vakai ki he akau koe fiki, bea moe gaahi akau kotoabe; Oka tubu hono muka, oku mou mamata, bea mou ilo ai oku ofi mai ae faahita‘u mafana. Bea e behe foki akimoutolu, oka mou ka mamata ki he hoko oe gaahi mea ni, mou ilo oku ofi mai ae buleaga oe Otua. Koe mooni oku ou tala kiate kimoutolu, E ikai mole ae toutagata ni, kae oua ke fakamooni kotoabe. E mole ae lagi mo mamani; ka e ikai mole a eku gaahi lea. Kae vakai kiate kimoutolu, telia naa iloage kuo taomia ho mou loto i he kai fekinaki, moe kona, moe tokaga ki he moui ni, bea hoko fakafokifa ai ae aho koia kiate kimoutolu. Koeuhi e hoko ia o hage koe hele kiate kinautolu kotoabe oku nau nofo i he fuga o mamani fulibe. Koia mou leo, bea lotu mau ai be, koeuhi ke mou aoga ke hao mei he gaahi mea ni kotoabe e hoko, bea ke tutuu i he ao oe Foha oe tagata.

JONE 5:25-29

Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate kimoutolu, Oku ha‘u ae aho, bea ko eni ia, e fanogo ai ae mate ki he le‘o oe Alo oe Otua; bea ko kinautolu e fanogo te nau moui. He oku hage oku ma‘u e he Tamai ae moui iate ia be; bea oku behe be ene tuku ki he Alo, ke ne ma‘u ae moui iate ia be; Bea kuo ne tuku kiate ia ae bule ke aana ae fai oe fakamāu foki, koeuhi koe Alo ia oe tagata. Oua te mou ofo ai: he oku ha‘u ae aho, e fanogo ai ki hono le‘o akinautolu kotoabe oku i he gaahi tanuaga, Bea te nau alu atu; ko kinautolu nae fai lelei, ki he toetuu oe moui; mo kinautolu nae fai kovi, ki he toetuu oe fakamalaia.

JONE 14:2-3

I he fale o eku Tamai oku ai ae gaahi nofoaga oku lahi: ka ne ikai, behe, kuou tala ia kiate kimoutolu. Oku ou alu ke teuteu ha botu moo moutolu. Bea kabau teu alu, o teuteu ha botu moo moutolu, teu toe ha‘u, o ma‘u akimoutolu kiate au; koeuhi koe botu teu i ai, te mou i ai foki.

KOE GAUE 1:9-11

Bea hili ene gaahi folofola ni, lolotoga e nau jiofia ia, nae ave ia ki oluga; bea fakabuli ia e he ao meiate kinautolu. Bea i he e nau kei jio fakamama‘u ki he lagi, i he ene alu hake, iloage, kuo tuu mai kiate kinautolu ae ogo tagata kuo kofu hinehina; O na behe, Ae kau tagata Kaleli, koeha oku mou tutuu mo jio fakamama‘u ai ki he lagi? koe Jisu koia, kuo ave iate kimoutolu ki lagi, e behe be ene toe ha‘u o hage ko hoo mou mamata ene alu hake ki loto lagi.

LOMA 8:18-19

He oku ou behe, oku ikai gali ke fakatatau ae gaahi mamahi oe moui ni ki he nāunāu aia e fakaha kiate kitautolu. He koe holi lahi oe mamani, oku tatali ia ki he fakaha ae fānau ae Otua.

LOMA 14:11

He kuo tohi, Oku behe e he Eiki, Ko au oku ou moui, e beluki ae tui kotoabe kiate au, bea e vete ae elelo kotoabe ki he Otua.

LOMA 16:20

Bea koe Otua oe melino e vave ene fakavolu a Setani ki ho mou lalo va‘e. Koe ofa a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi ke iate kimoutolu. Emeni.

1 KOLINITO 3:12-15

Bea kabau oku fokotuu e ha taha ki he tuuga ni, ha koula, be siliva, be ha gaahi maka koloa, be koe akau, be koe mohuku, be koe tefito‘i kaho; E fakaha ae gaue ae kakai kotoabe taki taha: koeuhi e fakailo ia i he aho, koeuhi e fakaha ia e he afi; bea e ahiahi‘i e he afi ae gaue ae kakai kotoabe be koeha hono aga. Kabau e tuu mau ae gaue aia kuo fokotuu e ha taha, te ne ma‘u ae totogi. Kabau e vela ae gaue a ha taha, e majiva ai ia: bea e fakamoui be ia; ka e hage ha hao mei he afi.

1 KOLINITO 4:5

Koia oua naa fakamāu ha mea i he teeki hoko hono kuoga, bea oua ke hoko mai ae Eiki, aia te ne omi ki he māma ae gaahi mea fufu oe bouli, bea te ne fakaha ae gaahi filioi oe loto: bea e toki ma‘u ai o taki taha kotoabe ae fakamalo mei he Otua.

1 KOLINITO 5:5-6

Ke tukuage ae toko taha behe kia Setani ke maumau ai ae jino, kae fakamoui ae laumalie i he aho oe Eiki ko Jisu. Ko hoo mou vikiviki oku ikai lelei. Ikai oku mou ilo koe mea fakatubu jii oku ne fakatubu‘i ae takaoga kotoa?

1 KOLINITO 15:50-52

Bea oku ou tala eni, e kaiga, e ikai faa ma‘u e he kakano moe toto ae buleaga oe Otua; bea oku ikai faa ma‘u e he auauha ae tae faa auauha. Vakai, oku ou fakaha ha mea fufu kiate kimoutolu; E ikai te tau mohe kotoabe, ka te tau liliu kotoabe, I he fakafokifa, i he kemo oe mata, i he ba fakamui oe mea lea: koeuhi e ba mai ia, bea e fokotuu hake ai ae mate, o tae faa auauha, bea e liliu ai akitautolu.

FILIBAI 2:10-11

Koeuhi ke tuulutui ki he huafa o Jisu ae tui oia kotoabe oku i he iagi mo mamani, moe lalo mamani; Bea ke fakaha e he elelo kotoabe koe Eiki a Jisu Kalaisi, ke ogoogo lelei ai ae Otua koe Tamai.

KOLOSE 3:4

Oka fakaha mai a Kalaisi, koe tau mouiaga, te mou toki ha ai mo ia foki i he nāunāu.

1 TESALONIKA 1:10

Bea ke tatali ki hono Alo mei he lagi, aia naa ne fokotuu hake mei he mate, ko Jisu aia oku ne fakamoui akitautolu mei he houhau e ha‘u.

1 TESALONIKA 4:13-15

Ka oku ikai ko hoku loto ke mou taeilo, e kaiga, koeuhi ko kinautolu oku mohe, ke oua naa mou mamahiia, o hage koe niihi kehe oku ikai haa nau amanaki lelei. He kabau oku tau tui nae bekia a Jisu bea toe tuu hake, bea oku behe, ko kinautolu foki oku mohe ia Jisu, e omi akinautolu fakataha mo ia e he Otua. He oku mau tala eni kiate kimoutolu i he folofola ae Eiki, ko kitautolu oku moui bea toe i he hoko mai ae Eiki, e ikai te tau muomua iate kinautolu oku mohe.

1 TESALONIKA 4:16-17

Koeuhi e alu hifo ae Eiki mei he lagi, i he mavava, moe le‘o oe agelo lahi, moe mea lea ae Otua: bea koe bekia ia Kalaisi e tomua tuu: Bea ko kitautolu oku moui mo toe, e to‘o hake fakataha mo kinautolu i he gaahi ao, ke fakafetaulaki ki he Eiki i he atā: bea behe, te tau i he Eiki o taegata.

1 TESALONIKA 5:1-4

KA koe mea i he gaahi kuoga moe gaahi faahita‘u, oku ikai aoga, e kaiga, keu tohi kiate kimoutolu. He oku mou ilo fakababau, koe aho oe Eiki oku ha‘u o hage koe kaihaa i he bouli. He oka nau ka behe, Fiemalie mo lelei be; e hoko fakafokifa ae faka-auha kiate kinautolu, o hage koe lagā ki ha fefine feitama; bea e ikai te nau hao. Ka ko kimoutolu, e kaiga, oku ikai te mou i he bouli, koeuhi ke moua akimoutolu e he aho koia o hage ha kaihaa.

1 TESALONIKA 5:9-10

He nae ikai tuutuuni akitautolu e he Otua ki he houhau, ka ke tau ma‘u ae fakamoui i ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi. Aia nae bekia koeuhi ko kitautolu, koeuhi, ka tau ka a be mohe, ke tau moui fakataha mo ia.

2 TESALONIKA 1:4-10

Koia oku mau vikiviki koeuhi ko kimoutolu ki he gaahi jiaji oe Otua, i hoo mou faa kataki moe tui, i ho mou gaahi fakataga kotoabe, moe gaahi mamahi, oku mou faa kataki’i: Aia koe fakailoga oe fakamāu totonu oe Otua, koeuhi ke lau akimoutolu oku mou tāu moe buleaga oe Otua, aia oku mou mamahi ai foki: He koe mea totonu i he Otua ke totogi aki ae mamahi kiate kinautolu oku fakamamahi’i akimoutolu; Ka kiate kimoutolu oku mamahi, koe fiemalie mo kimautolu, oka fakaha mai ae Eiki ko Jisu mei he lagi mo ene kau agelo malohi, I he afi uloulo moe fai totogi kiate kinautolu oku ikai te nau ilo ae Otua, bea oku ikai talagofua ki he ogoogolelei o ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi: Akinautolu e tautea aki ae fakaauha taegata mei he ao oe Eiki, bea mei he nāunāu o ene mafimafi; Oka ha’u ia ke fakahikihiki’i e he ene kakai maonioni, bea ke fakatumutumu ai, i he aho koia, akinautolu kotoabe oku tui; he naa mou tui ki he e mau fakamooni iate kimoutolu.

2 TESALONIKA 2:1-4

BEA koeni, oku mau kole kiate kimoutolu, e kaiga, koe mea i he haele mai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, bea moe tau katoa fakataha kiate ia, Ke oua naa ue’i gofua ho mou loto, be bubutuu, i ha laumalie, be i ha lea, be i ha tohi o hage oku meiate kimautolu, o behe kuo ofi ae aho o Kalaisi. Oua naa kākā’i akimoutolu e ha toko taha i ha mea e taha: koeuhi e ikai hoko ae aho koia, o kabau e ikai tomua hoko ae liliu kovi, bea fakaha ae tagata oe agahala, koe foha oe malaia; Aia oku agatuu bea fakahikihiki ia ke maoluga i he mea kotoabe oku ui koe Otua, be oku fai ki ai ae hu; bea oku nofo ia o hage koe Otua i he fale oe Otua, o fakaha ia koe Otua.

2 TESALONIKA 2:5-12

Ikai oku mou manatu, i he eku kei iate kimoutolu, neu fakaha kiate kimoutolu ae gaahi mea ni? Bea oku mou ilo eni aia oku ne taofia, kae oua ke fakaha ia i hono kuoga. He oku gaue ni ae mea fakalilolilo oe agahala: ka oku ai ha taha oku taofi, kae oua ke too atu ia. Bea e toki fakaha ae taha Agakovi, aia e fakaojioji e he Eiki aki ae manava o hono fofoga, o fakaauha i he malama o ene haele mai. Ko ia ia oku ha’u o tatau moe gaue a Setani i he malohi lahi, moe gaahi fakailoga, moe gaahi mea fakaofo loi, Bea moe kākā kotoabe oe taemaonioni iate kinautolu oku auha; koe mea i he ikai te nau ma’u ae ofa ki he mooni, koeuhi ke nau moui ai. Bea koe mea koia e fakatukutuku’i ai akinautolu e he Otua ki he malohi oe kākā, ke nau tui ki he loi: Bea ke fakamalaia akinautolu kotoabe oku ikai tui ki he mooni, ka nau fiemalie i he taemaonioni.

1 TIMOTE 6:14-16

Ke ke tauhi ae fekau ni o taemele, bea taevalokia, o a‘u ki he fakaha mai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi: Aia te ne fakaha i hono kuoga oona, koe Eiki monuia, mo taha be, koe Tu‘i ki he gaahi tui, moe Eiki ki he gaahi eiki; Aia oku i ai toko taha be ae tae faa mate, oku nofoia eia ae māma tae faa fotuaki; aia kuo teeki mamata ki ai ha tagata, bea ikai jii te ne faa mamata ki ai: ke iate ia ae fakaabaaba moe malohi o taegata. Emeni.

2 TIMOTE 3:1-5

BEA ke ilo ae mea ni foki, e hoko i he gaahi aho fakamui ae kuoga fakatuutamaki. Koeuhi e ofa ae kau tagata kiate kinautolu be, o manumanu, mo bole-bole, mo laukau, mo lea kovi, mo tala-gataa ki he mātua, mo taefakafetai, mo taemaonioni, O taema‘u ae ofa oku gali moe kaiga, o liaki ae lea fakababau, koe kau lohiaki, koe kau holi kovi, koe kau aga malohi, koe kau manuki kiate kinautolu oku lelei, Koe kau lavaki, o aga ohonoa, mo loto fielahi, koe kau ofa lahi hake ki he gaahi malie fakamama i he e nau ofa ki he Otua; Oku nau ma‘u hono geeji oe lotu, ka oku nau liaki a hono malohi: ke ke afe mei he kakai behe.

2 TIMOTE 4:1-5

KOIA oku ou fekau i he ao oe Otua, moe Eiki ko Jisu Kalaisi, aia te ne fakamāu ae moui moe mate i he ene fakaha mai mo hono buleaga; Ke ke malaga aki ae folofola; faa fai i he faigamalie, moe tae ha faigamalie; valoki, mo fakatonutonu, mo eginaki, i he aga faa kataki kotoabe moe akonaki. Koeuhi e hoko ae kuoga e ikai te nau faa kataki ai ae akonaki totonu; ka i he iate kinautolu ae teliga veli, te nau fakatokolahi maa nautolu ae kau akonaki o tatau moe nau holi. Bea te nau fakatafoki ho nau teliga mei he mooni, bea tuli taubau ki he mea loi. Ka ke leo be akoe i he mea kotoabe, kataki ae gaahi mea mamahi, fai ae gaue oe evagelio, fai ke kakato hoo gaue fakafaifekau.

2 TIMOTE 4:8

Gata ai, kuo hilifaki mooku ae bale oe maonioni, aia e foaki mai kiate au i he aho koia e he Eiki, koe Fakamāu maonioni: bea ikai kiate au be, ka kiate kinautolu kotoabe foki oku ofa ki hono fakaha mai.

TAITUSI 2:13

O tatali ki he amanaki fakamo-nuia koia, moe fakaha i he nāunāu oe Otua lahi, ko ho tau Fakamoui ko Jisu Kalaisi;

HEBELU 1:10-12

Bea, Ko koe, e Eiki, naa ke ai i he kamataaga ae tuuga o mamani; bea koe gaahi lagi koe gaue ia a ho nima: E auha ia; ka e behe ai be akoe; e fakaaau ia kotoabe ke motua o hage koe kofu; Bea hage koe bulubulu te ke takatakai ia, bea e fakakehe ia: ka e behe ai be akoe, bea e ikai gata a ho gaahi ta‘u.

HEBELU 9:23-28

Koia nae totonu ai ke fakamaa aki eni ae gaahi fakatātā oe gaahi mea i he lagi; ka koe gaahi mea i he lagi aki ae gaahi feilaulau oku lelei lahi hake. He nae ikai hu a Kalaisi ki he botu tabu nae gaohi aki ae nima, aia koe fakatātā be ki he mooni; ka ki he loto lagi, ke ne fakaha eni ia i he ao oe Otua koeuhi ko kitautolu: Bea nae ikai foki ke ne feilaulau aki ia o liuga lahi, o hage koe hu ae taulaeiki lahi ki he botu tabu i he ta‘u kotoabe moe toto kehe; He ka ne behe, ta e liuga lahi ene mamahi talu hono fakatubu o mamani: ka koeni, kuo ne fakaha ia o tuo taha i he gataaga o mamani, ke ne ave ae agahala i he feilaulau aki ia eia. Bea hage kuo bau ke mate o tuo taha ae kakai, kae hili ia koe fakamāu: Bea behe foki, kuo feilaulau aki a Kalaisi o liuga taha, ke ne fua ae gaahi hia ae toko lahi; bea e fakaha ia ko hono liuga ua, kiate kinautolu oku amanaki kiate ia, ki he fakamoui, ka e ikai ke ave ae agahala.

HEBELU 10:25

Ke oua naa jiaki ekitautolu e tau faa fakataha o hage koia oku fai e he niihi; kae feakonakiaki akimoutolu: bea ajili ai, ko hoo mou ilo oku ofi mai ae aho.

HEBELU 11:35

Nae ma‘u e he kau fefine e nau mate kuo fokotuu moui: bea nae fakamamahi ae niihi, o ikai te nau tali ae fakahaofia: kae kehe ke nau lava‘i ae toetuu lelei hake:

JEMESI 5:1-3

VAKAI mai, akimoutolu oku koloaia, tagi mo fakatagiloloa koeuhi koe gaahi mamahi e hoko kiate kimoutolu. Kuo bobo a hoo mou koloa, bea kuo aneanea hoo mou gaahi kofu. Kuo umeumea a hoo mou koula moe siliva; bea ko hono umeumea o ia e fakamooni ia kiate kimoutolu, bea e kai eia a ho mou kakano o hage koe afi. Kuo mou fokotuu ae koloa ki he gaahi aho fakamui.

JEMESI 5:7-8

Koia, e kaiga, ke mou faa kataki, a‘u ki he haele mai oe Eiki. Vakai, oku tatali ae tagata tauhi goue ki he fuo lelei oe kelekele, bea oku tatali fuoloa ia ki ai, kae oua ke ne ma‘u ae uha mu‘a moe uha mui. Ke faa kataki foki akimoutolu; ke fakamalohi ho mou loto: he oku fa-kaaau o ofi ae haele mai oe Eiki.

A BITA 3:3-7

O tomua ilo eni, e ha‘u ae kau manuki i he gaahi aho ki mui, o aeva i he e nau gaahi holi kovi a nautolu, O nau behe, Kofaa koa ae talaofa ki he ene ha‘u? he kuo talu ae mohe ae gaahi tamai, moe behe ai be ae mea kotoabe o hage be i hono uluaki fakatubu. He ko ho nau loto ke nau vale i he mea ni, koe mea i he folofola ae Otua, nae i mu‘a ae gaahi lagi, bea tuu mei he vai bea i he vai a mamani: Aia nae lofia ai ae mama koia aki ae vai, bea auha ia: Ka koe gaahi lagi moe fonua oku tuu ni, kuo fokotuu ia aki a ene folofola be koia, o fakatologa ki he afi i he aho fakamāu moe fakaauha oe kakai agahala.

A BITA 3:8-9

Ka koeni, e kaiga, ke oua te mou taeilo ki he mea ni e taha, koeuhi koe aho e taha oku tatau ki he Eiki moe ta‘u e afe, bea koe ta‘u e afe oku tatau moe aho be taha. Oku ikai fakatuotuai e he Eiki ki he ene talaofa, o hage koe lau ae niihi koe tuotuai; ka oku kataki fuoloa kiate kitautolu, o ikai finagalo ke auha ha toko taha, ka koeuhi ke hoko o fakatomala kotoabe.

A BITA 3:10-13

Ka e hoko ae aho oe Eiki o hage ha kaihaa i he bo; aia e mole ai ae gaahi lagi i he logoaa lahi, bea e vela o auha ae gaahi tefito‘i mea, bea koe fonua foki moe gaahi gaue oku i ai e vela o oji ia. Koia i he ene bau be ke auha ae gaahi mea ni kotoabe, koeha ae aga oku tāu mo kimoutolu i he ulugaaga maonioni moe aga faka‐Otua; O amanaki mo holi atu ki he hoko mai oe aho oe Otua, aia e vela o auha ai ae gaahi lagi, bea e vai i he vela lahi ae gaahi tefito‘i mea? Ka oku tau amanaki ki he gaahi lagi foou moe fonua foou, aia oku nofo ai ae maonioni, o fakatatau ki he ene talaofa.

A JONE 2:17-19

Bea oku moleage a mamani, bea moe holi o ia: ka ko ia oku ne fai ae finagalo oe Otua, oku nofo mau ia o taegata. Ae fānau jii, koe kuoga fakamui eni: bea hage ko hoo mou fanogo e ha‘u ae Fili o Kalaisi, oku ai ni ae gaahi fili toko lahi o Kalaisi: koia oku tau ilo ai koe kuoga fakamui eni. Naa nau alu atu meiate kitautolu, ka nae ikai ke nau o tautolu; he ka ne o tautolu akinautolu, behe, kuo nau nofo mau mo kitautolu: ka koe mea ia ke ha ai nae ikai o tautolu akinautolu kotoabe.

A JONE 4:1-6

E KAIGA ofeina, oua naa tui ki he laumalie kotoabe, kae ahiahi‘i ae gaahi laumalie, be oku oe Otua akinautolu: koeuhi kuo toko lahi ae kau balofita loi kuo alu atu ki mamani. Koe mea eni oku mou ilo ai ae laumalie oe Otua: Koe laumalie kotoabe oku fakaha kuo ha‘u a Jisu Kalaisi i he jino, oku oe Otua ia: Bea koe laumalie kotoabe oku ikai fakaha kuo ha‘u a Jisu Kalaisi i he jino, oku ikai oe Otua ia: bea koeni ia ae Fili o Kalaisi, aia kuo mou fanogo ki ai e ha‘u; bea oku lolotoga ni ene i mamani. E fānau ofeina, kuo ae Otua akimoutolu, bea kuo mou ikuna akinautolu: he koeuhi ko ia oku iate kimoutolu, oku lahi ia kiate ia oku i mamani. Oku oe mamani akinautolu: koia oku nau lea ai ki mamani, bea fanogo a mamani kiate kinautolu. Oku oe Otua akimautolu: ko ia oku ne ilo‘i ae Otua, e fanogo ia kiate kimautolu; bea ko ia oku ikai oe Otua, oku ikai fanogo ia kiate kimautolu. Koe mea eni oku tau ilo ai ae laumalie oe mooni, moe laumalie oe he.

2 JONE 1:7-11

He kuo alu atu ae kau kākā toko lahi ki mamani, oku ikai ke nau fakaha kuo ha‘u i he jino a Jisu Kalaisi. Koe kākā eni moe fili o Kalaisi. Vakai be kiate kimoutolu, ke oua naa mole iate kitautolu ae gaahi mea kuo tau lava‘i, ka koeuhi ke tau ma‘u ae totogi haohaoa. Ko ia ia oku fai hala, bea ikai nofo mau i he akonaki a Kalaisi, oku ikai ma‘u eia ae Otua. Ko ia ia oku nofo i he akonaki a Kalaisi, oku ma‘u eia fakatouoji ae Tamai bea moe Alo. Kabau e alu atu ha taha kiate kimoutolu, kae ikai omi ae akonaki ko eni, oua naa tali ia ki ho mou fale, bea oua naa tokoni ki ai: He ko ia oku tokoni ki ai oku kau ia i he ene gaahi gaue kovi.

JUTE 1:14-15

Bea nae kikite kiate kinautolu ni foki e Inoke, ko hono toko fitu mei a Atama, o behe, Vakai, oku haele mai ae Eiki moe gaahi toko mano o ene kakai maonioni. Ke fai ae fakamāu ki he kakai kotoabe, mo fakamooni ki he kakai taelotu kotoabe ae nau gaahi gaue fakataelotu kotoabe aia kuo nau fai i he aga fakataelotu, bea moe gaahi mea fakamamahi kotoabe aia kuo lea aki e he kau agahala taelotu kiate ia.

FAKAHA 1:1

KOE Fakaha a Jisu Kalaisi, aia nae foaki e he Otua kiate ia, ke fakailo ki he ene kau tamaioeiki ae gaahi mea oku totonu ke vave a ene hoko; bea ne fekau mo fakailo ia e he ene agelo ki he ene tamaioeiki ko Jone:

FAKAHA 1:7

Vakai, oku haele mai ia moe gaahi ao; bea e mamata kiate ia ae mata kotoabe, io, mo kinautolu naa nau hoka‘i ia: bea e tagi mamahi ae gaahi faahiga kotoabe o mamani koeuhi ko ia. Ke behe be, Emeni.

FAKAHA 3:10-12

Bea koeuhi kuo ke tauhi ae lea o eku faa kataki, teu tauhi foki akoe i he feituulaa oe ahiahi, aia e hoko ki mamani kotoabe, ke ahiahi‘i akinautolu oku nofo i mamani. Vakai, oku ou ha‘u fakavave: kuku ke mau aia oku ke ma‘u, ke oua naa faao ho bale e ha taha kehe. Ko ia ia e ikuna, teu gaohi ia koe bou i he fale tabu o hoku Otua, bea e ikai toe alu atu ia: bea teu tohi ki ai ae huafa o hoku Otua, moe higoa oe kolo o hoku Otua, ae Jelusalema foou, aia oku alu hifo mei he lagi mei hoku Otua: bea mo hoku higoa foou ooku.

FAKAHA 3:15-19

Oku ou ilo‘i hoo gaahi gaue, oku ikai te ke momoko be vela: amujiage eau oku ke momoko be vela. Koia koeuhi oku ke mamafana be, o ikai momoko be vela, teu buaki koe mei hoku gutu. Koeuhi oku ke behe, Oku ou koloaia, bea kuou fakama‘umea‘i au, bea oku ikai teu majive i ha mea; ka oku ikai te ke ilo oku ke kovi lahi, bea malaia, bea majiva, bea kui, bea telefua. Oku ou akonaki‘i koe ke ke fakatau iate au ae koula kuo ahiahi i he afi, koeuhi ke ke koloaia ai; bea moe kofu hinehina, koeuhi ke ke kofu aki, ke oua naa ha mai ae ma o hoo telefua: bea ke tulu‘i ho mata aki ae mea tulu‘i mata, koeuhi ke ke a ai. Ko kinautolu oku ou ofa ai, oku ou valoki‘i mo taute‘i: koia ke ke fai feiga, mo fakatomala.

FAKAHA 4:1

BEA hili eni, neu mamata, bea vakai, kuo fakaava ae mataba i he lagi: bea koe uluaki le‘o aia neu ogo‘i nae hage koe mea lea oku lea kiate au; bea ne behe mai, Ha‘u ki oluga ni, bea teu fakaha kiate koe ae gaahi mea oku totonu ke hoko a mui.

FAKAHA 5:1-10

BEA neu mamata i he nima toomatau o ia nae nofo i he nofoa fakaeieiki ae tohi kuo tohi i loto mo tua, bea fakamau aki ae mea fakamau e fitu. Bea neu mamata ki ha agelo malohi, oku kalaga aki ae le‘o lahi, Kohai oku tāu ke too ae tohi, mo vete hono gaahi mea fakamau o ia? Bea nae ikai ha toko taha i he lagi, be i mamani, be i lalo i mamani, oku faa fai ke too ae tohi, be ke mamata ki ai. Bea neu tagi lahi, koeuhi nae ikai ke ilo‘i ha taha oku tāu ke ne too mo lau ae tohi, be ke mamata ki ai. Bea behe e ha toko taha oe kau mātua kiate au, Oua e tagi: vakai, koe Laione oe faahiga o Juta, koe Aka o Tevita, kuo ne lava‘i ke ne too ae tohi, bea ke vete a hono mea fakamau e fitu. Bea neu mamata, bea vakai, i he haohaoga oe nofoa fakaeieiki moe mea moui e fa, bea i he haohaoga oe kau mātua, nae tuu ae Lami o hage kuo tamate‘i, kuo fitu ae nifo i hono ulu, moe mata e fitu, aia koe Laumalie e Fitu oe Otua oku fekau atu ki mamani kotoabe. Bea nae ha‘u ia, o ne too ae tohi mei he nima toomatau o ia nae nofo i he nofoa fakaeieiki. Bea i he ene too ae tohi, nae fakafoohifo i he ao oe Lami ae mea moui e fa moe kau mātua e toko uofulu ma toko fa, naa nau taki taha ae haabe, moe hina koula kuo bito i he mea namu kakala, aia koe gaahi lotu oe kakai maonioni. Bea naa nau hiva aki ae hiva foou, o behe, Oku tāu mo koe ke too ae tohi, bea ke vete hono gaahi mea fakamau o ia: he nae tamate‘i koe, bea kuo ke huhui ae kakai aki ho taataa ki he Otua, mei he faahiga, moe lea, moe kakai, moe buleaga kotoabe. Bea kuo ke gaohi akinautolu koe gaahi tu‘i moe kau taulaeiki ki ho mau Otua: bea te nau bule i he mama.

FAKAHA 5:11-14

Bea neu vakai, beau fanogo ki he le‘o oe kau agelo toko lahi nae tuu takatakai i he nofoa fakaeieiki moe gaahi mea moui moe kau mātua: bea ko ho nau lau koe gaahi toko mano lau‘i gaahi mano, moe gaahi toko afe lau‘i gaahi toko afe; Oku nau behe, aki ae le‘o lahi, Oku tāu moe Lami nae tamate‘i ke tuku kiate ia ae mafimafi, moe koloa, moe boto, moe malohi, moe fakaabaaba, moe ogoogo lelei, moe fakafetai. Bea neu fanogo ki he gaahi mea kotoabe aia oku i he lagi, bea i he mamani, bea i lalo i mamani, bea mo ia oku i he tahi, bea mo kinautolu kotoabe oku i ai, naa nau behe, Ke iate ia oku nofo i he nofoa fakaeieiki, bea ki he Lami, ae fakafetai, moe fakaabaaba, moe ogoogo lelei, moe mafimafi, o taegata bea taegata. Bea nae behe e he mea moui e fa, Emeni. Bea nae fakafoohifo ae mātua e toko uofulu ma toko fa, o hu kiate ia oku moui o taegata bea taegata.

FAKAHA 6:1-2

BEA neu vakai i he vete e he Lami ae mea fakamau e taha, bea neu fanogo, o hage koe uulu oe mana, bea koe toko taha i he mea moui e fa nae behe mai, Ha‘u o mamata. Bea neu mamata, bea vakai, koe hose hinehina: bea nae iate ia nae heka ai ae kaufana; bea nae foaki kiate ia ae bale: bea nae alu atu ia i he ikuna ki he ikuna.

FAKAHA 6:3-4

Bea kuo vete eia hono ua oe mea fakamau, beau fanogo ki hono ua oe mea moui, oku behe mai, Ha‘u o mamata. Bea alu atu ae hose e taha nae kulokula: bea nae tuku kiate ia nae heka ai ke ne too ae melino mei mamani, bea ke nau fetamateaki akinautolu: bea nae atu kiate ia ae heleta lahi.

FAKAHA 6:5-6

Bea kuo vete eia hono tolu oe mea fakamau, beau fanogo ki hono tolu oe mea moui, nae behe mai, Ha‘u o mamata. Bea neu mamata, bea vakai, koe hose uliuli; bea nae i he nima o ia nae heka ai ae mea fakatatau. Bea neu fanogo ki he le‘o mei he haohaoga oe mea moui e fa, nae behe mai, Koe buha fua oe uite ki he tenali e taha, moe buha fua e tolu oe baale ki he tenali e taha; bea oua naa ke maumau‘i ae lolo moe uaine.

FAKAHA 6:7-8

Bea kuo vete eia hono fa oe mea fakamau, beau fanogo ki he le‘o o hono fa oe mea moui, nae behe mai, Ha‘u o mamata. Bea neu mamata, bea vakai, koe hose tea: bea koe higoa o ia nae heka ai koe Mate, bea nae muimui iate ia a Hetesi. Bea nae tuku kiate kinaua ae malohi ki hono fa oe vahe o mamani, ke tamate‘i aki ae heleta, moe hoge, moe mate, bea moe faga manu fekai oe fonua.

FAKAHA 6:9-11

Bea kuo vete eia hono nima oe mea fakamau, neu mamata i he lalo ejifeilaulau ki he gaahi laumalie o kinautolu nae tamate‘i koeuhi koe folofola ae Otua, bea koeuhi koe fakamooni aia naa nau fai: Bea naa nau tagi aki ae le‘o lahi, o behe, E Eiki maonioni mo mooni, e fefe hono fuoloa, mo hoo taefakamāu mo taetotogia ho mau toto kiate kinautolu oku nofo i he mama? Bea nae foaki kiate kinautolu taki taha ae kofu hinehina tōtōlōfa; bea nae behe kiate kinautolu, ke nau kei tatali ke fuoloa jii, kae oua ke katoa ho nau kauga tamaioeiki mo ho nau kaiga, akinautolu e tamate‘i o hage be ko kinautolu.

FAKAHA 6:12-17

Bea neu mamata i he ene vete hono ono oe mea fakamau, bea vakai, nae i ai ae mofuike lahi; bea hoko ae laa o uliuli o hage ha tauagaa fulufulu, bea hoko ae mahina o hage koe toto; Bea nae mokulu ae gaahi fetuu oe lagi ki he fonua, o hage koe li hifo e he fiki a hono gaahi kauloa, oka lūlū‘i ia e he matagi lahi. Bea nae mole ae lagi o hage ha tohi oka takai ia; bea koe mouga moe motu kotoabe nae hiki mei ho nau botu. Bea koe gaahi tu‘i o mamani, bea moe gaahi houeiki, moe kau koloaia, moe kau eiki tau, moe kau malohi, moe kau bobula kotoabe, moe kau tauataina kotoabe, naa nau fufu akinautolu i he gaahi luo moe gaahi ana‘i maka i he gaahi mouga; Mo nau behe ki he gaahi mouga moe gaahi maka, Higa mai kiate kimautolu, o fufu akimautolu mei he fofoga o ia oku nofo i he nofoa fakaeieiki, bea mei he houhau oe Lami: He kuo hokojia ae aho lahi o hono houhau; bea kohai e faa tuu ai?

FAKAHA 7:1-3

BEA hili ae gaahi mea ni, naaku mamata ki he agelo e toko fa, oku nau tuu i he tuliki e fa o mamani, o nau buke ae matagi e fa o mamani, koeuhi ke oua naa havili ae matagi ki he fonua, be ki he tahi, be ki ha akau. Bea neu mamata ki ha agelo e taha nae alu hake mei he botu hahake, kuo iate ia ae mea fakamau oe Otua moui: bea nae kalaga ia aki ae le‘o lahi ki he agelo e toko fa, nae tuku ki ai ke tautea ae fonua moe tahi, O behe, Oua naa tautea ae fonua, be koe tahi, be koe gaahi akau, kae oua ke oji e mau fakailoga‘i ae kau tamaioeiki a ho mau Otua i ho nau foi la‘e.

FAKAHA 7:4-8

Bea neu fanogo ki hono lau o kinautolu nae fakailoga‘i: nae fakailoga‘i i he gaahi faahiga kotoabe oe fānau a Isileli, ae toko taha kilu moe toko fa mano moe toko fa afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Juta ae toko tahā mano moe toko ua afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Lubeni ae toko taha mano moe toko ua afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Kata ae toko taha mano moe toko ua afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Asea ae toko taha mano moe toko ua afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Nafitali ae toko taha mano moe toko ua afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Manase ae toko taha mano moe toko ua afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Simione ae toko taha mano moe toko ua afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Livai ae toko taha mano moe toko ua afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Isaka ae toko taha mano moe toko ua afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Sebulone ae toko taha mano moe toko ua afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Josefa ae toko taha mano moe toko ua afe. Nae fakailoga‘i i he faahiga o Benijimani ae toko taha mano moe toko ua afe.

FAKAHA 7:9-17

Bea hili eni, naaku mamata, bea vakai, koe fuu kakai aia kuo ikai faa lau e ha taha, mei he buleaga, moe faahiga, moe kakai, moe lea kotoabe, naa nau tutuu i he mu‘a nofoa fakaeieiki, bea i he ao oe Lami, kuo nau kofu aki ae gaahi kofu hinehina tōtōlōfa, moe vaa boga i ho nau nima; Bea naa nau kalaga aki ae le‘o lahi, o behe, Oku mei ho tau Otua oku nofo i he nofoa fakaeieiki, bea moe Lami, ae fakamoui. Bea nae tutuu takatakai ae kau agelo kotoabe i he nofoa fakaeieiki, bea i he kau mātua moe mea moui e fa, bea naa nau fakafoohifo ho nau mata i he mu‘a nofoa fakaeieiki, o hu ki he Otua, O nau behe, Emeni: Ke i ho tau Otua o taegata bea taegata ae fakafetai, moe ogoogo lelei, moe boto, moe fakamalo, moe fakaabaaba, moe mafimafi, moe malohi. Emeni. Bea nae lea ae toko taha oe kau mātua, o behe mai kiate au, Kohai akinautolu ni oku teuga aki ae gaahi kofu hinehina totolofa? bea oku nau ha‘u meife? Bea neu behe kiate ia, Eiki, he‘i ilo koe. Bea ne behe mai kiate au, Ko kinautolu eni nae ha‘u mei he mamahi lahi, bea kuo nau fo ke hinehina ho nau kofu tōtōlōfa i he taataa oe Lami. Koia ai oku nau i he mu‘a nofoa fakaeieiki oe Otua, o tauhi ia i he aho moe bo i hono fale tabu: bea ko ia oku nofo i he nofoa fakaeieiki, e nofo ia iate kinautolu. E ikai te nau toe fiekaia, be toe fieinua; bea e ikai te nau laaina, be buhegia. He koe Lami oku i he haohaoga oe nofoa fakaeieiki te ne fafaga‘i akinautolu, bea tataki akinautolu ki he gaahi matavai moui; bea e holoholo e he Otua ae loimata kotoabe mei ho nau mata.

FAKAHA 8:1-6

BEA kuo vete eia a hono fitu oe mea fakamau, nae ai ae fakalogobe i he lagi i he vaeua malieaga oe feituulaa e taha. Bea neu mamata ki he agelo e toko fitu nae tutuu i he ao oe Otua; bea nae atu kiate kinautolu ae mea lea e fitu. Bea nae ha‘u ae agelo e taha, o tuu i he ejifeilaulau, kuo iate ia ae aiaga afi koula; bea nae atu o lahi ae akau namu kakala kiate ia, koeuhi ke ne atu ia fakataha moe gaahi lotu oe kakai maonioni kotoabe, i he ejifeilaulau koula, aia nae tuu i he mu‘a nofoa fakaeieiki. Bea nae alu hake ki he ao oe Otua mei he nima oe agelo ae kohu oe akau namu kakala, bea moe gaahi lotu oe kakai maonioni. Bea nae ave e he agelo ae aiaga afi, bea ne fakabito ia aki ae afi mei he ejifeilaulau, o ne li ia ki he fonua: bea nae ai ae gaahi le‘o, moe mana, moe uhila, moe mofuike. Bea koe agelo e toko fitu nae i ai ae mea lea e fitu, naa nau teuteu ke ifi.

FAKAHA 8:7

Nae ifi e he uluaki agelo, bea nae hoko ai ae uha maka moe afi oku afu aki ae toto, bea nae li ia ki he fonua: bea nae vela o oji a hono tolu oe vahe oe gaahi akau, bea nae vela o oji ae mohuku mata kotoabe.

FAKAHA 8:8-9

Bea ifi e hono ua oe agelo, bea hage nae li ai ki tahi ha fuu mouga oku vela i he afi: bea nae liliu o toto a hono tolu oe vahe oe tahi; Bea ko hono tolu oe vahe oe gaahi mea nae moui i he tahi, nae mate ia; bea nae maumau hono tolu oe vahe oe gaahi vaka.

FAKAHA 8:10-11

Bea ifi e hono tolu oe agelo, bea nae to hifo ae fetuu lahi mei he lagi, oku ulo o hage ha tūhulu, bea nae to ia ki hono tolu oe vahe oe gaahi vaitafe, bea ki he gaahi matavai; Bea koe higoa oe fetuu nae ui ko Kona‐i‐i: bea nae fakakona ai hono tolu oe vahe oe gaahi vai; bea nae mate ae kakai toko lahi i he gaahi vai, koeuhi nae fakakona ia.

FAKAHA 8:12-13

Bea nae ifi e hono fa oe agelo, bea ta hono tolu oe vahe oe laa, mo hono tolu oe vahe oe mahina, mo hono tolu oe vahe oe gaahi fetuu; koia ne fakabouli ai hono tolu oe vahe o kinautolu, bea nae ikai māma ae aho i hono tolu o hono vahe, bea nae behe be moe bo foki. Bea neu vakai, beau ogo‘i oku buna ae agelo e taha i he loto lagi, o ne behe aki ae le‘o lahi, Malaia, malaia, malaia, ki he kakai oku nofo i he mama, koeuhi i hono toe oe le‘o oe mea lea oe agelo e toko tolu, oku teeki ai ifi!

FAKAHA 9:1-12

BEA nae ifi e hono nima oe agelo, beau mamata nae to ae fetuu mei he lagi ki he fonua; bea nae atu kiate ia ae ki oe luo tae hano takele. Bea nae fakaava eia ae luo tae hano takele; bea nae alu hake ae kohu mei he luo, o hage koe kohu oe fuu luo afi; bea koe mea i he kohu oe luo, nae fakabouli ae laa moe atā. Bea nae ha‘u mei he kohu ae faga hee ki he fonua: bea nae atu ki ai ae malohi, o hage koe malohi oe faga sikobio oe fonua. Bea nae fekau kiate kinautolu ke oua te nau maumau ae mohuku oe fonua, be ha mea mata e taha, be ha akau; ka koe kau tagata be koia oku ikai i ho nau foi la‘e ae fakailoga ae Otua. Bea nae tuku kiate kinautolu ke oua naa nau tamate‘i akinautolu, ka ke fakamamahi‘i akinautolu i he mahina e nima: bea koe nau mamahi nae tatau moe mamahi oe tagata kuo ta‘i e he sikobio. Bea i he gaahi aho koia, e kumi ae kakai ki he mate, ka e ikai ilo ia; bea te nau holi ke mate, ka e buna ae mate meiate kinautolu. Bea koe jino oe faga hee nae tatau moe faga hose kuo teuteu ki he tau; bea nae i ho nau ulu o hage koe gaahi bale koula, bea ko ho nau mata nae tatau moe mata oe tagata. Bea naa nau louulu o hage koe louulu oe kau fefine, bea ko ho nau kau nifo nae hage koe nifo oe faga laione. Bea nae ai ho nau gaahi jifa fatafata, o hage koe gaahi jifa fatafata ukamea; bea koe batū o ho nau kabakau nae tatau moe logoaa oe gaahi jaliote, moe faga hose lahi oku felele‘i ki he tau. Bea nae ai ho nau gaahi iku o hage koe faga sikobio, bea nae i ho nau gaahi iku ae gaahi huhu: bea naa nau malohi ke tautea ae kakai i he mahina e nima. Bea nae ai ae tu‘i kiate kinautolu, koe agelo oe luo tae hano takele, ko hono higoa i he lea faka‐Hebelu ko Abatoni, ka ko hono higoa i he lea faka‐Kiliki ko Abolione. Kuo hiliage ae malaia e taha; vakai, oku ha‘u a mui ae malaia kehe e ua.

FAKAHA 9:13-21

Bea nae ifi e hono ono oe agelo, beau fanogo ki he le‘o mei he nifo e fa oe ejifeilaulau koula aia oku i he ao oe Otua, Oku behe ki hono ono oe agelo, nae i ai ae mea lea, Vevete ae kau agelo e toko fa, aia kuo ha‘ijia i he vaitafe lahi ko Iufaleti. Bea nae veteage ae kau agelo e toko fa, akinautolu nae tuutuuni ki ha feituulaa, bea ki ha aho, bea ki ha mahina, bea ki ha ta‘u, koeuhi ke tamate‘i a hono tolu oe vahe oe kakai. Bea ko hono lau oe tau, koe kau tagata heka hose koe toko uageau mi-liona: bea neu fanogo ki ho nau lau. Bea nae behe be a eku mamata ki he faga hose, i he mea nae ha mai, mo kinautolu nae heka ai, ko ho nau jifa fatafata nae lanu ki he afi, moe lanu moana, moe felofelo: bea koe ulu oe faga hose nae tatau moe ulu oe faga laione; bea nae oho mei ho nau gutu ae afi, moe ohuafi, moe sulifa. Koe mea ko eni e tolu nae tamate aki a hono tolu oe vahe oe kakai, ae afi, moe ohuafi, moe sulifa, aia nae oho mei ho nau gutu. He ko ho nau malohi oku i ho nau gutu, mo ho nau iku: he nae tatau ho nau iku moe faga gata, bea nae fakaulu, bea koia oku nau fai aki ae maumau. Bea ko hono toe oe kakai nae ikai ke tamate‘i aki ae gaahi fakamamahi ni, nae ikai te nau fakatomala i he gaahi gaue a ho nau nima, ke oua te nau hu ki he kau tevolo, moe gaahi tamabua koula, moe siliva, moe balasa, moe maka, moe akau: aia oku ikai faa mamata, be fanogo, be aeva: Bea nae ikai te nau fakatomala i he e nau gaahi fakabo, moe nau gaahi fie mana, moe nau feauaki, moe nau faa kaihaa.

FAKAHA 10:1-7

BEA neu mamata ki ha agelo malohi e toko taha oku alu hifo mei he lagi, kuo kofu aki ae ao: bea nae i hono ulu ae umata, bea nae tatau hono mata moe laa, bea ko hono va‘e nae tatau moe bou afi: Bea nae i hono nima ae tohi jii kuo folahi: bea naa ne ai hono va‘e toomatau ki he tahi, bea moe toohema ki he fonua, Bea kalaga le‘o lahi ia, o hage koe gugulu oe laione: bea hili ene tagi, nae fakaogo ho nau le‘o e he mana e fitu. Bea kuo fakaogo e he mana e fitu ho nau le‘o, beau teu ke tohi: bea neu fanogo ki he le‘o mei he lagi oku behe mai kiate au, Fakamau ke mau ae gaahi mea kuo fakaogo mai e he mana e fitu, bea oua naa tohi ia. Bea koe agelo aia neu mamata nae tuu ki he tahi moe fonua, naa ne hiki hono nima ki he lagi, Bea ne fuakava iate ia oku moui o taegata bea taegata, aia naa ne fakatubu ae lagi, moe gaahi mea oku i ai, moe fonua, moe gaahi mea oku i ai, moe tahi, moe gaahi mea oku i ai, E ikai kei taofia: Ka i he gaahi aho oe le‘o o hono fitu oe agelo, i he lolotoga o ene fakaogo, e fakakakato ae gaue fufu ae Otua, o hage ko ene fakaha ki he ene kau tamaioeiki koe kau balofita.

FAKAHA 10:8-11

Bea koe le‘o aia neu fanogo mei he lagi, ne toe lea mai ia kiate au, o behe, Alu, mo ke too ae tohi jii kuo folahi i he nima oe agelo aia oku tuu ki he tahi moe fonua. Bea neu alu ki he agelo, o behe kiate ia, Tuku mai kiate au ae tohi jii. Bea behe eia kiate au, Ave, bea ke kai ke oji ia; bea e fakakona‘i eia a ho kete, ka e melie ia i ho gutu o hage ha mea hua melie. Bea neu too ae tohi jii mei he nima oe agelo, bea neu kai ia o oji; bea nae melie ia i hoku gutu o hage ha mea hua melie: bea kuou kai leva ia, bea kona a hoku kete. Bea behe eia kiate au, Te ke toe kikite i he ao oe gaahi kakai lahi, moe gaahi buleaga, moe kakai lea kehekehe, moe gaahi tu‘i.

FAKAHA 11:1-6

BEA nae omi kiate au ae vaa kaho o hage ha tokotoko: bea tuu ae agelo, o behe mai, Tuu, o fuofua ae fale tabu oe Otua, moe ejifeilaulau, mo kinautolu oku lotu i ai. Kae tuku be ae lotoa oku itua i he faletabu, oua e fuofua ia; he kuo tuku ia ki he kakai Jenitaile: bea te nau malaki hifo ae kolo tabu i he mahina e fagofulu ma ua. Bea teu foaki ki hoku ogo fakamooni, ke na kikite i he aho e taha afe ma uageau ma onogofulu, kuo kofu aki ae tauagaa. Ko eni ia ae ogo akau olive, moe ogo tuuga māma, oku tutuu i he ao oe Otua o mamani. Bea ka loto ke tautea akinaua e ha taha, oku alu atu ae afi mei ho na gutu, o fakaauha ho na gaahi fili: bea ka loto e ha taha ke tautea akinaua, e tamate‘i behe ni ia. Oku ma‘u ekinaua ni ae malohi ke tabuni ae lagi, ke oua naa uha i he gaahi aho oe na kikite: bea oku na ma‘u ae malohi ki he gaahi vai, ke liliu ia koe toto, bea ke ta‘i aki a mamani ae gaahi mea mamahi, o na faiteliha be liuga fiha ia.

FAKAHA 11:7-10

Bea ka fakaoji ekinaua e na fakamooni, koe manu fekai oku alu hake mei he luo tae hano takele, te ne tau‘i akinaua, bea te ne ikuna akinaua, o tamate‘i akinaua. Bea ko ho na jino mate e tuku i he hala oe kolo lahi, aia oku ui fakalaumalie ko Sotoma mo Ijibite, aia nae tutuki ai ki he akau a ho tau Eiki. Bea ko kinautolu oe gaahi kakai, moe gaahi faahiga, moe gaahi lea, moe gaahi buleaga, te nau mamata ki ho na jino mate i he aho e tolu moe koga aho, bea e ikai tuku ke tanu ho na jino mate. Bea ko kinautolu oku nofo i mamani te nau fiefia kiate kinaua, o fakafiefia‘i, bea feaveaki e nau gaahi mea ofa; koeuhi nae fakamamahi e he ogo balofita ni akinautolu nae nofo i mamani.

FAKAHA 11:11-14

Bea hili ae aho e tolu moe koga aho, nae hu kiate kinaua ae laumalie oe moui mei he Otua, bea naa na tuu i ho na va‘e; bea nae to ae manavahe lahi kiate kinautolu nae mamata kiate kinaua. Bea naa nau fanogo ki he le‘o lahi mei he lagi, oku behe kiate kinaua, Alu hake ki heni. Bea ne na alu hake ki he lagi i he ao; bea nae mamata kiate kinaua a ho na gaahi fili. Bea i he feituulaa be koia nae ai ae mofuike lahi, bea holo hono hogofulu oe vahe oe kolo, bea nae mate i he mofuike ae kakai e toko fitu afe: bea nae ilifia hono toe, o nau fakamalo ki he Otua oe lagi. Kuo hili hono ua oe malaia; vakai, oku ha‘u tootoo hono tolu oe malaia.

FAKAHA 11:15-19

Bea nae ifi e hono fitu oe agelo; bea nae ai ae gaahi le‘o malohi i he lagi, nae behe, Koe gaahi buleaga oe mama kuo o ho tau Eiki, mo hono Kalaisi; bea e bule ia o taegata bea taegata. Bea koe mātua e toko uofulu ma toko fa, aia nae nofo i ho nau gaahi nofoa i he ao oe Otua, naa nau foohifo o hu ki he Otua, O behe, Oku mau fakafetai kiate koe, e Eiki koe Otua Mafimafi, oku ke i ai ni, bea naa ke i ai, bea te ke i ai; koeuhi kuo ke too kiate koe a hoo malohi lahi, bea kuo ke bule. Bea nae ita ae gaahi buleaga, bea kuo hoko mai ho houhau, moe kuoga oe bekia, koeuhi ke fakamāua akinautolu, bea koeuhi ke ke totogi ai ki hoo kau tamaioeiki koe kau balofita, moe kakai maonioni, mo kinautolu oku manavahe ki ho huafa, ae iki moe lalahi; bea ke fakaauha akinautolu oku nau fakaauha ae mama. Bea nae fakaava ae fale tabu oe Otua i he lagi, bea nae ha mai i hono fale tabu ae buha o ene fuakava: bea nae ai ae gaahi uhila, moe gaahi le‘o, moe gaahi mana, moe mofuike, moe uha maka lahi.

FAKAHA 12:1-6

BEA nae ha mai ae mea fakaofo lahi i he lagi; koe fefine kuo kofu aki ae laa, bea i hono lalo va‘e ae mahina, bea nae i hono ulu ae bale oe fetuu e hogofulu ma ua: Bea nae feitama ia bea tagi, o lagā, bea mamahi ke fanau. Bea nae ha mai moe mea fakaofo e taha i he lagi; bea vakai, koe fuu gata lahi nae kulokula, kuo fitu hono ulu, bea nae i ai ae nifo e hogofulu, bea fitu ae bale i hono gaahi ulu. Bea nae toho aki e hono iku hono tolu oe vahe oe gaahi fetuu oe lagi, o ne li hifo akinautolu ki he fonua: bea nae tuu ae fuu gata i he ao oe fefine nae teu ke fanau, koeuhi, ka fanau‘i leva ene tamajii, ke ne kai o oji ia. Bea ne fanau‘i ae tamajii tagata, aia te ne bule‘i ae buleaga kotoabe aki ae vaa ukamea: bea nae too hake ene tamajii ki he Otua, bea ki hono nofoa fakaeieiki. Bea nae hola ae fefine ki he toafa, aia oku ai hono botu kuo teu e he Otua, koeuhi ke nau fafaga ia i ai koe aho e taha afe ma uageau ma onogofulu.

FAKAHA 12:7-12

Bea nae fai ae tau i he lagi: ko Maikeli mo ene kau agelo naa nau tau‘i ae fuu gata; bea nae tau ae fuu gata mo ene kau agelo. Ka nae ikai te nau ikuna; bea nae ikai kei ilo ha nau botu i he lagi. Bea nae li kitua ae fuu gata lahi, ae gata motua koia, oku ui ko Tevolo, mo Setani, aia oku ne kākā‘i a mamani kotoabe: nae li ia kitua ki he fonua, bea nae li kitua mo ia a ene kau agelo. Bea neu ogo‘i ae le‘o lahi i he lagi, nae behe, Ko eni kuo hoko mai ae fakamoui, moe malohi, moe buleaga o ho tau Otua, moe malohi o hono Kalaisi: he kuo li ki lalo ae fakakovi o ho tau kaiga, aia naa ne fakakovi‘i akinautolu i he ao o ho tau Otua i he aho moe bo. Bea naa nau ikuna ia aki ae taataa oe Lami, moe lea oe nau fakamooni; bea nae ikai te nau mamae ki he e nau moui ka nau mate. Koia ke fiefia, ae gaahi lagi, mo kimoutolu oku nofo ai. E malaia ae kakai oku nofo i he mama na moe tahi! he kuo alu hifo ae tevolo kiate kimoutolu, kuo ita lahi, koeuhi oku ne ilo oku fuoloa jii be hono kuoga.

FAKAHA 12:13-17

Bea i he mamata e he fuu gata kuo li ia ki he mamani, naa ne fakataga‘i ae fefine ne ne fanau‘i ae tamajii tagata. Bea nae foaki ki he fefine ae kabakau e ua oe ikale lahi, ke ne buna aki ia ki he toafa, ki hono botu, aia oku tauhi ai ia i ha kuoga, moe gaahi kuoga, moe vaeua malieaga oe kuoga, mei he ao oe gata. Bea nae buaki e he gata ki he fefine ae vai mei hono gutu o hage ha vaitafe, koeuhi ke ne fai ke auhia ia i he vai. Bea nae tokoni‘i ae fefine e he fonua, bea matoo e he fonua hono gutu, o ne folo hifo ae vai, aia nae buaki e he fuu gata mei hono gutu. Bea nae ita ae fuu gata ki he fefine, o ne alu ke tau‘i hono toe o hono hako, akinautolu oku fai ae gaahi fekau ae Otua, bea ma‘u moe fakamooni o Jisu Kalaisi.

FAKAHA 13:1-6

BEA neu tuu i he oneone oe tahi, beau mamata oku alu hake mei he tahi ae manu fekai, nae fitu hono ulu, bea nae i ai ae nifo e hogofulu, bea nae i hono gaahi nifo ae bale e hogofulu, bea i hono gaahi ulu ae higoa ko Taukae Otua. Bea koe manu fekai aia neu mamata ai, nae tatau moe lebati, bea ko hono va‘e nae hage koe va‘e o ha beaa, bea ko hono gutu nae hage koe gutu o ha laione: bea nae atu ki ai e he fuu gata a ene malohi aana, mo hono nofoaga, moe bule lahi. Bea neu mamata nae hage kuo lavea o mate hono foi ulu e taha; ka nae toe moui be hono lavea fakamate: bea nae fakatumutumu a mamani kotoabe o muimui i he manu fekai. Bea naa nau hu ki he fuu gata aia ne ne atu ae malohi ki he manu fekai: o nau hu ki he manu fekai, o nau behe, Kohai oku tatau moe manu fekai? kohai oku faa fai ke tau‘i ia? Bea nae foaki kiate ia ae gutu ke lea fie lahi, mo taukae ki he Otua; bea nae tuku kiate ia ae bule ke fai ae tau i he mahina e fagofulu ma ua. Bea ne faai hono gutu i he lea taukae ki he Otua, ke lauikovi hono huafa, mo hono fale fehikitaki, mo kinautolu oku nofo i he lagi.

FAKAHA 13:7-10

Bea nae tuku kiate ia ke ne tau‘i ae kakai maonioni, bea ke ne ikuna akinautolu: bea nae tuku kiate ia ae bule ki he gaahi faahiga, moe gaahi lea, moe gaahi buleaga kotoabe. Bea e hu kiate ia akinautolu kotoabe oku nofo i mamani, akinautolu oku ikai tohi ho nau higoa i he tohi oe moui oe Lami, aia nae tamate‘i talu mei he fakatubu o mamani. Kabau oku teliga ha taha, bea fakafanogo ia. Ko ia oku ne tataki ki he bobula, e moua ia ki he bobula: ko ia oku ne tamate‘i aki ae heleta, oku totonu ke tamate‘i aki ia ae heleta. Ko eni ae faa kataki moe tui ae kakai maonioni.

FAKAHA 13:11-15

Bea neu mamata ki he manu fekai e taha oku alu hake i he fonua; bea nae iate ia ae nifo‘i ulu e ua, nae hage ia koe lami, bea naa ne lea o hage ha fuu gata. Bea oku fai eia ae bule kotoabe oe uluaki manu fekai nae mu‘a iate ia, o ne tai ke hu a mamani mo kinautolu oku nofo ai ki he uluaki manu fekai, i he ene moui a hono lavea naa ne mei mate ai. Bea oku fai eia ae gaahi mea fakaofo lahi, o ne fai ke alu hifo ae afi mei he lagi ki he fonua, i he ao oe kakai, Bea ne kākā‘i akinautolu oku nofo i mamani, aki ae gaahi mea mana koia nae tuku kiate ia ae malohi ke fai i he ao oe manu fekai; o ne behe kiate kinautolu oku nofo i mamani, ke nau gaohi ha fakatātā ki he manu fekai, aia nae lavea i he heleta, kae moui be. Bea nae tuku kiate ia ke ne foaki ae moui ki he fakatātā oe manu fekai, ke lea ai ae fakatātā oe manu fekai, bea bule ke tamate‘i akinautolu e ikai te nau hu ki he fakatātā oe manu fekai.

FAKAHA 13:16-18

Bea naa ne bule‘i kotoabe, ae iki moe lalahi, ae ma‘umea moe majiva, ae tauataina moe bobula, ke nau ma‘u ae fakailoga i ho nau nima toomatau, be i ho nau foi la‘e: Bea ke oua naa fakatau mai be fakatau atu e ha taha, ka ko ia be kuo i ai ae fakailoga, be ae higoa oe manu fekai, be koe lau o hono higoa. Ko eni ae boto. Ko ia oku i ai ae ilo, ke ne lau hono lau oe manu fekai: he koe lau ia oe tagata; bea ko hono lau koe onogeau ma onogofulu ma ono.

FAKAHA 14:1-5

BEA neu mamata, bea vakai, nae tuu ha Lami i he mouga ko Saione, bea nae iate ia ae toko taha kilu ma toko fa mano ma toko fa afe, kuo tohi i ho nau foi la‘e ae huafa o ene Tamai. Bea neu ogo‘i ae le‘o mei he lagi, o hage koe uulu oe gaahi vai lahi, bea hage koe uulu oe mana lahi: bea neu ogo‘i ae le‘o oe kau haabe oku ta‘i ho nau gaahi haabe: Bea naa nau hiva aki ae hiva foou i he ao oe nofoa fakaeieiki, bea i he ao oe mea moui e fa, bea moe kau mātua: bea nae ikai ke faa ilo e ha taha ae hiva koia ka koe toko taha kilu moe toko fa mano moe toko fa afe, nae huhui mei mamani. Ko kinautolu eni nae ikai ke nau uli‘i aki ae fefine; he koe kau tāuboou akinautolu. Ko kinautolu eni oku nau muimui i he Lami i he botu kotoabe oku alu ia ki ai. Ko kinautolu eni nae huhui mei he kakai, koe uluaki fua ki he Otua moe Lami. Bea nae ikai ilo ha kākā i ho nau gutu, he oku nau tae halaia i he ao oe afioaga oe Otua.

FAKAHA 14:6-8

Bea neu mamata ki ha agelo kehe e taha oku buna i he loto lagi, kuo iate ia ae ogoogolelei taegata ke malaga aki kiate kinautolu oku nofo i he mamani, bea ki he buleaga kotoabe, moe faahiga, moe lea, moe kakai, O ne behe aki ae le‘o lahi, Manavahe ki he Otua, bea atu ae fakamalo kiate ia; he kuo hokojia ae feituulaa o ene fakamāu: bea hu kiate ia naa ne gaohi ae lagi, moe mamani, bea moe tahi, moe gaahi matavai oe gaahi vai. Bea nae muimui ae agelo e toko taha, o ne behe, Kuo higa a Babilone, kuo higa ia, ae kolo lahi koia, koeuhi kuo ne fakainu‘i ae buleaga kotoabe i he uaine oe houhau o ene feauaki.

FAKAHA 14:9-12

Bea muimui iate kinaua hono tolu oe agelo, o ne behe, aki ae le‘o lahi, Kabau e hu e ha taha ki he manu fekai mo hono fakatātā, bea ma‘u ae fakailoga i hono foi la‘e, be i hono nima, E inu eia i he uaine oe houhau oe Otua, aia kuo ligi taehui ki he ibu o hono houhau; bea e fakamamahi ia aki ae afi moe sulifa i he ao oe kau agelo maonioni, bea i he ao oe Lami: Bea e alu hake ae kohu oe nau mamahi o taegata bea taegata; bea oku ikai te nau mālōlō i ha aho be ha bo, akinautolu oku hu ki he manu fekai mo hono fakatātā, bea mo ia oku ne ma‘u ae fakailoga o hono higoa. Ko eni ae faa kataki ae kakai maonioni: ko eni akinautolu oku fai ae gaahi fekau ae Otua, moe tui kia Jisu.

FAKAHA 14:13

Bea neu ogo‘i ae le‘o mei he lagi, oku behe mai kiate au, Tohi, Oku monuia talu mei heni ae bekia oku bekia i he Eiki: Io, oku behe e he Laumalie, koeuhi ke nau mālōlō mei he e nau gaahi gaue; bea oku muimui kiate kinautolu e nau gaahi gaue.

FAKAHA 14:14-16

Bea neu jio, bea vakai, koe ao hinehina, bea nae heka ki he ao ae toko taha o hage koe Foha oe tagata, kuo i hono ulu ae bale koula, bea i hono nima ae hele tuuji oku majila. Bea nae alu atu mei he fale tabu ae agelo e taha, o ne kalaga aki ae le‘o lahi kiate ia nae heka ki he ao, Ai hoo hele tuuji, o tuuji: he kuo hokojia ae kuoga ke ke tuuji ai; he kuo motua ae ta‘u oe mama. Bea ko ia nae heka ki he ao, naa ne ai ene hele tuuji i he fonua; bea nae tuuji ae fonua.

FAKAHA 14:17-20

Bea alu atu moe agelo e taha mei he fale tabu oku i he lagi, kuo iate ia foki ae hele tuuji oku majila. Bea alu atu moe agelo e taha mei he ejifeilaulau, nae iate ia ae bule ki he afi; o ne kalaga aki ae kalaga lahi kiate ia nae i ai ae hele tuuji oku majila, o ne behe, Ai hoo hele tuuji oku majila, o tutuu ae gaahi fuhi vaine o mamani; he kuo momoho a hono gaahi fua oe vaine. Bea nae ai e he agelo a ene hele tuuji ki he fonua, o tutuu ae vaine oe fonua, bea ne li ia ki he tataoaga uaine lahi oe houhau oe Otua. Bea nae malamalaki ae tataoaga uaine i he tua kolo, bea nae ha‘u ae toto mei he tataoaga uaine o a‘u hake ki he gaahi noo gutu oe faga hose, bea nae malofa atu ia i he maile e uageau.

FAKAHA 15:1

BEA neu mamata ki he fakailoga e taha i he lagi, nae lahi mo fakaofo, koe agelo e toko fitu, kuo i ai ae malaia fakaoji e fitu; he kuo fakakakato i ai ae houhau oe Otua.

FAKAHA 15:2-4

Bea neu mamata, bea nae hage ha tahi jioata, oku fefiofi moe afi: bea ko kinautolu kuo nau ikuna ae manu fekai, mo hono fakatātā, mo hono fakailoga, moe lau o hono higoa, oku nau tutuu i he tahi jioata, kuo iate kinautolu ae gaahi haabe oe Otua. Bea oku nau hiva aki ae hiva a Mosese koe tamaioeiki ae Otua, moe hiva oe Lami, o nau behe, Oku lahi mo fakaofo a hoo gaahi gaue, e Eiki koe Otua Mafimafi; oku agatonu mo mooni a ho gaahi hala, akoe koe Tu‘i oe kakai maonioni. Kohai e taemanavahe kiate koe, e Eiki, mo tae fakahikihiki‘i ho huafa? he ko koe be oku maonioni: he koeuhi e ha‘u o hu i ho ao ae gaahi buleaga kotoabe; he kuo fakaha a hoo gaahi fakamāu.

FAKAHA 15:5-8

Bea hili ia, neu mamata, bea vakai, kuo matoo ae botu tabu oe fale fehikitaki oe fakamooni i he lagi: Bea nae ha‘u ae agelo e toko fitu mei he fale tabu, kuo iate kinautolu ae malaia e fitu, kuo nau kofu aki ae tubenu nae maa mo hinehina, bea nonoo aki ae gaahi noo koula i ho nau fatafata. Bea koe toko taha oe mea moui e toko fa, naa ne atu ki he agelo e toko fitu ae hina koula e fitu, kuo bito i he houhau oe Otua, aia oku moui o taegata bea taegata. Bea nae fakabito ae fale tabu aki ae kohu mei he nāunāu oe Otua, bea mei hono malohi: bea nae ikai faa fai e ha taha ke hu ki he fale tabu, kae oua ke kakato ae malaia e fitu nae i he agelo e toko fitu.

FAKAHA 16:1

Oku monuia akinautolu oku leo. BEA neu fanogo ki he le‘o lahi mei he fale tabu, nae behe ki he agelo e toko fitu, Mou alu atu, o liligi ae gaahi hina oe houhau oe Otua ki he fonua.

FAKAHA 16:2

Bea nae alu ae uluaki, o ne liligi ene hina ki he fonua; bea to ai ae bala kovi mo fakamamahi ki he kakai naa nau ma‘u ae fakailoga oe manu fekai, mo kinautolu naa nau hu ki hono fakatātā.

FAKAHA 16:3

Bea nae liligi e hono ua oe agelo a ene hina ki he tahi; bea nae liliu ai ia ke hage koe toto o ha taha kuo mate: bea nae mate ai ae mea moui kotoabe nae i he tahi.

FAKAHA 16:4-7

Bea nae liligi e hono tolu oe agelo a ene hina ki he gaahi vaitafe moe gaahi matavai oe gaahi vai; bea nae liliu ai ia koe toto. Bea neu ogo‘i ae agelo oe gaahi vai, nae behe eia, Oku ke agatonu mo maonioni, e Eiki, oku ke i ai ni, bea naa ke i ai, koeuhi kuo ke fakamāu o behe ni. He kuo nau liligi ae toto oe kakai maonioni moe kau balofita, bea kuo ke atu kiate kinautolu ae toto ke inu; he oku tāu mo kinautolu. Bea neu fanogo ki he toko taha, nae behe mai mei he ejifeilaulau, Koe mooni, e Eiki, koe Otua Mafimafi, oku agatonu mo maonioni a hoo gaahi fakamāu.

FAKAHA 16:8-9

Bea nae liligi e hono fa oe agelo a ene hina ki he laa; bea nae tuku kiate ia ke ne fakamagia aki ae afi ae kakai. Bea nae magia o vela lahi ae kakai, o nau lauikovi ae huafa oe Otua, aia oku ne bule‘i ae gaahi malaia ni: bea nae ikai te nau fakatomala ke nau fakamalo ai kiate ia.

FAKAHA 16:10-11

Bea nae liligi e hono nima oe agelo a ene hina ki he nofoaga oe manu fekai; bea nae bito hono buleaga i he fakabouli; bea nau gūgū ho nau elelo i he mamahi, Mo nau lauikovi ae Otua oe lagi, koeuhi koe nau gaahi mamahi mo ho nau gaahi bala, ka nae ikai te nau fakatomala i he e nau gaahi gaue.

FAKAHA 16:12

Bea nae liligi e hono ono oe agelo a ene hina ki he vaitafe lahi ko Iufa-letesi; bea nae fakamamaha hono vai oona, koeuhi ke teuteu ae hala oe gaahi tu‘i mei he botu hahake.

FAKAHA 16:13-16

Bea neu mamata koe laumalie uli e toko tolu, nae hage koe faga boto, nae ha‘u mei he gutu oe fuu gata, moe gutu oe manu fekai, moe gutu oe balofita loi. He koe gaahi laumalie akinautolu oe kau tevolo, oku fai ae gaahi mana, oku alu atu ki he gaahi tu‘i oe fonua bea mo mamani kotoabe, ke tanaki akinautolu ki he tau oe aho lahi koia oe Otua Mafimafi. Vakai, oku ou ha‘u o hage ha kaihaa. Oku monuia ia oku leo, bea tauhi hono gaahi kofu, telia naa alu telefua, bea nau mamata ki he ene ma. Bea naa ne tanaki akinautolu ki he botu oku ui i he lea faka‐Hebelu ko Amaketone.

FAKAHA 16:17-21

Bea nae liligi e hono fitu oe agelo a ene hina ki he atā; bea nae ogo mai ae le‘o lahi mei he fale tabu i he lagi, mei he nofoa fakaeieiki, oku behe mai, Kuo fai ia. Bea nae ai ae gaahi le‘o, moe mana, moe uhila; bea nae ai ae mofuike lahi, nae ikai hano tatau talu ae nofo oe kakai i mamani, ae fuu mofuike, kuo behe hono fakamanavahe mo lahi. Bea nae vahe tolu ae kolo lahi, bea nae higa ae gaahi kolo oe gaahi buleaga: bea nae manatu‘i a Babilone lahi i he ao oe Otua, ke atu ki ai ae ibu oe uaine kakaha o hono houhau. Bea nae buna atu ae motu kotoabe, bea ikai ilo‘i ae gaahi mouga. Bea nae to ae uhamaka lahi mei he lagi ki he kakai, o taki taha mamafa ae foi maka o tatau moe taleniti: bea nae lauikovi‘i ae Otua e he kakai koeuhi koe malaia oe uhamaka; he koe malaia koia koe mea lahi aubito.

FAKAHA 17:1-7

BEA nae ha‘u ae toko taha oe agelo e toko fitu nae i ai ae hina e fitu, o ne lea kiate au, o behe mai kiate au, Ha‘u ki heni; bea teu fakaha kiate koe hono fakamāu oe fuu feauaki, oku heka i he gaahi vai lahi: Aia kuo fai feauaki moe gaahi tu‘i a mamani, bea koe kakai o mamani nae fakakona aki ae uaine o ene feauaki. Bea nae āvea au i he laumalie ki he toafa: bea neu mamata oku heka ae fefine i he manu fekai oku kulaahoaho, kuo bito i he gaahi higoa fakataukae ki he Otua, kuo fitu hono ulu, bea moe nifo e hogofulu. Bea nae teuga aki ae fefine ae kulokula moe kulaahaoho, bea teuga aki foki ae koula moe gaahi maka koloa moe gaahi mataitofe, kuo i hono nima ae ibu koula, kuo bito i he gaahi fakalielia moe uli o ene feauaki. Bea nae tohi i hono foi la‘e ae higoa ni, KOE MEA FAKALILOLILO, KO BABILONE KOE LAHI, KOE FA‘E AE KAU FEAUAKI MOE GAAHI FAKALIELIA OE MAMANI. Bea neu mamata oku kona ae fefine i he toto oe kakai maonioni, moe toto oe kakai nae mate koeuhi ko Jisu: bea neu ofo i he eku mamata ki ai, o ofo lahi aubito. Bea behe mai e he agelo kiate au, Koeha oku ke ofo ai? teu fakaha kiate koe ae mea fakalilolilo oku kau ki he fefine, moe manu fekai oku ne fua ia, aia oku i ai ae ulu e fitu, bea moe nifo e hogofulu.

FAKAHA 17:8-13

Koe manu fekai ne ke mamata ai, nae i ai, ka oku ikai eni; bea e alu hake mei he luo tae hano takele, bea e alu ia ki he malaia: bea ko kinautolu oku nofo i mamani, akinautolu nae ikai tohi ho nau higoa i he tohi oe moui talu hono gaohi o mamani, te nau ofo i he e nau mamata ki he manu fekai, nae i ai, bea oku ikai eni, ka oku i ai ni. Ko eni ae loto oku boto. Koe ulu e fitu, koe mouga ia e fitu, aia oku heka ai ae fefine. Bea oku fitu ae gaahi tu‘i: kuo higa ae toko nima, bea oku ai ni ae toko taha, bea oku teeki hoko hono toe; bea ka ha‘u ia, kuo bau ke nofo be ia i he kuoga jii. Bea koe manu fekai, nae i ai, ka oku ikai eni, ko hono valu ia, bea oku oe toko fitu, bea oku alu ia ki he malaia. Bea koe nifo‘i ulu e hogofulu naa ke mamata ki ai, koe tu‘i e hogofulu ia, oku heeki ke nau ma‘u ha buleaga; ka oku nau ma‘u ae malohi o hage ha gaahi tu‘i i he feituulaa e taha fakataha moe manu fekai. Oku loto taha akinautolu ni, bea te nau foaki e nau bule moe malohi ki he manu fekai.

FAKAHA 17:14-18

E tau‘i ekinautolu ni ae Lami, bea e ikuna akinautolu e he Lami: he koe Eiki ia oe gaahi eiki, koe Tu‘i oe gaahi tu‘i: bea ko kinautolu oku iate ia kuo ui, mo fili, mo agatonu. Bea naa ne behe mai kiate au, Koe gaahi vai ne ke mamata ai, oku heka ai ae fefine feauaki, koe gaahi kakai, moe fuu toko lahi, moe gaahi buleaga, moe gaahi lea. Bea koe nifo‘i ulu e hogofulu ne ke mamata ai i he manu fekai, e fehia akinautolu ni ki he fefine feauaki, bea te nau fakamajiva‘i mo fakatelefua‘i ia, bea te nau kai a hono kakano, bea tutu ia i he afi. He kuo fakaloto‘i akinautolu e he Otua ke nau fai ki hono finagalo, bea ke nau loto taha, o foaki ho nau buleaga ki he manu fekai, kae oua ke fakamooni ki he gaahi folofola ae Otua. Bea koe fefine naa ke mamata ki ai, koe kolo lahi koia ia, aia oku ne bule‘i ae gaahi tu‘i o mamani.

FAKAHA 18:1-3

BEA hili ae gaahi mea ni, neu mamata ki he agelo e taha oku alu hifo mei he lagi, kuo iate ia ae malohi lahi; bea nae māmagia a mamani i hono nāunāu. Bea naa ne kalaga malohi aki ae le‘o lahi, o ne behe, Ko Babilone koe lahi kuo higa, kuo higa ia, bea kuo hoko ia koe nofoaga oe kau tevolo, bea koe anaga oe laumalie uli kotoabe, bea koe katoaaga oe manu buna kotoabe oku uli mo fakalielia. He kuo inu e he gaahi buleaga kotoabe i he uaine oe houhau o ene feauaki, bea kuo feauaki mo ia ae gaahi tu‘i o mamani, bea koe kau fakatau o mamani kuo nau koloaia, koe mea i he lahi o ene gaahi mea lelei.

FAKAHA 18:4-8

Bea neu ogo‘i ae le‘o e taha mei he lagi, oku behe mai, E hoku kakai, ha‘u meiate ia, ke oua te mou kau i he ene gaahi agahala, bea ke oua naa mou moua i he ene gaahi malaia. He kuo a‘u hake ki he lagi a ene gaahi agahala, bea kuo manatu‘i e he Otua a ene gaahi hia. Totogi kiate ia o hage ko ene totogi kiate kimoutolu, bea atu kiate ia ke tuo ua o fakatatau ki he ene gaahi gaue: i he ibu aia naa ne fakafonu, ke fakafonu ai kiate ia ke liuga ua. Tuku kiate ia ae tautea moe mamahi o fakatatau ki hono lahi o ene fakahikihiki‘i ia, mo ene moui fakabelebele‘i ia: he kuo behe eia i hono loto, Oku ou nofo koe tu‘i fefine, bea oku ikai mate hoku unoho, bea e ikai teu mamata ki ha mamahi. Koia, e hoko i he aho be taha a hono gaahi malaia, koe mate, moe tagi, moe hoge; bea e fakaauha malie ia aki ae afi: he oku mafimafi ae Eiki koe Otua oku ne fakamāu‘i ia.

FAKAHA 18:9-22

Bea koe gaahi tu‘i o mamani, naa nau feauaki mo moui fakabelebele mo ia, te nau tagi mo tagilāulāu koeuhi koia, oka nau ka mamata ki he kohu o ene vela, O tuu mamao atu, i he manavahe ki he ene mamahi, mo nau behe, Oiaue, oiaue, ae kolo lahi koia ko Babilone, ae kolo malohi koia! he kuo hoko i he feituulaa be taha a hoo fakamāu. Bea e tagi mo tagilāulāu ae kau fakatau o mamani koeuhi koia; he oku ikai ha taha ke toe fakatau e nau gaahi mea fakatau: Koe mea fakatau oe koula, moe siliva, moe maka koloa, moe mataitofe, moe tubenu mahuiga, moe kulokula, moe silika, moe kulaahoaho, moe akau melie kotoabe, moe ibu lei kotoabe, moe ibu oe akau mahuiga lahi kotoabe, moe balasa, moe ukamea, moe maka lelei, Moe sinamoni, moe gaahi mea nanamu moe mea tākai, moe laibeno, moe uaine, moe lolo, moe mahoaa lelei, moe uite, moe faga manu, moe faga sibi, moe faga hose, moe gaahi jaliote, moe gaahi jino, moe gaahi laumalie oe kakai. Bea koe gaahi fua nae holi ki ai a ho laumalie, kuo mole iate koe, bea moe mea kotoabe nae ifoifo lelei mo matamata lelei, kuo mole iate koe, bea e ikai aubito te ke kei ilo ia. Koe kau fakatau oe gaahi mea ni, naa nau koloaia meiate ia, e tutuu i he mamao atu, koe mea i he manavahe ki he ene mamahi, o nau tagi mo tagilāulāu, Mo nau behe, Oiaue, oiaue, ae kolo lahi koia, nae kofu aki ae tubenu mahuiga, moe kulokula, moe kulaahoaho, bea teuga aki ae koula, moe maka koloa, moe gaahi mataitofe! Koeuhi koe feituulaa be taha kuo mole ai ae koloa lahi behe ni. Bea koe eiki vaka kotoabe, moe kakai folau kotoabe i he gaahi vaka, moe kau toutai, mo kinautolu oku fai fakatau i he tahi, naa nau tutuu mamao atu, O tagi, i he e nau mamata ki he kohu o ene vela, mo behe, Kofe hano tatau oe kolo lahi ni! Bea naa nau li ae efu ki ho nau ulu, o tagi, bea tagilāulāu mo oiaue, o behe, Oiaue, oiaue, ae kolo lahi koia, aia nae ma‘u koloa mei ai akinautolu kotoabe nae ma‘u ae gaahi vaka i he tahi, koe mea i he ene fakatau lahi; he koe feituulaa be taha kuo fakamajiva‘i ia. E lagi, ke ke fiefia kiate ia, fakataha moe kau abosetolo moe kau balofita maonioni; he kuo totogi e he Otua kiate ia koeuhi ko kimoutolu. Bea nae too e ha agelo malohi ae maka o hage ha fuu maka momoji, o ne li ia ki he tahi, o ne behe, E behe a hono li malohi hifo ae kolo lahi koia ko Babilone, bea e ikai aubito kei ilo‘i ia. Bea e ikai aubito kei fanogo iate koe ae le‘o oe kau ta haabe, moe kau ta mea faiva, moe kau ifi fagufagu, moe kau ifi mea lea, bea e ikai kei ilo iate koe ha tufuga e taha, i ha faiva e taha; bea e ikai kei ogo‘i iate koe ae logoaa oe maka momoji;

FAKAHA 18:23-24

Bea e ikai aubito kei malama iate koe ae ulo o ha māma; bea e ikai aubito kei ogo‘i iate koe ae le‘o oe tagata taane moe taahine: he koe houeiki o mamani ko hoo kau fakatau; he nae kākā‘i e hoo fie mana ae gaahi buleaga kotoabe. Bea nae ilo iate ia ae toto oe kau balofita, moe kakai maonioni, mo kinautolu kotoabe nae tamate‘i i he fuga o mamani.

FAKAHA 19:1-6

BEA hili ae gaahi mea ni neu ogo‘i o hage koe le‘o lahi oe kakai toko lahi i he lagi, oku behe, Haliluia; Ke i he Eiki ko ho tau Otua ae fakamoui, moe ogoogo lelei, moe fakaabaaba, moe malohi: He oku agatonu mo maonioni a ene gaahi fakamāu: he kuo ne fakamāu‘i ae feauaki lahi, aia naa ne uli‘i ae mama aki ene feauaki, bea kuo ne totogi kiate ia ae toto o ene kau tamaioeiki. Bea naa nau toe behe, Haliluia. Bea nae alu hake a hono kohu o taegata bea taegata. Bea koe mātua e toko uofulu ma toko fa, moe mea moui e toko fa, naa nau foohifo, o hu ki he Otua nae nofo i he nofoa fakaeieiki, o nau behe, Emeni; Haliluia. Bea nae ha‘u ae le‘o mei he nofoa fakaeieiki, nae behe, Fakafetai ki ho tau Otua, akimoutolu kotoabe ko ene kau tamaioeiki, bea mo kimoutolu oku manavahe kiate ia, ae jii moe lalahi. Bea neu ogo‘i o hage koe le‘o oe fuu kakai, bea hage moe uulu oe gaahi vai lahi, bea hage moe uulu oe gaahi mana malohi, oku nau behe, Haliluia: he oku bule ae Eiki koe Otua mafimafi.

FAKAHA 19:7-10

Tau fiefia mo nekeneka, bea fakamalo kiate ia: he kuo hokojia ae taane oe Lami, bea ko ene taahine kuo ne teuteu‘i ia. Bea nae tuku kiate ia ke ne kofu aki ae tubenu mahuiga, oku maa mo hinehina: he koe tubenu mahuiga, koe maonioni ia oe kakai maonioni. Bea ne behe mai kiate au, Tohi, Oku monuia akinautolu kuo ui ki he katoaga oe taane oe Lami. Bea ne behe mai kiate au, Koe gaahi lea mooni eni mei he Otua. Bea neu mabee hifo i hono va‘e, ke hu kiate ia. Bea naa ne behe mai kiate au, Vakai, oua: he ko ho kauga tamaioeiki au, bea oku ou i ho kaiga oku ma‘u ae fakamooni a Jisu: hu ki he Otua: he koe fakamooni kia Jisu, koe laumalie ia oe kikite.

FAKAHA 19:11-16

Bea neu mamata kuo matoo ae lagi, bea vakai koe hose hinehina; bea ko ia naa ne heka ai, nae ui ko Agatonu mo Mooni, bea oku ne fai ae fakamāu moe tau i he maonioni. Nae tatau hono mata moe ulo oe afi, bea nae i hono ulu ae gaahi bale lahi; bea nae tohi hono huafa, aia nae ikai ke ilo e ha taha, ka ko ia be. Bea nae kofu aki ia ae bulubulu kuo unu i he toto: bea oku ui hono huafa, Koe Folofola ae Otua. Bea koe gaahi matatau i he lagi naa nau muimui kiate ia moe faga hose hinehina, kuo kofu aki ae tubenu mahuiga, oku hinehina mo maa. Bea oku alu atu mei hono gutu ae heleta majila, koeuhi ke ne ta aki ia ae gaahi buleaga: bea te ne bule‘i akinautolu aki ae vaa ukamea: bea oku ne malamalaki ae tataoaga uaine oe kakaha oe houhau oe Otua Mafimafi. Bea oku i hono bulubulu mo hono tega ae higoa kuo tohi, KOE TU‘I OE GAAHI TU‘I, MOE EIKI OE GAAHI EIKI.

FAKAHA 19:17-18

Bea neu mamata oku tuu ha agelo i he laa; bea ne kalaga aki ae le‘o lahi, o ne behe ki he faga manu kotoabe oku buna i he atā noa, Ha‘u o fakakatoa akimoutolu ki he oho mohe oe Otua lahi; Koeuhi ke mou kai ae kakano oe gaahi tu‘i, moe kakano oe gaahi eiki tau, moe kakano oe kau tagata malohi, moe kakano oe faga hose, mo kinautolu oku heka ki ai, bea moe kakano oe kakai fua be, ae tauataina moe bobula, ae iki moe lalahi.

FAKAHA 19:19-21

Bea neu mamata ki he manu fekai, moe gaahi tu‘i o mamani, moe nau gaahi matatau, nae tanaki o fakataha ke nau tau‘i ia oku heka i he hose, mo ene kau tau. Bea nae moua ae manu fekai, bea moe balofita loi naa ne fai ae gaahi mana i hono ao, aia naa ne kākā aki akinautolu kuo nau ma‘u ae fakailoga oe manu fekai, mo kinautolu nae hu ki hono fakatātā. Nae li moui akinaua fakatouoji be ki he ano oe afi oku vela aki ae sulifa. Bea nae tamate‘i a hono toe aki ae heleta o ia nae heka i he hose, aia nae alu atu i hono gutu: bea nae makona ae faga manu kotoabe i ho nau kakano.

FAKAHA 20:1-3

BEA neu mamata ki ha agelo nae alu hifo mei lagi, kuo iate ia ae ki oe luo tae hano takele, moe ukamea fihifihi mo lahi i hono nima. Bea naa ne buke ae fuu gata, ae gata motua koia, aia koe Tevolo, mo Setani, bea ne ha‘i ia i he ta‘u e afe, O ne li ia ki he luo tae hano takele, mo tabuni ia ki ai, bea ne ai ki ai ae mea fakamau, koeuhi ke oua naa ne kei kākā‘i ae gaahi buleaga, kae oua ke kakato ae ta‘u e afe: bea hili ia, e veteage ia i ha kuoga jii.

FAKAHA 20:4-6

Bea neu mamata ki he gaahi nofoa fakaeieiki, mo kinautolu nae nofo ai, bea nae tuku ae fakamāu kiate kinautolu: bea neu mamata ki he gaahi laumalie o kinautolu nae tutuu ho nau ulu koe mea i he fakamooni kia Jisu, moe folofola ae Otua, bea kuo ikai te nau hu ki he manu fekai, be ko hono fakatātā, bea kuo ikai te nau ma‘u ae fakailoga i ho nau foi la‘e, be i ho nau nima; bea naa nau moui, mo bule mo Kalaisi i he ta‘u e taha afe. Ka ko hono toe oe bekia, nae ikai te nau toe moui kae oua ke kakato ae ta‘u e afe. Ko eni ae uluaki toetuu. Oku monuia mo maonioni ia oku ne kau i he uluaki toetuu: e ikai ikuna akinautolu e he mate agaua, ka te nau hoko koe kau taulaeiki ae Otua mo Kalaisi, bea te nau bule mo ia i he ta‘u e taha afe.

FAKAHA 20:7-9

Bea ka kakato ae ta‘u e afe, e veteage a Setani mei hono fale fakabobula, Bea e alu atu ia ke ne kākā‘i ae gaahi buleaga i he feituu e fa o mamani, a Koki mo Mekoki, ke tanaki o fakataha akinautolu ki he tau: ko hono lau o kinautolu oku tatau moe oneone i he matātahi. Bea naa nau alu hake i hono māukubu oe fonua, o nau a‘i takatakai ae nofoaga tau oe kakai maonioni, moe kolo ofeina: bea nae alu hifo ae afi mei he Otua i he lagi, o fakaauha akinautolu.

FAKAHA 20:10

Bea koe tevolo naa ne kākā‘i akinautolu, nae li ia ki he ano oe afi moe sulifa, aia oku i ai ae manu fekai moe balofita loi; bea e fakamamahi‘i ia i he aho moe bo o taegata bea taegata.

FAKAHA 20:11-15

Bea neu mamata ki he nofoa fakaeieiki oku lahi bea hinehina, mo ia nae nofo ai, aia nae buna mei hono ao ae fonua moe lagi; bea nae ikai ilo ha botu ki ai. Bea neu mamata ki he bekia, ae iki moe lalahi, nae tutuu i he ao oe Otua; bea moe folahi oe gaahi tohi: bea folahi moe tohi e taha, aia koe tohi oe moui: bea nae fakamāu‘i ae bekia mei he gaahi mea nae tohi i he gaahi tohi, o fakatatau ki he e nau gaahi gaue. Bea nae tuku hake e he tahi ae kakai mate nae i ai; bea tuku hake e he faitoka mo hetesi ae kakai mate nae i ai: bea nae fakamāu akinautolu taki taha o fakatatau ki he e nau gaahi gaue. Bea nae li ae mate mo hetesi ki he ano oe afi. Ko eni ae mate agaua. Bea ko ia kotoabe nae ikai ilo kuo tohi i he tohi oe moui, nae li ia ki he ano oe afi.

FAKAHA 21:1-2

BEA neu mamata ki he lagi foou moe fonua foou: he kuo mole atu ae uluaki lagi moe uluaki fonua: bea nae ikai kei i ai ha tahi. Bea ko au Jone, neu mamata ki he kolo maonioni, ko Jelusalema foou, oku alu hifo mei he Otua i he lagi, kuo teuteu o hage ha taahine kuo teu ki hono eiki taane.

FAKAHA 21:3-9

Bea neu fanogo ki he le‘o lahi mei he lagi, oku behe, Vakai, koe fale fehikitaki oe Otua oku i he kakai, bea e nofo ia mo kinautolu; bea te nau hoko ko hono kakai, bea e iate kinautolu ae Otua, ko ho nau Otua. Bea e holoholo e he Otua ae loimata kotoabe mei ho nau mata; bea e ikai kei ai ha mate, be ha ogojia, be ha tagi, bea e ikai kei ai ha mamahi: he kuo mole atu ae gaahi mea mu‘a. Bea ko ia nae nofo i he nofoa fakaeieiki nae behe eia, Vakai, oku ou fakafoou ae gaahi mea kotoabe. Bea ne behe mai kiate au, Tohi: he oku mooni mo totonu ae gaahi lea ni. Bea ne behe mai kiate au, Kuo fai ia. Ko au koe Alifa mo Omeka, koe kamataaga moe gataaga. Teu foaki taetotogi mei he matavai moui kiate ia oku fieinu. Ko ia ia e ikuna, e ma‘u eia ae gaahi mea kotoabe; bea teu hoko ko hono Otua, bea e hoko ia ko hoku foha. Ka koe loto foi, moe taetui, moe fakalielia, moe kau fakabo, moe kau feauaki, moe kau fiemana, moe kau tauhi tamabua, moe loi kotoabe, ko ho nau tofia oku i he ano oku vela i he afi moe sulifa: aia koe mate agaua. Bea koe toko taha i he agelo e toko fitu, akinautolu nae i ai ae hina e fitu kuo fonu i he malaia fakamui e fitu, nae ha‘u kiate au, o lea mai kiate au, mo behe, Ha‘u ki heni, teu fakaha kiate koe ae taahine, koe unoho oe Lami.

FAKAHA 21:10-21

Bea nae āvea au i he laumalie ki ha mouga lahi mo maoluga, o ne fakaha kiate au ae kolo lahi koia, ae Jelusalema maonioni, oku alu hifo mei loto lagi mei he Otua, Kuo i ai ae nāunāu oe Otua: bea ko hono māma nae tatau moe maka koloa mahuiga lahi aubito, io, o hage koe maka koe jasiba, oku ajinijini o hage koe kilisitala; Bea nae ai hono a nae lahi mo maoluga, bea nae hogofulu ma ua hono gaahi mataba, bea nae i he gaahi mataba ae agelo e toko hogofulu ma toko ua, bea nae tohi i ai ae higoa, aia koe higoa oe faahiga e hogofulu ma ua oe fānau a Isileli: Nae tolu ae mataba ki he botu hahake; nae tolu ae mataba ki he botu tokelau; nae tolu ae mataba ki he botu toga; nae tolu ae mataba ki he botu luluga. Bea koe a oe kolo, nae hogofulu ma ua hono gaahi tuuga, bea nae i ai ae higoa ae abosetolo e toko hogofulu ma toko ua oe Lami. Bea ko ia naa ne talanoa mai kiate au, naa ne ma‘u ae vaa kaho koula, ke fuofua aki ae kolo, mo hono gaahi mataba, mo hono a. Bea oku taba fa tatau be ae kolo, bea oku tatau hono loloa mo hono māukubu: bea ne fuofua aki ae vaa kaho ae kolo, koe maile e taha afe moe nimageau. Ko hono loloa mo hono māukubu mo hono maoluga oku tatau be. Bea nae fuofua ae a, koe kiubite e teau ma fagofulu ma fa, i he fuofua oe tagata, aia, koe agelo. Bea nae laga aki a hono a ae jasiba: bea koe kolo koe koula haohaoa, o hage ha jioata ajinijini. Bea koe gaahi tuuga oe a oe kolo, nae teuteu aki ia ae maka koloa kehekehe kotoabe. Koe uluaki tuuga, koe jasiba; ko hono ua, koe safaia; ko hono tolu, koe kalisitone; ko hono fa, koe emalata; Ko hono nima, koe satoniki; ko hono ono, koe satio; ko hono fitu, koe kalisolaite; ko hono valu, koe belili; ko hono hiva, koe tobasi; ko hono hogofulu, koe kelaisabaso; ko hono hogofulu ma taha, koe jasini; ko hono hogofulu ma ua, koe ametisi. Bea ko hono mataba e hogofulu ma ua, koe mataitofe e hogofulu ma ua; nae taki taha be ae mataitofe i he mataba: bea koe hala lahi oe kolo, koe koula haohaoa, o hage ha jioata ajinijini.

FAKAHA 21:22-27

Bea nae ikai teu mamata i ai ki ha fale tabu: he ko hono fale tabu oona ae Eiki koe Otua Mafimafi bea moe Lami. Bea nae ikai aoga ae laa ki he kolo, be koe mahina, ke ulo i ai: ke oku fakamāma ia e he nāunāu oe Otua, bea koe Lami, ko hono māma ia oona. Bea koe gaahi buleaga o kinautolu e fakamoui te nau aeva i hono māma: bea oku omi ki ai e he gaahi tu‘i o mamani a ho nau nāunāu moe fakaabaaba. Bea e ikai tabuni a hono gaahi mataba i he aho; he koeuhi e ikai i ai ha bo. Bea te nau omi ki ai ae nāunāu moe fakaabaaba oe gaahi buleaga. Bea e ikai aubito hu ki ai ha mea oku fakauli, be fai fakalielia, be loi: ka ko kinautolu be oku tohi i he tohi oe moui ae Lami.

FAKAHA 22:12

Bea vakai, oku ou ha‘u vave; bea oku iate au eku totogi, ke atu ki he kakai taki taha o fakatatau ki he ene gaue.

Tongan - Fakatonga - TO

TON1884 - Koe Tohi Tabu Katoa - 1884

This translation update has been dedicated to the Public Domain
https://bibles.org/bible/25210406001d9aae-01/GEN.1/
Languages are made available to you by www.ipedge.net