32 – Kau Māʻata

Ko e ngaahi folofola maʻoniʻoni ʻeni ʻa e ʻOtua Mafimafi.
ʻ Oku ʻ ikai ke tau mahuʻingaʻia ʻ i he ngaahi lea ʻ a e tangatá.
Ki ha taha pe ʻoku ʻofa ki he ʻOtua... ko e folofola ʻeni ʻa e ʻOtua fekauʻaki mo e: Kau Māʻata.

Ngaahi Veesi Mahuʻinga Taha ʻe 3

JONE 12:24-26

Koe mooni, koe mooni, oku ou tala atu kiate kimoutolu, Kabau oku ikai mokulu ae tega‘i uite ki he kelekele bea mate, oku nofo taha ai be: ka i he ene mate, oku tubu mei ai ae fua lahi. Ko ia oku ofa ki he ene moui, e mole ia iate ia; bea ko ia oku fehia ki he ene moui i he mamani, te ne ma‘u ia ki he moui taegata. Kabau oku tauhi au e ha tagata, tuku ke ne muimui iate au; bea koe botu teu i ai, e i ai foki a eku tamaioeiki. kabau oku tauhi au e ha tagata, e fakaogoogolelei ia e he Tamai.

JONE 16:2-4

Te nau kabuji akimoutolu mei he fale lotu: io, e hokojia ae kuoga, ko ia te ne tamate‘i akimoutolu, e mahalo eia ko ene gaue lelei ki he Otua. Bea te nau fai ae gaahi mea ni kiate kimoutolu, koeuhi nae ikai te nau ilo ae Tamai, be ko au. Ka kuou tala ae gaahi mea ni kiate kimoutolu, koeuhi oka hoko ae kuoga, ke mou manatu naaku tala ia kiate kimoutolu. Bea nae ikai teu tala ae gaahi mea ni kiate kimoutolu i he kamataaga, koeuhi naaku iate kimoutolu.

FAKAHA 6:9-11

Bea kuo vete eia hono nima oe mea fakamau, neu mamata i he lalo ejifeilaulau ki he gaahi laumalie o kinautolu nae tamate‘i koeuhi koe folofola ae Otua, bea koeuhi koe fakamooni aia naa nau fai: Bea naa nau tagi aki ae le‘o lahi, o behe, E Eiki maonioni mo mooni, e fefe hono fuoloa, mo hoo taefakamāu mo taetotogia ho mau toto kiate kinautolu oku nofo i he mama? Bea nae foaki kiate kinautolu taki taha ae kofu hinehina tōtōlōfa; bea nae behe kiate kinautolu, ke nau kei tatali ke fuoloa jii, kae oua ke katoa ho nau kauga tamaioeiki mo ho nau kaiga, akinautolu e tamate‘i o hage be ko kinautolu.

Ko e Veesi Kotoa pe ʻi he Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fakamatala – 322 ngaahi potufolofola

JENESI 4:3-10

Bea i he hokojia ae gaahi aho, nae omi e Keini ae gaahi fua oe kelekele, koe feilaulau kia Jihova. Bea nae omi foki e Ebeli, ae veloaki mo ia nae gako i he ene faga manu. Bea nae leleiia a Jihova kia Ebeli mo ene feilaulau: Ka nae ikai te ne leleiia kia Keini mo ene feilaulau. Bea nae ita aubito a Keini, bea kehe hono mata. Bea nae folofola a Jihova kia Keini, Koeha oku ke ita ai? bea koeha oku kehe ai ho mata? Kabau te ke fai lelei, ikai e ma‘u koe? bea ka ikai te ke fai lelei, oku i he mataba ae agahala. Bea e aganofo ia kiate koe, bea te ke bule kiate ia. Bea nae alea a Ebeli mo hono tokoua: bea lolotoga e na i he goue, nae tuu hake a Keini ki hono tehina ko Ebeli, o ne tamate‘i ia. Bea nae folofola a Jihova kia Keini, Koefe a Ebeli ko ho tehina? Bea behe eia, Oku ikai teu ilo: he koe tauhi au a hoku tokoua? Bea behe eia, Koeha eni kuo ke fai? oku tagi kiate au mei he kelekele ae le‘o oe toto o ho tehina.

JENESI 22:1-13

BEA hili ae gaahi mea ni, nae hoko ae ahiahi mei he Otua kia Ebalahame o ne behe, Ebalahame: bea behe eia, Vakai ko au eni. Bea ne behe, Koeni ke ke ave ho foha, ho foha be taha ko Aisake, aia oku ke ofa ki ai, bea ke alu ki he fonua ko Molia: o feilaulau aki ia i ai, koe feilaulau tutu, i he mouga e taha aia teu fakaha kiate koe. Bea tuu hegihegi hake a Ebalahame o ne ai hono hekaaga ki he asi, bea ave moia ae talavou e toko ua, bea mo Aisake ko hono foha, bea naa ne ta ae fefie ki he feilaulau tutu, bea nau tutuu hake o fonoga ki he botu nae fakaha e he Otua kiate ia. Bea haga hake a Ebalahame hono mata i hono aho tolu, bea mamata ia ki he botu mei he mamao. Bea behe e Ebalahame ki he ene ogo talavou, Mo nofo i heni moe asi: bea te ma o moe tama ki hena o lotu, bea toe ha‘u kiate kimoua. Bea too mai e Ebalahame ae fefie ki he feilaulau tutu, ke fua ia e hono foha ko Aisake; bea ne too ae afi i hono nima moe hele; bea naa na o fakataha. Bea nae lea age a Aisake ki he ene tamai ko Ebalahame, o behe, Ko eku tamai; bea ne behe, Hoku foha, ko au eni. Bea behe eia, Vakai, ko eni ae afi, moe fefie; ka koefe ae lami ki he feilaulau? Bea beheage e Ebalahame, Hoku foha, e tokonaki e he Otua maana ha lami ki he feilaulau tutu; bea ne na o fakataha. Bea naa na hoko ki he botu nae fakaha e he Otua kiate ia; bea fokotuu ai e Ebalahame ae ejifeilaulau, o ne hili ae fefie ki ai, bea ne ha‘i hono foha ko Aisake, o ne hilifaki ia ki he fefie ki he fuga ejifeilaulau. Bea mafao atu e Ebalahame hono nima, o ne too ae hele ke tamate‘i hono foha. Bea nae ui e he agelo a Jihova kiate ia mei he lagi, o behe, Ebalahame, Ebalahame; bea behe eia, Ko au eni; Bea behe eia, Oua naa ala ho nima ki he tama, be fai ha mea kiate ia; he oku ou ilo eni, oku ke manavahe ki he Otua, koeuhi nae ikai te ke taofi ho foha, ko ho foha be taha meiate au. Bea haga hake a Ebalahame hono mata o ne jio, bea vakai nae i hono tua ha sibi tagata, kuo efihia i hono nifo i he vao; bea nae alu a Ebalahame o ne too ae sibi tagata, o ne feilaulau aki ia, koe feilaulau tutu, koe fetogi o hono foha.

EKESOTOSI 12:5

E haohaoa a hoo mou lami tae hano mele, koe manu tagata i hono uluaki ta‘u: te mou too ia mei he faga sibi, be mei he faga koji.

EKESOTOSI 20:13

Oua naa ke fakabo.

JOSIUA 1:9

Ikai ko au kuou fekau‘i koe? Ke ke malohi koe bea ke loto to‘a; oua naa ke manavahe, bea oua naa ke bubutuu: he ko Jihova ko ho Otua oku iate koe ia i he botu kotoabe oku ke alu ki ai.

1 SAMUELA 22:17-19

Bea nae behe e he tu‘i ki he kau tagata nae tuu takatakai iate ia, Mou haga o tamate‘i ae kau taulaeiki a Jihova: koeuhi kuo fekuki ho nau nima mo Tevita bea koeuhi naa nau ilo ene hola, bea nae ikai fakaha ia kiate au. Ka nae ikai fie mafao atu ho nau nima e he kau tamaioeiki ae tu‘i ke ta‘i ae kau taulaeiki a Jihova. Bea nae behe e he tu‘i kia Toeki, Tafoki koe, bea ke ta‘i ae kau taulaeiki. Bea nae tafoki a Toeki koe tagata Itomi, o ne ta‘i ae kau taulaeiki, bea nae tamate‘i i he aho koia ae tagata e toko valugofulu ma toko nima, aia naa nau ai ae efoti oe tubenu lelei. Bea ko Nobi koe kolo oe kau taulaeiki, naa ne ta‘i aki ae mata oe heleta, ae kau tagata moe kau fefine, ae fānau moe tamaiki huhu, ae faga bulu, moe faga asi, moe faga sibi, aki ae mata oe heleta.

1 KOE GAAHI TU‘I 18:4

He nae behe, i he ene tamate‘i e Jisibeli ae kau balofita a Jihova, nae ave ae kau balofita e toko teau e Obataia, o ne fakafufu akinautolu koe taki nimagofulu i ha ana, mo ne fafaga akinautolu aki ae ma bea moe vai.)

1 KOE GAAHI TU‘I 19:10

Bea nae behe eia, Naaku loto feiga aubito koeuhi ko Jihova koe Otua oe gaahi toko lahi: he kuo liaki hoo fuakava e he fānau a Isileli, bea kuo li hifo hoo gaahi feilaulauaga, bea nau tamate‘i a hoo kau balofita aki ae heleta; bea ko au, io ko au toko taha be oku toe; bea oku nau kumi a eku moui, ke too atu ia.

1 KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 16:11

Mou kumi kia Jihova bea mo ene malohi, mou kumi mau ai be ki hono fofoga.

II KOE TOHI FAKAMATALA MEA HOKOHOKO 24:20-21

Bea nae hoko ae Laumalie ae Otua kia Sakalia koe foha o Jihoiata koe taulaeiki, bea tuu ki oluga ia i he kakai, o ne behe kiate kinautolu, Oku behe mai e he Otua, Koe umaa hoo mou fai talagataa ki he gaahi fekau a Jihova, koia oku ikai ai te mou faa monuia? Koe mea i hoo mou liaki a Jihova, kuo ne liaki ai akimoutolu foki. Bea naa nau alea fakataha o tuu kiate ia o tologaki ia aki ae maka, i he fekau ae tu‘i, i he loto a oe fale o Jihova.

KOE TOHI A NEHEMAIA 9:26

Ka koe mooni naa nau fai talagataa, bea agatuu kiate koe, bea liaki hoo fono ki ho nau tua, o nau tamate‘i hoo kau balofita nae valoki akinautolu ke nau tafoki kiate koe, mo nau fai ae gaahi ahiahi kovi lahi.

KOE TOHI A JOBE 1:20-21

Bea nae toki tuu hake a Jobe, o ne haehae hono bulubulu, o fakatekefua ia, bea fakafoohifo ki he kelekele, o hu. O ne behe, Naaku ha‘u telefua be mei he manāva o eku fa‘e, bea teu toe alu telefua atu be: nae foaki e Jihova, bea kuo too atu e Jihova; fakafetai be ki he huafa o Jihova.

KOE TOHI A JOBE 13:15

Ne ogo ene tamate‘i au, teu falala be kiate ia: ka teu fakamatala hoku gaahi hala i hono ao.

KOE TOHI A JOBE 19:25-27

He oku ou ilo oku moui a hoku Huhui, bea e tuu ia i mamani i he aho fakamui. Bea ka oji hoku kili bea maumau hoku jino, ka teu mamata i hoku kakano ki he Otua: Aia teu mamata ki ai maaku, bea e vakai ki ai a hoku mata, bea ikai ha taha kehe; ne ogo ae auha a hoku gaahi kubu‘i jino iate au.

KOE TOHI A JOBE 23:10-11

Ka oku ne ilo ae hala oku ou alu ai: bea ka oji ene ahiahi‘i au, teu hao mai o hage koe koula. Kuo buke mau e hoku va‘e ki hono lakaaga, bea kuou alu i hono hala, o ikai afe.

KOE GAAHI SAME 2:1-4

KOEHA oku matalili ai ae hiteni? bea fakalaulauloto ae kakai ki he mea noabe? Oku tuu hake fakataha ae gaahi tu‘i o mamani, bea fakakaukau fakataha ae kau bule kia Jihova mo ia kuo ne bani, o behe, Ke tau motuhi e na gaahi ha‘i, bea liaki e na gaahi afo iate kitautolu. Koia oku nofo i he gaahi lagi e kata ia: e manuki a Jihova kiate kinautolu.

KOE GAAHI SAME 5:11

Kae tuku ke fiefia akinautolu kotoabe aia oku falala kiate koe: ke nau kalaga mau ai be i he fiefia, koe mea i hoo malu‘i akinautolu: tuku ke fiefia iate koe akinautolu oku ofa ki ho huafa.

KOE GAAHI SAME 16:8-11

Kuou fokotuu mau ai be a Jihova i hoku ao: koe mea i he ene i hoku nima toomatau, e ikai ai teu gau‘e. Koia oku fiefia ai hoku loto, bea nekeneka mo hoku elelo: e mālōlō foki a hoku jino i he amanaki lelei. Koeuhi e ikai te ke tuku hoku laumalie i hetesi; bea e ikai te ke tuku ho Toko Taha Maonioni ke ne ilo ae auauha. Te ke fakaha kiate au ae hala oe moui: oku fonu ae fiefia i ho ao; oku i ho nima toomatau ae gaahi fiemalie o taegata.

KOE GAAHI SAME 17:15

Ka ko au, teu mamata ki ho fofoga i he maonioni: teu fiemalie au, o kau ka a hake, i ho tatau.

KOE GAAHI SAME 23:3-4

Oku ne fakamoui hoku laumalie: oku ne tataki au i he gaahi hala oe maonioni koeuhi ko hono huafa. Io, ne ogo eku eveeva i he telea oe malumalu oe mate, e ikai teu manavahe ki ha kovi: he oku ke iate au; ko hoo vaa akau mo ho tokotoko oku na fakafiemalie‘i au.

KOE GAAHI SAME 27:1-5

KO eku māma mo hoku fakamoui a Jihova; teu manavahe ki ahai? koe malohi o eku moui a Jihova; bea teu manavahe ki ahai? I he ha‘u kiate au ae kau agahala, ko hoku gaahi fili moe kau fakamamahi kiate au, ke kai o oji hoku kakano, naa nau tūkia o higa. Kabau e fakataha ae kau tau ke tau‘i au, e ikai manavahe hoku loto; ne ogo ae tuu mai ae tau kiate au, teu falala be i he mea ni. Koe mea e taha kuou kole kia Jihova, aia teu kumi ki ai; koeuhi keu nofo mau i he fale o Jihova i he aho kotoabe o eku moui, ke mamata ki he lelei o Jihova, mo fehui i hono fale tabu. He te ne fufu au i he aho oe mamahi i hono afioaga: te ne fufu au i he botu lilo o hono fale fehikitaki; te ne fokotuu au ki he fuga maka.

KOE GAAHI SAME 32:11

Mou fiefia ia Jihova, bea nekeneka, akimoutolu oku maonioni: bea kalaga i he fiefia, akimoutolu kotoabe oku agatonu i loto.

KOE GAAHI SAME 37:12-15

Oku fakakaukau kovi e he agahala ki he agatonu, mo gaii kiate ia aki hono nifo. E kata a Jihova kiate ia: he oku ne afio‘i oku ha‘u hono aho. Kuo unuhi e he kau agakovi ae heleta, bea kuo nau teke e nau kaufana, ke li ki lalo ae mamahi moe baea, bea ke tamate‘i akinutolu oku aga totonu. E aji e nau heleta ki ho nau loto onautolu, bea e mafeji e nau gaahi kaufana.

KOE GAAHI SAME 44:22

Io, koeuhi ko koe oku tamate‘i akimautolu i he aho kotoabe; oku lau akimautolu o hage koe faga sibi ke tamate‘i.

KOE GAAHI SAME 46:1-2

KOE Otua ko ho tau hufaga moe malohi, koe tokoni lahi bea ofi i he mamahi. Koia e ikai ai te tau manavahe, o kabau n e hiki a mamani, bea kabau e hiki ae gaahi mouga ki he loto tahi;

KOE GAAHI SAME 48:14

He koe Otua ni ko ho tau Otua o lauikuoga bea taegata: te ne tauhi akitautolu o a‘u ki he mate.

KOE GAAHI SAME 55:22

Ke ke tuku hoo kavega kia Jihova, bea te ne boubou koe: e ikai aubito te ne tuku ke gau‘e ae kakai maonioni.

KOE GAAHI SAME 59:8-10

Ka ko koe, E Jihova, te ke kata kiate kinautolu; te ke manuki ki he hiteni kotoabe. Bea koeuhi ko ene malohi koia teu tatali ai kiate koe: he ko hoku hufaga ae Otua. Koe Otua oku aloofa kiate au te ne tokoni au: e tuku kiate au e he Otua keu mamata ki he eku holi ki hoku gaahi fili.

KOE GAAHI SAME 63:6-9

I he eku manatu kiate koe i hoku mohega, o fakalaulauloto kiate koe i he gaahi lakaga leo i he bouli. Koe mea i hoo faa tokoni au, koia teu fiefia ai i he malu o ho kabakau. Oku bikitai mau be hoku laumalie kiate koe: oku boubou au e ho nima toomatau. Ka ko kinautolu oku kumi hoku laumalie ke fakaauha ia, te nau alu hifo ki he gaahi botu i lalo i he fonua.

KOE GAAHI SAME 68:3-4

Ka e tuku ke fiefia ae maonioni; ke nekeneka akinautolu i he ao oe Otua: io, ke fiefia lahi aubito akinautolu. Hiva ki he Otua, hiva fakamalo ki hono huafa: fakaogoogolelei ia oku haele i he gaahi toafa i hono huafa ko JIHOVA, bea fiefia i hono ao.

KOE GAAHI SAME 73:23-26

Ka koe mooni oku ou iate koe mau ai be: bea kuo be buke au i hoku nima toomatau. Te ke tataki au i hoo boto, bea hili ia te ke ma‘u au ki ho nāunāu. He kohai mo koe oku ou ma‘u i he loto lagi? bea oku ikai ha toko taha i mamani oku ou holi ki ai, ka ko koe be. Oku vaivai hoku kakano mo hoku loto: ka koe makatuu o hoku loto ae Otua, mo hoku inaji o taegata.

KOE GAAHI SAME 89:15-16

Oku monuia ae kakai oku nau ilo‘i ae ogoogo fakafiefia: te nau aeva, E Jihova, i he māma o ho fofoga. Te nau fiefia i ho huafa i he aho kotoabe: bea i hoo maonioni e hakeaki‘i ai akinautolu.

KOE GAAHI SAME 91:1

KO ia oku nofo i he botu lilo i he fugani maoluga, e nofo mau ia he malumalu oe Mafimafi.

KOE GAAHI SAME 108:5

E Otua, ke maoluga lahi hake koe i he gaahi lagi: bea ke maoluga hake ho nāunāu i mamani kotoabe;

KOE GAAHI SAME 116:6-9

Oku fakamoui e he Otua ae taekākā: naaku vaivai, bea naa ne tokoni‘i au. E hoku laumalie, ke ke foki ki ho mālōlōaga; he kuo lahi ae foaki a Jihova kiate koe. He kuo ke fakamoui hoku laumalie mei he mate, mo hoku mata mei he loimata, mo hoku va‘e ke oua naa higa. Teu eveeva i he ao o Jihova i he fonua oe moui.

KOE GAAHI SAME 116:15

Oku mahuiga i he ao o Jihova ae bekia o ene kakai maonioni.

KOE GAAHI SAME 149:5

Ke fiefia ae kakai maonioni i he nāunāu: ke nau hiva kalaga i ho nau gaahi mohega.

KOE GAAHI LEA FAKATĀTĀ 3:5

Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou.

KOE TOHI AE TAGATA MALAGA * 7:1

OKU lelei lahi ae higoa oku ogoogolelei i he mea namu kakala oku mahuiga lahi; bea oku lelei ae aho oe mate i he aho oe fanau‘i.

KOE TOHI A ISAIA 25:8

Te ne fakaauha aubito ae mate i he malohi; bea e holoholo e he Eiki ko Jihova ae gaahi loimata mei he mata kotoabe; bea koe valoki o hono kakai te ne too mei he fonua kotoabe: he kuo folofola behe a Jihova.

KOE TOHI A ISAIA 26:19

E moui a hoo kakai mate, te nau toetuu fakataha mo hoku jino mate ni. Mou a o hiva, akimoutolu oku nofo i he efu: he oku tatau hoo hahau moe hahau oe mohuku mata, bea e buaki e he kelekele ae mate.

KOE TOHI A ISAIA 35:10

Bea e foki mai ae kakai kuo huhui e Jihova, o ha‘u ki Saione moe gaahi hiva moe fiefia taegata i ho nau ulu: te nau ma‘u ae fiefia moe nekeneka, bea e buna atu ae mamahi moe to‘e.

KOE TOHI A ISAIA 49:13

Hiva, ae gaahi lagi; bea ke fiefia, E mamani; bea ke ba mai i he hiva, ae gaahi mouga: he kuo fakafiemalie‘i e Jihova a hono kakai, bea te ne aloofa ki hono kakai mamahi.

KOE TOHI A ISAIA 50:6-7

Neu atu hoku tua ki he kau ta‘i, bea mo hoku kouahe kiate kinautolu nae fuji ae kava: nae ikai teu fufu hoku mata mei he ma moe aanu. He koe Eiki ko Jihova ko hoku tokoni; koia e ikai ai teu bubutuu: koia kuou gaohi hoku mata ke hage koe maka afi, bea oku ou ilo e ikai teu ma.

KOE TOHI A ISAIA 51:11

Koia, e toe foki mai ae kakai kuo huhui e Jihova, bea ha‘u moe hiva ki Saione; bea e i ho nau ulu ae fiefia o taegata: te nau ma‘u ae fiefia moe nekeneka; bea e buna atu ae mamahi moe tagi.

KOE TOHI A ISAIA 53:3-12

Oku fehianekina ia bea liaki e he tagata; koe tagata oe gaahi mamahi, bea maheni ai moe loto mamahi: bea hage naa tau fufu ho tau mata meiate ia; kuo manuki ia, bea nae ikai te tau tokaga kiate ia. Koe mooni kuo ne too kiate ia ae tau gaahi vaivai, o ne fua e tau gaahi mamahi: ka naa tau mahalo kuo tautea mo ta‘i ia mei he Otua, bea mamahiia. Ka nae lavea ia koeuhi koe tau gaahi agahala, nae fakavolu ia koeuhi koe tau gaahi hia: nae iate ia ae tautea koeuhi ke tau fiemalie; bea i hono gaahi ta oku tau moui ai. Kuo tau he kotoabe o hage koe faga sibi; kuo tau afe taki taha kotoabe ki hono hala; bea kuo hilifaki kiate ia e Jihova ae hia atautolu kotoabe. Nae fakamalohia, bea nae mamahi ia, ka nae ikai te ne mafaa hono fofoga: oku tataki ia o hage koe lami ke tamate‘i, bea hage koe sibi oku noa i he ao oe tagata koji, bea nae ikai mafaa hono fofoga. Nae ave ia mei he fale fakabobula, bea mei he fakamāu: bea kohai te ne fakaha hono tubuaga? he nae tuuji ia mei he fonua oe moui: nae teia ia koeuhi koe agahala a hoku kakai. Bea nae tuutuuni hono tanuaga moe kakai agahala, bea fakataha moe ma‘umea i he ene bekia; koeuhi nae ikai te ne fai kovi, bea nae ikai ha kākā i hono fofoga. Ka nae finagalo a Jihova ke fakavolu ia; kuo ne tuku kiate ia ae mamahi: oka ke ka gaohi hono laumalie koe feilaulau koeuhi koe hia, te ne mamata ki hono hako, te ne fakatolotologa hono gaahi aho, bea koe finagalo o Jihova e monuia ia i hono nima. He te ne vakai ki he fua oe mamahi lahi o hono laumalie, bea fiemalie ai ia: i he ilo kiate ia e fakatonuhia e he eku tamaioeiki maonioni ae toko lahi; he te ne fua e nau gaahi hia. Koia teu vahe‘i kiate ia ha inaji fakataha moe kakai ogoogo, bea te ne vahevahe ae koloa fakataha moe kakai malohi; koeuhi naa ne liligi hono laumalie ki he mate: bea nae lau ia fakataha moe kau agahala; bea naa ne fua ae hia oe toko lahi, bea ne hufokina ae kakai agahala.

KOE TOHI A ISAIA 55:12

He te mou alu atu i he fiefia, bea e taki atu akimoutolu i he fiemalie: e ba ae hiva i ho mou ao mei he gaahi mouga moe botu tafugofuga, bea e bajibaji nima e he gaahi akau kotoabe oe vao.

KOE TOHI A ISAIA 57:1-2

OKU bekia ae kakai maonioni, ka oku ikai tokaga ki ai e ha tagata: bea oku ave ae kakai lotu mooni, ka e ikai ilo e ha taha oku ave ae kakai maonioni mei he kovi. Te ne hu i he fiemalie: te nau mālōlō i ho nau gaahi mohega, akinautolu oku eveeva i he agatonu.

KOE TOHI A ISAIA 61:3

Ke atu ae fiefia kiate kinautolu oku mamahi i Saione, ke atu kiate kinautolu ae hoihoifua koe fetogi oe efuefu, ae lolo oe fiefia koe fetogi oe mamahi, ae kofu oe fakamalo koe fetogi oe laumalie kuo mafeji; ke ui akinautolu koe gaahi akau oe maonioni, nae to e Jihova koeuhi ke ogoogolelei ai ia.

KOE TOHI A ISAIA 61:10

Teu fiefia lahi ia Jihova, e nekeneka hoku laumalie i hoku Otua: he kuo ne fakakofu aki au ae kofu oe fakamoui, kuo ne ufiufi aki au ae kofu tōtōlōfa oe maonioni, o hage koe tagata taane oku teu‘i aki ia ae gaahi mea teuga, bea hage oku teu‘i aki e he taahine fakamau hono gaahi maka koloa.

KOE TOHI A ISAIA 63:9

I he e nau mamahi kotoabe nae mamahi ia, bea koe agelo o hono ao naa ne fakamoui akinautolu: i he ene ofa mo ene manavaofa naa ne huhui akinautolu: bea ne too hake akinautolu, mo fua akinautolu i he gaahi aho kotoabe i mua.

KOE TOHI A TANIELA 3:12-15

Oku ai ae kau Jiu niihi, aia kuo ke fokotuu ke bule ki he gaahi gaue i he botu o Babilone, ko Seteleki, mo Mesake, mo Abeteniko; koe kau tagata ni, e tu‘i, kuo nau tae tokaga kiate koe; oku ikai te nau tauhi‘i ho gaahi otua, be hu ki he mea fakatātā koula, aia kuo ke fokotuu. Koia nae fekau e Nebukanesa i he ene houhau mo ene tubutamaki ke omi a Seteleki, mo Mesake, mo Abeteniko. Koia naa nau omi ae kau tagata ni ki he ao oe tu‘i. Bea ne lea a Nebukanesa, o beheage kiate kinautolu, Oku mooni, e Seteleki, mo Mesake, mo Abeteniko, oku ikai te mou tauhi‘i a hoku gaahi otua, be hu ki he mea fakatātā koula aia kuou fokotuu? Koeni, kabau te mou tali oka mou ka fanogo ki he le‘o oe koaneti, moe fagufagu, ae haabe, moe sakibute, ae saliteli, moe lali, moe gaahi mea hiva kehekehe kotoabe, bea te mou bunou o hu ki he mea fakatātā aia kuou gaohi; behe e lelei: bea kabau e ikai te mou hu, e li akimoutolu i he feituulaa koia, ki he loto afi vela kakahā; bea kohai ae otua koia te ne fakahaofi akimoutolu mei hoku nima?

KOE TOHI A TANIELA 3:16-18

Bea nae tali e Seteleki, mo Mesake, mo Abeteniko, o behe ki he tu‘i, E Nebukanesa, oku ikai te mau toe fifili be koeha haa mau tali kiate koe i he mea ni. Kabau oku behe, oku malohi a ho mau Otua, aia oku mau tauhi ke fakahaofi akimautolu mei he afi vela kakaha, bea te ne fakahaofi akimautolu mei ho nima, e tu‘i. Bea kabau e ikai, ke ke ilo be e tu‘i, e ikai te mau tauhi‘i ho gaahi otua, be hu ki he mea fakatātā koula aia kuo ke fokotuu.

KOE TOHI A TANIELA 3:19-23

Koia nae fonu ai a Nebukanesa i he houhau, bea nae kehe ae aga o hono fofoga kia Seteleki, mo Mesake, mo Abeteniko, koia naa ne lea o fekau ke nau tafu ae afi ke liuga fitu hake ene vela i he ene faa vela. Bea ne fekau ki he kau tagata malohi hake i he ene kogakau ke ha‘i a Seteleki, mo Mesake, mo Abeteniko, bea li akinautolu ki he afi vela kakaha. Koia nae ha‘i ae kau tagata ni mo ho nau gaahi kofu tua, mo ho nau gaahi kofu loto, mo ho nau gaahi tatā, bea nae li akinautolu ki he loto afi vela kakaha. Bea koe mea i he fekau ae tu‘i ke fai ke tootoo, bea mo ene vela aubito ae afi, nae tamate‘i e he ulo oe afi ae kau tagata koia nae hiki hake a Seteleki, mo Mesake, mo Abeteniko. Bea nae to hifo ae kau tagata e toko tolu ni, ko Seteleki, mo Mesake, mo Abeteniko, ki he loto afi vela kakaha.

KOE TOHI A TANIELA 3:24-28

Bea nae ofo ae tu‘i ko Nebukanesa, bea ne tuu hake fakavave, mo ne lea o behe, ki he kau tagata tokoni i he bule, Ikai naa tau li ae kau tagata e toko tolu kuo ha‘i ki he loto afi? Bea naa nau lea o behe ki he tu‘i, Oku mooni, e tu‘i. Bea nae lea ae tu‘i o beheage kiate kinautolu, Vakai, oku ou mamata ki he kau tagata e toko fa, oku ataatā, bea oku nau eveeva i he loto afi, bea oku ikai ha kovi kiate kinautolu, bea koe aga o hono toko fa, oku hage ia koe Alo oe Otua. Bea nae unuunu atu a Nebukanesa o ofi ki he mataba ki he afi vela kakaha, o ne lea o behe, E Seteleki, mo Mesake, mo Abeteniko, akimoutolu ae kau tamaioeiki ae Otua maoluga, mou hu mai bea ha‘u ki heni. Bea nae hu mai a Seteleki, mo Mesake, mo Abeteniko, mei he loto afi. Bea nae mamata e he houeiki hau, moe gaahi bule, moe gaahi eiki tau, moe kau mātua ae tu‘i, i he e nau fakataha, ki he kau tagata ni, aia nae ikai ke malohi ae afi ki ho nau jino, bea nae ikai mahunuhunu ha tuoni louulu e taha i ho nau ulu, bea nae ikai ke fakakehe ho nau kofu, bea nae ikai ke hoko ae nanamu oe afi kiate kinautolu. Bea nae lea a Nebukanesa o behe, Oku monuia ae Otua o Seteleki, mo Mesake, mo Abeteniko, aia kuo fekau a ene agelo, bea kuo ne fakahaofi eue kau tamaioeiki nae falala kiate ia, bea kuo nau liliu ae lea ae tu‘i, o fakahaofi a ho nau jino, koeuhi ke oua naa nau tauhi, be hu ki ha otua, ka ko ho nau Otua be.

KOE TOHI A TANIELA 6:10-15

Bea i he ilo e Taniela, kuo tohi ae fono, naa ne hu ki hono fale, bea koe gaahi mataba jioata i hono fale mohe nae ava ki Jelusalema, bea naa ne tomabee o tuulutui o liuga tolu i he aho, bea ne lotu mo fakafetai i he ao o hono Otua, o hage ko ene faa fai i mua. Bea nae toki fakataha ae kau tagata ni, bea naa nau ilo a Taniela, oku ne lotu mo fai ene hu i he ao o hono Otua. Bea naa nau unuunu atu, o lea i he ao oe tu‘i ki he fono ae tu‘i. Ikai kuo ke tohi ae fono, ke iloga ha tagata e fai ha kole ki ha otua be ha tagata i he aho e tolugofulu, ka kiate koe be, e tu‘i, e li ia ki he ana oe faga laione? Bea nae lea ae tu‘i o ne beheage, Oku mooni ae mea, o fakatatau ki he fono ae kakai Mitia mo Beasia, aia oku ikai ke liliu. Bea naa nau lea o behe i he ao oe tu‘i, Koe Taniela na aia oku i he fānau bobula o Juta, oku ikai te ne tokaga kiate koe, be ki he fono aia kuo ke tohi, ka oku ne fai ene lotu o liuga tolu i he aho. Bea i he fanogo ae tu‘i ki he lea ni, naa ne mamahi lahi, bea nae tokaga lahi hono loto kia Taniela ke fakahaofi ia, bea naa ne feiga o a‘u ki he to hifo ae laa ke fakahaofi ia. Bea nae toki fakataha ae kau tagata ni ki he tu‘i, bea nau behe ki he tu‘i, Ke ke ilo, e tu‘i, oku behe ae fono ae kakai Mitia mo Beasia, ke iloga ha fono be ha tabu oku fokotuu e he tu‘i, e ikai jii liliu ia.

KOE TOHI A TANIELA 6:16-23

Bea nae toki fekau e he tu‘i, bea naa nau omi a Taniela, bea li ia ki he ana oe faga laione. Ka nae lea ae tu‘i o ne behe kia Taniela, Ko ho Otua, aia oku ke faa tauhi, te ne fakahaofi koe. Bea nae omi ha maka, o ai ki he gutu oe ana; bea nae buluji ia e he tu‘i aki hono fakailoga oona, bea moe fakailoga o ene houeiki; koeuhi ke oua naa liliu ae mea kia Taniela. Bea nae alu ae tu‘i ki hono fale, bea ne aukai i he bo o aho, bea nae ikai ke omi ki hono ao ae gaahi mea faji hiva: bea nae mahui ae mohe meiate ia. Bea nae tuu hake ae tu‘i i he bogibogi o hegihegi aubito, bea ne alu fakavave ki he ana oe faga laione. Bea i he ene hoko ki he ana, naa ne kalaga i he le‘o mamahi kia Taniela; bea nae lea ae tu‘i o behe kia Taniela, E Taniela, koe tamaioeiki ae Otua moui, oku malohi ho Otua aia oku ke tauhi mau ai be, ke fakahaofi koe mei he faga laione? Bea nae behe e Taniela ki he tu‘i, E tu‘i, ke ke moui o taegata. Kuo fekau e hoku Otua a ene agelo, bea kuo tabuni ae gutu oe faga laione ke oua naa nau fakamamahi au: koeuhi nae ilo ae lelei iate au i hono ao: bea i ho ao foki e tu‘i nae ikai teu fai kovi. Koia nae fiefia lahi aubito ae tu‘i koeuhi koia, bea ne fekau ke nau too hake a Taniela mei he ana. Koia nae too hake a Taniela mei he ana, bea nae ikai ilo ha lavea jii iate ia, koeuhi naa ne tui ki hono Otua.

KOE TOHI A TANIELA 7:25

Bea e lea aki eia ae gaahi lea fielahi ki he Fugani Maoluga, bea te ne fakaogojia ae kakai maonioni oe Fugani Maoluga, bea e mahalo eia ke ne fakakehe ae gaahi kuoga moe gaahi fono: bea e tuku ia ki hono nima i ha kuoga moe kuoga e ua, moe vaeua malie oe kuoga.

KOE TOHI A TANIELA 12:1-3

BEA i he kuoga koia e tuu hake a Maikale, ae Eiki lahi, aia oku tokoni ki he fānau a hoo kakai: bea e hoko ha kuoga oe mamahi, aia nae ikai aubito hano tatau talu moe i ai ha buleaga, o a‘u ki he buleaga koia: bea e fakahaofi hoo kakai i he kuoga koia, aia kotoabe e ilo‘i kuo tohi i he toni. Bea e a ae toko lahi okinautolu oku mohe i he efu o mamani, koe niihi ki he moui taegata, moe niihi ki he ma moe manuki taegata. Bea ko kinautolu oku boto e gigila o hage koe ulo oe lagi; bea ko kinautolu oku fakatafoki‘i ae toko lahi ki he maonioni, o hage koe gaahi fetuu, o taegata bea taegata.

KOE TOHI A NEHUMI 1:7

Oku lelei a Jihova, koe hufaga malohi ia i he aho oe mamahi; bea oku ne ilo‘i akinautolu oku falala kiate ia.

KOE TOHI A HABAKUKI 3:18

Ka ne ogo ia teu fiefia ia Jihova, beau nekeneka i he Otua o hoku fakamoui.

E MATIU 5:10-12

Oku monuia akinautolu kuo fakataga‘i koeuki koe maonioni: he oku o nautolu ae buleaga oe lagi. Oku monuia akimoutolu, oka manukia, mo fakataga‘i, mo lohiekina akimoutolu i he mea kovi kotoabe, koeuhi ko au. Mou fiemalie o fiefia lahi aubito: he oku lahi hoo mou totogi i he lagi: he nae behe e nau fakataga‘i ae kau balofita nae mua iate kimoutolu.

E MATIU 5:44

Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu, Ofa ki ho mou gaahi fili, tabuaki‘i akinautolu oku kabe‘i akimoutolu, fai lelei kiate kinautolu oku fehia kiate kimoutolu, bea hufia akinautolu oku fai kovi mo fakataga kiate kimoutolu;

E MATIU 6:19-20

Oua e fokotuu maa moutolu ae koloa i mamani, aia oku kai ai e he ane moe umeumea, bea oku hae‘i e he kau kaihaa o kaihaaji: Kae fokotuu maa moutolu ae koloa i he lagi, aia e ikai kai ai e he ane be koe umeumea, bea e ikai hae‘i ia e ha kaihaa ke kaihaaji:

E MATIU 10:17-20

Kae vakai ki he kakai: he te nau tukuage akimoutolu ki he kau fakamāu, bea te nau haha akimoutolu i ho nau gaahi fale lotu; Bea e taki akimoutolu ki he ao oe kau bule moe gaahi tu‘i koeuhi ko au, koe fakamooni kiate kinautolu moe Jenitaile. Bea ka nau ka tuku atu akimoutolu, oua naa mou feiga be fefe be koeha te mou lea aki: koeuhi e foaki kiate kimoutolu i he feituulaa koia, aia te mou lea aki. He oku ikai ko kimoutolu oku lea, ka koe Laumalie o hoo mou Tamai oku lea iate kimoutolu.

E MATIU 10:21-23

Bea e tuku atu e he tagata hono tokoua ki he mate, moe tamai ene tamajii: bea e tuu hake ae fānau ki he matua, o bule ke mate akinautolu. Bea e fehianekina akimoutolu i he kakai kotoabe koeuhi ko hoku higoa: ka ko ia e kataki o a‘u ki he gataaga e moui ia. Bea ka nau ka fakataga akimoutolu i ha kolo, mou feholaki ki ha kolo kehe; he oku ou tala mooni atu kiate kimoutolu, E teeki ai te mou ojiki ae gaahi kolo o Isileli i hoo mou alu, ka kuo hoko mai ae Foha oe tagata.

E MATIU 10:28

Bea oua naa manavahe kiate kinautolu oku tamate‘i ae jino, ka oku ikai faa tamate‘i ae laumalie: kae manavahe mua kiate ia oku mafai ke fakaauha ae laumalie moe jino i heli.

E MATIU 10:38-39

Bea ko ia oku ikai too hake ene akau māfajia o muimui iate au, oku ikai tāu mo ia ke ne ma‘u au. Ko ia oku kalofaki ene moui, e mole ia iate ia: ka ko ia oku mole ene moui koeuhi ko au, e ma‘u eia ia.

E MATIU 11:28-30

Ha‘u kiate au akimoutolu kotoabe oku feiga mo māfajia, bea teu foaki ae fiemalie kiate kimoutolu. Too eku haamoga kiate kimoutolu, bea mou ako iate au; he oku ou agavaivai mo agamalu: bea te mou ilo ai ae fiemalie ki ho mou laumalie. He oku faigofua be eku haamoga, bea oku maamaa eku kavega.

E MATIU 12:14

Bea toki alu kitua ae kau Falesi, o nau fakakaukau, be fefe e nau tamate‘i ia.

E MATIU 13:20-21

Ka ko ia naa ne ma‘u ae tega i he botu maka, ko ia oku ne fanogo ki he folofola, bea ma‘u fiefia leva ia; Ka oku ikai aka ia iate ia, bea oku tologa jii be ia: he oka hoko ae mamahi be ae fakataga koeuhi koe folofola, oku higa leva ia.

E MATIU 13:44-46

Koe taha, oku tatau ae buleaga oe lagi moe koloa kuo fufu i ha goue; aia ka ilo e ha tagata, oku ne fufu ia, bea alu fiefia ai, o ne fakatau ene mea kotoabe, ke fakatau aki ae goue koia. Koe taha, oku tatau ae buleaga oe lagi moe tagata fakatau, oku kumi mataitofe lelei: Aia, i he ene ilo ae mataitofe mahuiga lahi, oku alu ia, o ne fakatau ene mea kotoabe, ke fakatau aki ia.

E MATIU 14:2-12

Bea behe eia ki he ene kau tamaioeiki, Ko Jone eni koe Babitaiso: he kuo tuu hake ia mei he mate; bea koia oku ha ai iate ia ae gaahi gaue lahi. He nae buke mo ha‘i e Helota a Jone, o tuku ia ki he fale fakabobula, koeuhi ko Helotiasi, koe unoho o hono tokoua ko Filibe. He nae behe a Jone kiate ia, Oku ikai gofua hao ma‘u ia. Bea i he ene tokaga ke tamate‘i ia, nae manavahe ia ki he kakai, he naa nau lau ia koe balofita. Ka i he aho nae fakamanatu‘i ai ae faele‘i o Helota, nae mee i ho nau ao ae taahine a Helotiasi, bea malieia ai a Helota. Koia naa ne fuakava ai ke ne foaki kiate ia aia kotoabe te ne kole ki ai. Bea kuo tomua akonekina ia e he ene fa‘e, bea ne behe, Tuku mai ni kiate au ae ulu o Jone koe Babitaiso i ha ibu. Bea mamahi ai ae tu‘i: ka koeuhi ko ene fuakava, mo kinautolu naa nau nonofo mo ia i he kai, naa ne fekau ke age ia kiate ia. Bea ne fekau ai ke tutuu ae ulu o Jone i he fale fakabobula. Bea nae omi hono ulu i he ibu, o atu ki he taahine: bea ne omi ia ki he ene fa‘e. Bea nae ha‘u ene kau akoga, o ave ae jino, mo tanu, bea alu o fakaha kia Jisu.

E MATIU 16:21

Bea talu mei he aho koia nae kamata fakaha ai e Jisu ki he ene kau akoga, e alu ia ki Jelusalema, bea ne kataki ae gaahi mea lahi i he kau mātua, moe kau taulaeiki lahi, moe kau tagata tohi, bea e tamate‘i ia, bea toe fokotuu i hono aho tolu.

E MATIU 16:24-25

Bea toki behe ai e Jisu ki he ene kau akoga, Kabau e muimui ha taha iate au, tuku ke ne liaki eia ia, bea too hake ene akau mafajia o muimui iate au. He ko ia e kalofaki ene moui, e mole ia: bea ko ia e mole ene moui koeuhi ko au, te ne ma‘u ia.

E MATIU 19:27

Bea toki lea ai a Bita, o beheage kiate ia, Vakai, kuo mau jiaki ae mea kotoabe, o muimui iate koe: koeha te mau ma‘u ai?

E MATIU 20:18-19

Vakai, oku tau alu hake ki Jelusalema; bea e lavaki‘i ae Foha oe tagata ki he kau taulaeiki lahi moe kau tagata tohi; bea te nau fakamāu ia ke mate; Bea e tukuage ia ki he Jenitaile ke manuki‘i, mo haha, mo tutuki ki he akau: bea e tuu hake ia i hono aho tolu.

E MATIU 21:33-39

Fanogo ki he fakatātā e taha: Nae ai ae eiki e taha, naa ne to ae goue vaine, o takatakai aki ia ae a, o keli i ai ae tataoaga uaine, o ne laga ae fale leo, o ne tuku ia ki he kau tagata tauhi goue, kae alu ia ki he fonua mamao: Bea kuo ofi hono toukai vaine, bea fekau eia ene kau tamaioeiki ki he kau tauhi goue, koeuhi ke nau ma‘u hono gaahi fua. Bea buke e he kau tagata goue ene kau tamaioeiki, o haha ae toko taha, mo tamate‘i ae toko taha, bea tologaki aki ae maka ae toko taha. Bea toe fekau eia ae kau tamaioeiki lahi hake i he uluaki: bea nau fai behe be kiate kinautolu. Bea fekau fakamui eia a hono foha kiate kinautolu, o ne behe, Te nau fakaabaaba ki hoku foha. Ka kuo mamata ae kau tauhi goue ki he foha, bea nau fealeleaaki, o behe, Ko eni ae foha hoko; ha‘u, ke tau tamate‘i ia, bea tau ma‘u hono tofia. Bea naa nau buke ia, o li ia kituaa goue vaine, o tamate‘i ia.

E MATIU 23:34-35

Koia, vakai, oku ou fekau atu kiate kimoutolu ae kau balofita, moe kau tagata boto, moe kau tagata tohi: bea ko ho nau niihi te mou tamate‘i o tutuki ki he akau: bea ko ho nau niihi te mou haha i ho mou gaahi fale lotu, o fakataga‘i mei he kolo ki he kolo: Koeuhi e eke iate kimoutolu ae toto maonioni kotoabe kuo liligi i mamani mei he toto o Ebeli maonioni, o hoko ki he toto o Sakalia koe foha o Balakia, aia naa mou tamate‘i i he vahaa oe botu tobutabu moe ejifeilaulau.

E MATIU 24:9-10

Bea te nau toki tukuage akimoutolu ke tautea, mo tamate‘i akimoutolu: bea koe fehianekina akimoutolu e he buleaga kotoabe koeuhi ko hoku higoa. Bea e toki higa ai ae toko lahi, o felavakiiaki akinautolu, mo fetaufehiaaki.

E MATIU 24:13

Ka ko ia e faa kataki o a‘u ki he gataaga, ko ia ia e moui.

E MATIU 24:21-22

Ka koeuhi e toki hoko ae mamahi lahi, nae ikai hano tatau talu mei he kamataaga o mamani, o a‘u ki he aho ni, bea e ikai o lauikuoga. Bea kabau e ikai fakajiijii ki he gaahi aho koia, e ikai moui ha toko taha: ka koeuhi koe kakai kuo fili e fakajiijii ai ae gaahi aho koia.

E MATIU 26:4

O nau fakakaukau be fefe e nau buke ia, kae tamate‘i ia?

E MATIU 26:35

Bea talaage e Bita kiate ia, Kabau teu mate ai mo koe, kae ikai teu fakafiji‘i koe. Bea lea behe be foki ae kau akoga kotoabe.

E MATIU 26:59

Bea kumi e he kau taulaeiki lahi, moe mātua, moe kau fakamāu kotoabe, ae fakamooni loi kia Jisu, kae tama-te‘i ia;

E MATIU 26:67

Bea naa nau toki aanu ki hono mata, o tuki‘i ia; bea jibi‘i ia e he niihi aki ho nau aofi nima,

E MATIU 27:1-2

BEA kuo bogibogi hake, bea fealeleaaki ae kau taulaeiki lahi kotoabe moe kau mātua oe kakai kia Jisu, ke tamate‘i ia: Bea hili e nau ha‘i ia, naa nau toki ave ia kia Bonito Bailato koe bule.

E MATIU 27:26

Bea toki tukuage ai eia a Balabasa kiate kinautolu; bea hili ene kauimaea a Jisu, naa ne tukuage ia ke tutuki ki he akau.

E MATIU 27:30-31

Bea nau aanu kiate ia, o too ae vaa kaho, o ta‘i aki hono fofoga. Bea hili e nau manuki‘i ia, naa nau too ae bulubulu meiate ia, kae toe ai hono kofu oona kiate ia, o taki atu ke tutuki ki he akau.

E MATIU 27:35

Bea naa nau tutuki ia ki he akau, bea nau vahevahe hono gaahi kofu i he talotalo: koeuhi ke fakamooni aia nae lea aki e he balofita, Naa nau tufa hoku gaahi kofu kiate kinautolu, mo nau talotalo ki hoku kofu tua.

MAAKE 4:16-17

Bea ko kinautolu eni foki kuo tutui i he botu makaia; i he e nau fanogo ki he folofola oku nau ma‘u leva ia i he fiefia; Ka oku ikai ha aka iate kinautolu, koia oku nau ma‘u ai ia o fuonounou: bea ka tubu ae mamahi be ae fakataga, koeuhi koe folofola, oku higa leva akinautolu.

MAAKE 6:14-29

Bea fanogo ki ai ae tu‘i ko Helota; (he kuo mafola atu hono higoa;) bea behe eia, Kuo toe tuu mei he mate a Jone koe Babitaiso, bea koia oku ha ai ae gaahi gaue lahi meiate ia. Bea behe e he niihi, Ko Ilaija ia. Bea behe e he niihi, Koe balofita ia, be oku hage ko ha taha i he kau balofita. Ka i he fanogo ki ai a Helota, bea behe eia, Ko Jone ia, aia neu tutuu hono ulu: kuo toe tuu ia mei he mate. He nae fekau atu e Helota, ke buke a Jone, o ha‘i ia i he fale fakabobula, koe mea ia Helotiasi, koe unoho o hono tokoua ko Filibe: he kuo na fakamau mo ia. He nae behe e Jone kia Helota, Oku ikai gofua hao ma‘u ae unoho o ho tokoua. Koia nae ita a Helotiasi kiate ia, o ne loto ke tamate‘i ia; ka nae ikai ke ne mafai ia: He nae manavahe a Helota kia Jone, ko ene ilo koe tagata agatonu ia, mo maonioni, bea naa ne malu‘i ia; bea i he ene fanogo kiate ia, naa ne fai ae gaahi mea lahi, mo ne fanogo i he fiefia. Bea nae hokojia ae aho lelei, koe aho fakamanatu ki he fanau‘i o Helota, bea ne fai ai ae katoaga ma a hono gaahi houeiki, moe gaahi eiki tau, moe gaahi eiki o Kaleli; Bea kuo ha‘u ki ai ae taahine ae Helotiasi koia, o mee, bea malieia ai a Helota mo kinautolu naa nau nonofo, bea behe e he tu‘i ki he taahine, Kole mai kiate au aia oku ke loto ki ai, bea teu foaki ia kiate koe. Bea ne fuakava kiate ia, Ka iloga ha mea te ke kole kiate au, teu foaki ia kiate koe, o a‘u ki hono vaeua malie o hoku buleaga. Bea alu atu ia, o ne behe ki he ene fa‘e, Koeha teu kole? Bea beheage eia, Koe ulu o Jone koe Babitaiso. Bea toe ha‘u leva ia ki he tu‘i, bea ne kole, o behe, Ko hoku loto ke ke foaki mai kiate au anaiage, ae ulu o Jone koe Babitaiso, i ha ibu. Bea mamahi lahi ae tu‘i; ka koe mea i he ene fuakava, bea koeuhi ko kinautolu naa nau nonofo mo ia, nae ikai te ne faa fakafiji kiate ia. Bea kouna leva e he tu‘i ae tagata tamate, o fekau ke omi hono ulu: bea alu ia, o tutuu hono ulu i he fale fakabobula, O ne omi hono ulu i ha ibu, mo atu ki he taahine: bea age ia e he taahine ki he ene fa‘e. Bea i he fanogo ki ai a ene kau akoga, naa nau omi, o ave hono jino o fakatokoto ia i he fonualoto.

MAAKE 8:31

Bea kamata fakaha eia kiate kinautolu, ae kataki e he Foha oe tagata ae gaahi mea lahi, bea jiaki ia e he mātua, moe kau taulaeiki lahi, moe kau tagata tohi, bea e tamate‘i ia, bea hili ae aho e tolu e toe tuu.

MAAKE 8:34-35

Bea kuo ui eia ae kakai mo ene kau akoga foki, bea ne behe kiate kinautolu, Ko ia ia oku loto ke muimui iate au, ke ne jiaki eia ia, kae too ene kavega, o muimui iate au. He ko ia ia oku loto ke kalofaki ene moui, e mole ia: ka ko ia ia e mole ene moui koeuhi ko au moe ogoogolelei, e ma‘u eia ia.

MAAKE 9:31

He nae akonaki‘i eia a ene kau akoga, o ne behe kiate kinautolu, E tukuage ae Foha oe tagata ki he nima oe kakai, bea te nau fakabogi ia; bea hili hono fakabogi, e toe tuu ia i hono aho tolu.

MAAKE 10:33-34

O ne behe, Vakai, oku tau alu hake ki Jelusalema; bea e tukuage ae Foha oe tagata ki he kau taulaeiki lahi, moe kau tagata tohi; bea te nau fakamāu ia ke mate, o tukuage ia ki he Jenitaile; Bea te nau manuki‘i ia, mo haha ia, mo aanu kiate ia, mo tamate‘i ia; bea i hono aho tolu e toe tuu ia.

MAAKE 12:1-8

BEA fua lea ia kiate kinautolu, i he gaahi fakatātā, o behe, Nae to e he tagata ae goue vaine, bea ne takatakai aki ia ae a, o ne keli ae botu tataoaga uaine, bea laga ae fale leo, o ne tuku ia ki he kau tagata tauhi goue, kae alu ia ki he fonua mamao. Bea hoko hono toukai, naa ne fekau ae tamaioeiki ki he kau tauhi goue, koeuhi ke ne ma’u mei he kau tauhi goue ae fua oe goue vaine. Bea naa nau buke ia, o haha, o fekau ke alu tae haane mea. Bea toe fekau eia kiate kinautolu ae tamaioeiki e taha; bea naa nau tologaki aki ia ae maka, bea foa hone ulu, bea fekau ke alu kuo lahi e nau fai kovi kiate ia. Bea toe fekau eia ae toko taha kehe, bea nau tamate’i ia; bea moe toko lahi; kae haha ae niihi, bea tamate’i ae niihi. Bea kuo kei toe kiate ia a hono foha be taha, aia ko hono ofaaga, bea ne fekau fakamui foki ia kiate kinautolu, o ne behe, Te nau fakaabaaba ki hoku foha. Ka nae febeheaki ae kau tauhi goue koia, Ko eni ae foha hoko; ha’u, ke tau tamate’i ia, bea e otautolu ae tofia. Bea naa nau buke, o tamate’i ia, bea li ia kituaa goue vaine.

MAAKE 13:9-13

Ka mou vakai kiate kimoutolu: he te nau tukuage akimoutolu ki he kau fakamāu; bea e haha akimoutolu i he gaahi fale lotu; bea e omi akimoutolu ki he ao oe gaahi bule moe gaahi tu‘i koeuhi ko au, koe fakamooni kiate kinautolu. Ka e tomua malaga aki ae ogoogolelei ki he gaahi buleaga kotoabe. Bea ka nau ka taki mo tukuage akimoutolu, oua naa mou tomua fifili, be fakakaukau ki he mea te mou lea aki: ka koia e foaki kiate kimoutolu i he feituulaa koia, koia be te mou lea aki: he oku ikai ko kimoutolu oku lea, ka koe Laumalie Maonioni. Bea e lavaki‘i e he toko taha a hono tokoua ke mate, moe tamai ae foha; bea e tuu hake ae fānau ki he mātua, mo bule ke tamate‘i akinautolu. Bea e fehianekina akimoutolu i he kakai fulibe koeuhi ko hoku huafa: ka ko ia e kataki o a‘u ki he ikuaga, ko ia ia e moui.

MAAKE 14:1

BEA hili ae aho e ua, bea hoko ae katoaga oe Lakaatu, moe ma tae mea fakatubu: bea nae kumi e he kau taulaeiki lahi moe kau tagata tohi be fefei e nau moua ia i he kākā, ke tamate‘i.

MAAKE 14:31

Ka nae ajili ai ene lea fakamatoato, Kabau teu mate ai mo koe, e ikai aubito teu fakafiji‘i koe. Bea nae lea behe foki akinautolu kotoabe.

MAAKE 14:55

Bea kumi e he kau taulaeiki lahi, moe kau fakamāu kotoabe, ae fakamooni kia Jisu, ke nau tamate‘i ai ia; ka nae ikai ma‘u.

MAAKE 14:64-65

Kuo mou fanogo ki he lea fie Otua: koeha ho mou loto? Bea nau loto taha kotoabe e totonu ke mate. Bea kamata aanu ae niihi kiate ia, bea ke ufiufi hono mata, o ta‘i ia, bea nau behe kiate ia, Kikite: bea jibi‘i ia e he kau tamaioeiki aki ho nau aofi nima.

MAAKE 15:13-15

Bea naa nau toe kalaga, Tutuki ia ki he akau. Bea toki behe e Bailato kiate kinautolu, Koeumaa, koeha ae kovi kuo ne fai? Bea naa nau ajili kalaga ai aubito, Tutuki ia ki he akau. Bea koe mea i he fie fakafie-malie e Bailato ki he kakai, naa ne tukuage a Balabasa kiate kinautolu, bea hili ene kauimaea a Jisu, naa ne tukuage ia ke tutuki ki he akau.

MAAKE 15:20

Bea kuo nau manuki‘i ia, bea nau too iate ia ae kulokula, kae ai kiate ia hono kofu oona, o tataki atu ia ke tutuki ki he akau.

MAAKE 15:24-25

Bea kuo nau tutuki ia ki he akau, bea nau vahevahe hono gaahi kofu, mo talotalo ki ai, ke iloga aia e ma‘u e he tagata taki taha. Bea ko hono tolu ia oe feituulaa, naa nau tutuki ai ia ki he akau.

MAAKE 15:37

Bea tagi le‘o lahi a Jisu, bea ne tuku hake hono laumalie.

LUKE 1:47

Bea oku fiefia hoku laumalie i he Otua ko hoku fakamoui.

LUKE 6:22-23

Oku monuia akimoutolu oka fehia ae kakai kiate kimoutolu, mo faka-mavahe‘i akimoutolu meiate kinautolu, o taukae kiate kimoutolu, bea li kitua ho mou higoa o hage koe kovi, koeuhi koe Foha oe tagata. Mou fiefia i he aho koia, bea hobohobo i he fiefia: vakai, he oku lahi hoo mou totogi i he lagi: he nae fai behe e nau gaahi tamai ki he kau balofita.

LUKE 6:27-28

Ka oku ou tala atu kiate kimoutolu oku fanogo, Ofa ki ho mou gaahi fili, fai lelei kiate kinautolu oku fehia kiate kimoutolu. Tabuaki‘i akinautolu oku kabe‘i akimoutolu, bea hufia akinautolu oku fakakovi‘i akimoutolu.

LUKE 6:35

Ka mou ofa ki ho mou gaahi fili, bea fai lelei, mo atu mea, i he tae amanaki ke toe ma‘u; bea e lahi ai hoo mou totogi, bea e ui akimoutolu koe fānau ae Fugani Maoluga: he oku agalelei ia ki he taefakafetai bea moe kovi.

LUKE 9:7-9

Bea nae fanogo a Helota koe tu‘i ki he mea kotoabe kuo fai eia: bea naa ne bubutuu ai, koeuhi nae behe e he niihi, Kuo toe tuu a Jone mei he mate. Bea behe e he niihi, Kuo ha mai a Ilaija; moe niihi, Kuo toe tuu ha taha i he kau balofita motua. Bea behe e Helota, Kuou tutuu ae ulu o Jone; ka kohai eni, oku ou fanogo ki ai ae gaahi mea ni? Bea ne ne holi ke mamata kiate ia.

LUKE 9:22

O ne behe, E kataki e he Foha oe tagata ae gaahi mea lahi, bea e jiaki ia e he kau mātua bea moe kau taulaeiki lahi moe kau tagata tohi, bea e tamate‘i ia, bea toe fokotuu i hono aho tolu.

LUKE 9:23-24

Bea ne behe kiate kinautolu kotoabe, Kabau e muimui ha taha kiate au, tuku ke jiaki ia eia, bea too hake ene akau māfajia i he aho kotoabe, bea muimui iate au. He ko ia e kalofaki ene moui, e mole ia; ka ko ia e mole ene moui koeuhi ko au, ko ia be e ma‘u ia.

LUKE 11:47-51

E malaia akimoutolu! he oku mou laga ae gaahi fonualoto oe kau balofita akinautolu nae tamate‘i e hoo mou gaahi tamai. Koe mooni oku mou fakamooni oku mou leleiia i he faiaga o hoo mou gaahi tamai: he naa nau tamate‘i akinautolu, bea oku mou laga ho nau gaahi fonualoto. Koia nae behe ai foki ae boto ae Otua, Teu fekau atu kiate kinautolu ae kau balofita moe kau abosetolo, bea ko ho nau niihi te nau tamate‘i mo fakataga: Koeuhi ke eke ki he toutagata ni ae toto oe kau balofita kotoabe, aia nae liligi talu mei he tubuaga o mamani; Mei he toto o Ebeli, o a‘u ki he toto o Sakalia, aia nae tamate‘i i he vahaa oe ejifeilaulau moe botu tobutabu: koe mooni oku ou tala atu kiate kimoutolu, E eke ia mei he toutagata ni.

LUKE 12:4-5

Bea oku ou tala atu kiate kimoutolu ko hoku kaiga, Oua te mou manavahe kiate kinautolu oku tamate‘i ae jino, bea hili ia oku ikai mo ha mea te nau faa fai. Ka teu fakaha kiate kimoutolu aia te mou manavahe ki ai: manavahe kiate ia, aia, oka hili ene tamate‘i, oku ne faa fai ke li ki heli; io, oku ou behe kiate kimoutolu, manavahe kiate ia.

LUKE 12:32-33

Ae faga sibi jii, oua e manavahe: he koe finagalo lelei o hoo mou Tamai ke foaki ae buleaga kiate kimoutolu. Fakatau atu aia oku mou ma‘u, bea faa foaki; tokonaki maa moutolu ae gaahi kato e ikai fakaaau ke motua, koe koloa i he lagi e ikai oji, bea e ikai ofi ki ai ha kaihaa, be fakabobo ia e he ane.

LUKE 14:26-27

Kabau e ha‘u ha taha kiate au, kae ikai fehia ki he ene tamai, moe fa‘e, moe unoho, moe fānau, moe gaahi tokoua, moe gaahi tuofefine, io, ki he ene moui foki, e ikai jii hoko ia ko eku akoga. Bea ko ia e ikai te ne fua ene akau māfajia, o muimui kiate au, e ikai jii hoko ia ko eku akoga.

LUKE 14:33

Bea oku behe foki, ko ia ia iate kimoutolu oku ikai te ne jiaki aia kotoabe oku ne ma‘u, e ikai hoko ia ko eku akoga.

LUKE 17:33

Ko ia ia e kalofaki ene moui, e mole ia iate ia; ka ko ia ia e tuku ene moui, e ma‘u eia ia.

LUKE 18:32-33

He koeuhi e tukuage ia ki he Jenitaile, bea e manuki‘i ia, mo fai mea kovi kiate ia, mo aanu ki ai: Bea te nau kauimaea mo tamate‘i ia: bea i hono aho tolu e toe tuu ia.

LUKE 20:9-15

Bea naa ne kamata lea aki ae fakatātā ni ki he kakai; Koe tagata e toko taha naa ne to ae goue vaine, o ne tuku ia ki he kau tauhi goue, bea fonoga mamao ia o fuoloa ai. Bea hokojia ae toukai, bea ne fekau ae tamaioeiki ki he kau tauhi goue, koeuhi ke nau omi kiate ia ha fua oe goue vaine: ka nae teia ia e he kau tauhi goue, o nau kabuji ia tae haane mea. Bea toe fekau eia ae tamaioeiki e taha: bea naa nau teia foki ia, bea lahi e nau fai kovi kiate ia, mo nau kabuji tae haane mea. Bea toe fekau eia a hono toko tolu: bea naa nau teia foki ia, o nau li ia kituaa. Bea toki behe e he eiki oe goue vaine, Koeha teu fai? Teu fekau atu hoku foha ofaaga: hei ilo ka nau ka mamata ai te nau fakaabaaba kiate ia. Ka kuo mamata ki ai ae kau tauhi goue, bea nau fealeleaaki, o behe, Ko eni ae foha hoko: ha‘u ke tau tamate‘i ia, kae atautolu ae tofia. Bea naa nau li ia kituaa goue vaine, o tamate‘i ia. Bea koeha e fai e he eiki oe goue vaine kiate kinautolu?

LUKE 20:35-36

Ka ko kinautolu e aoga ke ma‘u ae mama koia, moe toetuu mei he mate, e ikai te nau fakamau be foaki ke fakamau: Bea e ikai te nau toe mate: he koe fānau ae Otua akinautolu o hage koe kau agelo; moe fānau oe toetuu.

LUKE 21:12-17

Kae teeki ai ke hoko eni, te nau bukea akimoutolu, mo fakataga‘i, mo tukuage akimoutolu ki he gaahi fale lotu, moe gaahi fale fakabobula, o nau omi akimoutolu ki he ao oe gaahi tu‘i moe bule, koeuhi ko hoku higoa. Bea e hoko ia koe fakamooni kiate kimoutolu. Koia ke fakababau ho mou loto, ke oua naa tomua fakakaukau aia te mou tali aki: He teu foaki kiate kimoutolu ae gutu moe boto, e ikai faa tali be taofia e ho mou gaahi fili kotoabe. Ka e lavaki‘i akimoutolu e he mātua, moe tokoua, moe kaiga, moe kaumea; bea te nau tamate‘i ho mou niihi. Bea e fehianekina akimoutolu i he kakai kotoabe koeuhi ko hoku higoa.

LUKE 21:19

Mou ma‘u i hoo mou faa kataki a ho mou laumalie.

LUKE 22:2

Bea nae fifili e he kau taulaeiki lahi moe kau tagata tohi be fefe‘i e nau tamate‘i ia; ka naa nau manavahe ki he kakai.

LUKE 22:28

Ko kimoutolu ia kuo nofo mau mo au, i hoku gaahi ahiahi.

LUKE 22:33

Bea behe eia kiate ia, Eiki, teu alu mo koe ki he fale fakabobula moe mate.

LUKE 22:63-64

Bea koe kau tagata nae buke a Jisu, naa nau manuki‘i o ta‘i ia. Bea hili e nau nonoo hono mata, naa nau jibi‘i hono mata, o fehui kiate ia, o behe, Mate mai, kohai ia oku ne jibi‘i koe?

LUKE 23:21-23

Ka naa nau kalaga, o behe, Tutuki ki he akau, tutuki ia ki he akau. Bea lea ia kiate kinautolu ko hono tuo tolu, Koeumaa, koeha ha kovi kuo ne fai? oku ikai teu ilo ha mea ke mate ai ia: koia teu tautea ia, bea tukuage. Ka nae malohi e nau lea bea logoaa lahi, o nau behe, Ke tutuki ia ki he akau. Bea nae malohi ae le‘o o kinautolu moe kau taulaeiki lahi.

LUKE 23:33-34

Bea kuo nau hoko ki he botu oku ui ko Kalivali, naa nau tuki ia i ai ki he akau, moe ogo fai kovi, koe toko taha ki he nima toomatau, moe toko taha ki he nima toohema. Bea toki behe e Jisu, E Tamai, fakamolemole akinautolu; he oku ikai te nau ilo aia oku nau fai. Bea naa nau vahevahe a hono gaahi kofu, o talotalo.

LUKE 23:43

Bea beheage e Jisu kiate ia, Oku ou tala mooni kiate koe, Te ta i Bala-taisi mo au he aho ni.

LUKE 23:46

Bea tagi le‘o lahi a Jisu, o ne behe, E Tamai, oku ou tuku hoku laumalie ki ho nima: bea hili ene lea behe, bea bekia ia.

LUKE 24:20

Bea moe tukuage ia e ho mau kau taulaeiki lahi moe kau fakamāu ke tamate‘i, bea kuo tutuki ia ki he akau.

JONE 5:24-25

Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate kimoutolu, Ko ia oku fanogo ki he eku lea, o tui kiate ia naa ne fekau au, oku iate ia ae moui taegata, bea e ikai fakamalaia ia; ka kuo hao mei he mate ki he moui. Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate kimoutolu, Oku ha‘u ae aho, bea ko eni ia, e fanogo ai ae mate ki he le‘o oe Alo oe Otua; bea ko kinautolu e fanogo te nau moui.

JONE 5:28-29

Oua te mou ofo ai: he oku ha‘u ae aho, e fanogo ai ki hono le‘o akinautolu kotoabe oku i he gaahi tanuaga, Bea te nau alu atu; ko kinautolu nae fai lelei, ki he toetuu oe moui; mo kinautolu nae fai kovi, ki he toetuu oe fakamalaia.

JONE 6:50-51

Ko eni ae ma oku alu hifo mei he lagi, aia oku kai e ha tagata, bea ikai mate. Ko au koe ma moui kuo alu hifo mei he lagi: kabau e kai e ha tagata ae ma ni, e moui taegata ia: bea koe ma oku ou foaki ko hoku jino, aia teu foaki ke moui ai a mamani.

JONE 7:19

Ikai nae atu e Mosese ae fono kiate kimoutolu, ka oku ikai ha mou toko taha oku ne fai ki he fono? Koeha oku mou kumi ai ke tamate‘i au?

JONE 8:51

Koe mooni, koe mooni, oku ou tala kiate kimoutolu, Kabau e fai e ha tagata ki he eku lea, e ikai aubito mamata ia ki he mate.

JONE 10:11

Ko au koe tauhi lelei: oku foaki e he tauhi lelei a ene moui koeuhi koe faga sibi.

JONE 10:15-18

Oku behe a eku ilo aia oku aaku, moe ilo au ekinautolu: bea oku ou tuku hifo eku moui koeuhi koe faga sibi. Bea oku ai mo eku faga sibi kehe, oku ikai i he loto a ko eni: teu omi akinautolu foki, bea te nau fanogo ki hoku le‘o; bea e ai ae loto a be taha, moe tauhi be taha. Koia oku ofa ai a eku Tamai kiate au, koe mea i he eku tuku hifo eku moui, kau toe too ia. Oku ikai ke too ia e ha taha iate au, ka oku ou tuku hifo ia eau be. Oku ou mafai ke tuku hifo ia, bea oku ou mafai ke toe too ia. Koe fekau ni kuou ma‘u mei he eku Tamai.

JONE 11:25-26

Bea talaage e Jisu kiate ia, Ko au koe toetuu, moe moui: ko ia oku tui kiate au, ka ne mate ia, e moui be ia: Bea ko ia oku moui mo tui kiate au, e ikai aubito mate ia. Oku ke tui ki ai?

JONE 11:53

Bea talu mei he aho koia naa nau alea fakataha ke tamate‘i ia.

JONE 12:10

Ka nae alea ae kau taulaeiki lahi, ke nau tamate‘i a Lasalosi foki;

JONE 12:24-26

Koe mooni, koe mooni, oku ou tala atu kiate kimoutolu, Kabau oku ikai mokulu ae tega‘i uite ki he kelekele bea mate, oku nofo taha ai be: ka i he ene mate, oku tubu mei ai ae fua lahi. Ko ia oku ofa ki he ene moui, e mole ia iate ia; bea ko ia oku fehia ki he ene moui i he mamani, te ne ma‘u ia ki he moui taegata. Kabau oku tauhi au e ha tagata, tuku ke ne muimui iate au; bea koe botu teu i ai, e i ai foki a eku tamaioeiki. kabau oku tauhi au e ha tagata, e fakaogoogolelei ia e he Tamai.

JONE 13:37

Bea fehui e Bita kiate ia, Eiki, koeha e ikai teu muimui ai ni kiate koe? Teu tuku hifo eku moui koeuhi ko koe.

JONE 15:13

Oku ikai ha tagata e lahi hake ene ofa i he mea ni, ke ne foaki ene moui koeuhi ko hono kaiga.

JONE 15:18-21

Kabau oku fehia a mamani kiate kimoutolu, oku mou ilo nae tomua fehia ia kiate au iate kimoutolu. Ka ne o mamani akimoutolu, e ofa a mamani ki he mea aana: ka koeuhi oku ikai o mamani akimoutolu, ka kuou fili akimoutolu mei mamani, koia oku fehia ai a mamani kiate kimoutolu. Manatu ki he lea naaku lea aki kiate kimoutolu, Oku ikai lahi ae tamaioeiki ki he ene eiki. Kabau kuo nau fakataga‘i au, te nau fakataga‘i akimoutolu foki; kabau kuo nau fai eku lea, te nau fai ae lea a moutolu foki. Ka te nau fai eni kotoabe kiate kimoutolu koeuhi ko hoku huafa, koeuhi oku ikai te nau ilo aia naa ne fekau‘i au.

JONE 16:2-4

Te nau kabuji akimoutolu mei he fale lotu: io, e hokojia ae kuoga, ko ia te ne tamate‘i akimoutolu, e mahalo eia ko ene gaue lelei ki he Otua. Bea te nau fai ae gaahi mea ni kiate kimoutolu, koeuhi nae ikai te nau ilo ae Tamai, be ko au. Ka kuou tala ae gaahi mea ni kiate kimoutolu, koeuhi oka hoko ae kuoga, ke mou manatu naaku tala ia kiate kimoutolu. Bea nae ikai teu tala ae gaahi mea ni kiate kimoutolu i he kamataaga, koeuhi naaku iate kimoutolu.

JONE 16:22

Ko eni, oku mamahi ni akimoutolu: ka teu toe vakai kiate kimoutolu, bea e fiefia ai ho mou loto, bea ko hoo mou fiefia, e ikai too e ha taha meiate kimoutolu.

JONE 16:33

Kuou tala ae gaahi mea ni kiate kimoutolu, koeuhi ke mou ma‘u ae fiemalie iate au. Te mou ma‘u ae mamahi i mamani: ka mou loto to‘a; kuou iku‘i a mamani.

JONE 17:14

Kuou tuku kiate kinautolu a hoo folofola; bea kuo fehia a mamani kiate kinautolu, koeuhi oku ikai o mamani akinautolu, o hage foki oku ikai o mamani au.

JONE 19:1-3

KOIA nae toki tuku e Bailato a Jisu, ke kauimaea. Bea nae fi e he kau tau ae tatā akau talatala, ke ai ki hono fofoga, o nau ai kiate ia ae bulubulu kulokula. O nau lau, Jiotoofa tu‘i oe kakai Jiu! bea nau haha ia aki ho nau nima.

JONE 19:6

Koia i he mamata ae kau taulaeiki lahi moe kau matābule kiate ia, naa nau kalaga, o behe, Tutuki ki he akau, tutuki ki he akau. Bea talaage e Bailato, kiate kinautolu, Mou ave ia, o tutuki ki he akau: he oku ikai teu ilo haane kovi.

JONE 19:11

Bea talaage e Jisu, E ikai te ke mafai ha mea kiate au, o ka ne ikai foaki ia kiate koe mei oluga: ko ia foki kuo tukuage au kiate koe, oku lahi hake ene agahala.

JONE 19:15-18

Ka naa nau kalaga, Ave ia, ave ia, tutuki ia ki he akau. Bea behe e Bailato kiate kinautolu, Teu tutuki ho mou Tu‘i ki he akau? Bea talaage e he kau taulaeiki lahi, Oku ikai ha mau tu‘i ka ko Sisa be. Koia naa ne toki tukuage ai ia kiate kinautolu ke tutuki ki he akau. Bea naa nau ma‘u a Jisu o taki atu. Bea fua eia hono akau, o alu atu ki he botu oku ui koe botu oe uluboko, aia oku ui i he lea faka‐Hebelu ko Kolokota: O nau tutuki ai ia ki he akau, moe toko ua kehe mo ia, i hono botu faka-touoji be, kae i ho na vahaa a Jisu.

JONE 19:30

Bea kuo ma‘u e Jisu ae vai mahi, bea behe eia, Ko hono gata ia: bea bunou hono fofoga, o tuku hake hono laumalie.

JONE 21:18-19

Koe mooni, koe mooni, oku ou tala atu kiate koe, I hoo kei talavou, naa ke nonoo koe, o ke eveeva ko hoo faiteliha: ka oka ke ka motua, te ke mafao atu ho nima, bea e nonoo koe e ha toko taha, o ave koe ki he botu e ikai te ke loto ki ai. Naa ne lea aki eni, koe fakaha ae mateaga koia te ne fakaogoogolelei ai ae Otua. Bea hili ene lea behe, bea ne behe ki ai, Muimui mai kiate au.

JONE 21:22-23

Bea talaage e Jisu kiate ia, Kabau ko hoku loto ke tatali ia ke oua keu ha‘u, koeha ia kiate koe? muimui koe iate au. Bea mafola ae tala ni ki he kaiga, e ikai mate ae akoga koia: ka nae ikai tala e Jisu kiate ia, E ikai mate ia; kae behe, Kabau oku ou loto ke tatali ia ke oua keu ha‘u, koeha ia kiate koe?

KOE GAUE 2:23-24

Aia nae tukuage e he Otua, i he ene fakakaukau boto mo ene muaki ilo, bea naa mou buke aki ia ae nima agahala, o tutuki ia ki he akau, o tamate‘i: Aia kuo fokotuu e he Otua, i he veteage oe mamahi oe mate: koeuhi nae ikai aubito faa taofi aki ia.

KOE GAUE 5:18

Bea naa nau buke ae kau abosetolo, o fakahu akinautolu ki he fale fakabobula lahi.

KOE GAUE 5:33

Bea kuo nau fanogo eni, bea nau tekelili i he ita, mo nau fakakaukau ke tamate‘i akinautolu.

KOE GAUE 5:40-41

Bea naa nau loto ki ai: bea kuo nau ui ae kau abosetolo, mo kauimaea, naa nau fekau ke oua te nau lea i he huafa o Jisu, bea tukuage akinautolu. Bea naa nau alu mei he ao oe kau fakamāu i he fiefia, koeuhi kuo nau aoga ke kataki ae fakama koeuhi ko hono huafa.

KOE GAUE 7:51-56

Ae kau kia kekeva, bea taekamu ae loto moe teliga, oku mou teke‘i mau ai be ae Laumalie Maonioni: o hage ko hoo mou gaahi tamai. Koe balofita fe nae ikai fakataga‘i e hoo mou gaahi tamai? bea kuo nau tamate‘i akinautolu nae muaki fakaha ae ha‘u oe Toko Taha Agatonu; aia kuo mou toki lavaki‘i mo tamate‘i: Akimoutolu nae ma‘u ae fono i he ao oe kau agelo, kae ikai fai ki ai. Bea kuo nau fanogo ki he gaahi mea ni, nae tekelili ho nau loto i he ita, bea nau fakalili ho nau nifo kiate ia. Ka nae bito ia i he Laumalie Maonioni, bea jio fakamama‘u ia ki he lagi, o ne mamata ki he nāunāu oe Otua, mo Jisu oku tuu i he nima toomatau oe Otua, O ne behe, Vakai, oku ou mamata ki he lagi kuo matagaki, moe Foha oe tagata oku tuu i he nima toomatau oe Otua.

KOE GAUE 7:57-60

Bea naa nau toki kalaga aki ae le‘o lahi, mo tabuni ho nau teliga, o feohofi fakataha kiate ia, O li ia ki he tuaa kolo, mo tologaki aki ae maka: bea nae tuku hifo e he kau fakamooni ho nau kofu i he va‘e oe talavou, ko Saula hono higoa. Bea naa nau tologaki a Setiveni, kae lotu be ia, mo behe, Eiki Jisu, ke ke ma‘u hoku laumalie. Bea tuulutui ia, o kalaga aki ae le‘o lahi, Eiki, oua naa lau ae agahala ni kiate kinautolu. Bea kuo ne lea aki ia, bea mohe. Bea nae loto lelei a Saula ki he ene mate.

KOE GAUE 8:1-3

BEA i he aho koia, nae lahi ae fakataga ki he jiaji i Jelusalema; bea nae fakamovetevete akinautolu kotoabe i he fonua ko Jutea mo Samelia, kae nofo be ae kau abosetolo. Bea nae fai ae butu o Setiveni e he kau tagata lotu, bea nae lahi e nau tagi iate ia. Ka ko Saula naa ne maumau‘i ae jiaji, o hu ki he fale kotoabe, mo ne toho ae kakai tagata moe fefine, o fakahu ki he fale fakabobula.

KOE GAUE 8:32-33

Koe botu eni i he tohi naa ne lau, Nae tataki ia o hage koe sibi ke tamate‘i; bea hage koe lami oku noa i he ao oe tagata koji, behe nae ikai mafaa hono fofoga: I he ene moulaloa nae fakamalohi‘i ia: bea kohai te ne fakaha hono tubuaga? he nae ave ene moui i mamani.

KOE GAUE 9:1-5

Oku fonoga a Saula ki Tamasikusi, 4 bea oku ta hifo ia ki he kelekele, 10 oku ui ia ki he gaue ae abosetolo, 18 oku babitaiso ia e Ananaia. 20 Oku ne malaga aki a Kalaisi i he taemanavahe. 23 Oku toitoi ae kakai Jiu ke nau tamate‘i ia: 29 moe kau Elinisito foki, ka oku ne hao mei ai o moui. 31 Oku fiemalie ae jiaji, bea oku fahamoui e Bita a Enia mei he mahaki tete, 36 mo ne fakamoui a Tabaita aia nae mate. BEA nae kei mānava aki e Saula ae lea fakamanavahe moe fakabo ki he kau akoga ae Eiki, bea alu ia ki he taulaeiki lahi, O kole mei ai ae tohi ki he gaahi fale lotu i Tamasikusi, koeuhi ka ilo eia ha niihi, ae tagata be koe fefine, i he hala ko eni, ke ne omi ha‘ijia akinautolu ki Jelusalema. Bea i he ene fonoga, kuo ofi ki Tamasikusi: bea fakafokifa nae malama takatakai iate ia ae māma mei he lagi: Bea to ia ki he kelekele, o ne fanogo ki he le‘o nae behe mai kiate ia, E Saula, e Saula, koeha oku ke fakataga ai au? Bea ne behe, Eiki kohai koe? Bea behe mai e he Eiki, Ko au Jisu oku ke fakataga‘i: koe mea faigataa hoo akahi ae mea majila.

KOE GAUE 9:23-24

Bea kuo hili ae gaahi aho lahi, nae fakakaukau ae kakai Jiu ke tamate‘i ia: Ka nae ilo e Saula e nau toitoi‘i ia. Bea naa nau leohi ae gaahi mataba i he aho moe bo ke tamate‘i ia.

KOE GAUE 9:29

Bea nae lea malohi ia i he huafa oe Eiki ko Jisu, mo ne fakakikihi moe kau Elinisito: ka naa nau kumi ke tamate‘i ia.

KOE GAUE 12:1-4

I HE kuoga koia, nae mafao ai ae nima o Helota koe tu‘i, ke fakamamahi‘i ae niihi i he jiaji. Bea ne tamate‘i a Jemesi koe tokoua o Jone aki ae heleta. Bea i he ene mamata oku fiefia ai ae kakai Jiu, nae fai eia ke ne buke foki a Bita. (Bea nae feuga ia moe gaahi aho oe ma tae mea fakatubu.) Bea kuo ne buke ia, bea ne fakahu ki he fale fakabobula, o tuku ki he vahega tau e fa, nae taki toko fa, ke nau leohi ia; o ne tokaga ke omi ia kituaa ki he kakai oka hili ae katoaga oe Lakaatu.

KOE GAUE 14:5-6

Bea fai ke feohofi ae Jenitaile, moe Jiu mo ho nau gaahi bule, ke gaohi kovi‘i mo tologaki aki ae maka akinaua. Bea naa na ilo ki ai, bea na hola ki Lisita mo Teabe, koe ogo kolo o Likonia, bea ki he gaahi botu nae vaofi:

KOE GAUE 14:22

O na tokoni‘i ae loto oe kau akoga, bea akonaki ke nau tuu ma‘u i he tui, koeuhi kuo tonu ke tau hu ki he buleaga oe Otua i he mamahi lahi.

KOE GAUE 15:26

Koe ogo tagata kuo na liaki e na moui koeuhi koe huafa o ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi.

KOE GAUE 16:22-24

Bea feohofi ae kakai kiate kinaua: bea nae haehae ho nau kofu e he kau bule, mo fekau ke haha akinaua. Bea oji e nau haha o lahi akinaua, naa nau tuku akinaua ki he fale fakabobula, mo nau fekau ki he leo ke ne leohi mau akinaua: Bea i he ene ma‘u ae fekau koia, naa ne fakahu akinaua ki he fale fakabobula i loto, bea ne fakama‘u ho na va‘e ki he akau.

KOE GAUE 17:26-28

Bea nae gaohi eia i he toto be taha ae gaahi kakai kotoabe ke nofo i he fuga o mamani kotoabe, bea kuo tomua tuku bau ae gaahi kuoga, moe gataaga o ho nau nofoaga; Ke nau kumi ki he Eiki, o tautaufā ki ai, hei ilo be te nau ma‘u ia, ka oku ikai mamao ia mo kitautolu taki taha kotoabe. He oku tau moui, mo gau‘eue, mo nofo be, iate ia; o hage koe lea ae niihi i hoo mou kau tohi hiva, He ko hono hako foki akitautolu.

KOE GAUE 20:22-24

Bea koeni, vakai, oku ou alu ha‘ijia i loto ki Jelusalema, bea oku ikai teu ilo ae gaahi mea e hoko mai i ai kiate au: Ka koeni, oku fakamooni mai e he Laumalie Maonioni, o behe, oku tatali be kiate au ae gaahi ha‘i moe mea fakamamahi i he kolo kotoabe. Ka oku ikai ue‘i ai au, bea oku ikai foki teu lau koe mea mahuiga kiate au eku moui, kae kehe keu fakaoji i he fiefia eku lakaga, moe gaue kuou ma‘u mei he Eiki ko Jisu, keu fakamooni ki he ogoogolelei oe aloofa ae Otua.

KOE GAUE 21:13-14

Ka nae behe e Baula, Koeha eni oku mou fai, o fetagihi ke faji ai hoku loto? he oku ou teu ke oua e ha‘ijia be, kae mate foki i Jelusalema, koeuhi koe huafa oe Eiki ko Jisu. Bea i he ikai tui mai ia, naa mau tuku, o mau behe, Ke fai be ae finagalo oe Eiki.

KOE GAUE 21:31

Bea i he e nau fai ke fakabogi ia, nae ha‘u hono tala ki he bule oe kau tau, kuo maveuveu a Jelusalema kotoabe.

KOE GAUE 22:4-5

Bea naaku fakataga‘i ae hala ko eni o a‘u ki he mate, o ha‘ijia mo fakahu ki he gaahi fale fakabobula ae tagata moe fefine. Bea oku fakamooni kiate au ae taulaeiki lahi, moe kau mātua kotoabe: aia neu ma‘u mei ai ae gaahi tohi ki he kaiga, beau alu ki Tamasikusi, ke ha‘ijia mo omi akinautolu nae i ai ki Jelusalema, ke tautea.

KOE GAUE 22:19-20

Bea neu behe, E Eiki, oku nau ilo ko au naaku fakahu ki he fale fakabobula mo haha i he fale lotu kotoabe akinautolu nae tui kiate koe: Bea i he liligi oe toto o hoo fakamooni ko Setiveni, naaku tuu i ai foki, beau loto ki hono tamate‘i, bea neu tauhi ae kofu o kinautolu naa nau tamate‘i ia.

KOE GAUE 23:12-15

Bea kuo bogibogi ai, bea alea bau ae kau Jiu niihi, mo nau fefuakavaaki, o nau behe, e ikai te nau kai be inu kae oua ke nau tamate‘i a Baula. Bea nae toko fagofulu tubu akinautolu naa nau fai ae fuakava ni. Bea naa nau alu ki he kau taulaeiki lahi moe mātua, o nau behe, Kuo mau fefuakavaaki fakamamafa, e ikai te mau kai ha mea kae oua ke mau tamate‘i a Baula. Bea koeni, ke lea fakataha akimoutolu moe kau fakamāu ki he bule oe kau tau, ke o hifo ia kiate kimoutolu abogibogi, o hage ko haa mou fie fehui fakababau i ha mea kiate ia: bea i he heeki ke teitei ofi ia, te mau tali ke tamate‘i ia.

KOE GAUE 26:9-11

Koe mooni naaku mahalo eau i hoku loto, oku totonu eku fai kehe moe huafa o Jisu o Nasaleti ae gaahi mea lahi. Bea neu fai foki ia i Jelusalema: bea koe toko lahi oe kakai maonioni neu fakahu ki he fale fakabobula, i he eku ma‘u ae malohi mei he kau taulaeiki lahi; bea naaku kau ki ho nau tamate‘i Bea neu tautea akinautolu o liuga lahi i he fale lotu kotoabe, o fakamalohi‘i ke nau lea kovi, bea naaku loto lili fakamanavahe kiate kinautolu, bea neu alu ki he kolo kehekehe o fakataga‘i.

KOE GAUE 26:21

Bea koeuhi koe gaahi mea ni, nae buke au e he kakai Jiu i he fale lotu lahi, o nau fai ke tamate‘i au.

LOMA 2:7

Koe moui taegata kiate kinautolu oku kumi ki he ogoogo lelei, moe hakeaki‘i, moe moui taemate, i he fakakukafi mau ai be i he fai lelei:

LOMA 5:3

Bea oku ikai ke gata ai, ka oku tau vikiviki i he gaahi mamahi foki: i he e tau ilo oku tubu mei he mamahi ae faa kataki;

LOMA 5:6-10

He nae lolotoga e tau vaivai aubito, bea bekia a Kalaisi i he kuoga tuutuu-malie koeuhi koe taelotu. E meimei ikai aubito fie mate ha taha koeuhi koe tagata agatonu be: ka e faa fai abe ke mate ha toko taha koeuhi koe tagata agalelei. Ka oku fakaha e he Otua ene ofa kiate kitautolu i he mea ni, lolotoga koe kau agahala akitautolu, ne bekia a Kalaisi maa tautolu. Bea ka koia, bea e ajili ae fakamoui o kitautolu mei he houhau iate ia, he kuo fakatonuhia‘i akitautolu i hono taataa. He kabau ne fakalelei akitautolu ki he Otua i he bekia a hono Alo, ka koe gaahi fili akitautolu, bea ta e ajili ho tau fakamoui i he ene moui, he kuo tau fakalelei.

LOMA 6:3-7

Ikai oku mou ilo ko kitautolu kotoabe nae babitaiso kia Jisu Kalaisi, naa tau babitaiso ki he ene bekia? Bea koia, kuo tau tanu fakataha mo ia i he babitaiso ki he mate: koeuhi ke hage hono fokotuu a Kalaisi mei he mate e he malohi oe tamai, ke behe foki e tau felaka‘i i he moui foou. He kabau kuo tau to fakataha mo ia i he tatau o ene bekia, te tau i he tatau foki o ene toetuu: O ilo eni, ko ho tau motua tagata kuo tamate‘i fakataha mo ia, koeuhi ke fakaauha ae jino oe agahala, koeuhi ke oua naa tau toe tauhi ae agahala. He ko ia oku mate, kuo movete ia mei he agahala.

LOMA 6:8-11

Koeni, kabau oku tau mate fakataha mo Kalaisi, oku tau tui te tau moui fakataha foki mo ia: I he e tau ilo kuo fokotuu a Kalaisi mei he bekia, bea e ikai toe bekia ia; e ikai toe bule‘i ia e he mate. He ko ene mate, koe mate tuo taha be koeuhi koe agahala: ka ko ene moui, koe moui ia ki he Otua. Bea ke behe foki ae lau akimoutolu koe mate mooni ki he agahala, ka koe moui ki he Otua i ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi.

LOMA 8:13-14

He kabau te mou moui ki he kakano, te mou mate: ka oka mou ka tamate‘i ae gaahi aga oe kakano aki ae Laumalie, te mou moui. He ko kinautolu oku takiekina e he Laumalie oe Otua, koe gaahi foha akinautolu oe Otua.

LOMA 8:17-18

Bea kabau koe fānau, bea ta koe kau hoko; koe kau hoko ki he Otua, bea koe kau hoko fakataha mo Kalaisi; o kabau te tau mamahi mo ia, koeuhi ke tau ma‘u ae hakeaki‘i fakataha mo ia. He oku ou behe, oku ikai gali ke fakatatau ae gaahi mamahi oe moui ni ki he nāunāu aia e fakaha kiate kitautolu.

LOMA 8:22-23

He oku tau ilo, oku to‘eto‘e mo feiga i he lagā fakataha a mamani kotoabe o a‘u ki heni. Bea oku ikai koia be, ka ko kitautolu foki, akitautolu oku ma‘u ae uluaki fua oe Laumalie, io, oku tau to‘eto‘e i loto iate kitautolu, mo tatali ki he ohi, aia, koe huhui o ho tau jino.

LOMA 8:28-30

Bea oku tau ilo oku fegaueaki fakataha ae gaahi mea kotoabe ke lelei ai akinautolu oku ofa ki he Otua, akinautolu kuo ui o tatau mo ene tuutuuni. He ko kinautolu naa ne tomua ilo, naa ne tuutuuni foki ki he tatau o hono Alo, koeuhi ke hoko ia koe uluaki fanau i he kaiga toko lahi: Bea ko kinautolu naa ne tuutuuni, naa ne ui akinautolu foki: bea ko kinautolu naa ne ui, naa ne fakatonuhia‘i akinautolu foki: bea ko kinautolu naa ne fakatonuhia‘i, naa ne hakeaki‘i akinautolu.

LOMA 8:31-32

Bea koeha te tau lea aki ki he gaahi mea ni? Ka kuo kau ae Otua maa tautolu, bea kohai e agatuu kiate kitautolu? Ko ia ia nae ikai te ne mamae ki hono Alo oona, ka ne tukuage ia koeuhi ko kitautolu kotoabe, bea fefe, e ikai te ne foaki fiemalie foki mo ia ae gaahi mea kotoabe kiate kitautolu?

LOMA 8:35-39

Kohai te ne fakamavae akitautolu mei he ofa a Kalaisi? Ae mahaki, be koe mamahi, be koe fakataga, be koe hoge, be koe telefua, be koe tuutamaki, be koe heleta? O hage koia kuo tohi, Koeuhi ko koe oku tamate‘i akimautolu i he aho kotoabe; bea lau akimautolu o hage koe faga sibi ki he tamate‘i. Ka i he gaahi mea ni kotoabe oku tau ikuna bea malohi lahi iate ia nae ofa kiate kitautolu. He oku ou ilo bau, e ikai i he mate, be i he moui, be i he kau agelo, be i he kau bule, be i he gaahi malohi, be i he gaahi mea i heni, be i he gaahi mea e hoko, Be i he maoluga, be i he maulalo, be i ha mea kehe e taha kuo gaohi, e ikai mafai ia ke fakamavae akitautolu mei he ofa ae Otua, aia oku ia Kalaisi Jisu ko ho tau Eiki.

LOMA 11:3-5

Eiki, kuo nau tamate‘i hoo kau balofita, bea nau holoki hifo a ho gaahi ejifeilaulau; bea oku ou toe toko taha be, bea oku nau kumi ki he eku moui. Ka koeha ae folofola nae tali aki ia e he Otua? Kuou fakatoe kiate au ae kau tagata e toko fitu afe, kuo ikai te nau tuulutui kia Beali. Bea koeni, oku behe foki i he kuoga ni, oku ai ae toega o fakatatau ki he fili i he ofa.

LOMA 12:1-2

Koe gaahi agaofa ae Otua oku totonu ene ue‘i akitautolu ke tau ofa kiate ia. 3 Oua naa mahalo lelei lahi e ha tagata kiate ia, 6 kae tokaga na tagata kotoabe ki he faiva koia kuo tuku ia ki ai. 9 Oku totonu ke ai ae ofa moe gaahi gaue kehekehe iate kitautolu. 19 Oku taofi totonu ae fakafajifaji. KOENI, e kaiga, oku ou kole ai kiate kimoutolu, koe mea i he gaahi aloofa ogogofua ae Otua, ke mou atu ho mou jino koe feilaulau moui, mo maonioni, mo lelei ki he Otua, aia koe gaue oku tāu mo kimoutolu ke fai. Bea oua naa fakatatau akimoutolu ki he mamani: ka ke matuaki liliu akimoutolu i he fakafoou o ho mou loto, koeuhi ke mou ilo bau ae finagalo koia oe Otua, a hono lelei, mo hono aoga, mo hono haohaoa.

LOMA 12:12-14

O fiefia i he amanaki lelei; bea faa kataki i he mamahi; bea fai mau o fakakukafi i he lotu; Tufaki ki he majiva oe kaiga maonioni; tuli ki he agaofa. Tabuaki akinautolu oku fakataga akimoutolu: tabuaki‘i, bea oua naa kabea.

LOMA 12:18-20

Bea kabau e faa lava‘i, mou moui melino be moe kakai kotoabe. Ae kaiga ofeina, oua naa mou fai ae totogi koeuhi ko kimoutolu, ka mou fakaataatā ki he houhau: he kuo tohi, Oku aaku ae totogi; oku behe e he Eiki, teu totogi be eau. Koia kabau oku fiekaia ho fili, fafaga ia; kabau oku fieinu, atu ha inu kiate ia: koeuhi i hoo fai behe, te ke fokotuu ae malala‘i afi ki hono ulu.

LOMA 13:1-4

KE fakavaivai ae tagata kotoabe ki ke bule oku maoluga. He oku ikai ha bule kae mei he Otua: bea koe kau bule oku ai, oku tuutuuni ia e he Otua. Ko ia oku agatuu ki he bule, oku agatuu ki he tuutuuni ae Otua: bea ko kinautolu oku agatuu, te nau ma‘u kiate kinautolu ae tautea. He koe kau bule oku ikai koe fakailifia ki he gaahi gaue lelei, ka ki he kovi. Bea ko ho loto ke oua naa manavahe koe ki he bule? fai aia oku lelei, bea te ke ma‘u mei ai ae fakamalo: He koe tamaioeiki ae Otua ia kiate koe ki he lelei. Bea kabau oku ke fai aia oku kovi, ke ke manavahe; he oku ikai ke too noabe eia ae heleta: he koe tamaioeiki ia ae Otua, koe fai totogi ia ke tautea kiate ia oku fai kovi.

LOMA 14:8-9

He kabau oku tau moui, oku tau moui ki he Eiki; bea kabau oku tau mate, oku tau mate ki he Eiki: koia, ka tau ka moui, be mate, oku ae Eiki akitautolu. He ko eni ae mea nae bekia ai a Kalaisi, mo toe tuu, o toe moui, koeuhi ke Eiki ia ki he mate moe moui.

1 KOLINITO 2:7-9

Ka oku mau lea aki ae boto lilo oe Otua i he gaue fufu, aia nae tuutuuni e he Otua i he teeki ai tuu a mamani, ko ho tau leleiaga: Aia nae ikai ilo e ha taha oe gaahi eiki oe mamani: he ka ne nau ilo ia, behe, e ikai te nau tutuki ki he akau ae Eiki lagilagi. Kae hage koia kuo tohi, Oku teeki ai mamata e ha mata, be fanogo e ha teliga, bea oku teeki ai hu ki he loto o ha tagata, ae gaahi mea aia oku teuteu e he Otua ma a nautolu oku ofa kiate ia.

1 KOLINITO 3:16

Ikai oku mou ilo koe fale tabu oe Otua akimoutolu, bea oku nofoia akimoutolu e he Laumalie oe Otua?

1 KOLINITO 4:9

He oku ou ilo eau kuo tuku e he Otua akimautolu ae kau abosetolo ki mui, o hage koe tuku bau ki he mate, he kuo gaohi akimautolu koe jiofiaaga o mamani, moe kau agelo, moe kakai.

1 KOLINITO 4:11-13

Io, o a‘u ki he feituulaa ni oku mau fiekaia, mo fieinu, oku mau telefua, bea jibi‘i, bea oku ikai ha mau nofoaga mau: O gaue, bea fai aki ho mau nima o mautolu: kuo manukia, ka mau tabuaki; kuo fakataga‘i, ka mau kataki ia: Kuo lauikovi, ka oku mau kole; kuo hoko akimautolu o hage koe uli oe fonua, bea moe efe oe mea kotoabe o a‘u ki he aho ni.

1 KOLINITO 6:19-20

Koeha? ikai oku mou ilo, ko ho mou jino koe fale tabu oe Laumalie Maonioni, oku iate kimoutolu, aia oku mou ma‘u mei he Otua, bea oku ikai amoutolu akimoutolu? He kuo fakatau akimoutolu aki ae totogi: koia ke fakaogolelei ae Otua i ho mou jino, bea i ho mou laumalie, aia oku oe Otua.

1 KOLINITO 11:26

He oka mou ka kai ae ma ni, mo inu i he ibu ni, oku mou fakaha ai ae bekia ae Eiki kae oua ke ha‘u ia.

1 KOLINITO 13:3-7

Bea kabau teu atu eku gaahi mea kotoabe ke fafaga aki ae majiva, bea kabau teu foaki hoku jino ke tutu, bea ikai teu ma‘u moe ofa, oku ikai hano aoga kiate au. Oku kataki fuoloa ae ofa, bea oku agalelei ia; oku ikai meheka ae ofa; oku ikai fielahi ae ofa, be fakafuofuo lahi ia, Oku ikai ke fai taegali ha mea, oku ikai ke kumi ene mea aana, oku ikai ke itagofua, oku ikai ke mahalo kovi; Oku ikai ke fiefia i he agahala, ka oku fiefia ia i he mooni; Oku ne ufiufi ae mea kotoabe, oku tui ia ki he mea kotoabe, oku amanaki lelei ki he gaahi mea kotoabe, oku kataki ae mea kotoabe.

1 KOLINITO 15:20

Ka koeni, kuo toe tuu a Kalaisi mei he bekia, bea kuo hoko ia koe uluaki fua okinautolu nae mohe.

1 KOLINITO 15:26

Koe fili fakamui e fakaauha, koe mate.

1 KOLINITO 15:31

Oku ou fakaha i hoo mou fiefia aia oku ou ma‘u ia Kalaisi Jisu ko ho tau Eiki, oku ou mate i he aho kotoabe.

1 KOLINITO 15:36

Koe vale koe, koia oku ke tūtūi oku ikai fakaake ia, o kabau oku ikai ke mate:

1 KOLINITO 15:42-44

Bea oku behe be ae toetuu ae mate. Oku tūtūi ia i he auauha: oku fokotuu hake ia i he tae faa auauha: Oku tūtūi ia i he fakalielia; oku fokotuu ia moe nāunāu: oku tūtūi ia i he vaivai; oku fokotuu ia i he malohi: Oku tūtūi ia koe jino fakakakano; oku fokotuu ia koe jino fakalaumalie. Oku ai ae jino fakakakano, bea oku ai moe jino fakalaumalie.

1 KOLINITO 15:53-55

He kuo bau ke ai e he auauha ni, ae tae faa auauha, bea ke ai e he mate ni ae taemate. Koia, bea ka oji hono ai e he auauha ni ae tae faa auauha, moe ai e he mate ni ae taemate, e toki fakamooni ae lea kuo tohi, Kuo folo hifo ae mate e he malohi. E mate, kofaa hao huhu? E faitoka, kofaa hoo malohi?

2 KOLINITO 1:3-7

Fakafetai ki he Otua, moe Tamai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, koe Tamai ae gaahi aloofa, moe Otua oe fiemalie kotoabe; Aia oku ne fakafiemalie‘i akimautolu i be e mau mamahi kotoabe, koeuhi ke mau faa fai ai ke fakafiemalie‘i akinautolu oku mamahiia, aki ae fakafiemalie koia aia oku fakafiemalie‘i aki akimautolu e he Otua. He oku hage ae tubulekina oe gaahi mamahi a Kalaisi iate kimautolu, oku behe, oku tubulekina foki e mau fiemalie ia Kalaisi. Bea kabau oku mau mamahi, koe mea ia ki hoo mou fiemalie moe fakamoui, aia oku gaue lelei ke mou faa kataki ae gaahi mamahi koia oku mau kataki foki: bea kabau kuo fakafiemalie‘i akimautolu, ko hoo mou fakafiemalie ia moe fakamoui. Bea oku tuu mau be e mau amanaki lelei kiate kimoutolu, koe mau ilo, koe mea i hoo mou kau i he gaahi mamahi, te mou kau foki i he fiemalie.

2 KOLINITO 1:8-10

He oku ikai ko ho mau loto ke mou taeilo, e kaiga, ki he e mau gaahi mamahi nae hoko kiate kimautolu i Esia, koeuhi nae taomia lahi hake aubito ia i he e mau malohi, koia nae ikai ai te mau amanaki ki he moui: Ka naa mau ogo‘i kuo tuku bau akimautolu ki he mate, koeuhi ke oua naa mau falala kiate kimautolu, ka ki he Otua aia oku ne fokotuu hake ae mate: Aia naa ne fakamoui akimautolu mei he mate lahi koia, bea oku ne kei fakamoui: bea oku mau falala te ne kei fakamoui be;

2 KOLINITO 4:7-12

Ka oku mau ma‘u ae koloa ni i he gaahi ibu umea, koeuhi ke i he Otua hono lelei oe malohi, kae ikai iate kimautolu. He kuo fakaabiabi akimautolu mei he botu kotoabe, ka oku ikai efituu; moua be, kae ikai tae ha tokoni; Oku fakataga‘i, ka oku ikai liaki; kuo li ki lalo, kae ikai tamate‘i; O fafa fano mau ai be i ho mau jino ae mate a ho tau Eiki ko Jisu, koeuhi ke fakaha ai foki ae moui a Jisu i ho mau jino. He ko kimautolu oku moui, oku tukuage mau ai be ki he mate koeuhi ko Jisu, koeuhi ke fakaha ai foki ae moui a Jisu i ho mau kakano mategofua. Koia oku gaue ae mate iate kimautolu, ka koe moui iate kimoutolu.

2 KOLINITO 4:16-18

Koia oku ikai ai te mau vaivai: ka i he fakaaau o mole ho mau tagata i tua, oku fakafoou ae loto i he aho kotoabe. He ko ho mau mamahi maamaa ni, aia oku ojigofua, oku fakatubu maa mautolu ae lelei oku lahi hake faka-manavahe aubito aubito bea mamafa mo taegata; Kae ikai i he e mau jiofia ae gaahi mea oku ha mai, ka koe gaahi mea oku ikai ha mai: he koe gaahi mea oku ha mai, oku ojigofua; ka koe gaahi mea oku ikai ha mai, oku taegata ia.

2 KOLINITO 5:1-5

HE oku mau ilo oka veteki ho mau fale kelekele, koe fale fehikitaki ni, oku ai ho mau fale mei he Otua, koe fale nae ikai gaohi e he nima, oku taegata, i he lagi. He oku mau oi i heni, o holi lahi ke mau kofu aki ho mau fale aia oku mei he lagi: He koeuhi i he e mau kofuia, ke oua naa iloa oku mau telefua. He ko kimautolu oku i he fale fehikitaki ni, oku mau oi, kuo māfajia: kae ikai koeuhi ke mau taekofuia, kae kofu aki, koeuhi ke folo hifo ae mategofua i he moui. Bea ko ia kuo ne gaohi akimautolu ki he mea ko eni, koe Otua ia, aia kuo ne foaki foki kiate kimautolu hono fakamooni oe Laumalie.

2 KOLINITO 5:6-9

Koia oku mau loto toa mau ai be, o ilo, lolotoga e mau i heni i he jino, oku mau nofo kehekehe moe Eiki: (He oku mau aeva i he tui, kae ikai i he mamata:) Oku mau loto toa, bea holi ke hiki mu‘a mei he jino, ka mau nonofo moe Eiki: Koia oku mau holi ai, koeuhi, ka mau ka i heni be mamao atu, ke lelei akimautolu kiate ia.

2 KOLINITO 5:14-15

He oku fakafeiga‘i akimautolu e he ofa a Kalaisi; he oku behe ho mau loto, kabau nae bekia ae toko taha koeuhi koe kakai kotoabe, bea ta nae mate kotoabe: Bea nae bekia ia ma ae kakai kotoabe, koeuhi ko kinautolu oku moui, ke oua naa nau toe moui kiate kinautolu, ka kiate ia nae bekia maa nautolu, bea toe tuu hake.

2 KOLINITO 5:16-17

Koia oku gata heni, oku ikai te mau ilo fakakakano be ha toko taha: io, naa mo Kalaisi, kabau naa mau ilo fakakakano ia, kuo gata, oku ikai te mau kei ilo behe ia. Koia kabau oku ia Kalaisi ha taha, koe takatubu foou ia: kuo mole atu ae gaahi mea motua; vakai, kuo hoko o foou ae gaahi mea kotoabe.

2 KOLINITO 6:3-10

Ke oua naa ai ha tūkiaaga i ha mea e taha, koeuhi ke oua naa faka-ogokovi ae gaue: Ka mau fakaogolelei atu akimautolu i he gaahi mea kotoabe, o tāu moe kau faifekau ae Otua, i he faa kataki, i he gaahi mamahi, i he gaahi majiva, i he gaahi fakamamahi lahi, I he haha, i he nofo fale fakabobula, i he maveuveu, i he gaahi gaue mamafa, i he faa leo, i he faa aukai; I he maonioni, i he ilo, i he kataki fuoloa, i he agaofa, i he Laumalie Maonioni, i he ofa taeloi, I he lea oe mooni, i he malohi ae Otua, i he mahafu tau oe maonioni i he nima toomatau bea i he toohema, I he fakaabaaba moe taefaka-abaaba, i he ogokovi moe ogolelei: o hage koe kau kākā, ka oku mooni; Hage koe taeiloa, ka oku ilo lahi; hage koe mate, bea iloage, oku tau moui; hage koe tautea, ka oku ikai tamate‘i; Hage koe loto mamahi, ka mau fiefia mau ai be; hage koe majiva, ka oku mau fakakoloaia ae toko lahi; hage koe tae ma‘u ha mea, ka oku ma‘u ae mea kotoabe.

2 KOLINITO 7:3-4

Oku ikai teu lea ko ha tautea: he kuo oji eku tala atu, oku mou i ho mau loto ke mau mate mo moui mo kimoutolu. Oku lahi eku faa lea atu kiate kimoutolu, oku ou vikiviki lahi koeuhi ko kimoutolu: kuo fakafonu au i he fiemalie, oku ou fiefia lahi aubito i he e mau mamahi kotoabe.

2 KOLINITO 8:2

Koeuhi nae tubulekina e nau fiefia i he ahiahi lahi i he mea mamahi, bea tubulekina o lahi e nau foaki kae lolotoga e nau majiva lahi.

2 KOLINITO 11:23-28

Koe kau faifekau a Kalaisi akinautolu? (oku ou lea o hage ha vale) oku ou lahi hake; i he gaahi gaue lahi aubito, i he gaahi kauimaea o lahi aubito, i he nofo fale fakabobula o liuga lahi hake, bea liuga lahi i he mate. Nae liuga nima a hoku haha e he kakai Jiu, bea taki tolugofulu ma hiva ae ta. Nae tuo tolu hoku teia aki ae gaahi vaa akau, bea tuo taha hoku tologaki aki ae maka, kuo tuo tolu eku mate i he vaka, koe bo moe aho naaku i he moana; I he faa fai ae gaahi fonoga, i he tuutamaki i he gaahi vai, i he tuutamaki i he kaihaa kau, i he tuutamaki i he kakai o hoku fonua, i he tuutamaki i he hiteni, i he tuutamaki i he kolo, i he tuutamaki i he toafa, i he tuutamaki i he tahi, i he tuutamaki i he kaiga loi; I he ogojia moe gaue mamahi, i he faa leo, i he fiekaia moe fieinu, i he faa aukai, i he momoko moe telefua. Bea ikai be koe gaahi mea ni mei tua, ka koia foki oku fetaomi kiate au i he aho kotoabe, koe tokaga ki he gaahi jiaji kotoabe.

2 KOLINITO 12:7-10

Bea telia naaku fielahi fau au i hono lahi oe gaahi mea nae fakaha, nae tuku kiate au ae tolounua i he kakano, koe mea fekau a Setani, ke tuki‘i au, telia naaku fielahi fau. Bea i he mea ni, nae liuga tolu eku kole lahi ki he Eiki, koeuhi ke mahui ia iate au. Bea behe mai eia kiate au, Ko eku tokoni e lahi maau: he kuo fakaka-kato eku malohi i hoo vaivai. Koia teu fiefia lahi mo bolebole ai mu‘a i he eku gaahi vaivai, koeuhi ke nofoia au e he malohi o Kalaisi. Koia oku ou fiemalie ai i he gaahi vaivai, i he gaahi manuki, moe gaahi majiva, moe gaahi fakataga, moe gaahi mamahi, koeuhi ko Kalaisi: he kau ka vaivai oku ou toki malohi.

KAKAI KALETIA 1:13

He kuo mou fanogo ki he eku ulugaaga i mu‘a i he lotu faka‐Jiu, he naaku fakataga o lahi hake aubito ae jiaji oe Otua, o maumau‘i ia:

KAKAI KALETIA 2:20

Kuo tutuki au ke mate o hage ko Kalaisi: ka oku ou moui; ka oku ikai ko au, ka ko Kalaisi oku moui iate au: bea ko eku moui eni i he kakano, oku ou moui i he tui ki he Alo oe Otua, aia nae ofa kiate au, o ne foaki ia eia koeuhi ko au.

KAKAI KALETIA 4:29

Kae hage ko ena, ko ia nae tubu fakatagata be, naa ne fakataga aia nae oe Laumalie, bea oku kei behe ni.

KAKAI KALETIA 5:24

Bea ko kinautolu oku a Kalaisi, kuo nau tutuki ki he akau ae kakano mo hono gaahi ofa mo hono gaahi holi.

KAKAI KALETIA 6:8

He ko ia oku tūtūi ki hono kakano, te ne utu i he kakano ae auha; ka ko ia oku tūtūi ki he Laumalie, te ne utu i he Laumalie ae moui taegata.

KAKAI KALETIA 6:14

Kae mamao mo au ae bolebole, ka i he akau be o ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, aia kuo tutuki ai ke mate a mamani kiate au, mo au ki mamani.

KAKAI EFESO 3:1

BEA koeuhi koe mea ni, ko au Baula, koe bobula a Jisu Kalaisi koeuhi ko kimoutolu Jenitaile,

KAKAI EFESO 3:13-14

Koia oku ou holi ke oua naa mou loto foi i he eku gaahi mamahi koeuhi ko kimoutolu, aia ko ho mou fiefiaaga. Koe mea koia oku ou beluki ai hoku tui ki he Tamai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi,

KAKAI EFESO 4:1-2

BEA koeni, ko au koe bobula ae Eiki, oku ou kole kiate kimoutolu, ke mou aeva a tāu moe ui aia kuo uiui‘i aki akimoutolu, I he agavaivai kotoabe moe aga-malu, moe kataki fuoloa, o fekatakiaki i he ofa;

KAKAI EFESO 5:2

Bea aeva i he ofa, o hage koe ofeina akitautolu e Kalaisi, o ne foaki ia koeuhi ko kitautolu koe hifo moe feilaulau ki he Otua koe mea namu kakala.

FILIBAI 1:12-14

Bea ko hoku loto ke mou ilo, e kaiga, koe gaahi mea nae to kiate au kuo iku ia i he fakatubulekina be oe ogoogolelei; Koia kuo ilo ai i he fale kotoa oe tu‘i, moe gaahi botu kehekehe kotoabe, a hoku gaahi ha‘i koeuhi ko Kalaisi: Bea koe kaiga toko lahi i he Eiki, kuo nau loto malohi koe mea i hoku gaahi ha‘i, bea ajili ai ho nau loto toa ke lea aki ae folofola o taemanavahe.

FILIBAI 1:20

O fakatatau ki he eku holi lahi moe amanaki lelei, ke oua naa ai ha mea teu ma ai, ka i he fai malohi lahi, ke hage koia i mu‘a, ke behe eni foki, ae fakaogolelei a Kalaisi i hoku jino, i he moui, be i he mate.

FILIBAI 1:21-23

He koe moui kiate au ko Kalaisi ia, ka e aoga lahi ae mate. Bea kabau teu moui i he jino, ko hono fua eni o eku gaue: ka oku ikai teu iloa aia teu fili ki ai. He oku efihia au i he mea e ua, oku ou holi ke alu, keu ia Kalaisi; aia oku lelei lahi aubito:

FILIBAI 1:28-29

Bea oua naa ilifia i ha mea mei ho mou gaahi fili: he koe fakailoga ia kiate kinautolu oe malaia, ka oe fakamoui kiate kimoutolu, bea oku mei he Otua ia. He kuo tuku kiate kimoutolu koeuhi ko Kalaisi, ke oua naa gata i he tui be kiate ia, ka ke mou mamahi foki koeuhi ko ia;

FILIBAI 2:8

Bea kuo ilo ia i he tatau oe tagata, naa ne fakamoulaloa‘i ia, bea talagofua ki he mate, io, ae mate i he akau.

FILIBAI 2:17

Io, bea kabau e feligiaki au moe feilaulau moe gaue a hoo mou tui, oku ou fiefia, mo nekeneka fakataha mo kimoutolu kotoabe.

FILIBAI 2:30

He koeuhi koe mea i he gaue a Kalaisi, nae ofi ai ia ki he mate, o ikai mamae ia ki he ene moui, ka ne togia akimoutolu i he tauhi kiate au.

FILIBAI 3:3

He koe kamu akitautolu, oku tauhi ki he Otua i he laumalie, mo fiefia ia Kalaisi Jisu, bea oku ikai ke tau falala ki he kakano.

FILIBAI 3:7-11

Ka koe gaahi mea koia nae aoga kiate au, naaku lau ia koe mea ke jiaki koeuhi ko Kalaisi. Io, koe mooni, bea oku ou lau ae gaahi mea kotoabe koe mea ke jiaki koeuhi ko hono lelei lahi aubito oe ilo o Kalaisi Jisu ko hoku Eiki: aia kuou kataki ai hono liaki oe gaahi mea kotoabe, bea oku ou lau ia koe kinohaa, kae kehe keu ma‘u a Kalaisi, Bea ke ilo au iate ia, o ikai i he eku fakatonuhia aaku, aia oku mei he fono ka koia oku i he tui kia Kalaisi, koe fakatonuhia aia oku mei he Otua i he tui: Koeuhi keu ilo‘i ia, moe malohi o ene toetuu, beau kau i he ene gaahi mamahi, i he fakatatau au ki he ene bekia; Kabau teu faa lava‘i i he mea kotoabe ae toetuu mei he mate.

FILIBAI 3:20-21

He oku i he lagi ho tau kolo; aia oku tau amanaki mei ai foki ae Fakamoui, koe Eiki ko Jisu Kalaisi: Aia te ne fakafoou ho tau jino kovi ni, o fakatatau ia ki he jino o hono nāunāu, i he malohi koia aia oku ne mafai ai ke fakamoulaloa‘i ae gaahi mea kotoabe kiate ia.

FILIBAI 4:4

Fiefia mau ai be i he Eiki: oku ou toe behe, Fiefia.

FILIBAI 4:6-7

Oua naa tokaga mamahi ki ha mea e taha; kae fakaha atu hoo mou holi i he mea kotoabe, ki he Otua, i he lotu moe lotu tāumau moe fakafetai. Bea koe melino oe Otua, aia oku lahi hake aubito i he faa iloa, te ne malu‘i ho mou laumalie mo ho mou loto ia Kalaisi Jisu.

KOLOSE 1:24

Bea oku ou fiefia ni i he eku gaahi mamahi koeuhi ko kimoutolu, beau fakakakato aia oku toe i he gaahi mamahi a Kalaisi i hoku kakano koeuhi ko hono jino oona, aia koe jiaji.

KOLOSE 3:1-5

BEA kabau kuo mou toe tuu mo Kalaisi, mou kumi ki he gaahi mea oku i oluga, aia oku nofo ki ai a Kalaisi ki he nima toomatau oe Otua. Mou faa tokaga ki he gaahi mea i oluga, kae ikai ki he gaahi mea i mamani. He kuo mou mate, bea oku fufu hoo mou moui mo Kalaisi i he Otua. Oka fakaha mai a Kalaisi, koe tau mouiaga, te mou toki ha ai mo ia foki i he nāunāu. Koia mou tamate‘i ho mou gaahi kubu oku i mamani; koe feauaki, moe gaue uli, moe fakalielia, moe holi kovi, moe manumanu, aia koe tauhi tama-bua:

KOLOSE 3:24

I hoo mou ilo te mou ma‘u mei he Eiki ae totogi koe tofia: he oku mou tauhi ae Eiki ko Kalaisi.

1 TESALONIKA 1:6

Bea naa mou faifaitaki kiate kimautolu, bea moe Eiki, he ne mou ma‘u ae folofola i he mamahi lahi, moe fiefia i he Laumalie Maonioni:

1 TESALONIKA 2:15

Akinautolu nae tamate‘i ae Eiki ko Jisu, mo ho nau kau balofita foki, bea kuo nau fakataga‘i akimautolu; bea oku ikai te nau lelei ki he Otua, bea oku nau fai kehe moe kakai kotoabe:

1 TESALONIKA 3:3-4

Koeuhi ke oua naa gau‘eue ha taha i he gaahi mamahi ni: he oku mou ilo kuo tuutuuni akitautolu ki ai. He koe mooni, i he e mau iate kimoutolu, naa mau tomua tala kiate kimoutolu e tautea akimautolu; o hage koia nae hoko, bea oku mou ilo.

1 TESALONIKA 4:13-15

Ka oku ikai ko hoku loto ke mou taeilo, e kaiga, koeuhi ko kinautolu oku mohe, ke oua naa mou mamahiia, o hage koe niihi kehe oku ikai haa nau amanaki lelei. He kabau oku tau tui nae bekia a Jisu bea toe tuu hake, bea oku behe, ko kinautolu foki oku mohe ia Jisu, e omi akinautolu fakataha mo ia e he Otua. He oku mau tala eni kiate kimoutolu i he folofola ae Eiki, ko kitautolu oku moui bea toe i he hoko mai ae Eiki, e ikai te tau muomua iate kinautolu oku mohe.

1 TESALONIKA 5:10

Aia nae bekia koeuhi ko kitautolu, koeuhi, ka tau ka a be mohe, ke tau moui fakataha mo ia.

1 TESALONIKA 5:16-18

Fiefia mau ai be. Lotu taetuku. Fakafetai i he mea kotoabe: he koe finagalo ia oe Otua ia Kalaisi Jisu kiate kimoutolu.

2 TESALONIKA 1:4-10

Koia oku mau vikiviki koeuhi ko kimoutolu ki he gaahi jiaji oe Otua, i hoo mou faa kataki moe tui, i ho mou gaahi fakataga kotoabe, moe gaahi mamahi, oku mou faa kataki’i: Aia koe fakailoga oe fakamāu totonu oe Otua, koeuhi ke lau akimoutolu oku mou tāu moe buleaga oe Otua, aia oku mou mamahi ai foki: He koe mea totonu i he Otua ke totogi aki ae mamahi kiate kinautolu oku fakamamahi’i akimoutolu; Ka kiate kimoutolu oku mamahi, koe fiemalie mo kimautolu, oka fakaha mai ae Eiki ko Jisu mei he lagi mo ene kau agelo malohi, I he afi uloulo moe fai totogi kiate kinautolu oku ikai te nau ilo ae Otua, bea oku ikai talagofua ki he ogoogolelei o ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi: Akinautolu e tautea aki ae fakaauha taegata mei he ao oe Eiki, bea mei he nāunāu o ene mafimafi; Oka ha’u ia ke fakahikihiki’i e he ene kakai maonioni, bea ke fakatumutumu ai, i he aho koia, akinautolu kotoabe oku tui; he naa mou tui ki he e mau fakamooni iate kimoutolu.

1 TIMOTE 6:19

Bea nau tokonaki maa nautolu ae tuuga lelei ki he kuoga e hoko, koeuhi ke nau buke ki he moui taegata.

2 TIMOTE 1:7-10

He nae ikai foaki e he Otua kiate kitautolu ae laumalie oe manavajii; ka koe malohi, moe ofa, moe loto faka-botoboto. Koia ke oua naa ke ma koe ki he fakamooni a ho tau Eiki, be kiate au ko ene bobula: ka ke kau koe i he gaahi mamahi oe ogoogolelei o tāu moe malohi oe Otua; Aia kuo ne fakamoui o ne ui akitautolu i he uiui‘i maonioni, o ikai fakatatau moe tau gaahi gaue, ka oku fakatatau mo ene tuutuuni, moe aloofa aia nae foaki kiate kitautolu ia Kalaisi Jisu i he heeki ai tuu a mamani, Ka kuo ha eni i he fakaha a ho tau Fakamoui ko Jisu Kalaisi, aia kuo ne ikuna ae mate, bea kuo ne fakaha i he māma ae moui moe taemate i he ogoogolelei:

2 TIMOTE 1:12

Koe mea koia oku ou kataki ai ae gaahi mea ni: ka oku ikai teu ma: he oku ou ilo aia kuou tui ki ai, bea oku bau hoku loto oku faa fai eia ke tauhi aia kuou tuku kiate ia o a‘u ki he aho koia.

2 TIMOTE 2:3-4

Koia ke ke faa kataki ae gaue fai-gataa, o tāu moe tagata tau lelei a Jisu Kalaisi. Oku ikai ha tagata oku ne fai ae tau bea ne fakaefihia ia i he gaahi mea oe moui ni; kae kehe ke fakafiemalie kiate ia kuo fili ia koe tagata tau.

2 TIMOTE 2:8-12

Manatu kia Jisu Kalaisi koe hako o Tevita, nae fokotuu hake ia mei he mate, o fakatatau mo eku ogoogolelei: Aia oku ou mamahi ai o hage ha fai kovi, bea kuo ha‘ijia au; ka oku ikai ha‘ijia ae folofola ae Otua. Koia oku ou faa kataki ai ae mea kotoabe koeuhi ko kinautolu kuo fili, koeuhi ke nau ma‘u foki ae fakamoui aia oku ia Kalaisi Jisu moe hakeaki‘i taegata. Koe tala mooni eni: He kabau kuo tau mate mo ia, te tau moui foki mo ia: Kabau oku tau faa kataki, te tau bule foki mo ia: kabau te tau liaki ia, te ne liaki akitautolu foki:

2 TIMOTE 3:10-12

Ka kuo ke ilo fakababau eku akonaki, moe aga o eku moui, mo hoku loto, moe tui, moe kataki fuoloa, moe ofa, moe faa ukuma, Moe gaahi fakataga, moe mamahi, nae hoko kiate au i Aniteoke, mo Ikoniume, mo Lisita; ae gaahi fakataga naaku faa kataki‘i: ka nae fakamoui au mei ai kotoabe e he Eiki. Io, bea ko kinautolu kotoabe oku loto ke moui aga faka-Otua kia Kalaisi Jisu, te nau ilo ae fakataga.

2 TIMOTE 4:5-8

Ka ke leo be akoe i he mea kotoabe, kataki ae gaahi mea mamahi, fai ae gaue oe evagelio, fai ke kakato hoo gaue fakafaifekau. He oku ou tali be ki hoku liligi, bea oku ofi ae aho o hoku tukuage. Kuou tau ae tau lelei, kuou lava‘i ae fakabuebue, kuou tauhi mau ae tui: Gata ai, kuo hilifaki mooku ae bale oe maonioni, aia e foaki mai kiate au i he aho koia e he Eiki, koe Fakamāu maonioni: bea ikai kiate au be, ka kiate kinautolu kotoabe foki oku ofa ki hono fakaha mai.

FILIMONE 1:1

KO AU BAULA, koe bobula a Kalaisi Jisu, mo Timote, koe kaiga, kia Filimone, ko ho tau ofeina, moe kauga gaue,

FILIMONE 1:9

Ka koeuhi koe ofa, oku ou faka-kolekole mu‘a, io, ko au Baula koe motua, bea koe bobula foki eni a Jisu Kalaisi.

HEBELU 2:9-10

Ka oku tau mamata kia Jisu, kuo fakabale aki ia ae nāunāu moe ogoogo lelei, koeuhi koe kataki ae bekia, aia nae gaohi ke māulalo jii i he kau agelo, ke ne kamata eia ae bekia koeuhi koe kakai kotoabe, koe mea i he aloofa ae Otua. He nae tāu mo ia, aia oku maana ae mea kotoabe, bea oku mei ai ae mea kotoabe, i he omi ne foha toko lahi ki he nāunāu, ke fakahaohaoa i he gaahi mamahi ae Eiki oe nau moui.

HEBELU 2:14-15

Bea koe mea i he ma‘u e he fānau ae kakano moe toto, nae ai foki eia ae aga koia; koeuhi ke fakaauha eia i he mate aia nae aana ae malohi oe mate, koe tevolo; Mo fakamoui akinautolu nae moua o bobula i he manavahe ki he mate, i he e nau moui kotoabe.

HEBELU 4:9-11

Koia aoku kei toe ae mālōlōaga faka-sabate ki he kakai ae Otua. He ko ia kuo hu ki hono mālōlōaga, kuo mālōlō foki eia mei he ene gaue aana, o hage koe Otua mei he ene gaue.) Koia ke tau fai feiga ke hu ki he mālōlōaga koia, telia naa ai ha taha e higa i he fai o fakatatau ki he taetui koia.

HEBELU 5:7-9

Aia i he gaahi aho o hono jino, kuo ne o hake ae hu moe kole tāumau, fakataha moe tagi malohi moe loimata, kiate ia nae faa fai ke fakamoui ia mei he mate, bea nae ogo‘i ia i he mea nae manavahe ai ia; Ne ogo koe Alo ia, ka nae akonekina ia ke talagofua e he gaahi mea naa ne kataki; Bea kuo fakahaohaoa ia, bea ne hoko koe tubuaga oe moui taegata kiate kinautolu kotoabe oku talagofua kiate ia;

HEBELU 10:32-35

Ka mou fakamanatu ki he gaahi aho i mu‘a ne hili ho mou fakamāmagia, bea ne moui kataki ae tau lahi oe gaahi mamahi; Koe niihi, i hono gaohi akimoutolu koe jiofiaaga i he gaahi manuki moe gaahi fakamamahiḃea koe niihi, i hoo mou kaumea mo kinautolu nae behe a ho nau gaohi. He naa mou manavaofa kiate au i hoku gaahi ha‘i, bea naa mou tali fiefia ae maumau o hoo mou koloa, ko hoo mou ilo oku mou ma‘u i he lagi ae koloa lelei lahi hake bea tologa. Koia ke oua naa jiaki hoo mou tui, aia oku lahi hono totogi lelei.

HEBELU 11:13-16

Nae mate akinautolu ni kotoabe i he tui, o ikai ke nau lava‘i ae gaahi talaofa, ka naa nau mamata mamao atu, mo ilo bau ki ai, o faufua ia, o nau fakaha koe kau muli moe kau aunofo akinautolu i he mamani. He ko kinautolu oku lea behe, oku nau fakaha totonu, oku nau kumi ha fonua. Bea koe mooni, ka ne nau tokaga ki he fonua koia naa nau ha‘u mei ai, behe, ne faigofua be e nau toe foki atu. Ka ko eni oku nau holi ki he fonua lelei lahi, aia oku i he lagi: koia kuo ikai ma ae Otua i hono ui ia ko ho nau Otua: he kuo ne tenteu ae kolo moo nautolu.

HEBELU 11:25-27

O ne fili mu‘a ke ne kataki ae mamahi fakataha moe kakai ae Otua, i he ene ma‘u ae fiefia oe agahala o fuoloa jii; O ne lau ae manuki koeuhi ko Kalaisi koe koloa lahi hake ia i he koloa o Ijibite: he nae jio fakamamau ia ki he totogi. Koe tui naa ne liaki ai a Ijibite, o ikai manavahe ki he houhau ae tu‘i: he naa ne fakakukafi, o hage oku ne mamata kiate ia oku tae ha mai.

HEBELU 11:32-38

Bea koeha mo eku lea e fai? koeuhi e tuai auhito o kau ka lau kia Kitione, mo Belaki, mo Samisone, mo Jefita; mo Tevita foki, mo Samuela, moe kau balofita: Akinautolu nae fakavaivai ae gaahi buleaga i he tui, mo fai maonioni, mo lava‘i ae gaahi talaofa, mo tabuni ae gutu oe faga laione, O fuifui ae kakaha oe afi, bea hao i he mata oe heleta, bea fakamalohi‘i i he e nau vaivai, naa nau loto toa i he tau, bea nau tulia ae gaahi matatau oe kakai muli. Nae ma‘u e he kau fefine e nau mate kuo fokotuu moui: bea nae fakamamahi ae niihi, o ikai te nau tali ae fakahaofia: kae kehe ke nau lava‘i ae toetuu lelei hake: Bea nae to ki he niihi ae ahiahi oe gaahi manuki moe kauimaea, io, oe gaahi ha‘i moe nofo fale fakabobula: Nae tologaki aki ae maka akinautolu, nae kiliji o fahi ua akinautolu, nae ahiahi‘i nae tamate‘i aki ae heleta: naa nau alu fano i he kili‘i sibi moe kili‘i koji; kuo majiva, kuo mamahi, kuo gaohi kovi‘i; (Akinautolu nae ikai tāu mo mamani ke ma‘u:) naa nau alu fano i he gaahi toafa, moe gaahi mouga, bea i he gaahi ana moe luo oe kelekele.

HEBELU 12:1

Koe eginaki ke tui mau ai be, ke faa katahi, bea aga faka‐Otua. 22 Koe fakaogolelei ae fuakava foou e he fuakava motua KOIA, koe mea i he kabu‘i akitautolu e he ao oe kau fakamooni toko lahi behe, ke tau jiaki foki ae mea mamafa kotoabe, moe agahala oku tau mouagofua ki ai, bea tau felele‘i i he fakakukafi ae fakabuebue kuo tofi i hotau ao.

HEBELU 12:2-4

O jio be kia Jisu koe kāmataga moe gataaga oe tui; aia ne ne kataki ae bekia i he akau, mo ne taetokaga ki he fakama, koe mea i he fiefia nae tuku i hono ao, bea kuo nofo eni i be nima toomatau oe afioaga oe Otua. Ke mou tokaga‘i ia naa ne kataki ae agatuu behe mei he kau agahala kiate ia, telia naa mou fiu mo vaivai i ho mou loto. Oku heeki ai ke mou fekuki o a‘u ki he mate, i he fekuki moe agahala.

HEBELU 13:12-14

Koia nae mamahi foki a Jisu, l i he tuaa kolo, koeuhi ke ne fakamaonioni ae kakai aki hono taataa oona. Koia ke tau alu atu kiate ia kituaa kolo, o fua hono manuki. He oku ikai ma‘u ekitautolu i heni ha kolo e tuu mau, ka oku tau kumi ki ha taha e hoko.

JEMESI 1:2-4

E hoku kaiga, oka mou ka to ki he gaahi ahiahi kehekehe, ui ia kotoabe koe mea fakafiefia; O ilo, koe ahiahi‘i o hoo mou tui, oku ne fakatubu ae kataki. Kae tuku ae kataki ke gaue ki he haohaoa, koeuhi ke mou haohaoa mo maoboobo, o taemajiva i ha mea.

JEMESI 1:12

Oku monuia ae tagata oku ne kataki ae ahiahi: he oka ilo ia oku lelei, e ma‘u eia ae bale oe moui, aia kuo talaofa ki ai ae Eiki kiate kinautolu oku ofa kiate ia.

JEMESI 5:10-11

E hoku kaiga, tokaga ki he kau balofita, kuo nau lea i he huafa oe Eiki, koe faifaitakiaga oe kataki oe mamahi, moe faa ukuma. Vakai, oku tau lau oku monuia akinautolu oku faa kataki. Kuo mou fanogo ki he faa kataki a Jobe, bea kuo mou mamata ki hono gataaga mei he Eiki; he oku aloofa aubito ae Eiki, bea manavaofa ogogofua.

1 BITA 1:4-5

Ki ha tofia taefaaauha, bea taeuli, o taefaamae, oku tauhi‘i i he lagi maa tautolu, Akitautolu oku leohi e he malohi oe Otua i he tui ki he fakamoui kuo teu ke fakaha i he kuoga ki mui.

1 BITA 2:4-5

Aia oku mou ha‘u ki ai, koe maka moui, kuo jiaki mooni e he kakai, ka kuo fili e he Otua, bea oku mahuiga, Ko kimoutolu foki, oku hage koe gaahi maka moui kuo laga hake, koe fale fakalaumalie, koe kau taulaeiki maonioni, ke o hake ae gaahi feilaulau fakalaumalie, oku aoga ki he Otua ia Jisu Kalaisi.

1 BITA 2:21-23

He koe mea ia kuo uiui‘i akimoutolu ki ai: he nae mamahi a Kalaisi maa moutolu, bea kuo ne tuku mai ha faifaitakiaga kiate kimoutolu, ke mou tobuva‘e taha mo ia: Aia nae ikai ke ne fai ha agahala, bea nae ikai ilo ha kākā i hono fofoga. Aia nae ikai ke toe manuki i hono manukia ia; i he ene mamahi, nae ikai te ne fakamana; ka naa ne tuku ia kiate ia oku fakamāu maonioni:

1 BITA 3:14

Bea kabau e mamahi akimoutolu koeuhi koe maonioni, oku mou monuia: bea oua e manavahe ki he e nau faka-manavahe, bea oua e bubutuu;

1 BITA 3:18

He nae mamahi foki o tuo taha be a Kalaisi koeuhi koe gaahi agahala, koe agatonu ma ae taeagatonu, koeuhi ke ne omi akitautolu ki he Otua, kuo fakabogi ia i he jino, kae fakaake e he Laumalie:

1 BITA 4:12-14

E kaiga, oua te mou ofo i he ahiahi vela aia e ahiahi aki akimoutolu, o hage kuo hoko ha mea foou kiate kimoutolu: Kae fiefia, koe mea i hoo mou kau i he gaahi mamahi a Kalaisi; koeuhi oka fakaha mai hono nāunāu, te mou fiefia foki aki ae fiefia lahi aubito. Kabau oku manukia akimoutolu koeuhi koe huafa o Kalaisi, oku mou monuia; he oku nofo kiate kimoutolu ae Laumalie oe ogoogo lelei moe Otua: oku lauikovi ia ekinautolu, kae ogoogo lelei ia iate kimoutolu.

1 BITA 4:16

Ka oka tautea ha taha koeuhi ko ene aga faka‐Kalisitiane, ke oua naa ma ai ia; kae tuku mu‘a ae fakaogoogolelei ki he Otua koeuhi koia.

1 BITA 4:19

Koia ke iloga akinautolu oku mamahi o tāu moe finagalo oe Otua, ke tuku bau ho nau laumalie i he fai lelei, o hage ki he Tubui‐Otua oku fai agatonu.

1 BITA 5:4

Bea ka ha mai ae Tauhi lahi, e ma‘u ai ekimoutolu ae bale oe nāunāu e ikai mae.

1 BITA 5:6-10

Koia ke fakavaivai akimoutolu i he lalo nima mafimafi oe Otua, ka ne hakeaki‘i akimoutolu i he aho totonu: O tuku hoo mou tokaga kotoabe kiate ia; he oku ne kau kiate kimoutolu. Leo, bea faa vakai; koeuhi ko ho mou fili koe tevolo, oku alu fano, o hage ha laione gugulu, o ne kumi be kohai te ne faa buku hake: Aia mou teke‘i atu o malohi i he tui, o ilo koe gaahi mamahi behe oku kataki e ho mou kaiga oku i mamani. Ka koe Otua oe aloofa kotoabe, kuo ne uiui‘i akitautolu ki hono nāunāu taegata ia Kalaisi Jisu, oka hili hoo mou kataki jii be, ke fakahaohaoa, mo faka-tuu mau, mo fakamalohi, mo fokotuu mau akimoutolu.

A JONE 3:12

Ikai ke hage ko Keini, nae oe toko taha kovi, bea naa ne tamate‘i hono tokoua. Bea koeha naa ne tamate‘i ai ia? Ka koeuhi nae kovi ene gaahi gaue aana, bea maonioni ae gaahi gaue a hono tokoua.

A JONE 3:13-16

E hoku kaiga, oua e ofo, o kabau e fehia a mamani kiate kimoutolu. Oku tau ilo kuo tau hao mei he mate ki he moui, koe mea i he e tau ofa ki he kaiga. Ko ia oku ikai ofa ki hono tokoua, oku nofo be ia i he mate. Ko ia kotoabe oku fehia ki hono tokoua, koe fakabo ia: bea oku mou ilo oku ikai ha fakabo e iate ia ae moui taegata. Koe mea ni oku tau ilo ai ae ofa, koeuhi kuo ne tuku hifo ene moui maa tautolu: bea totonu ai e tau tuku hifo e tau moui koeuhi koe kaiga.

A JONE 4:4

E fānau ofeina, kuo ae Otua akimoutolu, bea kuo mou ikuna akinautolu: he koeuhi ko ia oku iate kimoutolu, oku lahi ia kiate ia oku i mamani.

A JONE 5:4-5

He ko ia kotoabe kuo fanau‘i i he Otua, oku ne ikuna a mamani: bea ko eni ae malohi oku ne ikuna aki a mamani, koe tau tui. Kohai ia oku ne ikuna a mamani, ka ko ia oku tui koe Alo oe Otua a Jisu?

FAKAHA 1:7-8

Vakai, oku haele mai ia moe gaahi ao; bea e mamata kiate ia ae mata kotoabe, io, mo kinautolu naa nau hoka‘i ia: bea e tagi mamahi ae gaahi faahiga kotoabe o mamani koeuhi ko ia. Ke behe be, Emeni. Oku behe e he Eiki, Ko au koe Alifa moe Omeka, koe kamataaga moe gataaga, aia oku i ai, bea nae i ai, bea ko ia ia e i ai, koe Mafimafi.

FAKAHA 1:18

Ko au ia oku moui, ka neu mate, bea vakai, oku ou moui o taegata bea taegata, Emeni; bea kuo iate au ae ki o hetesi moe mate.

FAKAHA 2:7

Ko ia ia oku ai ae teliga, ke fakafanogo ia ki he folofola ae Laumalie ki he gaahi jiaji; Ko ia ia te ne ikuna, teu foaki ki ai ke kai mei he akau oe moui, aia oku i he lotolotoga oe Balataisi oe Otua.

FAKAHA 2:8-10

Tohi ki he agelo oe jiaji oe kakai Simana; Oku folofola aki ae gaahi mea ni e he uluaki moe ki mui, aia nae mate, ka kuo moui; Oku ou ilo‘i hoo gaahi gaue, mo hoo mamahi, mo hoo majiva, (ka oku ke koloaia) bea moe loi a nautolu oku behe, koe gaahi Jiu akinautolu, ka oku ikai, ka koe fale lotu o Setani. Oua naa ke manavahe ki ha mea i he gaahi mea koia te ke mamahi ai: vakai, e li e he tevolo a ho mou niihi ki he fale fakabobula, ko ho mou ahiahi‘i, bea te mou moua i he mamahi i he aho e hogofulu: ka ke fai agatonu be o a‘u ki he mate, bea teu foaki kiate koe ae bale oe moui.

FAKAHA 2:11

Ko ia ia oku ai ae teliga, ke fakafanogo ia ki he folofola ae Laumalie ki he gaahi jiaji; Ko ia ia te ne ikuna, e ikai lavea ia e he mate agaua.

FAKAHA 2:13

Oku ou ilo‘i hoo gaahi gaue, moe botu oku ke nofo ai, aia oku i ai ae nofoaga o Setani: bea oku ke buke mau hoku higoa, bea nae ikai te ke jiaki eku lotu, io, naa moe gaahi aho o Anitibasa ko eku fakamooni agatonu, aia nae tamate‘i iate kimoutolu, koe botu oku nofo ai a Setani.

FAKAHA 2:17

Ko ia ia oku ai ae teliga, ke fakafanogo ia ki he folofola ae Laumalie ki he gaahi jiaji: Ko ia ia te ne ikuna, teu foaki ai ke ne kai ae mana fufu, bea teu atu ki ai moe foi maka hinehina, bea e tohi togi i he maka ae higoa foou, aia oku ikai ke ilo e ha taha ka ko ia be oku ne ma‘u ia.

FAKAHA 2:26-29

Bea ko ia ia e ikuna, bea ne fai ki he eku gaahi gaue o a‘u ki he gataaga, ko ia ia teu foaki ki ai ae malohi ki he gaahi buleaga: Bea te ne bule‘i akinautolu aki ae vaa ukamea; bea e lailai akinautolu o hage koe gaahi ibu oe tufuga gaohi ibu: o hage be koia neu ma‘u mei he eku Tamai. Bea teu foaki kiate ia ae fetuu bogibogi. Ko ia ia oku ai ae teliga, ke fakafanogo ia ki he folofola ae Laumalie ki he gaahi jiaji.

FAKAHA 3:5-6

Ko ia ia e ikuna, ko ia e fakakofu aki ae kofu hinehina; bea e ikai teu tamate‘i hono higoa mei he tohi oe moui, ka teu fakaha hono higoa i he ao o eku Tamai, bea moe ao o ene kau agelo. Ko ia ia oku ai ae teliga, ke fakafanogo ia ki he folofola ae Laumalie ki he gaahi jiaji.

FAKAHA 3:12-13

Ko ia ia e ikuna, teu gaohi ia koe bou i he fale tabu o hoku Otua, bea e ikai toe alu atu ia: bea teu tohi ki ai ae huafa o hoku Otua, moe higoa oe kolo o hoku Otua, ae Jelusalema foou, aia oku alu hifo mei he lagi mei hoku Otua: bea mo hoku higoa foou ooku. Ko ia oku ai ae teliga, ke fakafanogo ia ki he folofola ae Laumalie ki he gaahi jiaji.

FAKAHA 3:21-22

Ko ia ia e ikuna, teu foaki ki ai ke nofo mo au i hoku nofoa fakaeieiki, o hage foki ko eku ikuna, beau nofo mo eku Tamai i hono nofoa fakaeieiki. Ko ia oku ai ae teliga, ke fakafanogo ia ki he folofola ae Laumalie ki he gaahi jiaji.

FAKAHA 6:9-11

Bea kuo vete eia hono nima oe mea fakamau, neu mamata i he lalo ejifeilaulau ki he gaahi laumalie o kinautolu nae tamate‘i koeuhi koe folofola ae Otua, bea koeuhi koe fakamooni aia naa nau fai: Bea naa nau tagi aki ae le‘o lahi, o behe, E Eiki maonioni mo mooni, e fefe hono fuoloa, mo hoo taefakamāu mo taetotogia ho mau toto kiate kinautolu oku nofo i he mama? Bea nae foaki kiate kinautolu taki taha ae kofu hinehina tōtōlōfa; bea nae behe kiate kinautolu, ke nau kei tatali ke fuoloa jii, kae oua ke katoa ho nau kauga tamaioeiki mo ho nau kaiga, akinautolu e tamate‘i o hage be ko kinautolu.

FAKAHA 7:9

Bea hili eni, naaku mamata, bea vakai, koe fuu kakai aia kuo ikai faa lau e ha taha, mei he buleaga, moe faahiga, moe kakai, moe lea kotoabe, naa nau tutuu i he mu‘a nofoa fakaeieiki, bea i he ao oe Lami, kuo nau kofu aki ae gaahi kofu hinehina tōtōlōfa, moe vaa boga i ho nau nima;

FAKAHA 7:13-17

Bea nae lea ae toko taha oe kau mātua, o behe mai kiate au, Kohai akinautolu ni oku teuga aki ae gaahi kofu hinehina totolofa? bea oku nau ha‘u meife? Bea neu behe kiate ia, Eiki, he‘i ilo koe. Bea ne behe mai kiate au, Ko kinautolu eni nae ha‘u mei he mamahi lahi, bea kuo nau fo ke hinehina ho nau kofu tōtōlōfa i he taataa oe Lami. Koia ai oku nau i he mu‘a nofoa fakaeieiki oe Otua, o tauhi ia i he aho moe bo i hono fale tabu: bea ko ia oku nofo i he nofoa fakaeieiki, e nofo ia iate kinautolu. E ikai te nau toe fiekaia, be toe fieinua; bea e ikai te nau laaina, be buhegia. He koe Lami oku i he haohaoga oe nofoa fakaeieiki te ne fafaga‘i akinautolu, bea tataki akinautolu ki he gaahi matavai moui; bea e holoholo e he Otua ae loimata kotoabe mei ho nau mata.

FAKAHA 11:18

Bea nae ita ae gaahi buleaga, bea kuo hoko mai ho houhau, moe kuoga oe bekia, koeuhi ke fakamāua akinautolu, bea koeuhi ke ke totogi ai ki hoo kau tamaioeiki koe kau balofita, moe kakai maonioni, mo kinautolu oku manavahe ki ho huafa, ae iki moe lalahi; bea ke fakaauha akinautolu oku nau fakaauha ae mama.

FAKAHA 12:11

Bea naa nau ikuna ia aki ae taataa oe Lami, moe lea oe nau fakamooni; bea nae ikai te nau mamae ki he e nau moui ka nau mate.

FAKAHA 12:17

Bea nae ita ae fuu gata ki he fefine, o ne alu ke tau‘i hono toe o hono hako, akinautolu oku fai ae gaahi fekau ae Otua, bea ma‘u moe fakamooni o Jisu Kalaisi.

FAKAHA 13:7

Bea nae tuku kiate ia ke ne tau‘i ae kakai maonioni, bea ke ne ikuna akinautolu: bea nae tuku kiate ia ae bule ki he gaahi faahiga, moe gaahi lea, moe gaahi buleaga kotoabe.

FAKAHA 13:15-18

Bea nae tuku kiate ia ke ne foaki ae moui ki he fakatātā oe manu fekai, ke lea ai ae fakatātā oe manu fekai, bea bule ke tamate‘i akinautolu e ikai te nau hu ki he fakatātā oe manu fekai. Bea naa ne bule‘i kotoabe, ae iki moe lalahi, ae ma‘umea moe majiva, ae tauataina moe bobula, ke nau ma‘u ae fakailoga i ho nau nima toomatau, be i ho nau foi la‘e: Bea ke oua naa fakatau mai be fakatau atu e ha taha, ka ko ia be kuo i ai ae fakailoga, be ae higoa oe manu fekai, be koe lau o hono higoa. Ko eni ae boto. Ko ia oku i ai ae ilo, ke ne lau hono lau oe manu fekai: he koe lau ia oe tagata; bea ko hono lau koe onogeau ma onogofulu ma ono.

FAKAHA 14:12-13

Ko eni ae faa kataki ae kakai maonioni: ko eni akinautolu oku fai ae gaahi fekau ae Otua, moe tui kia Jisu. Bea neu ogo‘i ae le‘o mei he lagi, oku behe mai kiate au, Tohi, Oku monuia talu mei heni ae bekia oku bekia i he Eiki: Io, oku behe e he Laumalie, koeuhi ke nau mālōlō mei he e nau gaahi gaue; bea oku muimui kiate kinautolu e nau gaahi gaue.

FAKAHA 17:6

Bea neu mamata oku kona ae fefine i he toto oe kakai maonioni, moe toto oe kakai nae mate koeuhi ko Jisu: bea neu ofo i he eku mamata ki ai, o ofo lahi aubito.

FAKAHA 18:23-24

Bea e ikai aubito kei malama iate koe ae ulo o ha māma; bea e ikai aubito kei ogo‘i iate koe ae le‘o oe tagata taane moe taahine: he koe houeiki o mamani ko hoo kau fakatau; he nae kākā‘i e hoo fie mana ae gaahi buleaga kotoabe. Bea nae ilo iate ia ae toto oe kau balofita, moe kakai maonioni, mo kinautolu kotoabe nae tamate‘i i he fuga o mamani.

FAKAHA 19:13-14

Bea nae kofu aki ia ae bulubulu kuo unu i he toto: bea oku ui hono huafa, Koe Folofola ae Otua. Bea koe gaahi matatau i he lagi naa nau muimui kiate ia moe faga hose hinehina, kuo kofu aki ae tubenu mahuiga, oku hinehina mo maa.

FAKAHA 20:4-6

Bea neu mamata ki he gaahi nofoa fakaeieiki, mo kinautolu nae nofo ai, bea nae tuku ae fakamāu kiate kinautolu: bea neu mamata ki he gaahi laumalie o kinautolu nae tutuu ho nau ulu koe mea i he fakamooni kia Jisu, moe folofola ae Otua, bea kuo ikai te nau hu ki he manu fekai, be ko hono fakatātā, bea kuo ikai te nau ma‘u ae fakailoga i ho nau foi la‘e, be i ho nau nima; bea naa nau moui, mo bule mo Kalaisi i he ta‘u e taha afe. Ka ko hono toe oe bekia, nae ikai te nau toe moui kae oua ke kakato ae ta‘u e afe. Ko eni ae uluaki toetuu. Oku monuia mo maonioni ia oku ne kau i he uluaki toetuu: e ikai ikuna akinautolu e he mate agaua, ka te nau hoko koe kau taulaeiki ae Otua mo Kalaisi, bea te nau bule mo ia i he ta‘u e taha afe.

FAKAHA 21:4-6

Bea e holoholo e he Otua ae loimata kotoabe mei ho nau mata; bea e ikai kei ai ha mate, be ha ogojia, be ha tagi, bea e ikai kei ai ha mamahi: he kuo mole atu ae gaahi mea mu‘a. Bea ko ia nae nofo i he nofoa fakaeieiki nae behe eia, Vakai, oku ou fakafoou ae gaahi mea kotoabe. Bea ne behe mai kiate au, Tohi: he oku mooni mo totonu ae gaahi lea ni. Bea ne behe mai kiate au, Kuo fai ia. Ko au koe Alifa mo Omeka, koe kamataaga moe gataaga. Teu foaki taetotogi mei he matavai moui kiate ia oku fieinu.

FAKAHA 21:7

Ko ia ia e ikuna, e ma‘u eia ae gaahi mea kotoabe; bea teu hoko ko hono Otua, bea e hoko ia ko hoku foha.

FAKAHA 22:12-13

Bea vakai, oku ou ha‘u vave; bea oku iate au eku totogi, ke atu ki he kakai taki taha o fakatatau ki he ene gaue. Ko au koe Alifa mo Omeka, koe kamataaga moe gataaga, koe uluaki moe ki mui.

Tongan - Fakatonga - TO

TON1884 - Koe Tohi Tabu Katoa - 1884

This translation update has been dedicated to the Public Domain
https://bibles.org/bible/25210406001d9aae-01/GEN.1/
Languages are made available to you by www.ipedge.net