04 – Foafoaga

O afioga paia ia a le Atua Silisiliese.
Matou te lē fiafia i upu a tagata.
Mo soʻo se tasi e alofa i le Atua... o le mea lenei ua fetalai mai ai le Atua e uiga i: Foafoaga.

Top 3 Fuaiupu Sili Ona Taua

KENESE, 1:1

Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga.

I. KORINITO, 15:38-39

A e avane i ai le tino e le Atua, pei ona finagalo i ai o ia; o fua foi taitasi ma lona lava tino. Ua le tino e tasi tino uma lava; a e ese le tino o tagata, ese le tino o manu, ese le tino o i‘a, ese le tino o manu felelei.

ROMA, 1:20

auā o ana mea e le vaaia talu ona faia o le lalolagi, e vaaia lava ia i le mafaufau i mea na faia, o lona mana lava lea e faavavau ma lona Atua; o lea foi ua le mautali ai i latou.

Fuaiupu Taitasi I le Faasologa Canonical – 104 fuaitau

KENESE, 1:1-5

Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga. Sa soona nunumi le lalolagi ma ua gaogao, sa ufitia foi le moana i le pouliuli; na fegaoioiai foi le Agaga o le Atua i le fogātai. Ua fetalai mai le Atua, Ia malamalama; ona malamalama ai lea. Ua silasila atu le Atua i le malamalama, ua lelei; ona tuu eseese ai lea e le Atua o le malamalama ma le pouliuli. Ua faaigoa e le Atua le malamalama, O le ao; a ua faaigoa e ia le pouliuli, O le po. O le afiafi ma le taeao o le uluai aso lea.

KENESE, 1:6-8

Ua fetalai mai foi le Atua, Ia i le va o vai le vanimonimo, e va a‘i isi vai ma isi vai. Ua faia e le Atua le va nimonimo, ua va a‘i vai i lalo o le vanimonimo ma vai i luga o le vanimonimo; i le ua faapea lava. Ua faaigoa e le Atua le vanimonimo, O le lagi. O le afiafi ma le taeao o le aso lua lea.

KENESE, 1:9-13

Ua fetalai mai foi le Atua, Ia potopoto i le mea e tasi o vai i lalo o le lagi, ia iloa foi le eleele matutu; i le ua faapea lava. Ua faaigoa e le Atua le eleele matutu, O le eleele; a ua faaigoa e ia le faapotopotoga o vai, O le sami; ua silasila atu i ai le Atua, ua lelei. Ona fetalai mai lea o le Atua, Ia tupu le vao mu'a mai le eleele, ma le laau afu e tupu ma ona fua, ma le laau e ‘aina ona fua, e fua mai e taitasi ma lona uiga, o ia te ia lava o ona fatu i luga o le eleele; i le ua faapea lava. Ona tupu mai lea i le eleele le vao mu‘a ma le laau afu e fua mai, e taitasi ma lona uiga, ma le laau e ‘aina ona fua, o ia te ia lava ona fatu, e taitasi ma lona uiga; ua silasila atu i ai le Atua, ua lelei. O le afiafi ma le taeao o le aso tolu lea.

KENESE, 1:14-19

Ua fetalai mai foi le Atua, Ia iai i le vanimonimo o le lagi o mea e malamalama a‘i, e iloga ai le ao ma le po; ia fai foi ma faailoga, ma tau, ma aso, ma tausaga. Ma ia fai ma mea e malamalama a‘i i le vanimonimo o le lagi, e faamalamalama a‘i le lalolagi; i le ua faapea lava. Ona faia lea e le Atua o malamalama tetele e lua; o le malamalama tele e pule i le ao, a o le malamalama itiiti e pule i le po; ua na faia foi fetu. Ua tuu ai e le Atua i le vanimonimo o le lagi e faamalamalama a‘i le lalolagi; e pule foi i le ao ma le po, ma ia iloga ai le malamalama ma le pouliuli; ua silasila atu i ai le Atua, ua lelei. O le afiafi ma le taeao o le aso fa lea.

KENESE, 1:20-23

Ua fetalai mai foi le Atua, Ia tele ona tutupu mai i le sami o meaola e fetolofi, ia lele foi le manulele i luga o le laueleele i le vanimonimo o le lagi. Ua faia foi e le Atua o tanimo tetele ma meaola uma e fetolofi, ua tele ona tutupu mai i le sami, e taitasi ma lona uiga, ma manu felelei e taitasi ma lona uiga; ua silasila atu i ai le Atua, ua lelei. Ona faamanuia atu i ai lea e le Atua, ua faapea atu, Ia uluola, ma ia tupu tele, ma ia tumu ai le sami; ia tupu tele foi manu felelei i le laueleele. O le afiafi ma le taeao o le aso lima lea.

KENESE, 1:24-25

Ua fetalai mai foi le Atua, Ia tutupu meaola mai le laueleele, e taitasi ma lona uiga, o manu vaefa fanua, ma mea fetolofi, ma manu vaefa o le vao, e taitasi ma lona uiga; i le ua faapea lava. Ua faia foi e le Atua o manu vaefa o le vao, e taitasi ma lona uiga, ma manu vaefa fanua, e taitasi ma lona uiga, atoa ma mea fetolofi uma i le eleele, e taitasi ma lona uiga; ua silasila atu i ai le Atua, ua lelei.

KENESE, 1:26-31

Ona fetalai ane lea o le Atua, Ina tatou faia ia o le tagata i lo tatou faatusa, ia foliga ia i tatou; ia pule foi i latou i i‘a i le sami, ma manu felelei, ma manu vaefa, ma le laueleele uma, atoa ma mea fetolofi uma e fetolofi i le eleele. Ona faia lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, o le faatusa o le Atua na ia faia ai o ia; na faia e ia o i laua o le tane ma le fafine. Ua faamanuia foi e le Atua ia te i laua, ma ua fetalai atu le Atua ia te i laua, Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi, ia faatoilalo i ai, ma ia pule i i‘a i le sami, ma manu felelei, atoa ma mea ola uma e fetolofi i le eleele. Ua fetalai atu foi le Atua, Faauta, ua ou foai atu ia te oulua o laau afu uma e tutupu ma o latou fua o i le fogāeleele uma lava, atoa ma laau uma ua iai le fua o le laau e tupu ma ona fatu; e ia te oulua ia e fai ma mea e ‘ai. O manu vaefa uma foi o le vao, ma manu felelei uma, atoa ma mea fetolofi uma i le eleele, o iai le ola, ua ou foai atu i ai o laau afu uma lauolaola e fai ma mea e ‘ai; i le ua faapea lava. Ua silasila atu le Atua i mea uma ua na faia, faauta foi, ua matuā lelei lava. O le afiafi ma le taeao o le aso ono lea.

KENESE, 2:1-3

Ua uma lava ona faia o le lagi ma le lalolagi, atoa foi ma mea uma o iai. Ua faauma e le Atua i le aso fitu lana galuega na faia e ia; ona malolo ai lea o ia i le aso fitu i lana galuega uma na faia e ia. Ona faamanuia atu lea e le Atua i le aso fitu, ma na faasaina ai; auā na malolo ai o ia i lana galuega uma lava na faia e le Atua ma na saunia.

KENESE, 2:4-8

O le tala lenei i le lagi ma le lalolagi ina o faia ia, i le aso na fai ai e Ieova le Atua le lalolagi ma le lagi. A o leai lava ni vaoiti uma o le fanua i le laueleele, ua le tutupu foi laau afu uma o le fanua; auā e lei faatotōina le ua e Ieova le Atua i le eleele, ua leai foi se tagata e galue i le laueleele. A ua alu ae le ausa i le eleele, ua sūsū ai le fogāeleele uma. Ona faia lea e Ieova le Atua o le tagata i le efuefu o le eleele, ma ua mānava i ona pogaiisu o le mānava ola, ona avea ai lea o le tagata ma tagata ola. Ua faia foi e Ieova le Atua o le faatoaga i Etena i sasae; ona ia tuuina lea i lea mea o le tagata na na faia.

KENESE, 5:1-3

O le tusi lenei i le gafa o Atamu. O le aso na faia ai e le Atua le tagata na ia faia o ia ua faatusa i le Atua. Na ia faia i laua, o le tane ma le fafine, na ia faamanuia foi ia te i laua, ma na faaigoaina ai o la igoa o Atamu, i le aso na faia ai i laua. Na ola Atamu i tausaga e tasi le selau ma le tolugafulu, ona fanaua lea e ia o lona atalii e foliga ia te ia ma faatusa i ai; ma ua faaigoaina e ia lona igoa o Setu.

ESOTO 20:11

Auā na faia e Ieova i aso e ono o le lagi ma le lalolagi, atoa ma le sami, ma mea uma lava o i ai, ona malolo ai lea o ia i le aso fitu; o le mea foi lea na faamanuia ai e Ieova le aso sapati, ma na faapaiaina ai.

ESOTO 31:17

O le faailoga lea e faavavau ia te au atoa ma le fanauga a Isaraelu; auā o aso e ono na fai ai e Ieova le lagi atoa ma le lalolagi; a o le aso fitu na ia malolo ai, ma mapu ai.

NUMERA 14:21

a e peitai, o loo ola a‘u, e faatumuina lava le lalolagi uma lava i le mamalu o Ieova;

TEUTERONOME, 4:32

Auā ia e suesue i aso anamua na muamua ia te oe, talu le aso na faia ai tagata e le Atua i le lalolagi; ia e suesue foi, ia amata i le tasi tuluiga o le lagi, e oo atu i le tasi tuluiga o le lagi, pe ai se mea e pei o lenei mea tele, pe na faalogoina e se tasi se mea la te tutusa?

TEUTERONOME, 10:14

Faauta, o ia Ieova lou Atua le lagi ma le lagi o lagi, o le lalolagi foi, ma mea uma lava o i ai.

I. SAMUELU, 2:8

na te faatulaiina le tagatālautele nai le eleele, na te faaeaina foi le tagata mativa nai le faatăfuna, ia nofo faatasi ma alii, ia fai foi mo latou tofi le nofoālii mamalu; auā o loo ia Ieova faavae o le lalolagi, ua na faaee ai le atu laulau.

II. SAMUELU, 22:16

Ona iloa ai lea o le iliti vai; ua aliali mai faavae o le lalolagi i le aoaiga a Ieova, i le mapugatama‘i ai ona fofoga.

II TUPU, 19:15

Ona tatalo atu ai lea o Esekia i luma o Ieova, ua faapea atu, Ieova e, le Atua o Isaraelu, o lē afio i le va o kerupi, o oe lava, na o oe, o le Atua o malo uma o le lalolagi, na e faia le lagi ma le lalolagi.

I. NOFOAIGA A TUPU, 29:11

Ieova e, e ou le silisili ese, ma le malosi, ma le matagofie, ma le mamalu, ma le malualii; auā o ia te oe mea uma o i le lagi ma le lalolagi; Ieova e, e ou le malo, o faasilisili oe e silisili i mea uma lava.

NEEMIA, 9:6

O oe, na o oe lava o Ieova; na e faia le lagi o le lagi o lagi, ma ‘au uma o i ai, o le lalolagi ma mea uma o i ai, o le sami ma mea uma o i ai, ua e faaola foi ia te i latou uma; ua ifo foi ia te oe ‘au a le lagi.

IOPU, 9:6-10

O le ua lulueseina le lalolagi i le mea sa i ai, ona gagau ai lea o ona pou tu. O lē fetalai atu i le la, ona le alu ae ai lea, ma na faamaufaailogaina fetu. O lē fofola le lagi, na o ia lava, ma savali atu i luga o peau o le sami. O lē na faia Asa, ma Kisila, ma Kima, atoa ma ana o i le itu i toga. O le ua faia mea tetele e le masuesueina, ma vavega e le mafai ona faitaulia.

IOPU, 12:7-10

A e peitai ina e fesili ia i manu vaefa, latou te a‘oa‘o mai ia te oe; ma manu felelei, latou le faailoa mai ia te oe. Pe ia e tautala i le laueleele, e a‘oa‘o mai ai o ia ia te oe; e faamatala mai foi ia te oe e i‘a o le sami. Po o ai ea e le iloa i nei mea uma ua faia ia mea e le aao o Ieova? Ua iai i lona aao o le ola o meaola uma, ma le mānava a tagata ola uma lava.

IOPU, 26:7-11

Ua ia folasia le itu i matu i luga o le va nimonimo, ua ia tautauina le lalolagi, a e leai se tautaulaga. Ua ia ‘ofu‘ofuina vai i ona ao uliuli, a e le masae le ao i ona lalo. Ua ia puipuia luma o lona nofoālii, ua ia fofola ifo lona ao i ona luga. Ua tusi faataaliolio e ia tuluiga o le fogātai, e oo i le gataaga o le malamalama atoa ma le pouliuli. Ua luluina pou tu o le lagi, ua fememeai foi i ana aoaiga.

IOPU, 33:4

Na faia a‘u e le Agaga o le Atua; o le mānava foi a Le e ona le malosi uma lava ua ola ai a‘u.

IOPU, 38:1-11

Ona tali mai ai lea o Ieova ia Iopu mai le afā, ua faapea mai, O ai ea lenei ua na faapouliuligia la‘u pule i upu e le o i ai le poto? Ina fusi ia lou sulugatiti e pei o le tagata malosi; ou te fesili atu foi ia te oe, ina e faailoa mai ia ia te au. O ifea sa e i ai ina o ou faavaeina le lalolagi? Ina faaali mai ia pe afai ua e iloa mafaufau. O ai ea na ia fuafuaina ai, pe afai ua e iloa? O ai foi ua na faataoto i ai le fua? Ua tuuina ea ona faavae i luga o le a? O ai ea foi na na tuuina ifo lona maa tulimanu; ina o pepese faatasi fetu o le taeao, ma alalaga fiafia atalii uma o le Atua. O ai foi na ia pupuni le sami i puipui ina ua oo mai e peiseai na sau mai le manava? Ina ua ou faia le ao mona ofu, ma le pogisa ma mea e aui ai; ina ua ou tuu atu i ai foi ona tuaoi, ma avane i ai faamaufaalava ma puipui; ma ou fai atu i ai, E te oo mai iinei, ae e te le sopoia; o iinei foi e pau mai ai ou galu faamaualuluga.

IOPU, 40:15-17

Faauta ea i le pemota, o le na ou faia faatasi ma oe, na te ‘aina le mutia e pei o le povi. Faauta, ua i ai lona malosi i lona papātua, ma lona malosi foi ua i ai i mea mălōlō o i lona manava. Ua ia faamalo‘u i lona iu e pei o le arasi, ua felavasa‘i ua o lona tulaiu.

SALAMO, 8:3

A ou vaai atu i lou lagi, o le galuega a ou tamatamai lima, o le masina atoa ma fetu na e faia;

SALAMO, 18:15

Ona iloa atu ai lea o iliti vai, ua aliali mai o faavae o le lalolagi i lau aoaiga, Ieova e, o le mapugatamai o ou fofoga.

SALAMO, 19:1

Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua; ua faaalia foi e le va nimonimo le galuega a ona aao.

SALAMO, 19:4

Ua oo atu lo latou leo i le lalolagi uma lava, ma a latou upu i tuluiga o le atu laulau. Ua na tuu i ai le fale ie mo le la;

SALAMO, 24:1-2

O le lalolagi ma mea ua tumu ai o a Ieova ia; o le atu laulau ma e o nonofo ai. Auā o ia lava na faavaeina ai i luga o le sami, ma faamau ai i luga o vaitafe.

SALAMO, 33:6

O le afioga a Ieova na faia ai le lagi; ma ‘au uma o i ai, na faia i le mānava a lona fofoga.

SALAMO, 89:11-12

E ou le lagi, e ou foi ma le lalolagi; o oe, na e faavaeina le atu laulau atoa ma mea ua tumu ai. O oe, na e faia le itu i matu ma le itu i toga; o Tapora ma Heremoni la te alaga fiafia lava i lou suafa.

SALAMO, 90:2

A o lei fanaua mai mauga, e lei faia foi e oe le lalolagi ma le atu laulau, o le Atua oe mai le vavau e oo i le faavavau.

SALAMO, 95:5-6

E ona le sami, na faia lava e ia; na faia foi le laueleele i ona aao. O mai ia, ia tatou ifo, ma ia tatou punonou; ia tatou tootuli i luma o Ieova o le na faia i tatou.

SALAMO, 102:25-26

O anamua na e faavaeina ai le lalolagi; o le lagi foi o le galuega lea a ou aao. E faaumatia ia mea, a o oe, e te tumau pea; e pala ia mea uma e pei o le ofu tele, e te liua ia e pei o le ofu, ona liua lava lea;

SALAMO, 104:1-5

Lo‘u agaga e, ia e faamanū atu ia Ieova; Ieova e, lo‘u Atua, e matuā silisili lava oe, e ofu oe i le viiga ma le matagofie. O loo e pulupulu i le malamalama pei o se ie pulupulu; o loo e fofola le lagi faapei o se ie puipui. O loo faia e ia o ona afeafe aupitoaluga i le vai; o loo faia e ia o ao mona nofoa faataavalevale; e feafioai o ia i apaau o le matagi. O lē fai o matagi ma ana agelu, o ana auauna o le afi mumū ia. O le na faavaeina le lalolagi i luga o ona lava faavae, ina ia le gaee e faavavau faavavau lava.

SALAMO, 104:24-25

Ieova e, ua matuā tele au galuega. Ua e faia ia mea uma i le poto; ua tumu le lalolagi i au oloa. O lenei sami tele ma le lautele, o i ai mea fetolofi e le masino, o meaola iti atoa ma e tetele.

SALAMO, 111:2

O mea ua faia e Ieova, o mea tetele lava ia, o loo sailia e i latou uma lava o e fiafia i ai.

SALAMO, 115:15-16

O loo faamanuia mai outou e Ieova, o le na faia le lagi atoa ma le lalolagi. O le lagi, o le lagi lava, e ia Ieova lea; a ua tuuina mai e ia le lalolagi mo le fanau a tagata.

SALAMO, 118:24

O le aso lenei ua faia e Ieova; ia tatou olioli ma fiafia i ai.

SALAMO, 121:2

O lo‘u fesoasoani mai ia Ieova lea, o le na faia le lagi atoa ma le lalolagi.

SALAMO, 124:8

O lo tatou fesoasoani o i le suafa o Ieova lea, o le na faia le lagi atoa ma le lalolagi.

SALAMO, 135:6

O mea uma lava e finagalo i ai Ieova, e faia lava e ia i le lagi atoa ma le lalolagi, o le sami ma mea loloto uma lava.

SALAMO, 136:5-9

O le na faia le lagi i le poto; auā e faavavau lava lona alofa. O le na fofola le lalolagi i luga o le vai; auā e faavavau lava lona alofa. O le na faia malamalama tetele; auā e faavavau lava lona alofa; o le la e pule i le ao; auā e faavavau lava lona alofa; o le masina ma fetu e pule i le po; auā e faavavau lava lona alofa.

SALAMO, 139:13-14

Auā sa ia te oe o‘u manatunatu; na e ufiufi ia te au i le manava o lo‘u tinā. Ou te vivii atu ia te oe, auā na faia a‘u e ala ai ona matautia ma ofo tele ai; o mea na e faia, o mea mamana ia; ua ou matuā iloa e a‘u nei mea.

SALAMO, 146:6

o le na faia le lagi atoa ma le lalolagi, o le sami ma mea uma o i ai; o le na te tausia le faamaoni e faavavau.

SALAMO, 147:4

O loo faitaulia e ia le aofai e fetu; ua faaigoaina e ia o latou igoa uma lava.

FAATAOTO, 3:19

O le poto na faavaeina ai e Ieova le lalolagi; ua faatumauina le lagi i le mafaufau.

FAATAOTO, 8:22-31

O Ieova e ona lava a‘u, o le amataga o lona ala, e muamua i ana galuega anamua. Na faauuina a‘u mai le vavau, mai le amataga, a o leai se lalolagi. Na fanaua au, a o leai ni mea loloto; a o leai foi ni puna e puna tele mai ai le vai; sa fanaua a‘u, a o lei faavaeina mauga, e leai foi ni mauga iti; a o lei faia e ia le laueleele ma le vao, ma le tumutumu o le efu o le lalolagi. A o faatumauina e ia le lagi na ou i ai, ina o tusi faataaliolio e ia i luga o le fogātai. A o faamauina e ia o ao i luga; a o faamauina e ia o puna o le moana. A o tofia e ia le tuaoi o le sami, ia le sopoia e lona suāsami lona matafaga; a o tusia e ia faavae o le lalolagi; na ou i ai ma ia, o a‘u o le tufuga; na fai foi a‘u mona fiafia i lea aso ma lea aso; sa ou olioli i ona luma i aso uma lava. Sa ou olioli i mea e mau ai tagata i lona lalolagi; o lo‘u fiafia foi, sa i le fanau o tagata lea.

FAATAOTO, 20:12

O taliga e faalogo ai, ma mata e vaai ai; o Ieova o le na faia ia mea e lua.

ISAIA, 6:3

Sa valaau foi le tasi i le tasi, ua faapea ane, E paia, e paia, e paia Ieova o ‘au; ua tumu le lalolagi uma i lona mamalu.

ISAIA, 11:9

Latou te le faia se mea leaga, latou te le faaumatia foi se mea i lo‘u mauga paia uma; auā e tumu le lalolagi i le malamalama o Ieova, e pei ona ufitia o le iliti tai i le suāsami.

ISAIA, 29:16

E! lo outou faatuiese e. Pe faatusaina ea le omea i le tufuga? pe fai atu ea le mea na faia i le na na faia, E lei faia lava a‘u e ia? pe fai atu ea le mea na gaosia i le na na gaosia o ia, E leai sona mafaufau?

ISAIA, 37:16

o le Atua o Isaraelu, o lē afio i le va o kerupi, o oe lava, na o oe, o le Atua o malo uma o le lalolagi, na e faia le lagi ma le lalolagi.

ISAIA, 40:12

O ai ea ua na fuatia le sami i lona alofilima, ma na fuatia le lagi i le āga, ma na fuatia le eleele o le lalolagi i le fua faaofuofu; ua na fuatia mauga foi i le fua, ma mauga iti i le fua faatautau?

ISAIA, 40:21-22

Tou te le iloa ea? Tou te lei faalogo ea? E lei ta‘uina atu ea ia te outou mai le amataga? Tou te lei lagona ea mai le faavaeina o le lalolagi? O ia lē tietie i luga o le faataaliolio o le lalolagi, a o e nonofo ai e tutusa i latou ma sē; o ia lē fofola le lagi e pei o se ie manifinifi; na te faamafolafolaina ai foi e pei o se fale ie e nofo ai.

ISAIA, 40:26

Se‘i tetepa ae i luga, ma outou vaai, po o ai ea ua na faia nei mea? Na te ta‘ita‘iina mai a latou ‘au ua faitauina; na te valaau ia te i latou uma i o latou igoa; ona o le tele o lona malosi ma lona mana tele; e leai so latou e le iloa.

ISAIA, 40:28

E te le iloa ea? E te lei faalogo ai ea? O le Atua o le vavau, o Ieova o le na faia tuluiga o le lalolagi, e le vaivai o ia, e le tigaina foi, e le masuesueina lona mafaufau.

ISAIA, 42:5

O loo faapea ona fetalai mai o le Atua o Ieova, o le na faia le lagi, ma na faamafolafolaina ai; o le na fofola le lalolagi ma mea e tutupu mai ai; o le ua foai le mānava i nuu o i ai, ma le agaga i e o savavali i ai.

ISAIA, 43:7

o i latou uma ua igoa i lo‘u igoa, na ou faia ia viia ai a‘u; na a‘u gaosia ma ou faia lava i latou.

ISAIA, 44:24

O loo faapea ona fetalai mai o Ieova le na faatau ia te oe, o le na faatupuina foi oe i le manava; o a‘u o Ieova le na faia mea uma; o lē faamafolafola le lagi na o a‘u lava; o a‘u lava o lē fofolaina le lalolagi;

ISAIA, 45:11-12

O loo faapea ona fetalai mai o Ieova, le Paia o Isaraelu, ma le na faia o ia, Fesili mai ia ia te au i mea o le a tutupu, fai mai ia te au i o‘u atalii, ma le galuega a o‘u lima; o a‘u lava, na ou faia le lalolagi, ma a‘u faia tagata o i ai; o a‘u, o o‘u lava lima na fofola ai le lagi, ma a‘u pule i ‘au uma o i ai.

ISAIA, 45:18

Auā o loo faapea ona fetalai mai o Ieova, o le na faia le lagi; o ia lava o le Atua; o le tufuga o le na faia le lalolagi; o ia na faatumauina; na ia le faia fua, na ia faia ina ia āina, o a‘u o Ieova, a e leai se tasi.

ISAIA, 48:12-13

Faalogo mai ia ia te au, Iakopo e, o oe foi Isaraelu le na ou valaauina; o a‘u lava ia, o a‘u lava lē muamua, o a‘u foi lē mulimuli. O lo‘u lima foi na faavaeina ai le lalolagi, ma lo‘u lima taumatau na folasia ai le lagi; ou te valaau ia te i latou, ona latou tutū faatasi mai lea.

ISAIA, 51:13

Ua galo foi ia te oe o Ieova o le na faia oe, le na fofola le lagi, ma faavaeina le lalolagi; ua e fefe pea i aso uma ona o le ita o lē faasaua, ina ua sauni o ia e fasioti; a o ifea le ita o lē faasaua?

ISAIA, 64:8

A o lenei, Ieova e, o oe lava lo matou Tamā; o i matou nei o le omea, a o oe le Tufuga; o le galuega a ou aao i matou uma.

ISAIA, 66:1-2

O loo faapea ona fetalai mai o Ieova, O le lagi o lo‘u nofoa lea, o le lalolagi o le mea e tu ai ou vae lea; o ifea le fale tou te faia mo a‘u? o ifea foi le mea ou te malolo ai? Na faia ia mea uma e o‘u lima; sa i ai lava ia mea uma, ua fetalai mai ai Ieova; a o lenei le tagata ou te vaai i ai, o e ua faamaulalo ma le loto tiga, o le ua gatete foi i la‘u upu.

IEREMIA, 10:10-12

A o Ieova o le Atua moni ia, o ia lava le Atua soifua, ma le Tupu e faavavau; o lona toasa e gatete ai le lalolagi, e le lavā foi e nuu ona tali o lona toatamai. Ia faapea ona outou fai atu ia te i latou, O atua na le faia le lagi ma le lalolagi, e fano i latou i le lalolagi ma lalo foi o lena lagi. Na faia e ia le lalolagi i lona mana, na faatumauina e ia le atu laulau i lona poto, na fofolaina foi e ia le lagi i lona faautauta.

IEREMIA, 27:5

O a‘u nei, ua ou faia le lalolagi, o tagata ma manu ua i luga o le fogāeleele, i lo‘u mana tele, ma lo‘u lima faaloaloa; ua ou tuuina atu ai foi i le ua tatau ma lo‘u manatu.

IEREMIA, 32:17

Aue! le Alii e Ieova, faauta, o oe na e faia le lagi ma le lalolagi i lou malosi tele, ma lou aao faaloaloa, e le faigata foi ia te oe se mea e tasi;

IEREMIA, 51:15

Na faia e ia le lalolagi i lona mana, na faatumauina e ia le atu laulau i lona poto, na fofolaina foi e ia o le lagi i lona faautauta.

AMOSA, 5:8

ia outou saili i le na na faia Kima ma Kisila; o le na te liua le ata o le oti i le taeao, ma faapouliuligia le ao peiseai ua po; o le na te valaauina le suāsami o le sami, ma liligi ifo ai i le fogāeleele; o Ieova o lona suafa lea.

AMOSA, 9:6

O ia lava o le na te faia ona afioaga i le lagi, ma na faavaeina lana faaputugāmea i le lalolagi; o le na te valaauina i le suāsami o le sami, ma faamaligi ai i le fogāeleele; o Ieova, o lona suafa lea.

IONA, 1:9

Ona fai mai ai lea o ia ia te i latou, O a‘u o le Eperu; ou te mata‘u ia Ieova le Atua o le lagi, o le na faia le sami ma le eleele matutu.

SAPAKUKA, 2:14

Auā e tumu le lalolagi i le malamalama o le mamalu o Ieova, faapei ona ufitia o le iliti tai i le suāsami.

SAKARIA, 12:1

O le avega o le afioga a Ieova ia Isaraelu; o loo fetalai mai Ieova le ua faamafolafola le lagi, ma faavaeina le lalolagi, na ia faia foi le agaga o le tagata i totonu ia te ia; faauta,

MAREKO, 10:6

a e peitai talu le amataga o mea na faia, na faia i laua e le Atua o le tane ma le fafine.

LUKA, 3:38

o le atalii ia o Enosa, o le atalii ia o Setu, o le atalii ia o Atamu, o le atalii ia o le Atua.

IOANE, 1:1-3

Sa i le amataga, le Lokou, sa i le Atua le Lokou, o le Atua foi le Lokou. O ia lava sa i le Atua i le amataga. Na ia faia mea uma lava; e leai foi se mea e tasi na faia e lei faia e ia.

IOANE, 1:10

Sa i le lalolagi o ia, na ia faia foi le lalolagi; a e lei iloa lava ia e le lalolagi.

IOANE, 2:9-10

Ua tofo foi lē pule i le tausamaaga i le vai ua liu uaina, (a ua na le iloa le mea na maua ai, a o auauna na asu le vai ua latou iloa,) ona valaau atu lea o lē pule i le tausamaaga i le faatoafaiavā, ua fai atu ia te ia, E muamua ona au mai e tagata uma o le uaina lelei; pe a tele foi le inu i ai o tagata, ona au mai ai lea o le uaina leaga; a ua tuu e oe le uaina lelei, ua oo mai i lenei itu aso.

GALUEGA, 7:49

O le lagi o lo‘u nofoālii lea, o le lalolagi foi o le mea e tu ai o‘u vae lea; o loo faapea mai le Alii, pe faapefea se fale tou te faia mo a‘u? po o ifea se mea ou te nofo ai?

GALUEGA, 14:15

Alii e, se a le mea ua outou fai ai na mea? O tagata lava i maua nei e tutusa ma outou, ua ma folafola atu le tala lelei ia te outou, ia outou lafoai nei mea le aoga, ma liliu mai i le Atua soifua, o le na faia le lagi, ma le lalolagi, ma le sami, ma mea uma lava o i ai;

GALUEGA, 17:24-28

O le Atua na faia le lalolagi ma mea uma lava o i ai, ona o le Alii o ia o le lagi ma le lalolagi, e le afio o ia i malumalu e faia e lima; e le o lima o tagata e auauna ai ia te ia, peiseai ua mativa o ia i se mea e tasi; o loo foai mai e ia le ola, ma le mānava, ma mea uma lava i le vao mea atoa; ua faia foi e ia nuu uma o tagata i le toto e tasi, ia nonofo i le fogaeleele uma lava, ua na tuu foi tausaga na tofia anamua, ma tuaoi o mea latou te nonofo ai; ina ia latou saili i le Alii, pe mafai ona latou tautāgotago ma latou iloa o ia; a e peitai e le mamao o ia ma i tatou taitoatasi. Auā o ia o loo ola ai i tatou, ma gaoioi ai, o loo i ai foi i tatou talu o ia; pei ona fai mai foi e isi o outou fatu pese, Auā o lana fanau i tatou.

ROMA, 1:20

auā o ana mea e le vaaia talu ona faia o le lalolagi, e vaaia lava ia i le mafaufau i mea na faia, o lona mana lava lea e faavavau ma lona Atua; o lea foi ua le mautali ai i latou.

ROMA, 4:17

(pei ona tusia, Ua ou tofia oe e fai ma tamā o nuu e tele,) i luma o le Atua, o lea na ia faatuatua i ai, o le faaola ia o e ua oti, ma le na te valaauina mea ua leai, peiseai ua i ai.

ROMA, 5:12

O lenei faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi, o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava;

ROMA, 8:19-22

Auā o loo faatalitali mea uma na faia ma le naunau i le faaalia mai o atalii o le Atua. Auā ua faatoilaloina mea uma na faia i le iu vale, (e le o lona loto lea, a e peitai ona o ia na na faatoilaloina ai,) ma le faamoemoe ia tuusaunoa ia lava mea na faia ia le faapologaina e le iu vale, a e oo i le saolotoga o le fanau a le Atua e manuia ai. Auā ua tatou iloa, ua oi faatasi, ma oono faatasi mea uma lava na faia, ua oo mai lava i ona po nei.

ROMA, 11:36

Auā ua fua mai ia te ia, ma ua faia e ia, e iu atu foi ia te ia mea uma; ia ia te ia le viiga e faavavau lava. Amene.

I. KORINITO, 8:6

a e peitai ua ia te i tatou le Atua e toatasi o le Tamā ia, e fua mai ia te ia mea uma, o i tatou foi ua fai mo ia; ma le Alii e toatasi o Iesu Keriso, ua faia e ia mea uma, o i tatou foi ua faia e ia.

I. KORINITO, 15:38-39

A e avane i ai le tino e le Atua, pei ona finagalo i ai o ia; o fua foi taitasi ma lona lava tino. Ua le tino e tasi tino uma lava; a e ese le tino o tagata, ese le tino o manu, ese le tino o i‘a, ese le tino o manu felelei.

I. KORINITO, 15:45-48

E faapea foi ona tusia, Na faia Atamu le uluai tagata ma tagata ola; a o le Atamu mulimuli, o le Agaga faaola o ia. A e peitai e le muamua le faaleagaga, a o le faaletino; ona mulimuli ai lea o le faaleagaga. E faaleeleele le uluai tagata, na fua mai i le eleele; a o le tagata mulimuli, o le Alii lea mai le lagi. Pei o lē faaleeleele, e faapea lava o e faaleeleele; pei o lē faalelagi, e faapea lava o e faalelagi.

II KORINITO, 4:6

Auā o le Atua o le na fai atu ia pupula mai le malamalama mai le pouliuli, ua faapupula mai e ia i o matou loto, ina ia malamalama e iloa ai le mamalu o le Atua i fofoga o Iesu Keriso.

EFESO, 3:9

e faamalamalamaina atu foi i tagata uma le uiga o le mafuta faatasi i le mea lilo sa natia talu mai i tupulaga anamua e le Atua, o le na faia mea uma lava e Iesu Keriso;

KOLOSE, 1:15-17

o ia foi ua tusa ma le Atua e le vaaia, o le ulumatua o mea uma lava ua faia; auā na faia e ia o mea uma lava, o mea i le lagi ma mea i le lalolagi, o mea o vaaia ma mea e le o vaaia, o nofoālii, ma alii, ma alii sili, ma faipule; na faia e ia mea uma lava, na faia foi mo ia; o ia foi o le uluai o mea uma lava, o loo faatumauina foi mea uma lava ia te ia;

EPERU, 1:2-3

ua fetalai mai o ia ia i tatou i nei ona aso e gata ai e lona Alo, o le ua tofia e ia e fai mea uma lava mona tofi, na ia faia foi e ia mea uma; o ia o le pupula o lona mamalu ma ua matuā tusa lava ma ia, o loo o faatumauina e ia mea uma lava i lana afioga mana, na ia faamamāina e ia lava a tatou agasala, ona nofo ai lea o ia i le itu taumatau o lē Silisili ese o i lugā;

EPERU, 1:10

I le ma lea, Le Alii e, na e faavaeina le lalolagi i le amataga, o lagi foi o galuega ia a ou aao;

EPERU, 3:4

Auā e taitasi fale ma saunia e se tasi; a o le na te saunia mea uma lava o le Atua lea.

EPERU, 11:3

O le faatuatua ua tatou iloa ai na faia mea uma i le afioga a le Atua; na le faia foi mea ua vaaia i mea ua aliali mai.

II. PETERU, 3:3-8

ua muamua, ona iloa o lenei mea, e o mai i ona aso e gata ai o e tauemu, latou te savavali e tusa ma o latou lava tu‘inanau; e faapea mai foi i latou, O ifea o i ai le upu na folafolaina ai lona afio mai? auā talu ona momoe o le augātamā, ua tutumau pea o mea uma talu ona faatoa faia. Auā latou te mananao ia lilo lenei mea ia te i latou, sa i ai le lagi talu anamua, o le lalolagi foi na i le moana lea, ua faatumauina foi i le moana, ona o le afioga a le Atua, o lea mea foi sa faaumatia ai le lalolagi tuai ina ua lofia i le vai; a o le lagi nei ma le lalolagi ua tuu ona o lea lava afioga, ia taofia mo le afi i le aso e faamasino ai ma fano ai tagata faalematau. A e aua ne‘i lilo ia te outou, le au pele, lenei mea e tasi, e tusa i luma o le Alii le aso e tasi ma tausaga e afe, o le afe foi o tausaga e tusa ma le aso e ta si.

FAAALIGA, 4:11

Le Alii e, e tatau lava oe ina ia tuu atu ia te oe le viigia, ma le faaneeneega, ma le mana; auā na e faia mea uma lava, ona o lou finagalo foi e i ai i latou ma ua faia.

FAAALIGA, 10:6

ma ua tauto i le o soifua e faavavau faavavau lava, o le na faia le lagi ma mea o i ai, ma le fanua ma mea o i ai, ma le sami ma mea o i ai, e le toe ai ni aso;

FAAALIGA, 14:6-7

Na a‘u iloa foi le tasi agelu ua lele i le taulotoaiga o le lagi, ua ia te ia le tala lelei e faavavau e folafola atu i e nonofo i le lalolagi i atu nuu uma, ma itu aiga, ma gagana eseese, ma nuu, ua faapea atu ma le leo tele, Ia outou matatau i le Atua, ma avatu ia te ia le viiga, auā ua oo mai le itu aso o lana faamasinoga; ma ia outou ifo i le na faia le lagi, ma le fanua, ma le sami, atoa ma puna o vai.

Samoan - Sāmoa - SM

SMOV - O Le Tusi Paia - 1887

Public Domain
https://find.bible/bibles/SMOOLD/
Languages are made available to you by www.ipedge.net